Kua Puli Te Aga Faka Kāiga
“ ʼE mole kei maʼu e te hahaʼi ʼo te temi ʼaenī ia te aga faka kāiga.”—ko Benjamin Disraeli, ko te tagata ʼo te puleʼaga Pilitania ʼi te 19 sēkulō.
KUA maʼu e te hahaʼi matutuʼa ʼo Cuba te faʼahiga fakatuʼutuʼu ke lelei age tonatou maʼuli fīmālie: ko te ʼu kautahi faka kolo, peʼe ko te ʼu kūtuga ʼo te hahaʼi matutuʼa (ʼe fakahigoaʼi ʼi te faka Cuba ko te círculos de abuelos). ʼI te sivi neʼe fai ʼi te taʼu 1997, ko te tokotahi ʼi te toko nima ʼo te ʼu hahaʼi matutuʼa Cuba ʼe kau ki te ʼu kūtuga ʼaia, koteʼuhi ʼe nātou maʼu ai te fakaloto fīmālie pea mo te fakaloto mālohi, pea mo te puipui ki tonatou maʼuli fakasino. ʼE ʼui fēnei e te sulunale World-Health: “ ʼI te ʼu temi fuli ʼaē ʼe ʼaoga ai he tokoni ki te kau tōketā ʼo ʼuhiga mo tanatou feʼoloʼaki moʼo fai te ʼu foʼi huki ʼo te hahaʼi, . . . ʼe lagolago aipe te kau matutuʼa ʼaia ki te gāue pea mo tokoni kiai ʼi te faʼahi faka paʼaga.”
Kae ʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe kua lahi te ʼu fenua ʼo te malamanei, ʼe mole kei maʼu ʼi te ʼu kolo he ʼu fakatuʼutuʼu ʼofa feiā. Ohage la, tou fakatokagaʼi te meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe hoko kia Wolfgang Dircks, neʼe nofo ʼi te falefata ʼi Hambourg ʼi Siamani. Kua hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe ʼui e te sulunale The Canberra Times, neʼe ko famili e toko 17 ʼaē neʼe nonofo ʼi te falefata ʼaia mo Wolfgang, pea neʼe kua nātou fakatokagaʼi tana kua puli, kae “neʼe mole ʼi ai pe la he tahi neʼe ʼalu ʼo fakasiosioʼi ia ia ʼi tona koga fale.” ʼI te temi leva ʼaē neʼe haʼu ai te patolo ʼo te falefata ʼo vakaʼi te kogafale, “neʼe ina maʼu atu kua huihui te tagata ʼaia pea ʼe heka ʼo haga ki te televisio.” Ko te sulunale ʼo te ʼaho 5 ʼo Tesepeli 1993 neʼe hilihili ʼi te ʼu tuli ʼo te ʼu hui ʼaia. Neʼe kua taʼu nima te kua mate ʼa Wolfgang. ʼE ko he fakahā fakalelei ʼaia kua puli te ʼofa pea mo te fetokagaʼaki ʼa te hahaʼi! Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te ʼui ʼa te tagata faitohi ʼi te sulunale The New York Times Magazine, ko te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuli tahi mo ia ʼi tona kolo, ohage pe ko te tokolahi, ʼe mole “kei nātou maʼu te feʼofaʼaki.” ʼE feiā koa mo te hahaʼi ʼo tokotou kolo?
ʼIo ʼi te tahi ʼu kolo liliki, ʼe kei felogoi te hahaʼi pea mo fetokoniʼaki. Kae ʼi te ʼu kolo lalahi ko te tokolahi ʼe mole kei nātou feʼiloʼiʼaki pea ʼe nātou maʼuʼuli matataku ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe nātou nonofo ai. ʼE nātou laga te ʼu kaupā ke ʼaua naʼa nātou toe felogoi mo niʼihi. ʼO feafeaʼi?
ʼE Mole Nātou Fia Felogoi Mo Te Hahaʼi
ʼE moʼoni, tokolahi ia tatou ʼe ʼi ai totatou ʼu vāhaʼa fale. ʼE ʼiloga he kolo ʼe maʼuli, mokā kita sio ʼe haʼele te ʼu televisio, ʼe kita sio ki te ʼu hahaʼi ʼi te ʼu matapā fakamālama, te ʼu hila ʼe mūhi pea mo matehi, te logoaʼa ʼo te feʼaluʼaki ʼo te ʼu motokā, te feʼaluʼaki ʼo te hahaʼi ʼi te loto fale, te ʼu matapā ʼe avahi pea mo pupunu. Kae ʼe mole feala ke fetokoniʼaki te hahaʼi ʼo te kolo mo kapau ʼe mole nātou feʼiloʼiʼaki peʼe nātou maʼumaʼua fau. Maʼa ʼihi ʼe lagi mole maʼuhiga kia nātou ia te felogoi lelei mo te hahaʼi ʼo tonatou kolo peʼe ke nātou fai he ʼu gāue maʼa nātou. ʼE ʼui fēnei e te sulunale Ositalalia Herald Sun: “Ko te hahaʼi ʼe mole nātou loto ke ʼiloʼi nātou ʼi tonatou ʼu kolo, pea maʼa nātou ʼe ko he faka ʼāteaina mai tonatou ʼu maʼua ki te hahaʼi. Kua faigafua age ʼi te temi nei hakita meʼa noaʼi peʼe kita situʼa ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole tou leleiʼia.”
ʼE mole fakapunamaʼuli ia te faʼahi ʼaia. ʼI te mālama ʼaenī ko te hahaʼi kua nātou “kaumeʼa pe . . . mo nātou totonu,” pea ko te hahaʼi ʼe nātou lolotoga utu te ʼu fua kovi ʼo te taʼi maʼuli ʼaia. (2 Timoteo 3:2, MN ) Koia ʼaē kua ʼāsili te tahi tokaga ʼa te hahaʼi kia nātou totonu, pea mo nātou fakamamaʼo ʼi te hahaʼi. Ko te fakamamaʼo ʼaia ʼa te hahaʼi ʼe ina fakatupu te heʼe falala, tāfito la mokā hoko he ʼu agamālohi pea mo he fai fakapō. Pea ʼaki te heʼe falala ʼaia ʼe puli ai te manavaʼofa.
Tatau aipe peʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo tokotou kolo, kae ʼe koutou fakamoʼoni anai ʼe ko he meʼa lelei ke nonofo ai he ʼu hahaʼi agalelei. ʼE lahi te ʼu gāue ʼe lava fakahoko mo kapau ko te hahaʼi ʼe nātou gāue ki he fakatuʼutuʼu e tahi. Ko te ʼu felogoi lelei ʼa te hahaʼi ʼe toe feala foki ke fua manuʼia. ʼE talanoa te alatike ka hoa mai ki te faʼahi ʼaia.