ʼE Koutou ʼIloʼi Koa Ia Safane Pea Mo Tona Famili?
ʼI TAKOTOU lau takotou Tohi-Tapu, neʼe koutou tokagaʼi koa he faʼahi ʼe talanoa ai kia Safane pea mo ʼihi ʼo tona famili ʼaē neʼe maʼu tuʼulaga? Neʼe ko ai koa te ʼu hahaʼi ʼaia? Koteā koa ʼaē neʼe nātou fai? Koteā te ako ʼe feala ke tou tāʼofi mai ia nātou ʼaia?
ʼE ʼuluaki talanoa te Tohi-Tapu kia “Safane te foha ʼo Asalia te foha ʼo Mesulame,” ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu e Sosiasi te tauhi moʼoni ʼi te lagi taʼu 642 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (2 Hau 22:3) ʼI te ʼu taʼu e 36 ʼaē neʼe hoa kiai, ʼo aʼu ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo tona ʼu foha ʼe toko fā, ko Ahikame, mo Elasa, mo Kemalia, pea mo Saasania, pea mo tona ʼu mokopuna e toko lua, ko Mikaia pea mo Ketalia. (Koutou vakaʼi ʼi te pasina 21.) ʼE fakamahino fēnei e te tohi te Encyclopaedia Judaica: “Ko te famili ʼo Safane neʼe gāue ʼi te puleʼaga [te puleʼaga ʼo Suta] pea neʼe nofo ʼi te tuʼulaga ʼaē ko te tagata sekelipa ʼa te hau, mai te temi ʼo Sosiasi ʼo aʼu ki te ʼAunofo.” Kapau ʼe tou vakaʼi te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Safane pea mo tona famili, pea ʼe tokoni mai anai kia tatou ke tou mahino pe neʼe feafeaʼi tanatou lagolago ki te polofeta ko Selemia pea mo te tauhi moʼoni ʼa Sehova.
ʼE Lagolago Ia Safane Ki Te Tauhi Moʼoni
ʼI te 642 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te teitei taʼu 25 ʼo te Hau ko Sosiasi, ʼe gāue Safane ʼi te tuʼulaga sikalaipe pea ʼe ko te tagata hiki tohi ʼa te hau. (Selemia 36:10) Neʼe koteā tana gāue? Ko te tohi ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi ʼoluga, ʼe ʼui ai ko te tagata hiki tohi pea mo sikalaipe ʼa te hau neʼe fai tokoni ki te hau, neʼe tokaga ki te faʼahi ʼo te paʼaga, mo poto ʼi te faka felogoi mo te tahi ʼu puleʼaga, pea mo ina ʼiloʼi lelei te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu fenua, mo te ʼu lao ʼo te ʼu puleʼaga, pea mo ina fai te ʼu fakatokatoka. Koia, ʼi tona tuʼulaga sikalaipe ʼa te hau, ko Safane neʼe ko he tagata maʼuhiga ʼaupito ʼi te puleʼaga.
Ia taʼu e hogofulu ki muʼa atu, ko te tūpulaga ko Sosiasi neʼe ina “kamata kumi te ʼAtua ʼo Tavite tana kui.” ʼE ʼasi mai neʼe matuʼa age ia Safane ia Sosiasi pea neʼe feala ai ke ina foaki he ʼu tokoni lelei kia ia ʼo ʼuhiga mo te tauhi pea mo ina lagolago ki te ʼuluaki faiga ʼa Sosiasi ke ina fakatuʼu te tauhi moʼoni.a—2 Fakamatala 34:1-8.
Lolotoga te toe gaohi ʼo te fale lotu, neʼe maʼu “te tohi ʼo te lao” pea “neʼe kamata lau [e Safane] ia muʼa ʼo te hau.” Neʼe punamaʼuli ia Sosiasi ʼi tana logo ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi ai pea neʼe ina fekauʼi he kau fakafofoga ki te fafine polofeta ko Ulita, ke ina fehuʼi ia Sehova ʼo ʼuhiga mo te tohi. Neʼe falala te hau kia Safane pea mo tona foha ko Ahikame, he neʼe nā kau ʼi te kau fakafofoga ʼaia.—2 Hau 22:8-14; 2 Fakamatala 34:14-22.
ʼE ko te koga tohi pe ʼaia e tahi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe talanoa ai ki te meʼa neʼe fai e Safane. ʼI te tahi atu ʼu vaega Tohi-Tapu, ʼe talanoa ki tona ʼuhiga tāmai peʼe kui. Ko te ʼu fānau ʼa Safane neʼe fakatahitahi lelei mo te polofeta ko Selemia.
Ko Ahikame Pea Mo Ketalia
Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, ʼe ʼuluaki fakahā ia Ahikame, te foha ʼo Safane ʼi te kau fakafofoga ʼaē neʼe fekauʼi ki te fafine polofeta ko Ulita. ʼE ʼui fēnei e te tikisionalio: “Logola ʼe mole fakahā te tuʼulaga ʼo Ahikame ʼi te Tohi-Tapu faka Hepeleo, kae ʼe ʼasi mai neʼe ko he tahi neʼe ina maʼu te tuʼulaga lahi.”
Hili taʼu e 15 ki te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe tuʼutāmakiʼia te maʼuli ʼo Selemia. ʼI tana fakatokaga ki te hahaʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ke ina fakaʼauha ia Selusalemi, “ko te kau pelepitelo pea mo te kau polofeta pea mo te hahaʼi fuli neʼe nātou puke ia ia, ʼo nātou ʼui: ‘ ʼE ke mate moʼoni anai.’ ” Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaia? ʼE hoko atu fēnei e te fakamatala: “Ko te nima ʼo Ahikame te foha ʼo Safane neʼe nofo mo Selemia, ke mole matehi ia ia e te hahaʼi.” (Selemia 26:1-24) Koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei e te tohi The Anchor Bible Dictionary: “ ʼAki te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe ʼiloʼi ai te maʼuhiga ʼo Ahikame, pea neʼe toe fakahā ai ko ia, pea mo te tahi ʼu hahaʼi ʼo te famili ʼo Safane, neʼe nātou agalelei ʼo lagolago kia Selemia.”
Ia teitei taʼu e 20 ki muli age, ʼi te ʼosi fakaʼauha e te kau Papiloni ia Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi pea mo ʼave popūla te hahaʼi tokolahi, ko Ketalia te mokopuna ʼo Safane pea mo foha ʼo Ahikame, neʼe fakanofo ko te kovana ʼo te kau Sutea. Neʼe tokaga koa kia Selemia, ohage ko te tahi ʼu hahaʼi ʼo te famili ʼo Safane? ʼE tou lau fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Pea neʼe ʼalu ia Selemia kia Ketalia te foha ʼo Ahikame, ʼi Misipa, pea neʼe nofo ai [mo Ketalia].” Hili te ʼu māhina, neʼe fakapogi ia Ketalia, pea neʼe ʼave ia Selemia e te toe ʼo te kau Sutea ʼi tanatou ʼolo ʼaē ki Esipito.—Selemia 40:5-7; 41:1, 2; 43:4-7.
Ko Kemalia Pea Mo Mikaia
Ko te foha ʼo Safane ko Kemalia pea mo tona mokopuna ko Mikaia neʼe maʼuhiga tanā gāue ʼi te ʼu meʼa neʼe hoko ʼaē ʼe fakamatala ia Selemia kapite 36. Neʼe ko te taʼu 624 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te nima taʼu ʼo te pule ʼa te Hau ko Sehoiakimi. Ko Paluke, te sikalaipe ʼa Selemia, neʼe ina lau leʼolahi ʼi te tohi te ʼu palalau ʼa Selemia, ʼi te ʼapi ʼo Sehova, “ ʼi te fale kai ʼo Kemalia te foha ʼo Safane.” Koia, “ko Mikaia te foha ʼo Kemalia te foha ʼo Safane neʼe ina fakalogo ki te ʼu folafola fuli ʼa Sehova, neʼe toʼo mai te tohi.”—Selemia 36:9-11.
Neʼe palalau age ia Mikaia ki tana tāmai pea mo te kau tama ʼaliki fuli ʼo ʼuhiga mo te takaiga tohi, pea neʼe nātou fia logo fuli ki te meʼa ʼaē neʼe tuʼu ai. Neʼe koteā ʼaē neʼe hoko? “ ʼI tanatou logo ki te ʼu folafola fuli ʼaia, neʼe nātou fesioʼaki ʼaki he mataku; pea nātou ʼui fēnei kia Paluke: ‘ ʼE mātou fakahā moʼoni anai te ʼu palalau ʼaenī ki te hau.’ ” Kae ʼi muʼa ʼo tanatou palalau ki te hau, neʼe nātou tokoni fēnei kia Paluke: “ ʼAlu, pea ke nono, ia koe pea mo Selemia, ke mole ʼiloʼi e he tahi peʼe koulua ʼifea.”—Selemia 36:12-19.
Ohage pe ko te meʼa neʼe nātou tuʼania kiai, neʼe fakafisi ia te hau ki te logo ʼaē neʼe tohi ʼi te takaiga tohi pea neʼe ina tutu. Ko ʼihi tama ʼaliki, ʼo kau ai mo te foha ʼo Safane ko Kemalia, “neʼe nātou kolekole ki te hau ke mole ina tutu te takaiga tohi, kae neʼe mole fakalogo ia kia nātou.” (Selemia 36:21-25) ʼE fakaʼosi fēnei e te tohi Jeremiah—An Archaeological Companion: “Neʼe tokoni lahi ia Kemalia kia Selemia ʼi te fale ʼo te Hau ko Seoiakimi.”
Ko Elasa Pea Mo Saasania
ʼI te 617 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe puleʼi e Papiloni ia te puleʼaga ʼo Suta. Ko te lauʼi afe kau Sutea, “te kau ʼaliki fuli pea mo te hahaʼi toʼa pea mo mālolohi . . . pea mo te kau tufuga fuli pe pea mo te kau laga kaupā,” neʼe faka ʼaunofo nātou, ʼo kau ai mo te polofeta ko Esekiele. Ko Matania, ʼaē neʼe fetogi e te kau Papiloni ʼo fakahigoa ko Setesiasi, neʼe liliu ko te hau foʼou ʼaē neʼe fakalogo ki Papiloni. (2 Hau 24:12-17) Ki muli age, neʼe fekauʼi e Setesiasi he kūtuga ki Papiloni pea neʼe kau ai ia te foha ʼo Safane ko Elasa. Neʼe foaki e Selemia he tohi kia Elasa neʼe tuʼu ai he logo maʼuhiga mai ia Sehova ki te kau Sutea ʼaē neʼe ʼaunofo.—Selemia 29:1-3.
Koia ko te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, ʼe fakahā ai ko Safane, mo tona ʼu foha e toko tolu, pea mo tona ʼu mokopuna e toko lua neʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou tuʼulaga moʼo lagolago ki te tauhi moʼoni pea mo te polofeta agatonu ko Selemia. E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te foha ʼo Safane, ko Saasania? ʼO mole hage ko te toe ʼo te famili ʼo Safane, ʼe ʼasi mai neʼe tauhi ki te ʼu tamapua. ʼI te ono taʼu ʼo te ʼaunofo ʼa Esekiele ʼi Papiloni, peʼe ʼi te lagi 612 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe hā ki te polofeta te ʼu tagata e toko 70 neʼe nātou tutu te iseso ki te ʼu tamapua ʼi te fale lotu ʼi Selusalemi. Neʼe kau ia nātou ʼaia ia Saasania, ko tona higoa ʼo ʼona tokotahi ʼaē ʼe fakahā. Ko tona lagi faka ʼuhiga neʼe maʼuhiga tona tuʼulaga ʼi te kūtuga ʼaia. (Esekiele 8:1, 9-12) ʼE tou ako ai ʼo ʼuhiga mo Saasania, kapau ʼe lahilahi ake he tahi ʼi he famili ʼe pipiki ki te ʼAtua, kae ʼe mole faka ʼuhiga ʼe liliu anai ia ʼo tauhi agatonu kia Sehova. ʼE fakalogo kia tatou takitokotahi te maʼuli ʼaē ʼe tou fia mulimuli kiai.—2 Kolonito 5:10.
Te Hākoga ʼo Safane Pea Mo Tona Famili
ʼI te temi ʼaē neʼe kau ai ia Safane pea mo tona famili ki te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi Selusalemi, neʼe ko te meʼa māhani te fakaʼaogaʼi ʼo te meʼa fakaʼiloga ʼi Suta. Neʼe fakaʼaoga te ʼu meʼa fakaʼiloga moʼo fakamoʼoni peʼe moʼo sinie he tohi pea neʼe fai ʼaki he maka maʼuhiga, peʼe ko he ukamea, peʼe ko te ivoire, peʼe ko te sioʼata. ʼI te agamāhani neʼe tohi ʼi te meʼa fakaʼiloga te higoa ʼo ia ʼaē ʼa ʼana te meʼa ʼaia, mo te higoa ʼo tana tāmai pea, ʼi ʼihi temi, mo tona tuʼulaga.
Neʼe maʼu te ʼu meʼa fakaʼiloga faka Hepeleo ʼe lauʼi teau neʼe fai ʼaki te lahe. Ko te polofesea ko Nahman Avigad, ko te tagata sivi ʼo te ʼu faitohi ʼo te temi muʼa, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu meʼa fakaʼiloga ʼe ko te ʼu faʼahiga faitohi pe ʼaia faka Hepeleo ʼe fakahā ai te hahaʼi ʼaē neʼe ʼiloʼi e te Tohi-Tapu.” Neʼe maʼu koa he ʼu meʼa fakaʼiloga ʼo Safane pea mo ʼihi ʼo tona famili? Ei, ʼe hā te ʼu higoa ʼo Safane pea mo tona foha ko Kemalia ʼi te meʼa fakaʼiloga ʼe fakahā ʼi te pasina 19 pea mo te 21.
ʼE toe ʼui e te hahaʼi sivi Tohi-Tapu, ko te ʼu meʼa fakaʼiloga ʼe lagi faka ʼuhiga ki te toko fā ʼo te famili ʼaia—ko Asalia, te tāmai ʼa Safane, mo Ahikame te foha ʼo Safane, mo Kemalia te foha ʼo Safane, pea mo Ketalia, ʼaē neʼe ko te ʼu mataʼi tohi ʼo te meʼa fakaʼiloga neʼe hā ʼaki ai neʼe “pule ʼi te ʼApi.” Ko te fā meʼa fakaʼiloga ʼaia ʼe ʼui neʼe ko te meʼa ʼa Ketalia, te mokopuna ʼo Safane, logola te mole tuʼu ai ia te higoa ʼo tana tāmai, ia Ahikame. Ko te tohi ʼo tona tuʼulaga ʼi te meʼa fakaʼiloga, ʼe hā mai neʼe kau ʼi te hahaʼi pule ʼo te puleʼaga.
Koteā Te Ako ʼe Tou Lava Tāʼofi?
Ko he faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e Safane pea mo ʼihi ʼo tona famili ʼi tonatou fakaʼaogaʼi tanatou tuʼulaga moʼo lagolago ki te tauhi moʼoni pea mo te tagata agatonu ko Selemia. ʼE feala mo tatou ke tou fakaʼaogaʼi totatou ʼu koloā pea mo totatou tuʼulaga moʼo lagolago ki te kautahi ʼa Sehova pea mo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane.
ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe tou ako pea mo fakaloto mālohiʼi ai tatatou tui, mokā tou lau tuʼumaʼu te Tohi-Tapu pea mo vakavakaʼi pea mo ʼiloʼi lelei te kau fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te ʼu temi muʼa, ohage ko Safane pea mo tona famili. ʼE nātou kau mo nātou ki te “ao [lahi] . . . o te kau fakamooni” ʼaē ʼe feala ke tou mulimuli ki tonatou faʼifaʼitaki.—Hepeleo 12:1.
[Kiʼi nota]
a Neʼe lagi matuʼa age ia Safane ia Sosiasi, heʼe ko te foha ʼo Safane, ia Ahikame neʼe kua liliu ko he tagata ʼi te taʼu 25 ʼo Sosiasi.—2 Hau 22:1-3, 11-14.
[Talanoa ʼo te pasina 22]
Ko Ulita—Neʼe Ko He Fafine Polofeta Maʼuhiga
ʼI tana logo ki te lau ʼo “te tohi ʼo te lao” ʼaē neʼe maʼu ʼi te fale lotu, neʼe fakatotonu e te Hau ko Sosiasi kia Safane pea mo te toko fā kau ofisie maʼu tuʼulaga, ke nātou “fakafehuʼi ia Sehova” ʼo ʼuhiga mo te tohi. (2 Hau 22:8-20) ʼE maʼu anai ʼifea e te kau fakafofoga ʼaia te tali? Ko Selemia pea mo lagi Naume pea mo Sofonia, te kau polofeta fuli pea mo te ʼu tagata tohi ʼo te Tohi-Tapu, neʼe nātou maʼuʼuli ʼi Suta ʼi te temi ʼaia. Kae neʼe ʼolo te kau tagata ʼaia kia Ulita, te fafine polofeta.
ʼE ʼui fēnei e te tohi Jerusalem—An Archaeological Biography: “Ko te ʼaluʼaga fakaofoofo ʼo te faʼahi ʼaia he neʼe mole faka maʼuhigaʼi e te hisitolia he tagata peʼe ko he fafine. Neʼe mole he tahi neʼe manatu ʼe mole tau ke foaki age e te hahaʼi tagata te Takaiga Tohi ʼo te Lao ki he fafine ke ina fakamahino age tona faka ʼuhiga. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui ai e te fafine ʼe ko te folafola ʼa te ʼAliki, neʼe mole he tahi neʼe ina fakafihiʼi peʼe ko ai neʼe ina fakahā age te faʼahi ʼaia. Ko te fakamatala ʼaia ʼe tau meʼa noaʼi e te hahaʼi sivi Tohi-Tapu, heʼe fakahā ai te tuʼulaga maʼuhiga ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi fafine ʼi Iselaele ʼi te temi muʼa.” ʼE mahino ia, ko te logo ʼaē neʼe maʼu neʼe haʼu ia mai ia Sehova.
[Mape/Paki ʼi te pasina 21]
Te Haʼuʼaga ʼo Safane Pea Mo Tona Famili
Mesulame
↓
Asalia
↓
Safane
↓ ↓ ↓ ↓
Ahikame Elasa Kemalia Saasania
↓ ↓
Ketalia Mikaia
[Paki ʼo te pasina 20]
Ko Kemalia pea mo te tahi ʼu tagata neʼe nātou kolekole kia Seoiakimi ke mole ina tutu te takaiga tohi mai ia Selemia
[Paki ʼo te pasina 22]
Ko Saasania, logola neʼe kau ʼi te famili ʼo Safane, kae ʼi te meʼa neʼe hā neʼe ʼasi ai ʼe lolotoga tauhi tamapua
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 19]
Courtesy Israel Antiquities Authority
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 21]
Courtesy Israel Antiquities Authority