Kapite 3
ʼI Te Hili Leva ʼo Te Fakatapu
1. Ia Tagata Tānaki 4:9, 10, koteā te faʼahiga gāue tahi ʼaē ʼe feala ke ʼaoga ki te nofo ʼohoana?
KUA hili leva te ʼaho ʼo te fakatapu pea ko koe mo tou ʼohoana kua koulua liliu ko te famili foʼou ʼe logo tahi. Ko tou manuʼia kua katoa koa? ʼE mole kei ke tokotahi, he kua ʼi ai tou hoa ke ke falala ki ai pea mo ke vaevae mo ia tou ʼu fiafia pea mo tou ʼu faigataʼaʼia. ʼE ke fakafuafua koa ko te ʼu palalau ʼaē ia Tagata Tānaki 4:9, 10 ʼe hoko moʼoni ʼi tou maʼuli? “ ʼE lelei age he toko lua ʼi he tokotahi, koteʼuhi ʼe nā maʼu te totogi ʼe lelei ʼi tanā gāue kinakina. Heʼe kapau ʼe tō he tahi ia nāua, ʼe feala ki ʼaē ke ina fakatuʼuake. Kae ʼe feafeaʼi anai ki ʼaē e tokotahi mokā ʼe tō, ka mole he tahi moʼona fakatuʼuake?” ʼE tuputupu koa tokolua maʼuli faka taumatuʼa ʼaki te taʼi gāue fakatahi ʼaia? ʼI te agamāhani ʼe ʼaoga ke ʼi ai he temi loaloaga pea mo he ʼu faiga ke fua manuʼia te maʼuli ʼa he taumatuʼa. Kae ʼi meʼa fakaʼofaʼofa foki heʼe lahi te ʼu taumatuʼa, ʼe mole nātou maʼu te taʼi manuʼia ʼaia.
2, 3. (a) Koteā te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te maʼuli ʼe felāveʼi mo te taumatuʼa mokā kua ʼosi tona ʼohoana? (b) He koʼe ʼe mole tonu ke tou punamaʼuli ki te ʼu fetogi ʼaē ʼe tonu ke fai mokā kua ʼosi te ʼohoana?
2 ʼI te agamāhani, ʼi te ʼu hisitolia ʼo te ʼu faiʼakau, ko te meʼa ʼaē ʼe mata faigataʼa ko te fakatahiʼi ʼo he tagata mo he fafine ʼe femanakoʼaki. Ki muli age, ʼe nā maʼuʼuli fīmālie. Kae ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te meʼa ʼaē ʼe mata faigataʼa, ko tanā maʼuʼuli fiafia pea mo fakatahi ʼaē ʼi te ʼaho fuli. ʼI te hili ʼo te ʼaho fakafiafia ʼo te fakatapu, pea ʼe kamata ai leva tonā maʼuli faka taumatuʼa: ʼe tonu ke kita ʼalaʼala uhu, ke kita ʼalu ʼo gāue pea mo faifakatau, ke fai he meʼa kai mo fai fulupa, mo te menasi pea mo ʼihi ʼatu meʼa.
3 ʼE tonu ke fai he ʼu faʼahiga fetogi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka taumatuʼa. ʼE mahino ia neʼe koulua fai he ʼu fakatuʼutuʼu pea mo he ʼu manatu neʼe lagi faigataʼa hona fakahoko. Kapau ki muli age ʼe mole hoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, pea ʼe feala ke fakatupu ʼaki ai hakolua lotomamahi. Kae ke ke manatuʼi, ko tou maʼuli kua fetogi. ʼE mole kei ke maʼuli tokotahi pea ʼe mole kei ke nofo ʼi te famili ʼaē neʼe ke maʼuli ai talu mai tau kei veliveli. Kua ke maʼuli mo te tahi kehe, ʼo mahino ai leva kia koe ko ia ʼaē ʼe maʼuli mo koe neʼe mole heʼeki ke ʼiloʼi lelei tana ʼu aga. Kua ke fetogi tau ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo tou temi, ʼo toe feiā aipe ki tau gāue, pea ʼe mole kei tatau te fakaʼaluʼalu ʼo tau falā, pea kua tonu leva ke ke fakamāmāhani mo tou ʼu kaumeʼa foʼou pea mo te famili ʼo tou hoa. ʼE fakalogo anai te haʼele lelei pea mo te manuʼia ʼo tou maʼuli faka taumatuʼa ki te ʼu fetogi ʼaē ka ke fai anai kiai.
ʼE TAU KOA TAU ʼU AGA MO TE ʼU FAʼAHI FULI?
4. Koteā te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe feala ke tokoni ki he taumatuʼa foʼou ke nā fai he ʼu fetogi? (1 Kolonito 10:24; Filipe 4:5)
4 Ko ʼihi, ʼuhi ko tanatou fialahi, ʼe faigataʼa kia nātou hanatou fai te ʼu aga ʼe tau mo te ʼu faʼahi fuli ʼo tonatou maʼuli. Kae, ohage ko te ʼui ʼaē ʼa te Tohi-Tapu, “ko te fialahi ʼe muʼa mai ia ʼi te fakaʼauha, pea ko te fia hā ʼe muʼa mai ia ʼi te higa.” Ko ʼaē ʼe logogataʼa, ʼe feala ke iku ki te tuʼutāmaki. (Tāʼaga Lea 16:18, Dhorme) Neʼe fakaloto mālohiʼi e Sesu te hahaʼi ke nātou fai te meʼa ʼaē ʼe loto kiai niʼihi age pea mo tuku kia nātou te lākatonu. Neʼe ʼui maʼana “kapau ʼe loto he tahi . . . ke ina maʼu tou kofu ʼaē ʼi loto, toe tuku age ki ai ke ina maʼu mo tou kofu tuʼa; pea kapau ko he tahi . . . ʼe ina fakamaʼua koe ke ke ʼalu mo ia ʼi he maile e tahi, ʼalu mo ia ʼi he ʼu maile e lua.” ʼAua naʼa ke fihi mo hou kāiga, kae ke ke mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo: “Koteā ʼaē ʼe mole koutou tuku ai ke fai te meʼa ʼaē ʼe kovi kia koutou?” (Mateo 5:40, 41; 1 Kolonito 6:7) Kapau ʼe fai e te kau Kilisitiano te ʼu faʼahi ʼaia ke nātou maʼuli tokalelei aipe mo ʼonatou ʼu tatau, ʼe toe feiā aipe ki he taumatuʼa ʼe femanakoʼaki ʼe tonu anai ke nā fai he ʼu fetogi maʼuhiga ke fua lelei ai tonā maʼuli faka taumatuʼa.
5. ʼE lava feafeaʼi hakita fakatuputupu he manatu ʼe lelei peʼe ko he manatu ʼe kovi ʼo ʼuhiga mo tokita ʼohoana?
5 ʼE fakalogo tokita manuʼia pea mo tokita malaʼia ki takita aga. Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe ke tokaga anai kiai? ʼE ke faigaʼi anai koa ki te meʼa ʼaē ʼe lelei peʼe ki te meʼa ʼaē ʼe kovi? ʼE manatu fēnei koa te taʼahine ʼaē neʼe hoki ʼohoana atu: ‘ ʼI te temi ʼaenī kua ma ʼohoana ai, ʼe ʼifea koa te tama ʼaē neʼe ina tau ʼave ʼau ʼo fakahaʼele ʼi te ʼu koga meʼa matalelei pea neʼe fia nofo tuʼumaʼu mo ʼau? Peʼe kua mulimuli pe leva ia ki te fakaʼaluʼalu ʼo tomā maʼuli faka taumatuʼa ʼaē ʼe fai ʼi te ʼaho fuli. ʼE mole kei tokaga ia kia ʼau. ʼE mole kei hage ia ko te tama ʼaē neʼe feʼiloʼiʼaki mo ʼau ʼi muʼa atu!’ Peʼe lotomahino koa te taʼahine pea mo fakamālo ki te gāue kinakina ʼaē ʼo tona hoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonā maʼuli? Pea ki te tama, ʼe ina tokagaʼi koa te gāue kinakina ʼaē ʼo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo tana kuka pea mo te fakamaʼa ʼo te loto fale, pea ʼi ʼihi temi ʼe gaʼegaʼe ʼo mole kei maʼu hona temi ke faka finelelei age kia te ia? Peʼe manatu fēnei koa ia: “ ʼE ʼifea koa te kiʼi taʼahine finemui ʼaē neʼe ʼohoana mo ʼau? Kua fetogi leva ia, ʼi tana ʼiloʼi ʼaē kua ma ʼohoana.”
6. Mokā ʼe gāue fakatahi he tagata pea mo he fafine ke haʼele lelei tona maʼuli faka taumatuʼa, ʼe lave feafeaʼi te faʼahi ʼaia ki tanā felogoi faka taumatuʼa?
6 ʼE tonu anai ke nā aga fakapotopoto pea ke nā mahino ʼe mole kei nā maʼu hona temi pea mo hona mālohi ki te fai ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe nā fai ʼi muʼa ʼo tanā ʼohoana. ʼI te temi leva ʼaē, kua tonu ai ke nā fakahā te aga ʼaē ʼe tau mo tonā maʼuli pea ke nā tali tonā ʼu maʼua takitokotahi ke nā maʼu ai he fiafia lahi ʼi tona maʼuli faka taumatuʼa. Ke ke manatuʼi, kapau ʼe feala ke maumauʼi e he tokotahi te maʼuli faka taumatuʼa, ʼe tonu ke nā toko lua moʼo fakaiku lelei ʼo te faʼahi ʼaia. ʼE ko he meʼa fakaofoofo mokā ʼe haʼele lelei te maʼuli faka taumatuʼa. ʼE pipiki te haʼele lelei ʼo te maʼuli faka taumatuʼa ki te fakahoko ʼo he meʼa logope la te ʼu faigataʼaʼia. Kapau ʼe koulua kau toko lua ki te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe faka ʼuhiga pe te haʼele lelei ʼo tokolua maʼuli kia koulua takitokotahi. Ko takolua ʼu faiga ʼaē ki he fakatuʼutuʼu pe e tahi ʼe ina nonoʼo aipe koulua; ʼe ina fakatahiʼi aipe koulua; ʼo koulua liliu ai ko te sino pe e tahi. ʼAki te temi, ʼe fakatupu anai e takolua ʼu faiga he ʼofa ʼe lahi ake ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe feala ke koulua manatu kiai ʼi muʼa ʼo takolua ʼohoana, pea ka kita maʼu te taʼi manuʼia fakalogo tahi ʼaia, pea ʼe kita fakamāhani ia kita ki te aga ʼo tota hoa ʼaki he loto fiafia.
7. Ko te temi fea ʼaē ʼe lelei ai ke kita tuku peʼe kita fakafisi ki he meʼa mokā tonu ke fai he tonu ki he meʼa?
7 ʼE puli māmālie te fialahi mokā ʼe tuputupu te ʼofa, pea ʼe kita maʼu te manuʼia ʼi takita foaki, pea mo takita fakafisi ki he meʼa ʼe kita loto kiai, mo kapau ʼe mole ko he meʼa ʼe faka ʼuhiga ki he pelesepeto. Ohage la ko he faʼahiga meʼa ke toʼo ki te loto fale peʼe ko te fakatuʼutuʼu ki he ʼu mālōlō. Kapau ʼe koulua tahi fakahā takitokotahi takolua tokakaga ki tokolua manuʼia, ko tokolua maʼuli faka taumatuʼa ʼe hage leva ia ko te manatu ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “[Ke] mole koutou tokaga pe ki te ʼu meʼa ʼa koutou totonu, kae ke koutou toe tokakaga pe foki ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi.”—Filipe 2:4.
KO HE AGA POTO ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU FELĀVEʼI FAKASINO
8, 9. Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
8 ʼE palalau fakahagatonu te Tohi-Tapu ki te ʼu felāveʼi fakasino. ʼAki he ʼu lea fakatuketuke, ʼe ina fakamatala te fiafia ʼaē ʼe tonu ke maʼu e te tagata pea mo te fafine, ʼo ina toe fakahā lelei, ʼe faka tuʼakoi pe te ʼu felāveʼi fakasino kia nātou ʼaē kua ʼohoana. Koʼeni te meʼa ʼaē ʼe tou lau ia Tāʼaga Lea 5:15-21:
“ ʼInu te vai ʼo tou tane totonu ʼo koe, pea mo ʼaē ʼe tafe ʼi te lotomalie ʼo tou vai keli totonu ʼo koe. Ko tou ʼu tane vai ʼe mavetevete anai koa ia ki tuʼa, pea mo tou ʼu tafega vai ki te ʼu malaʼe? Ke ke maʼu pe e koe tokotahi, kae ke ʼaua naʼa kau ai mo niʼihi kehe pea mo koe! Ke tapuakina tou matapuna vai, pea ke ke fiafia mo tou ʼohoana ʼo tou temi tūpulaga, tia fafine agaʼofa pea mo tao fafine matalelei ʼo te ʼu moʼuga. Ke ke hioa ʼi te temi fuli pe ʼi tona ʼu fatafata! Ke ke hioa tuʼumaʼu pe ʼaki tona ʼofa. Koteā te tupuʼaga leva ia, foha, ʼo hau hioa anai ʼaki he fafine kehe pea mo ke kukumi anai te fatafata ʼo he fafine kehe? Heʼe ko te ʼu ala ʼo te tagata ʼe ia muʼa ʼo te ʼu mata ʼo Sehova, pea ʼe ina vakaʼi tona ʼu ʼaluʼaga fuli pe.”
9 Kae, ʼaua naʼa tou ʼui ʼe fakalogo te haʼele lelei ʼo te nofo faka taumatuʼa ki te ʼu felāveʼi fakasino, peʼe feala ki te faʼahi ʼaia ke ina ʼaofi he ʼu hala mamafa ʼi te tahi ʼu faʼahi ʼo te maʼuli faka taumatuʼa. Ko te ʼu tuʼuga tohi pea mo te ʼu ʼata, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakaneke te ʼu felāveʼi fakasino—ʼe fakatuʼutuʼu te ʼu meʼa ʼaia moʼo fakatupu te ʼu holi ʼaē ki te ʼu felāveʼi fakasino—ohage mai ai ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼe ko he meʼa maʼuhiga tāfito. Kae, ʼe mole ko te manatu ʼaia ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua, heʼe ina fakatotonu te loto lolomi ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo te maʼuli. ʼO tatau aipe mo te nofo ʼohoana, ko he ʼu felāveʼi fakasino ʼe fai fakavalevale, ʼe feala ke iku ki he ʼu aga ʼe fakatupu kovi ki te haʼele lelei ʼo te maʼuli faka taumatuʼa.—Kalate 5:22, 23; Hepeleo 13:4.
10. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tokagaʼi ke iku ai ki he felogoi lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
10 ʼI te agamāhani, ʼe ko he meʼa faigataʼa te felogoi lelei ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino, pea kia nāua ʼaē neʼe hoki ʼohoana atu pe, ʼe feala ke hili he temi fualoa pea nā felogoi lelei leva ki te faʼahi ʼaia. ʼE tautau hoko te faʼahi ʼaia mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼe mole heʼeki nā māhani ki te faʼahi ʼaia pea ʼe mole heʼeki ia nāua te fakasiosio tonu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nāua toko lua. ʼI muʼa ʼo hakita ʼohoana, ʼe ʼaoga anai ke kita fai palalau ki te faʼahi ʼaia mo he tahi kua ʼohoana pea ko he tahi ia ʼe kita falala ki ai. Kapau ʼe kehekehe te faʼufaʼu ʼo te sino ʼo te tagata pea mo te fafine, pea ʼe nā toe kehekehe aipe ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonā ʼu loto. Fakahā he lototokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te fafine, heʼe maʼuhiga kia ia te aga fakapelepele. Kae ʼe mole tonu leva ke kita manatu ʼe kovi te ʼu felāveʼi fakasino, ʼi takita fia aga fakapoipoi fau ki ai pea mo manatu ʼe ko he meʼa fakaufiufi. ʼE mole tonu ke liliu te tagata ʼo pule faʼitaliha ki tanā ʼu felāveʼi fakasino, ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tau hoko. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu “ke liufaki e te tagata ki te fafine tona maʼua,” pea “ke toe fai feiā pe foki mo te fafine ki tona ʼohoana.” Kapau ʼe nā fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tau anai mo nāua te pelesepeto ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Ke ʼaua naʼa kumi e he tahi te meʼa ʼaē ʼe lelei pe kia te ia, ka ke ina toe kumi foki mo te meʼa ʼaē ʼe lelei ki niʼihi.” Kapau ʼe nā maʼu te taʼi ʼofa ʼaia pea mo nā feleleiʼiaʼaki, pea ʼe nā maʼu anai he felogoi lelei ki tanā ʼu felāveʼi fakasino.—1 Kolonito 7:3; 10:24.
LOGOPE LA ʼE MOLE TATAU TAKOLUA ʼU MANATU, ʼAUA NAʼA KOULUA TOKAKOVI
11-13. Mokā ʼe ʼi ai ni ʼu faigataʼaʼia, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu anai ke manatuʼi ke ʼaua naʼa liliu te ʼu fihifihia ʼo fakatupu he mavete ʼi te taumatuʼa?
11 ʼE mole maʼu ʼi te kele he toko lua ʼe tatau ʼosi tanā aga. ʼE tou tahi ʼalu pe ʼi tona ʼuhiga. Ko tona faka ʼuhiga ʼe mole maʼu he toko lua ʼe tatau tuʼumaʼu tanā ʼu manatu ki he meʼa. ʼE lahi te ʼu faigataʼaʼia ʼe mole faʼa maʼuhiga fau, kae ko ʼihi ʼe feala ke kovi ʼaupito. ʼI ʼihi loto fale, ko te ʼu faigataʼaʼia ʼe vave pe tonatou liliu ko he ʼu kalaga leʼolahi, ko he ʼu fehumuhumukiʼaki, mo he ʼu fetāʼaki peʼe ko he ʼu fetautukitukiʼaki; ʼe feala pe ki he tahi ʼi te taumatuʼa ke mavae ʼi te loto fale ʼi he ʼu ʼaho peʼe ko he ʼu vāhaʼa, peʼe ko te taumatuʼa ʼe mole kei nā fegūʼaki. ʼI tona ʼaluʼaga moʼoni, ʼe feala pe ke mole nā manatu tahi, ka mole nā kaku leva ki te taʼi ʼaluʼaga ʼaia. ʼO feafeaʼi? ʼAki te tokagaʼi ʼo te moʼoni tāfito ʼaenī.
12 Ko tatou fuli ʼe tou agahala, pea logope la te ʼu meʼa lelei fuli ʼaē ʼe tou holi kiai, kae ʼe faifai pe pea hā leva ki tuʼa takita ʼu hala. Ko te faʼahi ʼaia neʼe fakamoʼoni kiai ia te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaē ʼe ʼau fakaʼamu kiai ʼe mole ʼau fai ʼau, kae ko te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, koʼena te meʼa ia ʼaē ʼe ʼau fai.” (Loma 7:19) Neʼe tou maʼu te agahala mai ʼatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa. ʼE faigataʼa hakita maʼuli haohaoa. Koia, ʼe “ko ai koa la ia ʼaē ʼe feala ke ina ʼui: ‘Neʼe ʼau fakamaʼa toku loto, kua ʼau maʼa ʼi taku agahala.’ ”—Tāʼaga Lea 20:9, Pesalemo 51:5; Loma 5:12.
13 ʼE tou tali pea mo tou fakamolemole pe tatatou ʼu hala ʼa tatou totonu. He koʼe koa la ia ʼe mole tou tali pea mo fakamolemole te ʼu hala ʼo totatou ʼu ʼohoana? ʼE mahino papau ia ʼe mole tou fakafisi ki te ʼui ʼaē ʼe tou agahala, kae ʼe tou fia faka lākatonuʼi koa ia tatou mokā neʼe tou fai he hala? ʼE tou maʼu koa te fakasiosio poto, ke tou mahino ai ko te mole fia ʼiloʼi ʼaē ʼo takita ʼu hala, ʼe ko he faʼahi ia ʼe tau mo te tagata fuli pe, ʼo toe feiā aipe mo tokita hoa, pea he koʼe la ʼe mole tou fakamolemole tana ʼu hala? “Ko te sio mamaʼo ʼa he tagata ʼe mahino ia ʼe ina lolomi tona ʼita, pea ʼe ko he meʼa matalelei kia ia hana fakalaka ʼi te lākahala,” ko te ʼui ʼaia ʼa te tāʼaga lea mai te ʼAtua. ʼE mahino ia ohage pe ko te hahaʼi fuli, ʼe koutou fakamoʼoni ki te pelesepeto ʼo te “lekula aulo.” Neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi tana Akonaki ʼiloa ʼi te Moʼuga, ʼo ina ʼui fēnei: “Koia, ko te meʼa fuli pe ʼe koutou loto ke fai e te hahaʼi maʼa koutou, ʼe maʼua foki mo koutou, ke koutou toe fai feiā maʼa nātou.” ʼE hahaʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou leleiʼia te ʼu palalau ʼaia, kae ʼe tokosiʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼuliʼi. Kae, ko te maʼuliʼi fakamalotoloto ʼo te lekula ʼaia ʼe feala ai leva ke fakatokatokaʼi te ʼu fihifihia ʼo te hahaʼi, ʼo toe feiā aipe ki te ʼu fihifihia faka taumatuʼa.—Tāʼaga Lea 19:11; Mateo 7:12.
14, 15. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼe feala ke hoko, mokā ʼe fakatatau kovi he tahi ʼi te taumatuʼa ki he tahi ʼe lelei age? (b) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tautau fai kiai te ʼu taʼi fakatatau kovi ʼaia?
14 Ko tatou fuli ʼe tou loto ke fakaʼapaʼapaʼi tatou pea mo tokagaʼi tatou ohage ko he Kilisitiano. Koia, koteā tatatou tali mokā ʼe fakatatau kovi ia tatou ki he tahi kehe, e lagi poto age pea mo lahi age tona ʼu fealagia ia tatou? ʼI te agamāhani, ʼe tou lotomamahi peʼe tou ʼiʼita. ʼE feala ke tou ʼui fēnei: ‘Kae ko ʼau ia ʼe mole ʼau feiā.’ ʼI te agamāhani, ko te ʼu taʼi fakatatau ʼaia ʼe mole fakatupu fiafia ia kia tatou, koteʼuhi ʼe tou loto ke tokagaʼi tatou ʼaki he lotomahino.
15 Tou toʼo he fakatātā. Tagata ʼohoana, ʼe ke fakamālo koa ki tou hoa ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai ʼaē neʼe ina fai, peʼe ke lau koa koe ʼe mole faʼa lelei age tana kuka ʼi te fai kuka ʼo tau faʼe? Kae ʼe ke ʼiloʼi koa pe neʼe feafeaʼi te kuka ʼo tau faʼe ʼi tana hoki ʼosi ʼohoana? E lagi ʼe siasia age te fai kuka ʼo tou ʼohoana. Faka fealagia ki tou hoa ke poto ʼi tona ʼu maʼua foʼou pea ke fakamāmāhani kiai. Pea kia koe, fafine, ʼe ke palalau kovi koa ki tou ʼohoana ʼo ke fakatatau tona totogi ki te totogi ʼa tau tāmai ʼaē ʼe lahi ake? Kae neʼe ko te fia koa ʼaē neʼe maʼu e tau matuʼa ʼi tana hoki ʼosi ʼohoana? Koia ko te faʼahi ʼaia ʼe mole faʼa maʼuhiga ia. Ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ko te tokoni ʼaē ʼe ke foaki ki tou ʼohoana. ʼE ke ʼalaʼala uhu koa ʼo teuteuʼi tona kafe ia muʼa ʼo tana ʼalu ʼo gāue, ʼo ke fakahā age ki ai ʼe ke leleiʼia tana ʼu faiga pea ʼe ke lagolago kiai? ʼE ʼi ai koa he tahi ia koulua ʼe ina fatufatuʼi te famili ʼo ʼaē, peʼe mole lotolelei ki te ʼaluʼaga ʼo te fili ʼo te ʼu kaumeʼa peʼe ko te ʼu mālōlō? Ko te ʼu faʼahi ʼaia pea mo te tahi ʼu tokakovi ʼe feala pe ke hoko. Koteā anai ka koulua fai?
16. He koʼe koa ʼe mole lelei te manatu ʼaē ʼe ʼui ai, ko te ʼu kē mālohi ʼe tokoni ki te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia?
16 ʼI te manatu ʼa ʼihi tagata popoto ʼo te temi ʼaenī, ko te ʼu kē ʼe ko he tokoni ʼaia moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu faigataʼaʼia. ʼI tanatou manatu, ʼe tātānaki te ʼu mamahi pea ʼi te kua kovi ʼo te fihifihia, ʼe tupu ʼaki ai leva he toe ʼita lahi. ʼI te mālohi ʼo te kē, ʼe ʼasi mai ai ki tuʼa te ʼu lotokovi ʼaē kua fualoa takita nofo mo kita, pea ʼe ko he meʼa lelei ia ke kita puʼaki ki tuʼa. Ki te manatu ʼa te kau tagata popoto ʼaia, ʼe tonu ke kita tātānaki te ʼu fihifihia ʼi tokita loto ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe tonu ai ke tou fakaʼasi ai ki tuʼa. Kae ʼe fakatupu tuʼutāmaki te taʼi ʼita ʼaia, heʼe feala ke ke fai ni ʼu palalau ʼi te moʼi temi ʼaia neʼe mole ke manatu kiai, pea ʼe tupu ʼaki ai ni ʼu lavea ki tou ʼohoana ʼe faigataʼa honatou toe pulihi. Kapau neʼe kovi fau te mamahi ʼaē neʼe ke fai age ki ai, ʼe feala ke maumau ʼosi tokolua ʼu vāhaʼa faka taumatuʼa. ʼE fēnei te fakatokaga ʼa te Tāʼaga Lea 18:19: “Ko he tēhina neʼe tou laukovi ki ai ʼe mālohi age ia ʼi he kolo mālohi; pea ʼe ʼi ai te ʼu kē ʼe hage ko te pou ʼo te tule.” Ko te tokoni ʼaē neʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼe fēnei: “ ʼI muʼa ʼo te hoko ʼo te kē, mavae mai ai.”—Tāʼaga Lea 17:14.
KOULUA FELOGOIʼAKI
17. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai moʼo tāʼofi ʼo he ʼu faigataʼaʼia ʼe nātou lagaʼi he ʼita?
17 ʼAua naʼa ke nofo mo he ʼu meʼa ʼe mamahi kiai tou loto ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe ke ʼita ai, kae ʼe lelei ake hau palalau fakavilivili kiai mokā ʼe hoko mai. Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu te kovi ʼaē neʼe fai mai kia tatou, ʼe feala pe ia ke tou fakalalahi te meʼa ʼaē neʼe hoko. Palalau ki ai ʼi te temi pe ʼaia peʼe ke galoʼi. Neʼe lagi ko he kiʼi fakatokaga noa pe ia? ʼAua naʼa ke tokagaʼi. ʼE maʼuhiga koa he tau talaga kiai? Neʼe fai koa e tou ʼohoana he aga ʼe mole ke leleiʼia? ʼAua naʼa ke tukugakoviʼi fakavilivili, kae ke ke faiga ʼo palalau ki te fihifihia ʼaki he fehuʼi, peʼe ko he manatu ʼe fakatupu ai leva he talanoa kiai. Ohage la, ʼe feala ke ke ʼui fēnei: “ ʼE ʼi ai te meʼa ʼe mole ʼau mahino lelei kiai. ʼE feala koa hau tokoni mai?” Pea ʼe tonu anai ke ke fagono ki te meʼa ʼaē ka ʼui atu ʼe tou ʼohoana. Faiga ke ke mahino ki tana manatu. Ke ke fakaʼaogaʼi te fakatokaga ʼaē ia Tāʼaga Lea 18:13: “Ka tali he tahi ki he meʼa ka neʼe mole heʼeki logo kiai, ʼe ko he agavale ia pea mo fakaufiufi.” ʼE mole he tahi ia tatou ʼe ina leleiʼia mokā ʼe fakamāuʼi fakavilivili ia ia. Koia ʼaē ʼe tonu ai ke ʼaua naʼa ke ʼita vave, kae ke ke faiga ʼo vakavakaʼi fakalelei tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hake ʼi tona loto ʼo ʼuhiga pea mo te faʼahi ʼaia. Mulimuli ki te tokoni ʼaē ia Tāʼaga Lea 20:5: “Ko te tokoni ʼaē ʼi te loto ʼo te tagata ʼe hage he ʼu vai loloto, kae ko te tagata ʼaē ʼe fakasiosio lelei ʼaē ka ina ʼohu anai te vai ʼaē ʼi loto.”
18. Koteā te meʼa ʼe feala ke tokoni kia kita ke ʼaua naʼa kita mohumohu ʼaho?
18 ʼE koutou mohumohu ʼaho koa? ʼE faigataʼa hakita maʼuli mo he tahi ʼe mohumohu ʼaho. ʼE ʼui e ʼihi ʼe mole fakalogo tokita agaaga kia kita, kae ʼe fakalogo ia ki te ʼu faʼahiga meʼa ʼe maʼu ʼi totatou ʼuto. Tatau aipe pe koteā he ʼu faʼahiga fakamatala ki te faʼahi ʼaia, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼe fakapikisia gafua. Ko nātou ʼaē ʼi tatatou ʼu tafaʼaki ʼe feala ke nātou fakaliliu tatou ke tou fiafia peʼe ke tou lotomamahi. Ko te musika ʼe feala pe ke toe malave ki tatatou aga, ʼo toe feiā aipe mo te ʼu hisitolia. Ko te ʼu manatu ʼaē ʼi totatou ʼatamai ʼe toe malave pe foki ki tatatou agaaga. Kapau ʼe ke fakakaukauʼi ni ʼu manatu ʼe mole lelei pea ʼe ke lotovaivai anai; kae ʼaki he faiga mālohi, ʼe feala ke ke uga tou ʼatamai ke manatu ki he meʼa ʼe lelei pea mo ʼaoga. Ke ke taupau he ʼu manatu feiā. (Filipe 4:8) Kapau ʼe ko he meʼa faigataʼa kia koe, pea ke ke faigaʼi ke ke fai he gāue fakasino—tatau aipe pe ko he gāue kinakina, ohage la ko te taʼaki ʼo te vao kovi pe ko te holo ʼo he fola ʼo he fale. ʼAlu ʼo haʼele peʼe ke lele ʼi te vao matuʼa, peʼe lelei age hau fai he gāue ʼe ʼaoga ki niʼihi—ko tona faka ʼuhiga, ke ke fai he meʼa ke maliu tou ʼatamai pea mo tou mālohi mai te ʼu manatu ʼaē ʼe kovi. ʼE lelei age he taupau ʼo he manatu ki he meʼa ʼe lelei ʼi he taupau ʼo he manatu ki he meʼa ʼe kovi. ʼE ko he meʼa ia ʼe lelei kia koe pea mo tou ʼohoana.
19. E feafeaʼi hakita fakahā ʼo he lotomahino ki tokita hoa mokā ʼe mole lotolelei?
19 Kae, ʼe feala ʼi ʼihi temi ke hoko he ʼu meʼa ʼe fakatupu lotomamahi kia koe, peʼe ko he mahaki ʼe kovi pea mo fakatupu mamahi. Pea ʼo ʼuhiga mo tou hoa, ko tona temi menise pea mo tona temi faitama, ʼe ko he ʼu temi ʼaia ʼe mole tatau ai leva te fakatupu ʼaē ʼo te ʼu hormones,a pea ʼe ko he ʼu meʼa ʼe malave ki tana aga pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. ʼE feala pe ke loto fītaʼa he fafine ʼi muʼa ʼo tona temi menise kae mole ina ʼiloʼi. ʼE ko he faʼahi maʼuhiga ʼe tonu ke tokagaʼi e te tagata ʼohoana, koteʼuhi ke ʼaua naʼa ʼita kae ke ina maʼu te aga ʼaē ʼe tau mo tona hoa ʼi te temi ʼaia. ʼI te ʼu temi makehe ʼaia, ko te tagata pea mo te fafine ʼe tonu ke nā ʼiloʼi te tupuʼaga ʼaē ʼo te fetogi ʼo tanā aga pea ke nā fefakaloto mālohiʼaki. “Ko te loto ʼo he tahi ʼe poto ʼe ina fai ke liliu tona gutu ʼo fakasiosio tonu, pea ki tona ʼu laugutu ʼe ina toe tuku kiai te mālohi ʼo te fakalotoʼi.” Pea, “ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ʼofa ia ʼi te temi fuli pe, pea ʼe ko he tēhina ia neʼe fānauʼi mokā ʼe ʼi ai he mamahi.”—Tāʼaga Lea 16:23; 17:17.
20-22. (a) He koʼe ʼe tonu ke tekeʼi ia te maheka noa? (b) Koteā te meʼa ʼe feala ke kita fai ke loto fīmālie ai te loto ʼo tokita ʼohoana?
20 ʼE maheka koa tou hoa? ʼE mole ko he meʼa ia ʼe kovi mokā ʼe fia puipui fakalelei e he tahi te ʼu logo ʼo ia ʼo toe feiā aipe mo tona vāhaʼa faka taumatuʼa. Ohage ko te haga ʼa te adrénaline ʼo ʼeke he mafu kua tuku tana tātā ke toe maʼuli, ʼe toe feiā aipe mo te maheka, ʼe ina uga he tahi ke ina taupau he meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupito kia ia. Ko te meʼa ʼaē ʼe fakafeagai ki te maheka, ko te lotonoa, kae ʼe mole tonu ke tou lotonoa ki totatou maʼuli faka taumatuʼa.
21 Kae, ʼe ʼi ai te tahi age faʼahiga maheka, ʼe tupu mai te mole fīmālie pea ʼe fafaga e te fakakaukau. Ko te taʼi maheka heʼe fakakaukau ʼaia pea mo fakavale, ʼe ina fakaliliu te nofo ʼohoana ko he pilisoni ʼe mole feala ke maʼu ai te falala pea mo te ʼofa moʼoni. “Ko te ʼofa ʼe mole maheka” feiā leva ia, pea ko te maheka fakavale, “ ʼe ko he ʼaukau ia ki te ʼu hui.”—1 Kolonito 13:4; Tāʼaga Lea 14:30.
22 Kapau ʼe ʼi ai he ʼu tupuʼaga ʼo te maheka ʼaē ʼo tou hoa, pulihi fakavilivili tona ʼu tupuʼaga. Kapau ʼe mole ʼi ai he fakatafito ʼo te maheka ʼaia, faigaʼi fakamalotoloto ke tuputupu te falala ia ia ʼaē ʼe maheka ʼaki tau ʼu palalau kae tāfito foki ʼaki tau aga. Ke ke faiga ke malave ki tona loto.
23. Koteā te meʼa ʼe lelei ke tokagaʼi mokā ʼe kita fia kole ki he tahi ke tokoni mai ki tokita ʼu fihifihia faka taumatuʼa?
23 ʼE feala koa ki he tahi ke kau ki te fakatokatoka ʼo te faigataʼaʼia ʼa he taumatuʼa? ʼE feala pe, kae ʼe hoki fai anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe lotolelei kiai te taumatuʼa. ʼUluaki muʼa, “ke ke ʼūgaki tou fihifihia mo tou tatau, pea ʼaua naʼa ke fakahā te ʼu palalau fakalilo ki niʼihi.” (Tāʼaga Lea 25:9) ʼE mole faʼa lelei mokā ʼe kita kole ki te famili ʼo tokita hoa ke tokoni mai ki te fihifihia ʼaia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼe feala ke fakapalatahi. ʼAki te fakapotopoto, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu: “ ʼE mavae anai te tagata mai tana tāmai pea mo tana faʼe, pea ʼe tonu anai ke pipiki ki tona ʼohoana.” (Senesi 2:24) Ko te pelesepeto ʼaia ʼe toe ʼaoga pe foki ki te fafine. ʼE tonu anai ki te taumatuʼa ke nā logo tahi, pea ke mahino kia nāua toko lua, ko te ʼu fihifihia ʼo nāua pe, pea ʼa nāua totonu pe tona fakatokatoka, kae ke ʼaua naʼa nā kumi he ʼu tonu ki tana ʼu mātuʼa ʼaē ʼe feala anai ke fakapalatahi. Ko ia ʼaē ʼe ina kole ki he tahi kehe ke tokoni mai ki tona fihifihia, kae neʼe mole heʼeki felogoi muʼa mo tona hoa, ʼe ina fakatō ki laloʼi ia ia totonu ʼo toe feiā aipe mo tona hoa ia muʼa ʼo te hahaʼi. Kapau ʼe koulua felogoi fakalelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokolua ʼu loto, pea mo fakahagatonu, pea ʼaki te ʼofa, ʼe feala anai ke koulua fakatokatoka ʼāteaina pe e koulua tokolua ʼu fihifihia. ʼE feala ke koulua kole ki niʼihi age kua aga fakapotopoto ʼi te faʼahi ʼaia ke tokoni kia koulua, kae ko te tonu fakaʼosi ʼa koulua pe ia.
24, 25. Koteā te meʼa ʼe feala ke kita fai mo kapau ʼe haga te fialahi ʼo tāʼofi hakita fia fakatokatoka te fihifihia faka taumatuʼa?
24 “ ʼAua naʼa koutou fia hā pea mo fia tonuhia,” ko te tokoni ʼaia ʼa te ʼapositolo ko Paulo. (Loma 12:3, New English Bible) Pea ina toe ʼui fēnei: “ ʼO ʼuhiga mo takotou fefakaʼapaʼapaʼaki, koutou tuku he faʼifaʼitaki.” (Loma 12:10) ʼE feala pe ʼi ʼihi temi ke meʼa noaʼi ia kita totonu, pea ʼe ko he faʼahi ia ʼe tokoni kia kita ke kita mahino lelei ai ko kita ko te meʼa noa pe. ʼE mahino ia ʼe mole kita lahi ake ʼi te kele, pea ʼe veliveli age te kele ʼi te faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼo te laʼā pea ko te laʼā ʼe ko he kiʼi koga veliveli ia ʼi te ʼatulaulau. Kia mata ʼo Sehova, “ko te ʼu puleʼaga fuli ʼe hage . . . ko he meʼa ʼe mole maʼuli; ʼe hage kia ia ko he meʼa noa pea mo he meʼa ʼe mole moʼoni.” (Isaia 40:17) Ko te ʼu manatu ʼaia ʼe tokoni aipe kia kita ke kita taupau he ʼu manatu ʼe ʼaoga, pea ke mahino kia kita ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaia ʼe mole faʼa maʼuhiga fau ia.
25 ʼI ʼihi temi ko he aga fakahuahua ʼo ʼuhiga mo te ʼu faigataʼaʼia ʼe toe tokoni aipe kia kita ke ʼaua naʼa kita faka maʼuhigaʼi fau tokita ʼu fihifihia. Kapau ʼe feala ke kita fakahuahuaʼi takita ʼu meʼa, ʼe ko he fakaʼiloga pe ʼaia ʼo takita aga fakapotopoto pea ʼe kita tekeʼi aipe he ʼu fihifihia.
“LĪ TAU MOʼI PANE KI TE FUGA VAI”
26, 27. Ko te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu fea ʼaē ʼe tonu ke maʼuliʼi mo kapau ʼe mole tokagaʼi e tokita hoa tatatou ʼu faiga ʼaē moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼi te tokalelei, pea koteā tona tupuʼaga?
26 Koteā te meʼa ʼe tonu ke ke fai mo kapau ʼe mole tokaga tou hoa ki tau ʼu faiga ʼaē moʼo fakatokatoka ʼo tokolua ʼu faigataʼaʼia ʼi te tokalelei? Ke ke muliʼi te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou liufaki ki he tahi te kovi moʼo fetogi ʼaki te kovi.” ʼE tonu ke tou faʼifaʼitaki kia Sesu: “Ka leakoviʼi ia ia, ʼe mole ina tali ʼaki he leakovi.” ʼE ko he agamāhani ʼa te hahaʼi te liufaki ʼo te kovi moʼo fetogi ʼaki te kovi. Kae kapau ʼe ke fai te aga ʼaia, ʼe hage leva ia ʼe ke fakafisi kia koe totonu pe, ko tona faka ʼuhiga ʼaenī, ʼe ke fakafisi ki tou ʼuhiga moʼoni pea mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe ke fia fai kiai pea mo maʼuhiga kia koe. Kae ke ke faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼaē neʼe nofo agatonu kia ia totonu, logope la te ʼu vaivaiʼaga ʼo nātou ʼaē neʼe maʼuʼuli mo ia. “Kapau ʼe tou heʼe agatonu, ʼe agatonu aipe ia, heʼe mole feala hana fakafisi kia ia totonu.”—Loma 12:17; 1 Petelo 2:23; 2 Timoteo 2:13.
27 Kapau ʼe ia koe te lotomālohi ke ke maumauʼi te aga ʼaē ko te liufaki te kovi moʼo fetogi ʼaki te kovi, ʼe mahalo ia ʼe ke kamata aipe he aga foʼou, ʼaē ko te liufaki ʼo te agalelei ʼaki te agalelei. “Mokā ʼe mālū he tali, ʼe ina tekeʼi te ʼita.” (Tāʼaga Lea 15:1) Ko he tali ʼe mālū ʼe mole ko he fakaʼiloga ia ʼo he vaivaiʼaga, kae ʼe ko he fakaʼiloga ia ʼo te mālohi, pea ʼe fakatokagaʼi anai ʼe tou hoa. Ko te tokolahi ʼe nātou liufaki te kovi ʼaki te kovi, kae kapau ʼe ke agalelei, pea ʼe feala ke ke fetogi te aga ʼaia ʼe kovi ʼaki he aga ʼe lelei. ʼE talanoa te tahi ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu ki te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ʼaē ʼe ina fakapala lahi niʼihi, ʼe toe fakapala lahi anai mo ia.” “Heʼe fua anai maʼa koutou ʼaki te fua ʼaē ʼe koutou fua ʼaki.” “Lī tau pane ki te fuga vai, heʼe ʼi te hoholo ʼo te ʼu ʼaho ʼe ke toe maʼu anai.” (Tāʼaga Lea 11:25; Luka 6:38; Tagata Tānaki 11:1) ʼE lagi loaloaga anai te temi ʼaē ʼe utu ai e tau agalelei te ʼofa ʼaē mai tou ʼohoana. Kae ʼe mole ke utu pe ʼi te ʼaho ʼaenī te meʼa ʼaē neʼe ke to ʼanāfi. Pea tahi ʼaē, “ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, ko te meʼa pe ʼaia ʼaē ka ina utu. . . . ʼAua naʼa tou fiu ʼi te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei, heʼe tou utu anai ʼi tona temi totonu, mo kapau ʼe mole tou fiu.”—Kalate 6:7-9.
28. Koteā niʼihi pelesepeto ʼi te ʼu pelesepeto lelei ʼaupito ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo Tāʼaga Lea, ʼaē ʼe feala ke nātou tokoni kia kita ke lava lelei tokita maʼuli faka taumatuʼa, pea e feafeaʼi tanatou tokoni kia kita?
28 Koʼeni te ʼu vaega faka Tohi-Tapu pea mo te ʼu fehuʼi ʼe ʼaoga ke vakaʼi e te ʼu taumatuʼa:
Tāʼaga Lea 14:29: “Ko ʼaē ʼe tuai ʼi te ʼita ʼe mahu ʼi te fakasiosio lelei, kae kia ia ʼaē ʼe mole loto ʼutaki ʼe ina fakahikihiki te vale.” Kapau ʼe ke tuku hou temi ke ke fakakaukau ai, ʼe mole anai koa tautau mahino ai kia koe ʼe mole he ʼuhiga ʼo tou ʼita?
Tāʼaga Lea 17:27: “Ko ʼaē ʼe ina tāʼofi tana ʼu palalau ʼe ina maʼu te ʼatamai mālama, pea ko he tagata ʼo te fakasiosio lelei ʼe fīmālie tona loto.” ʼE ke nofo fakatokatoka lelei koa pea mo ke tokaga ke ʼaua naʼa ke puʼaki he ʼu palalau ʼe feala ai anai ke ʼita ai tou hoa?
Tāʼaga Lea 25:11: “Ohage ko he ʼu foʼi ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi, ʼe toe feiā aipe mo he palalau ʼe fai ʼi tona lakaga totonu.” Ko he palalau ʼe feʼauga lelei mo he faʼahiga temi e lagi feala pe ke mole leleiʼia ʼi he tahi age lakaga. ʼE ia koe koa he sio loloto ʼo ʼuhiga mo te palalau ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi tona lakaga tonu?
Tāʼaga Lea 12:18: “ ʼE ʼi ai ia ia ʼaē ʼe palalau vale ohage ko he ʼu tā ʼaki he heletā, kae ko te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ko he fakamālōlō ia.” ʼI muʼa ʼo hau palalau, ʼe ke fakakaukau koa ki te ikuʼaga ʼaē ʼo tau ʼu palalau ki tou hoa?
Tāʼaga Lea 10:19: “ ʼI te mahu ʼo te ʼu palalau ʼe mole masiva ai te agahala, kae ko ʼaē ʼe ina tāʼofi tona ʼu laugutu ʼe poto ia.” ʼI te mamahi ʼo te loto, ʼe feala ke tou fai he ʼu palalau neʼe mole tou manatu kiai, ʼo tou toe fakahemala ai ki muli age. ʼE koulua tokakaga koa ki te faʼahi ʼaia ke ʼaua naʼa hoko?
Tāʼaga Lea 20:3: “ ʼE ko he kolōlia ia ki te tagata hana fakafisi ki te fihi, kae ko ʼaē ʼe vale ʼe ʼita ia ʼi te lakaga ʼaia.” ʼE tonu ke toko lua ke hoko he kē. ʼE ke maʼu koa he aga fakapotopoto lahi ke feala ai kia koe ke ke situʼa ki te kē?
Tāʼaga Lea 10:12: “Ko te fehiʼa, koʼena te meʼa ʼe ina fakatupu te ʼu kē, kae ko te ʼofa ʼe ina ʼuʼufi te ʼu agahala fuli.” ʼE ke lau tuʼumaʼu koa he ʼu kē kua ʼāfea, peʼe lahi koa tou ʼofa ʼaē ki tou hoa ke feala ai hau galoʼi te ʼu meʼa ʼaia?
Tāʼaga Lea 14:9, “New English Bible”: “Ko te tagata vale ʼe lahi fau tona fiatuʼu moʼo fakatokatoka ʼo tana ʼu hala; ko te kau tagata faitotonu ʼe nātou ʼiloʼi te ʼuhiga ʼo te fakatokatoka.” ʼE lahi koa tokolua fialahi ke mole koulua tali takolua ʼu hala pea mo kumi te tokalelei ʼi tokolua loto fale?
Tāʼaga Lea 26:20: “ ʼI te mole ʼi ai ʼaē ʼo he fafie, ʼe mate te afi.” ʼE feala koa ke ke tekeʼi he kē, peʼe ke loto pe koa koe ke ke maʼu te tonu fakaʼosi?
Efesi 4:26: “Ke ʼaua naʼa tō te laʼā ki tokotou ʼita.” ʼE ke manatuʼi tuʼumaʼu pe koa tokolua ʼu fihifihia, ʼo hoholo aipe tou lotomamahi pea mo ʼaē ʼo tou hoa?
29. Koteā te ʼu pelesepeto tāfito ʼaē ʼe tonu ke kita manatuʼi tuʼumaʼu mo kapau ʼe kita fia taupau tokita manuʼia faka taumatuʼa?
29 Ko te ʼu tokoni lelei ʼe fua lelei pe mo kapau ʼe maʼuliʼi. Faigaʼi ke ke muliʼi te ʼu tokoni ʼaia, ʼo feiā mo te ʼu tokoni ʼe feala ke fai atu e tou hoa. ʼO ke sio anai peʼe lelei te ʼu tokoni ʼaia. Ko ai koa ʼaē ʼe tukugakoviʼi mokā ʼe hoko he meʼa ʼe kovi? ʼE mole faʼa maʼuhiga ia tona ʼiloʼi. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ko te ʼiloʼi ʼaē peʼe feafeaʼi te fakatokatoka ʼo te meʼa ʼaia. ʼE tonu ke ke fai te aga ʼaē ʼe tau mo feʼauga mo te temi ʼaia, ke ke fakahā te ʼu fihifihia, ke ke palalau fakahagatonu ki tou ʼohoana, pea ʼaua naʼa ke fakalalahi fau te ʼu fihifihia ʼaia. Koulua felogoi. Kapau ʼe ke ‘ ʼofa ki tou hoa ohage pe ko tau ʼofa ʼaē kia koe totonu,’ ʼe mole faigataʼa anai kia koulua hakolua maʼu he ʼu felogoi lelei faka taumatuʼa pea ke fua manuʼia ai tokolua vāhaʼa faka taumatuʼa.—Mateo 19:19.
[Nota]
a Ko te ʼu meʼa ʼe fakatupu e te ʼu eveeve peʼe ko he tahi ʼu koga ʼo te sino, pea ʼe nātou gāue ki te tahi ʼu koga peʼe ki niʼihi eveeve ʼo te sino.