Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/4 p. 4-7
  • ʼE Maʼuhiga ʼAupito Kia Koutou Te Ōmoe ʼa Te ʼAliki

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Maʼuhiga ʼAupito Kia Koutou Te Ōmoe ʼa Te ʼAliki
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Meʼa Fakatātā Taputapu
  • ʼE Fai Tuʼa Fia?
  • Ko Te Toʼotoʼoga ʼe Maʼamaʼa Kae ʼe Loloto
  • Tona Faka ʼUhiga Kia Koutou
  • Tou Fakahā Tatatou Fakafetaʼi Ki Te Ōmoe ʼa Te ʼAliki
  • He Koʼe ʼe Tou Fakamanatu Te Taumafa ʼo Te ʼAliki?
    Te Tule Leʼo—2003
  • Te Ōmoe ʼa Te ʼAliki—E Feafeaʼi Tona Fai?
    Te Tule Leʼo—2004
  • He Koʼe Koa ʼe Maʼuhiga Te Taumafa ʼo Te ʼAliki Kia Koutou
    Te Tule Leʼo—1993
  • Te Tupuʼaga ʼo Tatatou Fakamanatu Te Taumafa ʼa Te ʼAliki
    Te Tule Leʼo—2015
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/4 p. 4-7

ʼE Maʼuhiga ʼAupito Kia Koutou Te Ōmoe ʼa Te ʼAliki

KO TE Ōmoe ʼa Te ʼAliki, ʼe maʼuhiga koa pea mo tologa kia koutou? Moʼo tali kiai, tou vakaʼi age muʼa pe neʼe faka ʼuhigaʼi feafeaʼi e Sesu Kilisito ia te toʼotoʼoga makehe ʼaia.

ʼI te po ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fakatahi ia Sesu mo tana kau ʼapositolo e toko 12 ʼi te falefata ʼi Selusalemi moʼo fai ia te toʼotoʼoga ʼo te Pāsikate. ʼI tanatou ʼosi kai te taumafa ʼo te Pāsikate, neʼe mavae te tagata kākā ko Sutasi ʼaē ka ina lavakiʼi ia Sesu. (Soane 13:21, 26-30) Pea neʼe fai e Sesu “te taumafa ʼa te ʼAliki” maʼa te toko 11 ʼapositolo ʼaē neʼe kei nonofo. (1 Kolonito 11:20, MN ) ʼE toe fakahigoaʼi foki ko te ʼAho Fakamanatu, koteʼuhi neʼe fakatotonu fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Koutou fai te meʼa ʼaia ohage ko hakotou fakamanatu kia te ʼau.” Ko te toʼotoʼoga pe ʼaia e tahi neʼe fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke nātou fakamanatu.—1 Kolonito 11:24, The Jerusalem Bible.

ʼE ʼui e te tikisionalio Webster, ko he fakamanatu ʼe ko he meʼa ʼe tokoni “moʼo taupau he suvenia” peʼe “moʼo haga fakamanatuʼi he meʼa ke mole galoʼi.” ʼE lahi te ʼu fenua, ʼe fakatuʼu e te hahaʼi he maka peʼe nātou faka maʼuhigaʼi he ʼaho makehe, moʼo fakamanatuʼi he tahi peʼe ko he meʼa maʼuhiga neʼe hoko. Pea ki te faʼahi ʼaia neʼe fakatuʼu e Sesu te taumafa fakamanatu—ko he taumafa moʼo tokoni ki te kau tisipulo ke nātou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼaho maʼuhiga ʼaia. Maʼa te ʼu taʼiake ʼaē ka hoa mai, ko te ʼaho fakamanatu ʼaia ʼe ina fakamanatuʼi anai kia nātou ʼaē ka mamata kiai, ʼe maʼuhiga te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi te po ʼaia, tāfito la te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu moʼo fakatātā kiai tona sino pea mo tona taʼataʼa. Neʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu, pea koteā tonatou faka ʼuhiga? Tou vakaʼi te fakamatala faka Tohi-Tapu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te po ʼaia ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi.

Te ʼu Meʼa Fakatātā Taputapu

“Neʼe ina toe toʼo foki mo te pane, pea ina fai te fakafetaʼi, pea ina tofitofi, pea mo ina foaki age kia nātou, ʼo ʼui maʼana: ‘Ko te fakatātā ʼaenī ʼo toku sino ʼaē ʼe tonu ke foaki maʼa koutou. Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.’ ”—Luka 22:19, MN.

ʼI te temi ʼaē neʼe toʼo ai e Sesu te pane pea mo ʼui maʼana “ko te fakatātā ʼaenī ʼo toku sino,” neʼe ina fakahā ai ko te pane ʼe mole hona meʼa fakatupu, neʼe ina fakatātā tona kakano haohaoa, ʼaē ka ina foaki “[maʼa] te maʼuli ʼo te malamanei.” (Soane 6:51, MN ) Logola ʼe ʼui e ʼihi Tohi-Tapu “ko te meʼa ʼaenī ʼe [faka Keleka, éstin’] ko toku sino,” ko Thayer ʼi tana tikisionalio A Greek English Lexicon of the New Testament, ʼe ina ʼui ko te kupu ʼaia ʼe tau faka ʼuhiga “moʼo fakahā, moʼo faka ʼuhiga, moʼo faka maʼuhigaʼi.” ʼE faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe ina fakafofoga, peʼe ina fakatātā.—Mateo 26:26, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.

ʼE toe feiā mo te ipu vino. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te ipu ʼaenī ʼe ina fakatātā te fuakava foʼou ʼo ʼuhiga mo toku taʼataʼa, ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa koutou.”—Luka 22:20, MN.

ʼI te fakamatala ʼa Mateo, neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ipu: “Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku ‘taʼataʼa ʼo te fuakava,’ ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa te tokolahi ki te fakamolemole ʼo te ʼu agahala.” (Mateo 26:28, MN ) Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te huʼa vino ʼaē neʼe ʼi te ipu moʼo fakatātā tona taʼataʼa. Ko tona taʼataʼa ʼaē neʼe liligi neʼe ina fakatafito kiai “te fuakava foʼou” maʼa te kau tisipulo ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼaē ka nātou kaugā hau anai pea mo kaugā pelepitelo mo ia.—Selemia 31:31-33; Soane 14:2, 3; 2 Kolonito 5:5; Apokalipesi 1:5, 6; 5:9, 10; 20:4, 6.

Ko te huʼa vino ʼaē neʼe ʼi te ipu ʼe ina toe fakamanatuʼi mai, ko te taʼataʼa ʼaē neʼe liligi e Sesu, ʼe liliu anai ko te tafitoʼaga moʼo “fakamolemole ʼo te ʼu agahala,” pea mo avahi te ala maʼa nātou ʼaē ʼe pāuiʼi mai selo ke nātou kaugā hau mo Kilisito. ʼE mahino ia ko nātou ʼaē ʼe pāuiʼi ki selo—ʼe faka tuʼakoi—ʼe ko nātou pe ʼaē ʼe nātou kai te pane pea mo ʼinu te vino ʼi te ʼAho Fakamanatu.—Luka 12:32; Efeso 1:13, 14; Hepeleo 9:22; 1 Petelo 1:3, 4.

Kae e feafeaʼi ki te kau tisipulo fuli ʼa Sesu ʼaē ʼe mole nātou kau ki te fuakava foʼou? Ko te kau tisipulo ʼaia ʼe nātou kau ki te “tahi ʼu ōvi” ʼa te ʼAliki, pea ʼe mole nātou kaugā hau mo Kilisito ʼi te lagi, kae ʼe nātou maʼu te maʼuli heʼegata ʼi he kele faka palatiso. (Soane 10:16, MN; Luka 23:43; Apokalipesi 21:3, 4) ʼI tanatou kau ki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te kau Kilisitiano agatonu, ʼe nātou “foaki [ki te ʼAtua] te tauhi taputapu ʼi te ʼaho mo te po,” pea ʼe nātou fiafia pea mo loto fakafetaʼi ʼi tanatou mamata ki te Ōmoe ʼa Te ʼAliki. ʼE hage pe ʼe ʼui fēnei e tanatou ʼu palalau pea mo tanatou ʼu gāue: “Ko te fakamaʼuli, ʼe tou maʼu mai totatou ʼAtua, ʼaē ʼe ʼafio ʼi te hekaʼaga faka hau, pea mo te Akeno.”—Apokalipesi 7:9, 10, 14, 15, MN.

ʼE Fai Tuʼa Fia?

“Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.”—Luka 22:19, MN.

ʼE tonu ke tou fai tuʼa fia te ʼAho Fakamanatu moʼo fakamanatuʼi te mate ʼo Kilisito? Neʼe mole tala fakahagatonu mai e Sesu peʼe tonu ke fai tuʼa fia. Kae kapau neʼe ina fakatuʼu te Taumafa ʼa Te ʼAliki ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani, ʼi te po ʼo te Pāsikate, ʼaē neʼe fai e te kau Iselaele ʼi te taʼu fuli, pea ʼe mahino ia ko Sesu ʼe ina loto ke fai feiā te ʼAho Fakamanatu. Kapau neʼe fakamanatuʼi e te kau Iselaele ʼi te taʼu fuli tonatou faka ʼāteaina mai tanatou nofo popūla ʼi Esipito, pea ko te kau Kilisitiano ʼe nātou fakamanatuʼi ʼi te taʼu fuli tonatou faka ʼāteaina mai tanatou nonofo popūla ʼi te agahala pea mo te mate.—Ekesote 12:11, 17; Loma 5:20, 21.

ʼE mole ko he meʼa foʼou ia te fakamanatuʼi ʼi te taʼu fuli ʼo he meʼa maʼuhiga neʼe hoko. Ohage la, tou fakatokagaʼi mokā fakamanatuʼi e he taumatuʼa tonā ʼaho ʼohoana peʼe mokā fakamanatuʼi e he puleʼaga he meʼa maʼuhiga neʼe hoko ʼi te hisitolia. ʼI te agamāhani, ko te ʼaho fakamanatu ʼaia ʼe fai tuʼa tahi ʼi te taʼu. Tou fakatokagaʼi ʼi te ʼu sēkulō ki muli age ʼo te mate ʼa Kilisito, tokolahi te hahaʼi ʼe ʼui ʼe nātou Kilisitiano neʼe fakahigoaʼi nātou ko te kau Quartodécimans, ko tona faka ʼuhiga ʼe ko te “Kūtuga ʼo Te ʼAho Hogofulu-Ma-Fā,” koteʼuhi neʼe nātou fakamanatuʼi te mate ʼo Sesu tuʼa tahi ʼi te taʼu, ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani.

Ko Te Toʼotoʼoga ʼe Maʼamaʼa Kae ʼe Loloto

Neʼe fakamahino e te ʼapositolo ko Paulo, ko te fakamanatu ʼo te Ōmoe ʼa Te ʼAliki, ʼe ina faka fealagia anai ki te kau tisipulo ʼa Sesu ke nātou “kalagaʼi tuʼumaʼu te mate ʼo te ʼAliki.” (1 Kolonito 11:26, MN ) Koia ko te toʼotoʼoga ʼaia neʼe ina faka maʼuhigaʼi te gāue mālohi ʼaē neʼe fai e Sesu ʼaki tana mate moʼo fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua.

ʼAki tana agatonu ʼo aʼu ki tana mate, neʼe fakatonuhia e Kilisito ia Sehova ʼAtua tona ʼuhiga Tupuʼaga poto pea mo ʼofa, pea mo Pule Faʼitaliha faitotonu. ʼO mole hage ko te ʼu fasituʼu ʼa Satana, ko Sesu neʼe mole tatau mo Atama, he neʼe ina fakahā ʼe feala pe ki he tagata ke nofo agatonu ki te ʼAtua, logola peʼe gaohi koviʼi.—Sopo 2:4, 5.

Pea ko te Ōmoe ʼa Te ʼAliki ʼe ina fakamanatuʼi tuʼumaʼu te ʼofa faka sakilifisio ʼa Sesu. Logola te ʼu tuʼuga ʼahiʼahi, neʼe fakalogo aipe ia Sesu ki tana Tāmai. Koia neʼe feala ai ke ina momoli tona sino haohaoa moʼo totogi te toe agahala mamafa ʼa Atama. Ohage pe ko tona fakamahino e Sesu, neʼe haʼu moʼo “foaki tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi.” (Mateo 20:28, MN ) Pea ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou tui kia Sesu, ʼe feala ke fakamolemole tanatou ʼu agahala pea mo nātou maʼu te maʼuli heʼegata ohage ko te ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼa Sehova maʼa te malamanei.—Loma 5:6, 8, 12, 18, 19; 6:23; 1 Timoteo 2:5, 6.a

ʼE toe ʼasi lelei ʼi tana fai te fakatuʼutuʼu moʼo hāofaki te malamanei, ko Sehova ʼe agalelei ʼaupito pea mo ʼofa makehe. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼAki te meʼa ʼaenī neʼe hā ai te ʼofa ʼo te ʼAtua kia tatou, koteʼuhi neʼe fekauʼi mai e te ʼAtua tona ʼAlo ʼulu tokotahi ki te malamanei, ke feala ai ʼaki ia ia ke tou maʼu ai te maʼuli. Ko te ʼofa ʼi te faʼahi ʼaia, neʼe mole ko tatou ʼaē neʼe ʼoʼofa ki te ʼAtua, ka ko ia ia ʼaē, neʼe ʼofa kia tatou pea mo ina fekauʼi mai tona ʼAlo ko he sakilifisio faifakalelei ki ʼatatou ʼu agahala.”—1 Soane 4:9, 10, MN.

Ei, ʼe ko he toʼotoʼoga taulekaleka ia te ʼAho Fakamanatu! ʼE maʼamaʼa pea mo ʼaoga ke fakamanatuʼi ʼi te malamanei ʼi ni ʼu ʼaluʼaga kehekehe, kae ʼe nātou taupau aipe tona ʼuhiga moʼoni ke fakamanatuʼi ʼi he temi loaloaga.

Tona Faka ʼUhiga Kia Koutou

Maʼa Sesu pea mo tana Tāmai ko Sehova, neʼe ko he meʼa mamafa ʼaupito kia nāua te mate faka sakilifisio ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito. ʼI tona ʼuhiga tagata haohaoa, neʼe mole kau ia Sesu ki te tūʼa ʼo te mate. (Loma 5:12; Hepeleo 7:26) Neʼe feala ke tau mo ia te maʼuli heʼegata. Ko tona maʼuli neʼe mole feala ke toʼo fakamālohiʼi e he tahi. Neʼe ina ʼui fēnei: “E mole he tahi e ina too toku mauli maia te au, kae e au foaki’pe e au toku mauli.”—Soane 10:18.

Kae neʼe tali fakalelei e Sesu ke ina sakilifisioʼi tona maʼuli haohaoa, ke feala ai “ke ina maumaui aki te mate iaʼia e ina mau te malohi o te mate, te [Tevolo], pea mo haofaki ia natou ae, i tonatou mataku ki te mate, nee natou nofo popula i tonatou mauli katoa.” (Hepeleo 2:14, 15) ʼE toe ʼasi te ʼofa faka sakilifisio ʼa Kilisito ʼi te faʼahiga mate ʼaē neʼe ina tali ke hoko kia ia. Neʼe ina ʼiloʼi lelei ʼe mamahi anai pea ʼe matehi anai.—Mateo 17:22; 20:17-19.

Ko te ʼAho Fakamanatu ʼe ina toe fakamanatuʼi mai te ʼofa lahi ʼaupito neʼe fakahā e tatatou Tāmai ʼe ʼi selo ko Sehova. Neʼe ko he meʼa fakaloto mamahi ʼaupito kia ia, ʼaē “ ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa,” ʼi tana logo pea mo sio ki te “kole mamahi pea mo [te] ʼu tagi” ʼa Sesu ʼi te ʼōloto ʼo Setesemane, tona tā ʼaki te huipi, tona mamahi ʼi te pou, pea mo tana lolotoga mate, pea mo tau tūgaki. (Sakopo 5:11, MN; kiʼi nota ʼi te lalo pasina; Hepeleo 5:7, MN; Soane 3:16; 1 Soane 4:7, 8) Māʼiape la mo te temi nei ʼaē kua hili kiai te ʼu sēkulō, ka fakakaukauʼi e te tokolahi te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko, ʼe fakatupu lotomamahi aipe kia nātou.

Koutou fakakaukauʼi age muʼa, te toe totogi ʼaē neʼe fai e Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito maʼa tatou ko te kau agahala! (Loma 3:23) ʼI te ʼaho fuli ʼe tou sio lelei ai ki totatou ʼuhiga agahala pea mo totatou heʼe haohaoa. Kae ʼaki tatatou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu kua feala ke tou kole ki te ʼAtua ke ina fakamolemole mai kia tatou. (1 Soane 2:1, 2) Kua feala kia tatou ke tou palalau faʼifaʼitaliha ki te ʼAtua pea mo maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa. (Hepeleo 4:14-16; 9:13, 14) Tahi ʼaē, ʼe feala ke tou maʼu te ʼamanaki ke tou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi he kele kua liliu ko he palatiso. (Soane 17:3; Apokalipesi 21:3, 4) Ko te ʼu tapuakina ʼaia pea mo te tahi age ʼu tapuakina, ʼe ko te ʼu fua fuli ʼaia ʼo te ʼofa faka sakilifisio ʼa Sesu.

Tou Fakahā Tatatou Fakafetaʼi Ki Te Ōmoe ʼa Te ʼAliki

ʼE mahino ia ko te Ōmoe ʼa Te ʼAliki ʼe ko he fakahā lahi ʼaia ʼo te “ ʼofa makehe fakatalakitupua ʼo te ʼAtua.” Pea ko te sakilifisio faitotogi ʼaē neʼe fai e Sehova ʼAtua—neʼe ina fakahoko ʼaki te ʼofa faka sakilifisio ʼa Sesu—pea ʼe ko tona “meʼa ʼofa ʼe mole hona fakatatau.” (2 Kolonito 9:14, 15, MN ) ʼE mole koutou loto fakafetaʼi koa la ki te ʼu meʼa ʼofa ʼaia ʼo te agalelei ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ina fai ʼaki ia Sesu Kilisito?

ʼE mātou tui papau ʼe koutou maʼu te taʼi loto fakafetaʼi ʼaia. Koia ʼe mātou fakaafe atu koutou ke koutou fakatahi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu. ʼI te taʼu ʼaenī, ʼe fai anai te ʼAho Fakamanatu ʼi te ʼaho 16 ʼo ʼApelili ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo tokotou kolo ʼe nātou fiafia anai ʼi te fakahā atu pe ko te potu fea pea mo te hola fea ʼaē ka fai ai te toʼotoʼoga maʼuhiga ʼaia.

[Kiʼi nota]

a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te totogi, koutou vakaʼi te tohi Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Talanoa ʼo te pasina 6]

Kofea ʼAē ʼe Tonu ʼi Te ʼUi ʼAē “ ʼE Ko Toku Sino ʼAenī,” Peʼe “Ko Te Meʼa ʼAenī ʼe Ina Fakatātā Toku Sino?”

ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui ai e Sesu, “ko au te matapa” pea “ko au te fuu’vite mooni,” neʼe mole manatu e he tahi neʼe ko ia ko he matapa peʼe ko he huʼa vino. (Soane 10:7; 15:1) ʼO toe feiā pe, ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼaē ʼe tohi ʼi te The New Jerusalem Bible: “Ko te ipu ʼaenī ʼe ko te fuakava foʼou,” ʼe mole tou manatu ko te ipu neʼe ko te fuakava foʼou. Pea ʼi tana ʼui ʼaē ko te pane ‘neʼe’ ko tona sino, ʼe mahino ia ko te pane neʼe ina fakatātā tona sino. Koia, ʼe fakaliliu fēnei ʼi te Tohi-Tapu ʼa Charles B. Williams: “Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku sino.”—Luka 22:19, 20.

[Paki ʼo te pasina 5]

Ko te pane ʼaē ʼe mole hona meʼa fakatupu pea mo te huʼa vino, neʼe ko te ʼu fakatātā lelei ʼo te sino haohaoa ʼo Sesu pea mo tona taʼataʼa ʼaē neʼe liligi

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te ʼAho Fakamanatu ʼe ko he fakamanatuʼi mai kia tatou ia te ʼofa lahi ʼaē neʼe fakahā e Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae