Te Maʼuli Heʼegata ʼi Te Kele—Ko He ʼAmanaki Neʼe Toe Akoʼi Ki Te Hahaʼi
“Ê Taniela, taupau fakalilo te ʼu folafola . . . ʼo aʼu ki te temi fakaʼosi. Ko te tokolahi ʼe natou ʼolo anai ʼi hē mo hē, pea ko te ʼatamai mālama moʼoni ʼe mahu anai.”—TAN. 12:4.
1, 2. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē kā vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaenī?
KO TE ʼu hahaʼi e lauʼi miliona iā ʼaho nei kua natou mahino lelei ki te tafitoʼaga Fakatohi-tapu ʼo te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. (Fakh. 7:9, 17) ʼI te kamata ʼo te hisitolia ʼo te tagata, neʼe fakahā e te ʼAtua neʼe mole ina faʼu ia te tagata ke maʼuli pē ʼi ni ʼu taʼu pea mate, kae ke maʼuli ʼo heʼegata.—Sen. 1:26-28.
2 Neʼe ʼamanaki ia Iselaele ke toe maʼu e te mālamanei ia te maʼuli haohaoa ʼaē neʼe pulihi e Atama. ʼE fakamahino mai ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka, peʼe koteā ʼaē kā fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo foaki ia te maʼuli heʼegata ki te mālamanei ʼi te Palatiso ʼi te kele. Koia he koʼē neʼe tonu ke toe akoʼi ia te ʼamanaki ʼa te tagata? Neʼe feafeaʼi tona fakahā pea mo tona akoʼi ʼaē ki te hahaʼi ʼe lauʼi miliona?
Neʼe Fakafufū Ia Te ʼAmanaki
3. He koʼē ʼe mole tou punamaʼuli ʼi te fufū ʼo te ʼamanaki ʼo te mālamanei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele?
3 Neʼe fakakikite e Sesu, ko te ʼu polofetā loi ʼe natou ʼulihi anai ia tana ʼu akonaki pea ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe kākāʼi anai. (Mat. 24:11) Neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo ia te fakatokaga ʼaenī ki te kau Kilisitiano: “ ʼE toe ʼi ai anai mo he hahaʼi faiakonaki loi iā koutou.” (2 Pet. 2:1) Neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Paulo ki “he temi, [ko te hahaʼi] ʼe mole natou kātakiʼi anai te akonaki ʼo te fakamaʼuli, kae ʼo mulimuli ki tanatou ʼu holi, ʼe natou tānaki anai he kau faiakonaki maʼa nātou totonu, ke feala he alaala ʼo tonatou ʼu taliga.” (2 Tim. 4:3, 4) ʼE kau mo Satana ki te kākāʼi ʼo te hahaʼi pea neʼe ina fakaʼaogaʼi ia te Lotu Fakakilisitiano ʼapositā moʼo fufū ia te moʼoni ʼaē ʼe ina fakafīmālie ia te loto ʼo te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua maʼa te tagata pea mo te kele.—Lau ia 2 Kolonito 4:3, 4.
4. Koteā te ʼamanaki ʼo te mālamanei ʼaē neʼe mole tali e te kau takitaki lotu ʼapositā?
4 ʼE fakamahino ʼi te Tohi-Tapu ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe tuʼu ʼi selō, ʼe ina maumauʼi anai pea mo fakagata anai ia te ʼu puleʼaga fakatagata fuli pē. (Tan. 2:44) ʼI te temi hau ʼo Kilisito iā taʼu e afe, ʼe tuku anai ia Satana ki te luo, ko te kau mate ʼe fakatuʼuake anai pea ʼe liliu anai ia te mālamanei ʼo maʼu ia te maʼuli haohaoa ʼi te kele. (Fakh. 20:1-3, 6, 12; 21:1-4) Kae ko te kau takitaki lotu ʼapositā ʼo te Keletiate neʼe natou mulimuli ki te tahi age ʼu manatu. Ohagē lā, ko te Tamai ʼo Te ’Ēkelesia ko Origène ʼo Alexandrie, neʼe ina fakatūʼā ia te hahaʼi ʼaē neʼe tui ki te ʼu tapuakina kā hoko ʼi te kele ʼi te ʼAfio ʼo Te Puleʼaga Iā Taʼu e Afe. ʼE ʼui e te tohi (The Catholic Encyclopedia) ko te tagata teolosia Katolika ko Augustin ʼo Hippone (354-430 ʼo totatou temi) “neʼe toe tui mo ia ʼe mole ʼi ai he ʼu taʼu e afe.”a
5, 6. He koʼē neʼe fakafeagai ia Origène mo Augustin ki te ʼafio ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua iā taʼu e afe?
5 He koʼē neʼe fakafeagai ia Origène pea mo Augustin ki te ʼafio ʼa te puleʼaga ʼo te ʼAtua iā taʼu e afe? Ko Origène neʼe akoʼi e Clément dʼAlexandrie, ʼaē neʼe tui ki te akonaki ʼo ʼuhiga mo he nefesi tuputupua ʼaē neʼe akoʼi e te talatisio Fakakeleka. ʼE tohi e te tagata teolosia ko Werner Jaeger, ʼi te malave ʼaupitō kiā ia ia te ʼu akonaki ʼa Platon ʼo ʼuhiga mo te nefesi, ko Origène “neʼe ina fakatuʼu ia te akonaki Fakakilisitiano ʼo te nefesi, ʼaē neʼe akoʼi e Platon.” Koia neʼe ʼui e Origène ko te ʼu tapuakina ʼo te ʼAfio ʼo Te Puleʼaga Iā Taʼu e Afe ʼe mole hoko ʼi te kele kae ʼi te potu fakalaumālie.
6 ʼI muʼa ʼo tana tafoki ki te “Lotu Fakakilisitiano” ʼi tona taʼu 33, ko Augustin neʼe tui ki te filosofia ʼa Platon ʼaē neʼe fakamafola e Plotin ʼi te tolu sēkulō. ʼI te ʼosi tafoki ʼa Augustin, neʼe kei ina taupau pē ia te filosofia ʼa Platon. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (The New Encyclopædia Britannica): “ ʼI tona ʼatamai neʼe tānaki ai ia te ʼu akonaki ʼo te lotu ʼo te Tauhi Foʼou neʼe fio mo te talatisio ʼa Platon ʼo te filosofia Fakakeleka.” ʼE ʼui ʼi te tahi tohi (The Catholic Encyclopedia), neʼe fakamahino e Augustin ko te ʼAfio Iā Taʼu e Afe ʼaē ʼe fakamatala iā Fakahā kāpite 20, ʼe ko “he fakamahino fakatā.” ʼE toe ʼui fēnei ai: “Ko te fakamahino ʼaia . . . neʼe tali māmālie e te hahaʼi teolosia ʼo te Potu ʼEsitē, pea neʼe mole kei lagolago leva he tahi ki te ʼuluaki fakamahino ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu e afe.”
7. Koteā te akonaki hala neʼe ina pulihi māmālie ia te ʼamanaki ʼa te tagata ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele, pea neʼe hoko feafeaʼi?
7 Ko te ʼamanaki ʼa te mālamanei ki he maʼuli heʼegata ʼi te kele neʼe fakahaʼuhaʼu leva ia ʼo puli, ʼuhi ko te akonaki ʼaē neʼe akoʼi ʼi Papiloni ʼo te temi muʼa pea neʼe mafola ʼi te mālamanei kātoa, ia te manatu ʼaē ʼe maʼu e te tagata ia he nefesi tuputupua peʼe ko he laumālie ʼe nofo ʼi te sino ʼo te tagata. ʼI te temi ʼaē neʼe tali ai ia te manatu ʼaia ʼi te Keletiate, neʼe mole kei fakamahino lelei ai leva e te kau teolosia ia te ʼu vaega Fakatohi-tapu ʼaē ʼe talanoa ki te ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi selō, ʼo natou akoʼi ko te hahaʼi agalelei fuli ʼaē ʼe ʼolo ki selō. ʼI te manatu ʼaia, ʼe fakatemi pē ia te maʼuli ʼa he tahi ʼi te kele, ʼe ko he sivi pē ia ke ʼiloʼi ai peʼe tuha mo ia ke maʼuli ʼi selō. Neʼe hoko ia te meʼa fēia ki te ʼamanaki ʼaē neʼe maʼu e te kau ʼuluaki Sutea ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele. ʼI te tali māmālie e te kau Sutea ia te akonaki Fakakeleka ʼo te maʼuli tuputupua, ko tanatou ʼamanaki ʼaē neʼe natou maʼu ʼi te kamata ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te kele neʼe fakaʼaluʼalu pē ʼo puli. ʼI kehekehe ʼaupitō ʼo te faʼahi ʼaia pea mo te ʼuhiga ʼo te tagata ʼaē ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu! Ko te tagata ʼe kakano, kae ʼe mole ko he laumālie ia. Neʼe ʼui fēnei e Sehova ki te ʼuluaki tagata: ‘ ʼE ke efu.’ (Sen. 3:19) Ko te kele, kae mole ko te lagi, ʼaē ʼe ko te nofoʼaga heʼegata ʼaia ʼa te tagata.—Lau ia Pesalemo 104:5; 115:16.
Neʼe Gigila Ia Te Moʼoni Mai Te Fakapōʼuli
8. Koteā ʼaē neʼe ʼui e ʼihi tagata sivi Tohi-Tapu ʼo te ʼu taʼu e 1600, ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼa te tagata?
8 Logolā te lahi ʼo te ʼu lotu ʼaē ʼe natou lau ko he ʼu lotu Kilisitiano, ʼe mole natou akoʼi te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata ʼi te kele, kae neʼe mole mālo tuʼumaʼu pē Satana ʼi tana fufū ia te moʼoni. ʼI te lolotoga ʼo te temi, tokosiʼi ia te hahaʼi ʼaē neʼe natou lau fakalelei ia te Tohi-Tapu neʼe natou tokagaʼi ia te gigila ʼo te moʼoni, ʼi tanatou mahino ki ʼihi gāue ʼaē kā fai e te ʼAtua ke toe maʼu e te mālamanei ia te maʼuli haohaoa. (Pes. 97:11; Mat. 7:13, 14; 13:37-39) ʼI te ʼu taʼu 1600, ko te fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu pea mo tona tā neʼe fakafealagia ai ki te hahaʼi tokolahi ke natou maʼu ia te tohi ʼaia. ʼI te taʼu 1651, neʼe tohi e te tagata sivi Tohi-Tapu, ʼuhi ko Atama “neʼe mole maʼu [ai e te tagata] ia te Palatiso, pea mo Te Maʼuli Heʼegata ʼi Te Kele,” koia ʼaki iā Kilisito “ko te hahaʼi fuli pē ʼe toe māʼuʼuli anai ʼi te Kele; ʼe mole he tahi age totogi ʼe ʼaoga ki ai.” (Lau ia 1 Kolonito 15:21, 22.) Ko te tagata faituketuke ʼiloa ʼi te hahaʼi Pilitānia ko John Milton (1608-1674), neʼe ina tohi ia te tohi Paradise Lost (Te Palatiso Kua Puli) pea mo te tohi ʼaē neʼe hoa mai kiai Paradise Regained (Te Palatiso Kua Toe Maʼu). ʼI tana ʼu tohi, neʼe talanoa ia Milton ki te fakapale ʼaē kā maʼu anai e te kau agatonu ʼi te palatiso ʼi te kele. Logolā neʼe lahi te temi ʼaē neʼe ako ai e Milton ia te Tohi-Tapu, kae neʼe ina tala ko te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼe kātoa anai ʼi te ʼi henī ʼa Kilisito.
9, 10. (a) Koteā ʼaē neʼe tohi e Isaac Newton ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼo te mālamanei? (b) He koʼē ʼi te manatu ʼa Newton, ʼe hoko pē anai ia te ʼi henī ʼa Kilisito ʼi ni ʼu sēkulō ki muli age?
9 Ko te tagata fai nūmelo ʼiloa ko Isaac Newton (1642-1727) neʼe fia mahino ʼaupitō mo ia ki te Tohi-Tapu. Neʼe mahino kiā ia, ko te hahaʼi māʼoniʼoni ʼe fakatuʼuake anai nātou ki te maʼuli ʼaē ʼi selō pea mo natou kaugā hau fakapulipuli anai mo Kilisito. (Fakh. 5:9, 10) ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi kā fakalogo ki te Puleʼaga, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE nofoʼi anai ia te kele e te hahaʼi ʼi te kua ʼosi ʼo te ʼaho fakamāu pea mole gata pē ia tanatou māʼuʼuli iā taʼu e 1 000 kae ʼe natou māʼuʼuli anai ʼo heʼegata.”
10 Kiā Newton, ʼe hoko anai ia te ʼi henī ʼa Kilisito ʼi ni ʼu sēkulō ki muli age. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Stephen Snobelen: “ ʼI te manatu ʼa Newton ʼe fakatuʼu anai ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te temi kā haʼu, he neʼe ina tuʼaniaʼi ʼaupitō ia te mafola ʼaē ʼi tona temi ia te akonaki fakaʼapositā ʼo te Tahitolu.” Neʼe mole heʼeki ʼiloʼi ia te logo lelei. Pea neʼe tokagaʼi e Newton neʼe mole he lotu ʼi te ʼu lotu ʼaē ʼe lau ko he Lotu Fakakilisitiano neʼe ina fakamafola ia te faʼahi ʼaia. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko te ʼu lea fakapolofetā ʼaia ʼo Taniela pea mo Soane [te fakamatala fakamuli ʼi te tohi ʼo Fakahā] ʼe hoki mahino pē anai kiai ʼi te temi ʼo te fakaʼosi.” Neʼe fakamahino fēnei e Newton: “Neʼe ʼui e Taniela: ‘Pea tokolahi ʼe natou feʼoloʼaki ʼi hē mo hē, pea ʼe tuputupu anai ia te ʼatamai mālama.’ Heʼe ko te Evaselio ʼe tonu ke fakamafola ʼi te ʼu fenua fuli pē ʼi muʼa ʼo te mamahi lahi, pea mo te fakaʼosi ʼo te mālamanei. Ko te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe natou ʼamo te ʼu pālema, pea mo ʼomai mai te mamahi lahi ʼaia, ʼe natou liliu anai ʼo kaugamālie pea mai te ʼatu ʼu fenua, ʼaki pē te fakamafola ʼo te Evaselio ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te faʼahi ʼaia.”—Tan. 12:4; Mat. 24:14; Fakh. 7:9, 10.
11. He koʼē neʼe fufū ia te ʼamanaki ʼo te mālamanei maʼa te hahaʼi tokolahi ʼi te temi ʼo Milton pea mo Newton?
11 ʼI te temi ʼo Milton pea mo Newton, neʼe feala pē ke hoko ia he tuʼutāmaki ʼi tanā fakahā ia te ʼu manatu ʼe fakafeagai ki te akonaki ʼaē neʼe akoʼi e te lotu. Koia, neʼe lahi tanā ʼu tohi neʼe mole tā ʼi tanā ʼosi mamate. Ko te lotu Polotesitā neʼe mole ina fetogi te akonaki ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua, pea ko te ʼu lotu Polotesitā neʼe natou haga akoʼi ia te manatu ʼa Augustin, ʼaē ko te ʼAfio ʼo Te Puleʼaga Iā Taʼu e Afe kua fakalaka ia, kae mole hoko ia ʼi te temi kā haʼu. Neʼe tuputupu koa ia te ʼatamai mālama ʼi te temi ʼo te fakaʼosi?
“Ko Te ʼAtamai Mālama Moʼoni ʼe Mahu Anai”
12. Ko te temi fea ʼaē neʼe tonu ke mahu ai ia te ʼatamai mālama moʼoni?
12 ʼO ʼuhiga mo “te temi fakaʼosi,” neʼe fakakikite e Taniela ia he meʼa lelei kā hoko anai. (Lau ia Taniela 12:3, 4, 9, 10.) Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼI te temi ʼaia, ʼe gigila anai te kau agatonu ohagē ko te gigila ʼo te laʼā.” (Mat. 13:43) Neʼe liliu feafeaʼi te ʼatamai mālama moʼoni ʼo mahu ʼi te temi fakaʼosi? Tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu manatu maʼuhiga neʼe mahino kiai ʼihi ʼi te ʼu taʼu ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, te taʼu ʼaē neʼe kamata ai ia te temi fakaʼosi.
13. Koteā ʼaē neʼe tohi e Charles Taze Russell ʼi tana ʼosi vakaʼi ia te manatu ʼo ʼuhiga mo te toe maʼu e te mālamanei ia te ʼuhiga haohaoa ʼaē neʼe maʼu e Atama?
13 ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu 1800, ko te ʼu hahaʼi fakamālotoloto ʼe tokolahi neʼe natou kumi ke natou mahino ki “te faʼifaʼitakiʼaga ʼo te ʼu folafola ʼo te maʼuli.” (2 Tim. 1:13) Iā nātou ʼaia, neʼe ʼi ai ia Charles Taze Russell. ʼI te taʼu 1870, ko ia pea mo ʼihi neʼe natou kumi ia te moʼoni, neʼe natou faʼufaʼu ia he kalasi moʼo ako ia te Tohi-Tapu. ʼI te taʼu 1872, neʼe natou vakaʼi ia te manatu ʼo ʼuhiga mo te toe maʼu e te mālamanei ia te ʼuhiga haohaoa ʼaē neʼe maʼu e Atama. Ki muli age, neʼe tohi fēnei e Russell: “ ʼO aʼu mai ki te temi nei, neʼe mole matou mahino lelei ki te kehekehe ʼaupitō ʼo te fakapale ʼo te kōkelekāsio ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe fakamāu ʼi te temi nei pea mo te fakapale ʼo te kau agatonu ʼo te mālamanei.” Ko te fakapale ʼaē kā maʼu anai e nātou fakamuli ʼaia, ko “te toe maʼu ʼo te ʼuhiga haohaoa ʼaē neʼe maʼu ʼi Eteni e tatatou tamai pea mo pule, ia Atama.” Neʼe fakamoʼoni e Russell neʼe tokoni age ʼihi kiā ia ʼi tana ako ia te Tohi-Tapu. Neʼe ko ai ia nātou ʼaia?
14. (a) Neʼe mahino feafeaʼi ia Henry Dunn ki te koga tohi ʼo Gāue 3:21? (b) ʼI te manatu ʼa Dunn, ko ai ʼaē kā maʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te kele?
14 Neʼe kau ia Henry Dunn iā nātou ʼaia. Neʼe ina tohi ʼo ʼuhiga mo “te toe fakatuʼu ʼo meʼa fuli ʼaē neʼe palalau kiai te ʼAtua ʼaki ia te gutu ʼo tana ʼu polofetā māʼoniʼoni ʼo te temi muʼa.” (Gāue 3:21) Neʼe ʼiloʼi e Dunn ko te toe fakatuʼu ʼaia neʼe toe fakaʼuhiga ki te fakaaʼu ʼo te mālamanei ki te ʼuhiga haohaoa ʼi te kele lolotoga te ʼAfio ʼa Kilisito Iā Taʼu e Afe. Neʼe toe vakaʼi e Dunn ia te fehuʼi neʼe fai e te tokolahi: Ko ai ʼaē kā maʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te kele? Neʼe ina fakamahino ko te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi kā fakatuʼuake anai, mo akoʼi kiā nātou ia te moʼoni, pea mo maʼu ia te fealagia ʼaē ke natou tui kiā Kilisito.
15. Koteā ʼaē neʼe mahino kiai ia Georges Storrs ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake?
15 ʼI te taʼu 1870, ko Georges Storrs neʼe toe mahino mo ia ko te hahaʼi heʼe faitotonu ʼe fakatuʼuake anai nātou pea ʼe feala anai ke natou māʼuʼuli ʼo heʼegata. Neʼe toe mahino ʼaki te Tohi-Tapu, kapau ko he tahi neʼe fakatuʼuake ʼe mole ina tali ia te faigamālie ʼaia “ ʼe mate anai, tatau aipē peʼe ko te ‘tagata agahala kua taʼu teau.’ ” (Isa. 65:20) Ko Storrs neʼe maʼuli ʼi Brooklyn, ʼi New York, pea neʼe ina tā ai ia te nusipepa neʼe higoa ko te Bible Examiner (Te Vakaʼi ʼo Te Tohi-Tapu).
16. Koteā ʼaē neʼe kehekehe ai te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu mo te ʼu lotu ʼo te Keletiate?
16 ʼAki te Tohi-Tapu neʼe mahino kiā Russell ʼe hoko mai anai ia he temi ʼe tonu ke ʼiloʼi ia te logo lelei ʼi te mālamanei kātoa. Koia ʼi te taʼu 1879, neʼe ina kamata tā ai ia te nusipepa Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence (neʼe tā ʼi te taʼu 1916 ʼi te lea Fakafalani, Le Phare de la Tour de Sion et Messager de la Présence de Christ) ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Ia Te Puleʼaga ʼo Sehova. ʼI muʼa atu, neʼe ko te tokosiʼi pē ʼaē neʼe natou mahino ki te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼo te mālamanei, kae ʼi te temi leva ʼaia, neʼe maʼu pea mo ako ia Te Tule Leʼo e te Kau Ako Tohi-Tapu e tokolahi ʼi te ʼatu ʼu fenua. Neʼe ʼiloga kehekehe leva ia te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu mai te ʼu lotu ʼo te Keletiate ʼaki te akonaki ʼaē ʼe ko te tokosiʼi pē ʼaē kā ʼolo anai ki selō; kae ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi kā natou maʼu anai ia te maʼuli haohaoa ʼi te kele.
17. Neʼe feafeaʼi te liliu ʼo mahu ʼo te ʼatamai mālama moʼoni?
17 Ko te “temi fakaʼosi” ʼaē neʼe fakakikite neʼe kamata ʼi te taʼu 1914. Neʼe kua mahu koa ia te ʼatamai mālama moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼo te mālamanei? (Tan. 12:4) ʼI te taʼu 1913, ko te ʼu akonaki ʼa Russell neʼe tā iā nusipepa e 2 000 pea neʼe lau e te toko 15 000 000 hahaʼi. ʼI te fakaʼosi ʼo te taʼu 1914, ko hahaʼi e teitei 9 000 000 tupu ʼi te ʼu fenua lalahi e tolu neʼe natou sisio ki te “Photo-Drame de la Création”—neʼe ko he polokalama neʼe fakahā ai ia te ʼata pea mo te ʼu pāki neʼe fakamahino ai ia te ʼAfio ʼa Kilisito Iā Taʼu e Afe. Mai te taʼu 1918 ki te taʼu 1925, neʼe fai e te ʼu kaugana ʼa Sehova iā lea e 30 tupu ʼo te mālamanei, ia te akonaki “Des milions de personnes actuellement vivantes ne mourront jamais” (Ko Te ʼu Hahaʼi e Lauʼi Miliona ʼe Māʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Natou Mamate Anai ʼi He Temi), ʼaē neʼe fakamahino ai ia te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te kele. ʼI te taʼu 1934, neʼe mahino ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko nātou ʼaē ʼe natou maʼu te ʼamanaki ke māʼuʼuli ʼo talu ai ʼi te kele ʼe tonu ke natou papitema. ʼAki tanatou mahino ʼaia, neʼe toe tuputupu ʼaupitō ai ia hanatou toe faʼafai ʼi te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. Iā ʼaho nei, ko te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te kele ʼe fakatuputupu ʼaupitō ʼi te loto ʼo te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi ia he toe loto fakafetaʼi kiā Sehova.
Ko He “ ʼĀteaina Fakakolōlia” Kā Hoko Anai!
18, 19. Ko te faʼahiga maʼuli feafeaʼi neʼe fakakikite iā Isaia 65:21-25?
18 Neʼe takitaki e te ʼAtua ia te polofetā ko Isaia ke ina tohi ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga maʼuli ʼaē kā maʼu anai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te kele. (Lau ia Isaia 65:21-25.) Ko ʼihi fuʼu ʼakau ʼaē neʼe māʼuʼuli iā taʼu e 2 700 ki muʼa atu ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai e Isaia te ʼu palalau ʼaia, ʼe mahino ia ʼe kei māʼuʼuli iā ʼaho nei. ʼE kotou lava fakakaukauʼi age koa hokotou maʼuli loaloaga fēia ʼe kotou mālolohi pea ʼe mole kotou māhahaki?
19 ʼI tokotou maʼuli ʼaia ʼo talu ai, ʼe kotou maʼu ai anai he ʼu faigamālie ke kotou laga hokotou fale, mo tō hokotou ʼu fuʼu ʼakau pea mo ako he ʼu meʼa kehekehe, kae ʼe mole ko he maʼuli nounou ohagē ko te temi nei. Kotou fakakaukauʼi age muʼa mo te ʼu kaumeʼa ʼaē ʼe feala anai ke kotou maʼu. Ko te ʼu felōgoi ʼaia ʼi te ʼofa ʼe haga tuputupu anai ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga. ʼI toe “ ʼāteaina fakakolōlia” anai kā maʼu e “te fānau ʼa te ʼAtua” ʼi te kele!—Loma 8:21.
[Nota]
a Neʼe lau e Augustin ko Te ʼAfio ʼo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua Iā Taʼu e Afe neʼe mole tonu ke hoko ʼi te kā haʼu, kae neʼe kua ʼosi kamata ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼu ai te ʼēkelesia.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• Neʼe fufū feafeaʼi ia te ʼamanaki ʼo te mālamanei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te kele?
• Koteā te ʼu faʼahi ʼaē neʼe mahino kiai ʼihi kau lautohi ʼo te Tohi-Tapu ʼi te ʼu taʼu 1600?
• ʼI te fakaovi mai ʼo te taʼu 1914, neʼe feafeaʼi ia te mahino lelei age ki te ʼamanaki moʼoni ʼo te mālamanei?
• Neʼe liliu ʼo mahu feafeaʼi ia te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ki te maʼuli ʼi te kele?
[Paki ʼo te pasina 19]
Ko te tagata faituketuke ko John Milton (ʼi te faʼahi hema) pea mo te tagata fai nūmelo ko Isaac Newton (ʼi te faʼahi mataʼu) neʼe nā ʼiloʼi ia te ʼamanaki ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te kele
[Paki ʼo te pasina 21]
Ko te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu ʼi te kamata, neʼe natou mahino ʼaki te Tohi-Tapu, ʼe hoko he temi ʼe tonu ke fakahā ai ki te kele kātoa ia te ʼamanaki moʼoni ʼo te mālamanei