Kapite 9
Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tonatou Kei Liliki
1-4. Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼe tou maʼu, ʼe lahi te ʼu fealagia ʼa te tamasiʼi ke ako?
NEʼE fakatatau te ʼatamai ʼo te kiʼi tamasiʼi ki he pasina ʼe mole heʼeki tohi kiai he meʼa. ʼI tona fakahagatonu, kua lahi te ʼu meʼa kua tohi kiai, talu mai te temi ʼaē neʼe kei nofo ai ʼi te fatu ʼo tana faʼe, pea kua tohi kiai ʼihi agaaga ʼo tona ʼuhiga, ʼuhi ko te tofiʼa ʼaē neʼe tuku e tana ʼu mātuʼa ki ai. Kae ʼi tona ʼosi fānauʼi, ʼe lahi te ʼu fealagia kia ia ke ako. ʼE hā ʼaki mai ai, ʼe mole ko he kiʼi pasina feiā noa pe, kae ʼe ko he ʼu tuʼuga tohi ʼo he tukuʼaga tohi ʼe nātou fakatalitali ke tohi kiai he ʼu meʼa.
2 ʼI te ʼosi fānauʼi ʼo te kiʼi tamasiʼi, ʼe tuʼa fā age te maʼamaʼa ʼo tona ʼuto ʼi te ʼuto ʼo he tahi kua lahi. Kae ʼe tuputupu vave, ʼo feala ai ia taʼu e lua, ke kaku te mamafa ʼo tona ʼuto ki te tolu ki te fā ʼo te ʼuto ʼo he tahi kua lahi. ʼE toe mulimuli pe kiai tana tuputupu fakaʼatamai. ʼE ʼui e te kau tagata popoto, ʼe lahi age te tuputupu ʼo te ʼatamai ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼi te ʼu ʼuluaki taʼu e fā ʼo tona maʼuli, ʼi te ʼu taʼu ʼaē e hogofulu-ma-tolu ki muli age. ʼI tona ʼaluʼaga moʼoni, ko ʼihi ʼe nātou ʼui fēnei, “ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ako e te kiʼi tamasiʼi ʼi muʼa ʼo tona taʼu nima, ʼe kau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe faigataʼa ʼaupito.”
3 ʼE hage kia tatou ʼe ko he ʼu meʼa faigafua te ʼu meʼa maʼuhiga, ʼaē ko te mataʼu mo te hema, mo te māʼoluga pea mo te mālalo, te meʼa ʼaē ʼe fonu peʼe ʼago, ʼo feiā mo te fakakeheʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lahi peʼe veliveli, pea mo te meʼa ʼaē ʼe mamafa peʼe maʼamaʼa. Kae, ki te ʼu kiʼi tamaliki ʼe tonu ke nātou ako te ʼu meʼa fuli ʼaia pea mo te tahi age ʼu meʼa. ʼO toe feiā aipe mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te lea ʼe tonu ke tāʼofi maʼu pea mo fakatokatoka ʼi te ʼatamai ʼo te kiʼi tamasiʼi.
4 Maʼa ʼihi, ko te lea e “lagi ko he toe gāue fakaʼatamai ʼe faigataʼa ʼaupito ʼe tuku ki he tagata ke ina fakahoko.” Kapau kua hoko kia koutou te fihifihia ʼaē ʼo te ako ʼo he tahi lea, ʼe mahino ia ʼe koutou fakamoʼoni anai ki te palalau ʼaia. Kae ʼamusia koutou, heʼe kua koutou palalau ki he lea, kae ʼe mole heʼeki lavaʼi ia e te kiʼi tamasiʼi. Kae logope la te faʼahi ʼaia, ko te ʼatamai ʼo te kiʼi tamasiʼi ʼe feala ke mahino ki te lea pea mo ina fakaʼaogaʼi. ʼE mole gata ʼaki pe te meʼa ʼaia, heʼe ko te ʼu kiʼi tamaliki ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi he loto fale peʼe ʼi he ʼu potu fenua e lea lua, ʼe feala ke faigafua hanatou palalau ʼi te ʼu lea ʼaia e lua, ka heʼeki nātou kaku ki te taʼu ʼaē ʼe feala ai hanatou ʼolo ʼo ako. Koia, ko te ʼatamai kua tokalelei ke tuputupu.
KOUTOU KAMATA ʼI TE MOʼI LAKAGA PE ʼAIA
5. Ko te temi fea ʼaē ʼe tonu ke kamata ai te ako ʼo he tamasiʼi?
5 ʼI tana tohi ʼaē neʼe ina fai age ki tona kaugā fagona ko Timoteo, neʼe fakamanatuʼi age e te ʼapositolo ko Paulo kia ia, neʼe ina ʼiloʼi te tohi taputapu “talu mai tana kei veliveli.” (2 Timoteo 3:15) ʼE poto te tāmai peʼe ko te faʼe, ʼaē ʼe mahino ki te maʼuhiga ʼo te fia ako ʼo tana tamasiʼi. Ko te tamaliki ʼe nātou tokagaʼi te meʼa fuli. ʼE nātou sisio pea mo logo kia meʼa fuli. Tatau aipe peʼe tokagaʼi e te ʼu mātuʼa peʼe kailoa, ko te ʼu kiʼi tamaliki ʼe nātou tānaki tuʼumaʼu te ʼu meʼa, mo nātou fakatokatoka, mo nātou fakakatoa te ʼu meʼa ʼaia pea mo nātou maʼu tanatou ʼu tonu kiai. ʼIo, kapau ʼe mole tokaga kiai te ʼu mātuʼa, ʼe poto anai te tamasiʼi ʼi te gaohi ʼo nāua ke nā fai te meʼa ʼaē ʼe loto kiai. Koia, ko te tokoni ʼaenī ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ʼaoga ki te kiʼi tamasiʼi ʼo kamata mai ʼi tana tupu: “Akoʼi te tama ki te ala ʼaē ʼe ʼaoga ki ai; koteʼuhi ka matuʼa anai ʼe mole toe maliu kehe anai mai ai.” (Tāʼaga Lea 22:6) ʼE mahino ia, ko te ʼu ʼuluaki ako, ʼe ko he ʼu ako ʼe fai ʼaki te ʼofa, mo te lototokaga pea mo te fakapelepele. Kae ʼe toe ʼaoga anai kiai ke fakatonutonuʼi, ʼaki he aga mālū kae ke fai ke hoko.
6. (a) Ko te palalau fea ʼaē ʼe lelei age ke fai ki te kiʼi tamasiʼi? (b) ʼE tonu ke faka ʼuhigaʼi feafeaʼi e te ʼu mātuʼa te ʼatu ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lagaʼi e te kiʼi tamasiʼi?
6 Ka koulua palalau ki takolua tamasiʼi, ʼaua naʼa koulua palalau ki ai ohage ʼe koulua palalau ki he “kiʼi toe,” kae ke koulua palalau kia ia ʼaki te lea ʼa te hahaʼi lalahi, te lea ʼaē ʼe koulua loto ke ina akoʼi. Ka kamata palalau he kiʼi tamasiʼi, ʼe ina fai te ʼu tuʼuga fehuʼi: “He koʼe ʼe ʼua? ʼE ʼau haʼu maifea? ʼE ʼolo koa kifea te ʼu fetuʼu ʼi te ʼaho? Koteā ʼaē ʼe ke fai? He koʼe ʼe feiā te meʼa ʼaenī? He koʼe ʼe feiā te meʼa ʼaē?” ʼE lahi ʼaupito te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe ina fai atu. Koulua fakalogo ki tana ʼu fehuʼi, he ko te ʼu meʼa lelei ʼaia ʼaē ʼe maʼu e te tamasiʼi moʼo ako. Kapau ʼe koulua fakagata tana ʼu fai fehuʼi, ʼe feala anai ke koulua tāʼofi te tuputupu ʼo tona ʼatamai.
7. Moʼo tali ki te ʼu fehuʼi ʼa te kiʼi tamasiʼi, koteā tona faʼahiga fai ʼaē ʼe lelei age, pea koteā tona tupuʼaga?
7 Kae, koulua manatuʼi te palalau ʼa te ʼapositolo ʼi tana ʼui ʼaē: “ ʼI taku kei veliveli, neʼe ʼau palalau ohage ko he kiʼi tamasiʼi, neʼe ʼau manatu ohage ko he kiʼi tamasiʼi, pea neʼe ʼau fakakaukau ohage he kiʼi tamasiʼi.” (1 Kolonito 13:11) Koia, koulua kātaki ʼo tali fakalelei ki te ʼu fehuʼi ʼo takolua tamasiʼi, kae ke koulua tali ʼaki he ʼu tali ʼe faigafua pea mo nounou. Ka ina fehuʼi atu he koʼe ʼe ʼua, ʼe mole ʼamanaki ia ki he fakamahino ʼe loaloaga pea mo faigataʼa. ʼE faka feʼauga anai ki te taʼi tali ʼaenī: “ ʼE mamafa te ʼu ʼao ʼuhi ko te vai pea ʼe tupu ai te ʼua.” Ko te lototokaga ʼo te ʼatamai ʼo he kiʼi tamasiʼi, ʼe nounou pea ʼe hiki vave ia ki he tahi manatu. Koia, ohage pe ko takotou foaki age te huʼa pipi ʼi tana mole heʼeki fealagia ke kai ki te kanoʼi manu, ʼe toe feiā aipe, koulua tuku age ki ai he ʼu fakamahino ʼe faigafua ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka feala ai ke mahino ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe faigataʼa.—Fakatatau mo Hepeleo 5:13, 14.
8, 9. ʼE lava feafeaʼi hatatou ako māmālie te kiʼi tamasiʼi ki te lautohi?
8 ʼE tonu ke ʼaveʼave māmālie takotou ako. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, neʼe ʼiloʼi e Timoteo te Tohi-Tapu talu mai tana kei veliveli. Ei, neʼe ina manatuʼi neʼe akoʼi age kia ia te Tohi-Tapu ʼi tana kei veliveli. ʼE mahino ia, neʼe foaki māmālie age te ako ʼaia, ohage pe ko te ʼu mātuʼa ia ʼaho nei, ʼe nātou kamata ako te lautohi ki tanatou tamasiʼi. Koutou lautohi mo ia. Kapau ʼe kei veliveli, koutou fakaheka ia ia kia koutou, ʼo ʼaofi ia ia ʼaki ʼokotou ʼu nima pea ke koutou lautohi māmālie age. ʼE fīmālie anai pea mo fiafia, pea ʼe liliu anai te lautohi ko he meʼa lelei kia ia, logope la te lahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole mahino kiai. Ki muli age, ʼe feala ke koutou akoʼi age te ʼu mataʼi tohi ohage ko he gaoʼi. Pea ke koutou faʼufaʼu he ʼu kupu pea mo he ʼu kiʼi lea nounou. Koutou tokaga lelei ke ako e te tamasiʼi te meʼa ʼaia ʼaki he loto fiafia.
9 ʼE ʼi ai te taumatuʼa neʼe ko hana agamāhani ʼaia, te lautohi mo tanā kiʼi tama ʼaē neʼe taʼu tolu, ʼo nā hinoʼi age kia ia te ʼu kupu ke ina lau. Neʼe ʼi ai te tahi ʼu kupu neʼe mole lau e te taumatuʼa, pea neʼe ko te kiʼi tamasiʼi ʼaē neʼe ina lau te kupu, ohage la ko te kupu “ ʼAtua,” “Sesu,” “tagata,” “fuʼu ʼakau” pea mo te tahi ʼu kupu. ʼO faifai pea mahino te kiʼi tamasiʼi ki te ʼu tuʼuga kupu, ʼo feala ai kia ia ʼi tona taʼu fā, ke lautohi tokotahi. Ko te faitohi ʼe hoa ki te lautohi: ʼe tou tohi muʼa te ʼu mataʼi tohi, pea fakamuli leva ko te ʼu kupu katoa. ʼE fiafia he kiʼi tamasiʼi mokā kua poto ʼi te tohi ʼo tona higoa.
10. He koʼe ʼe ko he aga poto te tokoni ki te tamaliki takitokotahi ke nātou fakatuputupu tonatou ʼu fealagia mo tonatou ʼu kalitate ʼo nātou totonu?
10 ʼE tahi ʼalu pe te tamasiʼi mo tona natula pea mo tona agaaga. Koia, ʼe tonu ai ke faka fealagia kia ia hana tuputupu ʼaki tona ʼu fealagia pea mo te ʼu kalitate ʼaē neʼe tupu mo ia. Kapau e koulua akoʼi age ke ina fakatuputupu te ʼu faʼahi ʼaē mālohi ai pea mo tona ʼu fealagia, ʼe mole fakaʼamu anai ki te maʼuli fīmālie ʼo ʼihi. ʼE tonu ke ʼofainaʼi he tamasiʼi pea mo leleiʼia ʼaki pe tona ʼuhiga ʼo ia. ʼAki pe hona tokoniʼi ke mālo pea ke ina lolomi tona ʼu holi heʼeʼaoga, ʼaua naʼa koulua fia haga ʼo faʼu ia ia ke mulimuli ki he meʼa kua fakatuʼutuʼu fakatomuʼa. Koutou tokoniʼi tāfito ke ina fakaʼaogaʼi fakalelei tona ʼu kalitate.
11. He koʼe ʼe mole lelei ke fakatatau kovi he tamasiʼi ki he tahi tamasiʼi?
11 ʼE feala ki he tāmai mo he faʼe ke nā fakaneke te manatu pe ʼaē kia kita pea mo te fia fakataupiepie ʼi tana tamasiʼi, mo kapau ʼe nā tuku kia ia te manatu ʼaē ʼe maʼuhiga age ia peʼe mālalo age ia ʼi he tahi. Logope la te ʼiloga vave ʼi te ʼu tamaliki tanatou manatu pe ʼaē kia nātou totonu, ʼe mole heʼeki ia nātou te manatu ʼaē ʼo he tuʼulaga faka sosiale peʼe māʼoluga, peʼe ko he manatu fiatuʼu ʼo ʼuhiga mo nātou. Koia ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sesu te faʼifaʼitaki ʼo te kiʼi tamasiʼi moʼo fakatonutonuʼi tana kau tisipulo, ʼi ʼihi faʼahiga ʼaluʼaga neʼe nātou fiatuʼu pea mo fia māʼoluga ai. (Mateo 18:1-4) Koia ʼaua naʼa koulua fai he fakatatau fakapalatahi ki he tamasiʼi mo he tahi tamasiʼi. ʼE feala anai ke hage kia ia ʼe mole ʼofa he tahi kia ia. ʼUluaki ʼe feala anai ke lotomamahi, ʼo feala ki muli age ke liliu ai ʼo loto fehiʼa kia koulua, mo kapau ʼe koulua haga fai te aga ʼaia. Kae kapau ʼe koulua fakahā ki he tamasiʼi ʼe lahi age ia ʼi he tahi, ʼe feala ke liliu ʼo fialahi pea ʼe fehiʼaʼinaʼi anai e tona ʼu kaumeʼa. Ko te ʼu mātuʼa ʼe tonu ke nā ʼofa pea mo nā tali te tamasiʼi ʼo ʼaua naʼa nā fai he ʼu fakatatau mo niʼihi. ʼE ko he meʼa taulekaleka te kehekehe ʼo te ʼu agaaga. Ohage ko he foʼi mahōlō, logope la ʼe faʼufaʼu e te ʼu meʼa fakatagi kehekehe, ʼe nātou kau fuli ki te logo lelei ʼo te musika, pea ʼe nātou felogoi tahi. Ko te ʼu agaaga kehekehe ʼo he famili ʼe nātou faka fealagia ke lelei pea mo maʼuhiga age, kae ʼe mole fakatupu kovi ia ki tanatou felogoi, mo kapau ʼe nātou mulimuli fuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu ʼo tonatou Tupuʼaga.
KOUTOU TOKONI KI TE TUPUTUPU ʼO TAKOTOU TAMASIʼI
12. ʼO ʼuhiga mo te hahaʼi lalahi, koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakamoʼoni ai ʼe ʼaoga ke takitaki fakaleleiʼi te kiʼi tamasiʼi?
12 ʼE ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua “ ʼe mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te taki ʼo tana haʼele.” (Selemia 10:23) ʼE ʼui e te hahaʼi ʼe mole moʼoni te faʼahi ʼaia. Koia, ʼi tanatou fakafisi ʼaē ki te takitaki fakaʼatua, kae nātou tali te takitaki fakatagata, ʼe fakaʼāsili te kovi ʼo tonatou ʼu fihifihia pea ʼe nātou fakahā ai te moʼoni ʼo te lea fakaʼatua ʼaia. ʼE ʼui e Sehova ʼAtua ʼe ʼi ai te ala ʼe hage ʼe matatonu ki te tagata, kae ko tona ikuʼaga, ʼe ko te ala ki te mate. (Tāʼaga Lea 14:12) Kua fualoa te toʼo e te tagata te ala ʼaē ʼe hage ʼe matatonu kia ia, kae neʼe ina taki ia ia ki te tau, ki te hoge, ki te mahaki pea mo te mate. Kapau ki he tagata kua māhani ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli, ko he ala ʼe hage ʼe lelei kia ia, ʼe ina taki ki te mate, ʼe lava feafeaʼi leva ke kehe age te ikuʼaga ʼo he ala ʼe hage ʼe matatonu ki he kiʼi tamasiʼi? Kapau ʼe mole ʼa te tagata te taki ʼo tana haʼele, ʼe tonu koa ki te tamasiʼi, ʼaē ʼe kei vaivai tana haʼele, ke ina taki tona maʼuli? Kae meʼa lelei pe la, ʼaki tana Folafola, ko te Tupuʼaga ʼe ina foaki te ʼu fakatuʼutuʼu ki te ʼu mātuʼa pea mo te fānau.
13, 14. ʼE lava feafeaʼi ke akoʼi e te ʼu mātuʼa tanā fānau ʼo mulimuli ki te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Teutalonome 6:6, 7?
13 ʼE ʼui e te ʼAtua ki te ʼu mātuʼa: “Ko te ʼu folafola ʼaenī, ʼaē ʼe ʼau fakatotonu atu kia te koe ʼi te ʼaho nei, ʼe tonu anai ke nofo ʼi tou loto; pea ʼe tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha pea mo talanoa kiai mokā ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ke haʼele anai ʼi te ala, mokā ke takoto anai, pea mokā ke tuʼu ake anai.” (Teutalonome 6:6, 7) ʼI te temi fuli pe, mokā ʼe feala, ʼe tonu ke koulua akoʼi takolua fānau. Kapau ʼe ʼinu kafe fakatahi te famili, tatau aipe peʼe fakavilivili ʼi te uhu heʼe tonu ke tahi ʼalu ki te gāue peʼe ki te ako, ko he ʼu kiʼi palalau moʼo fakafetaʼi ki te meʼa kai, ʼe ina fakahaga anai tanatou ʼu manatu ki te Tupuʼaga. ʼE toe feala pe foki ke kau ki te faikole ʼaia he ʼu manatu fakalaumālie maʼuhiga ki te famili fuli. ʼI te lolotoga ʼo te ʼinu kafe uhu, e lagi feala ke maʼu he temi moʼo palalau ki te ʼu gāue ʼo te ʼaho ʼaia, peʼe ki te ako, pea mo fai he ʼu tokoni ʼe ʼaoga ki te faʼahiga fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke hoko. ʼI te afiafi, “mokā ke takoto anai,” e lagi feala ke liliu ko he temi fakafiafia kia nātou liliki, mo kapau ʼe fai e te ʼu mātuʼa ʼi te temi ʼaia he tokaga makehe kia nātou. ʼE leleiʼia e te ʼu kiʼi tamaliki ke lau age he ʼu fakamatala ʼi muʼa ʼo tanatou momoe, pea ʼe ko he tahi meʼa lelei ʼaia moʼo akoʼi ʼo nātou. ʼE lahi ʼaupito te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke fakaʼaogaʼi fakalelei ke fia logo ki ai te fānau. ʼE nātou fia logo anai ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia koulua pea ʼaki te ʼu meʼa ʼaia ʼe feala aipe ke ʼi ai hona ʼaoga kia koulua. E lagi faigataʼa kia koulua te fakafoʼou ʼo takolua ʼu fakamatala, kae ʼe koulua fakatokagaʼi anai, ko te tokolahi ʼo te kiʼi tamaliki, ʼe nātou loto ke fakamatala liuliuga age te ʼu hisitolia pe ʼaia. Ki muli age, ʼe koulua fakatokagaʼi anai, ko te temi ʼaē neʼe koulua tokaga ai kia nātou ʼi te pōʼuli, neʼe tokoni ki te felogoi lelei ʼa koulua pea mo nātou. Kapau ʼe koulua faikole mo nātou ʼi muʼa ʼo tanatou momoe, ʼe tokoni anai kia nātou ke nātou maʼu vave he felogoi mo Ia ʼaē ʼe feala ke lahi age tana fai ʼo he meʼa moʼo taki ʼo nātou pea mo puipui ʼo nātou.—Efesi 3:20; Filipe 4:6, 7.
14 Peʼe koulua nonofo ‘ ʼi tokolua loto fale’ peʼe koulua “ ʼi te ala,” ʼe lahi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga ʼe feala ai ke koulua akonakiʼi fakalelei takolua fānau. Ko te ako ʼaia ʼe feala ke fai ohage ko he gaoʼi. Neʼe fakamatala e te tagata te tokoni ʼaē neʼe ina fai mo tona ʼohoana, ʼaki te gaoʼi ki te ʼu tamaliki ke nātou manatuʼi te ʼu talanoa ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano. ʼE ina ʼui fēnei:
‘ ʼI te tahi po, neʼe mātou kaugā ʼolo mo te kiʼi tama ʼe taʼu ono, pea ʼi te agamāhani, neʼe mole fakalogo ia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu fono. ʼI tamatou ʼolo ki te fale fono, neʼe ʼau ʼui age ki ai: “ ʼE tou fai anai te gaoʼi. Ka tou ʼolo anai kio tatou, ʼe tou vakaʼi anai peʼe feala hatatou manatuʼi te ʼu katiko ʼaē neʼe tou hivaʼi pea mo te ʼu puani tāfito ʼaē neʼe talanoa kiai te fono.” ʼI tamatou liliu ʼaē ki fale, neʼe ma punamaʼuli. Neʼe ma tuku muʼa ke ʼuluaki palalau, pea neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe ina manatuʼi, ia ia ʼaē ʼi te agamāhani ʼe mole fakalogo ʼi te ʼu fono. Neʼe fai mo tamā fānau tanatou ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te fono, pea neʼe ma fakaʼosi e māua taumatuʼa, ʼaki te tahi ʼu manatu. Neʼe mole hage ia kia nātou ʼe ko he kavega, kae neʼe hage ia kia nātou ʼe ko he gaoʼi.’
15. ʼE lava feafeaʼi hatatou fakaloto mālohiʼi he tamasiʼi ke ina hikihiki tana ʼu faiga ke lelei age?
15 ʼI tana lahilahi ake, ʼe ako e te tamasiʼi te fakahāhā ʼo tana ʼu manatu, mo fai paki, mo fai te ʼu faʼahiga gāue pea mo gaoʼi ʼaki he faʼahiga meʼa fakatagi. ʼE hage kia ia ʼe ina fakahoko he meʼa, pea ko te meʼa ʼaē ʼe ina fai ʼe ko he tuputupu ʼo ia totonu. ʼE ko he meʼa totonu ʼa ia. Kapau ʼe koulua sioʼi ia ia pea mo koulua ʼui age ki ai: “ ʼE lelei,” ʼe fiafia anai te tamasiʼi. Kapau ko te meʼa ʼaē ʼe ina fai ʼe ko he meʼa ʼe feala ke koulua vikivikiʼi fakamalotoloto ai ia ia, koulua fai te faʼahi ʼaia, heʼe koulua fakaloto mālohiʼi anai ia ia. Kae, kapau ʼe koulua valoki mālohi ia ia, ʼe mole ina toe fakahā anai tana ʼu manatu pea ʼe lotovaivai ai. ʼE feala hakolua fakatokagaʼi age kia ia he ʼu faʼahi kehekehe ʼo tana gāue, mo kapau ko he meʼa ʼe tonu ke fai, kae ʼaua naʼa koulua fakahā age kia ia ʼe mole ʼi ai he ʼuhiga ʼo tana gāue. Ohage la ko hana fai paki, ʼaua naʼa koulua toʼo tana moʼi pepa ʼo fakatonutonuʼi, kae ʼe lelei age hakolua fai te paki ki he tahi moʼi pepa ke ina ʼiloʼi ʼe feala tona fai ke lelei age. ʼE faka fealagia anai kia ia ke ina fakatonutonuʼi tana fai paki, mo kapau ʼe loto kiai. ʼI takotou fakaloto mālohiʼi tana ʼu faiga, ʼe koulua tokoni ki tana tuputupu. Kae kapau ʼe koulua valokiʼi fakafefeka ia ia, ʼe koulua fakaloto vaivaiʼi anai ia ia pea mo koulua tāʼofi tana holi ʼaē ke hoko atu tana ʼu faiga. Ko te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fakahā ia Kalate 6:4 ʼe toe ʼaoga foki ki te fānau, ʼi tana ʼui ʼaē: “Ke tahi vakaʼi e te tagata takitokotahi ia tana gāue, pea ʼe fakafiafia anai ʼuhi pe ko ia totonu, kae ʼe mole fakafiafia anai ʼuhi he neʼe fakatatau mo he tahi.” ʼE ʼaoga ki he tamasiʼi he fakaloto mālohi, tāfito la ʼi tana ʼu ʼuluaki faiga. Kapau ʼe mata feʼauga mo tona taʼu te meʼa ʼaē neʼe ina fai, koulua vikivikiʼi ia ia. Kapau ʼe mole faʼa lelei, koulua vikivikiʼi tana ʼu faiga pea mo koulua fakaloto mālohiʼi ke ina toe fai. Ke mahino lelei kia tatou, neʼe mole haʼele atu aipe ʼi tana ʼuluaki faiga.
E FEAFEAʼI HAKOLUA PALALAU AGE KI TE ʼU FELĀVEʼI FAKASINO
16. ʼAki te manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke tou tali feafeaʼi ki he tamasiʼi ʼe ina fai mai kia tatou he ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
16 ʼE koulua tali ki te ʼu fehuʼi ʼa takolua tamasiʼi pea ʼe koulua fakaloto mālohiʼi ia ia ke felogoi mo koulua. Pea fokifā pe ia ʼi he tahi ʼaho, ʼe ina fai atu he fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE koulua tali fakahagatonu anai koa kia ia, peʼe koulua loiʼi anai, ohage la ʼe koulua ʼui age neʼe koulua maʼu tona kiʼi tēhina peʼe ko tona kiʼi tokolua ʼi te lopitali? ʼE koulua foaki anai koa kia ia he ʼu tali totonu, peʼe koulua tuku anai ia ia ke ina fai tana ʼu fehuʼi ki ʼihi ʼu tamaliki lalahi, ke nātou tali age ʼaki he ʼu loi peʼe ʼaki he ʼu faʼahiga fakamatala heʼeʼaoga? ʼE tautau palalau fakahagatonu te Tohi-Tapu ki te ʼu felāveʼi fakasino pea mo te ʼu koga tapu ʼo te sino. (Senesi 17:11; 18:11; 30:16, 17; Levitike 15:2) ʼI tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina fai ki tana hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatahi ʼaē neʼe tonu ai ke lau tana Folafola, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “Fakatahiʼi te hahaʼi, tagata mo fafine, pea mo nātou liliki, . . . ke feala hanatou fakalogo pea mo nātou ako.” (Teutalonome 31:12) Koia, ko nātou liliki ʼe nātou logo anai ki te ʼu talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi he ʼaluʼaga maʼuhiga pea mo fakaʼapaʼapa, kae ʼe mole fai ʼaki he ʼu lea heʼeʼaoga.
17-19. ʼE lava feafeaʼi hatatou fakamahino māmālie, te ʼu faʼahi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
17 ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole ko he meʼa faigataʼa te palalau ki te ʼu felāveʼi fakasino, ohage ko te manatu ʼa te ʼu mātuʼa. ʼE mahino vave te tamasiʼi ki te ʼu faʼahi kehekehe ʼo tona sino. ʼE tonu pe ke koulua hinoʼi age te ʼu higoa ʼo te ʼu koga ʼo te sino: te ʼu nima, te ʼu vaʼe, te kete, te muli, te koga tapu ʼo te tagata pea mo te fafine. ʼE mole ufiufi anai te tamasiʼi, mo kapau foki ʼe mole koulua fufū age te ʼu faʼahi ʼaia. ʼE tuʼania te ʼu mātuʼa te palalau ki te ʼu meʼa ʼaia, koteʼuhi ʼi tanā manatu ʼe tonu anai ke nā fakamahino fuli age ʼi te temi ʼaē ka fai fehuʼi ai te tamasiʼi. ʼI tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te ʼu fehuʼi ʼa te kiʼi tamasiʼi ʼe mole ina fai ʼi te moʼi temi pe e tahi, kae ʼe ina fai ʼi te ʼu lakaga kehekehe ʼo tana tuputupu. Koia, ʼe ʼaoga ai, mokā ina lagaʼi he fehuʼi, ke fai te ʼu palalau ʼaē ʼe feʼauga mo tana fehuʼi, ʼo fai age he ʼu fakamahino ʼe faigafua hana mahino kiai.
18 ʼE feala ʼi he ʼaho ke fehuʼi atu e takolua tamasiʼi: “ ʼE haʼu koa maifea te ʼu kiʼi tamaliki?” ʼE feala ke koulua tali fakanounou ʼo fēnei: “ ʼE tuputupu pe ʼi te fatu ʼo tana faʼe.” ʼI te agamāhani, ʼe feʼauga aipe ia te tali ʼaia. Ki muli age, ʼe lagi fehuʼi atu anai e takolua tamasiʼi: “E feafeaʼi koa te haʼu ki tuʼa ʼo te kiʼi tamasiʼi mai te fatu ʼo tana faʼe?” “ ʼE ʼi ai te kiʼi ava makehe ki te faʼahi ʼaia.” ʼI te agamāhani ʼe feʼauga anai kia ia te tali ʼaia.
19 Ki muli age, ʼe lagi fai anai e te tamasiʼi te tahi fehuʼi ʼaenī: “Neʼe kamata tupu feafeaʼi te kiʼi tamasiʼi?” ʼE feala ke koulua tali fēnei: “Ka loto e he tāmai pea mo he faʼe ki hana tamasiʼi, ʼe haʼu te pulapula mai te tāmai ʼo fakatahi mo te foʼi moa ʼe tuku ʼi te fatu ʼa te faʼe, pea ʼe kamata lahilahi ai te kiʼi tamasiʼi ohage pe ko he kiʼi foʼi tegaʼi ʼakau ʼe homo ʼi te kele ʼo liliu leva ko he fisiʼi teu peʼe ko he fuʼu ʼakau.” ʼE hage pe ko he hisitolia ʼe fakamatala fakakoga, moʼo fakafimālie te tamasiʼi ki tana fehuʼi. Ki muli age, ʼe lagi fehuʼi anai e te tamasiʼi: “ ʼE hū feafeaʼi te pulapula ʼa te tāmai ki te loto fatu ʼo te faʼe?” ʼE feala hakotou tali fakanounou ʼo fēnei: “ ʼE ke ʼiloʼi te faʼufaʼu ʼo te tamasiʼi tagata. ʼE ʼi ai tona kiʼi koga tapu. ʼI te sino ʼo te taʼahine ʼe ʼi ai te kiʼi ava ʼe feala ke ina tali te koga tapu ʼo te tagata. ʼE feiā la te to ʼo te pulapula. Neʼe faʼu feiā te hahaʼi ke feala ai ki te kiʼi tamasiʼi hana tuputupu ʼi te loto fatu ʼo te faʼe pea ke hoki haʼu ki tuʼa mokā kua lahi.”
20. He koʼe ʼe lelei age ki te ʼu mātuʼa ke nātou tali ki te ʼu fehuʼi ʼo tanatou fānau ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
20 ʼE mahino ia, ʼe lelei age he palalau fakahagatonu feiā ʼo fakamatala feiā, ʼi hakita loiʼi peʼe kita fufū ohage ko he meʼa ʼe fakalialia. (Fakatatau mo Tito 1:15.) Tahi ʼaē meʼa, ʼe lelei age ke ʼiloʼi e te ʼu tamaliki te ʼu meʼa ʼaia mai ʼanatou ʼu mātuʼa, heʼe feala ki muli age, ke nā fakamahino, pe koʼe ʼe faka tuʼakoi te fanaunau ki he taumatuʼa ʼe nā feʼofani pea mo nā tali te maʼua ʼaē ke nā ʼofa pea mo tokaga ki te kiʼi tamasiʼi. Koia, ko te fānau ʼe feala ke nātou mahino ai pea mo tokaga ki te faʼahi ʼaia ʼaki he manatu ʼe lelei pea mo fakalaumālie, ʼi hanatou logo kiai ʼi he ʼaluʼaga ʼe faka ʼuhiga ai te faʼahi ʼaia ohage ko he meʼa ʼe heʼemaʼa.
E FEAFEAʼI TE FOAKI ʼO TE ʼU AKO TĀFITO ʼO TE MAʼULI
21. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tautau fai e te fānau, ʼaē ʼe maʼuhiga ai ke foaki e te ʼu mātuʼa he faʼifaʼitaki lelei kia nātou?
21 ʼI te tahi ʼaho, neʼe fakatatau e Sesu te hahaʼi ʼo tona temi ki he “kau tamaliki ʼe heheka ʼi he ʼu lapalasi fakatauʼaga meʼa, ʼe nātou kalaga ki ʼonatou kaugā gaoʼi ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Neʼe mātou pupuhi fagufagu atu kia koutou, ka neʼe mole koutou meʼe; neʼe mātou tagilāulau, ka neʼe mole koutou tuki fatafata ʼi hokotou lotomamahi.’ ” (Mateo 11:16, 17) Ko te tamaliki ʼo te temi ʼaia, ʼi tanatou ʼu gaoʼi, neʼe nātou faʼifaʼitakiʼi te hahaʼi lalahi, ʼi tanatou ʼu fakafiafia pea mo tanatou ʼu ʼavaifo. Kapau ʼe leleiʼia e te kiʼi tamaliki te faʼifaʼitakiʼi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou sio ki ai, ko te faʼifaʼitaki ʼo te ʼu mātuʼa ʼe maʼuhiga ʼaupito ki tonatou ako.
22. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko ki te fānau ʼaki te aga ʼa tanatou ʼu mātuʼa?
22 ʼI tana tupu, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe akoʼi e takolua tamasiʼi ʼi ʼokolua tafa, ʼo mole gata ʼaki pe te meʼa ʼaē e koulua talanoa kiai, kae ʼaki takolua faʼahiga talanoa ki te meʼa ʼaia, ʼaki te ʼaveʼave ʼo tokolua leʼo mokā e koulua palalau kiai, mokā ʼe koulua fai palalau faka taumatuʼa, peʼe ki he tahi ʼu hahaʼi. ʼE ina siosioʼi peʼe feafeaʼi te felogoi ʼa tana ʼu mātuʼa pea mo tanā aga ki ʼihi hahaʼi ʼo te famili pea mo te kau matāpule. ʼE feala anai ki te ʼu ako ʼaē ka ina maʼu ʼi takolua aga ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ke maʼuhiga age ki takolua tamasiʼi ʼi hana poto ʼi te haʼele, ʼi te lau ʼo te ʼu mataʼi numelo peʼe ko te lautohi. ʼE liliu anai te ʼu meʼa ʼaia, ko te tafitoʼaga ʼo te ʼatamai mālama pea mo te poto ʼaē ka ina taki ki te manuʼia moʼoni. ʼAki takolua faʼifaʼitaki, ʼe feala anai ki takolua tamasiʼi ke ina tali leleiʼi te ako ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu mokā lahi anai ʼo ako te palalau pea mo te lautohi.
23, 24. Kapau ʼe loto e te ʼu mātuʼa ke lelei te aga ʼo tanatou fānau, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou lotolelei ʼo fai?
23 Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo te kau Kilisitiano, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou liliu ko he kau faʼifaʼitaki ʼo te ʼAtua, ohage ko he fānau ʼofaina, pea ke koutou haga haʼele ʼi te ʼofa.” ʼI muʼa atu, neʼe ina fakahā te faka ʼuhiga ʼo te faʼifaʼitakiʼi ʼo te ʼAtua, ʼo ina ʼui fēnei: “Ke toʼo ia koutou te lotokovi fuli, te ʼita fuli, te hāūhāū fuli, te kalaga fuli, te lea pauʼu fuli pea mo te kovi fuli pe. Kae ke koutou liliu ʼo feʼofaʼaki ia koutou, ʼo fonu ʼi te manavaʼofa, ʼo koutou fefakamolemole ʼaki he loto katoa, ohage pe ko tona fakamolemole atu kia koutou ʼaki te loto katoa e te ʼAtua ʼaki ia Kilisito. Koia ke koutou liliu ko he kau faʼifaʼitaki ʼo te ʼAtua, ohage ko he fānau ʼofaina.” (Efesi 4:31, 32; 5:1, 2) Kapau ʼaki te meʼa ʼaē ʼe logo pea mo sio kiai, peʼe ko he ʼu muna, peʼe ko he ʼu kalaga, peʼe ko he ʼu tagi, peʼe ko he ʼu lea fiatuʼu peʼe ko he ʼu kē, ʼe ako e te tamasiʼi te ʼuhiga ʼo te ʼita, pea ʼe faigataʼa anai te molehi ʼi tona ʼatamai ia te meʼa ʼaia. Kae, kapau ʼe koulua lotoʼofa pea mo fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fuli, kapau ʼe koulua aga poto pea mo fai he ʼu fakatuʼutuʼu lelei, ʼe fia faʼifaʼitakiʼi anai koulua e takolua tamasiʼi ʼi te ʼu faʼahi ʼaia. Koia, ke koulua haga fai te aga ʼaē e koulua loto ke faʼifaʼitakiʼi e takolua tamasiʼi.
24 ʼE mole tonu ke fai e te ʼu mātuʼa he ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu e lua, te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā akoʼi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā fai, te tahi ʼu meʼa maʼa te fānau pea ko te tahi ʼu meʼa maʼa nāua. Koteā tona ʼaoga ʼo te ʼui age ki he tamasiʼi ke tuku tana loi, mo kapau ʼe koulua loi pe koulua? Kapau ʼe mole koulua fakahoko te ʼu fakapapau ʼaē neʼe koulua fai ki takolua fānau, ʼe feala koa hakolua ʼamanaki ʼe nātou fakahoko anai te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fakapapauʼi atu kia koulua? Kapau ʼe mole fefakaʼapaʼapaʼaki te ʼu mātuʼa, ʼe feala koa hanā ʼamanaki ʼe fefakaʼapaʼapaʼaki anai tanā fānau? Kapau ʼe mole heʼeki sio te tamasiʼi ki tana tāmai peʼe ko tana faʼe ʼe palalau ʼaki te agavaivai, ʼe feafeaʼi anai koa hana maʼu te kalitate ʼaia? Kapau ʼe fia tonu tuʼumaʼu pe te ʼu mātuʼa, ʼe feala ke manatu te tamasiʼi ʼe lelei te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe nā fai, kae tala ia ʼe feala ke nā fai hala ʼi ʼihi temi pea mo hā ʼi tanā ʼu aga tonā ʼuhiga agahala pea mo heʼe haohaoa. Ko ia ʼaē ʼe mole ina tali te ʼu manatu ʼaia, ʼe hage ia ko te kau Faliseo malualoi ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou fai pea mo tauhi ia meʼa fuli ʼe nātou ʼui atu kia koutou, kaʼe ʼaua naʼa koutou fai ʼo mulimuli ki ʼanatou gāue, heʼe nātou ʼui kaʼe mole nātou fai.” ʼU mātuʼa, kapau ʼe mole koutou fia fai ki he ʼu kiʼi Faliseo ʼi tokotou famili, pea ʼe tonu kia koutou, ke ʼaua naʼa koutou hage ko he ʼu Faliseo lalahi!—Mateo 23:3.
25. ʼE tonu ke akoʼi feafeaʼi te fānau ʼo ʼuhiga mo te ʼofa?
25 ʼE mahino te fānau ki te ʼofa, mo kapau ʼe nātou sio ʼe maʼuliʼi, pea ʼe nātou ako te foaki ʼo te ʼofa mo kapau ʼe foaki age kia nātou te ʼofa. ʼE feala ke fakapelepeleʼi e te ʼu mātuʼa tanā fānau ʼaki he ʼu tuʼuga meʼa ʼofa, kaʼe ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te ʼofa ʼe mole totogi ia. ʼUluaki muʼa, ʼe ko he kalitate fakalaumālie ʼe haʼu mai te loto, kaʼe ʼe mole haʼu ia mai te kato falā. ʼE mole feala ki te ʼu meʼa ʼofa ʼāteaina, ke nātou fetogi te ʼofa moʼoni. Ko ʼaē ʼe ina faigaʼi ke ina totogi te ʼofa, ʼe ina pulihi ia tona maʼuhiga. ʼAua naʼa gata ʼaki pe te ʼu meʼa ʼofa, kae ke koutou foaki ia koutou totonu, tokotou temi, tokotou mālohi pea mo te ʼofa. ʼE liufaki atu anai ʼaki te fua ʼaē neʼe koutou fua ʼaki. (Luka 6:38) Ohage ko tona ʼui ia 1 Soane 4:19 ʼo ʼuhiga mo totatou ʼofa ki te ʼAtua, “ ʼe tou ʼofa, heʼe ko ia ʼaē neʼe ʼuluaki ʼofa kia tatou.”
26, 27. ʼE lava feafeaʼi ki te fānau hanatou ako te fiafia ʼo te foaki?
26 ʼE ako e te fānau te foaki mo kapau ʼe koutou foaki kia nātou. ʼE feala ke tou tokoni kia nātou ke nātou leleiʼia te ʼu fiafia ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te foaki ʼaē ki ʼihi, mo tauhi ia nātou pea mo vaevae mo nātou. Koutou tokoni kia nātou ke nātou mahino ki te fiafia, ʼo te foaki ki ʼanatou mātuʼa, ki ʼihi tamaliki peʼe ki he hahaʼi lalahi. Ko te meʼa ʼe tautau fai e nātou lalahi, ʼe mole nātou fia tali te ʼu meʼa ʼaē ʼe foaki age e te ʼu kiʼi tamaliki, heʼe nātou manatu hala ia nātou, ʼe ko he ʼofa ʼaia ki te tamaliki ke nātou taupau te ʼu meʼa fuli ʼaia maʼa nātou. Kae neʼe ʼui fēnei e te tagata:
“ Neʼe ko haku agamāhani te fakafisi ki he kiʼi toe, mokā ina foaki mai he foʼi lole. ʼI taku manatu, neʼe ko hoku ʼofa ʼaia ʼi taku mole toʼo te foʼi lole, he neʼe ʼau ʼiloʼi ʼe ina fia kai. Kae ʼi taku fakafisi ki te meʼa ʼaē ʼe foaki mai e te tamasiʼi, neʼe mole fiafia ia. Pea neʼe ʼau mahino ai leva, neʼe ʼau fakafisi kia ia, ʼi taku mole tali tona manavaʼofa. Koia ʼaē, ʼi te temi nei ʼe ʼau tali tuʼumaʼu pe he meʼa ʼofa ʼa he tamasiʼi, ke mahino kia ia te fiafia ʼo te foaki.”
27 Neʼe ʼi ai te famili, neʼe fia tokoni ai te taumatuʼa ki tana kiʼi tamasiʼi tagata ke ina maʼu te ʼu kalitate ʼaē ʼe talanoa kiai ia 1 Timoteo 6:18 ʼaē ko te ‘loto foaki pea mo te fia vaevae.’ Koia, ka nātou ʼolo ki te ʼu fono faka Tohi-Tapu, ʼe nā foaki te falā ʼofa ki tana kiʼi tama ke ʼalu ʼo ʼai totonu ki te kiʼi kesi meʼa ʼofa. Neʼe tokoni te faʼahi ʼaia kia ia, ke ina ʼiloʼi te maʼuhiga ʼo te lagolago ki te ʼu meʼa fakalaumālie pea ke kau ki te totogi ʼo te ʼu meʼa ʼo te Fale ʼo te Puleʼaga.
28, 29. ʼE lava feafeaʼi hatatou akoʼi ki te fānau te maʼuhiga ʼaē ʼo te fai fakalelei mokā kita lākahala?
28 Ohage pe ko te mahino ʼa te fānau ki te maʼuliʼi ʼo te ʼofa pea mo te loto foaki ʼi tanatou maʼu te ʼu tokoni lelei pea mo he faʼifaʼitaki lelei, ʼo toe feiā aipe, ʼe feala hanatou ako te fai fakalelei mo kapau ʼe tonu ke fai te faʼahi ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e te tāmai: “Kapau neʼe hala haku aga ki taku fānau, ʼe ʼau fakahā age kia nātou neʼe ʼau faihala. ʼE ʼau fakamahino fakanounou age kia nātou taku hala, pea mo tona tupuʼaga. Koia, ʼe faigafua ai leva kia nātou hanatou fakahā mai kia ʼau tanatou ʼu hala, he kua nātou ʼiloʼi ʼe mole ʼau haohaoa pea ʼe ʼau mahino anai kia nātou.” Ko te aga ʼaia ʼe fakatātā ʼaki te meʼa neʼe fakamatala e te tagata neʼe ina ʼaʼahi te famili pea neʼe fakahāhā age e te tāmai ia nātou fuli ʼo tona kiʼi famili. ʼE ina ʼui fēnei:
“ Neʼe ʼaumai ia nātou fuli ʼo te loto fale, pea neʼe hū mai te kiʼi tamasiʼi tagata ʼe mata malimali. ‘Koʼeni te kiʼi tamasiʼi muli ʼo te famili, ia ia ʼaē ʼe pulepule tona kofu ʼi te meʼa valipane,’ ko te ʼui ʼaia ʼa te tāmai. Neʼe mole kei malimali te kiʼi tamasiʼi pea neʼe hā ʼi tona fofoga tona lotomamahi. ʼI te sio ʼaē ʼo tana matuʼa kua meʼa ke tagi te kiʼi tamasiʼi ʼi tana ufiufi, neʼe toʼo aipe e tana matuʼa ia ia pea mo ina ʼui age ki ai: ‘Fakalelei mai kia ʼau. ʼE moʼoni neʼe mole tonu ke ʼau fai te palalau ʼaia.’ Neʼe ʼai te kiʼi tagi ʼa te kiʼi tamasiʼi pea neʼe ʼalu ki te tahi koga fale. ʼO mole tuai, pea neʼe toe liliu mai mo te kofu maʼa, pea neʼe lahi age tana fiafia.”
29 ʼE mahino ia, ʼe mālohi te ʼu noʼo ʼofa ʼaē ʼe ina fakatahiʼi te ʼu mātuʼa mo te fānau ʼaki te taʼi agavaivai ʼaia. ʼIo, ʼe feala ki muli age, ke tokoni te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ke nātou maʼu he aga poto ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli, tatau aipe pe ko he ʼu fihifihia ʼe maʼuhiga peʼe kailoa. ʼE nā fakamahino anai kia nātou ke ʼaua naʼa nātou faka ʼuhiga te ʼu kiʼi meʼa noa fuli pe, ke popoto ʼi te fakahuahua, ke ʼaua naʼa nātou manatu ʼe mole tonu ke hala he tahi, heʼe nātou agahala pe ohage ko nātou.
KOUTOU FOAKI KIA NĀTOU HE FAKATUʼUTUʼU LELEI KI TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE MAʼUHIGA
30-32. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tokoni tautonu te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ke nātou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga moʼoni ʼi te maʼuli?
30 Ia ʼaho nei, kua tokolahi te ʼu mātuʼa ʼe mole kei nātou ʼiloʼi te fakasiosio tonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa maʼuhiga ʼo te maʼuli, ʼe tokolahi te ʼu fānau ʼe nātou tuputupu ʼo lalahi ka mole nātou mahino ki te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaia. ʼE feʼekeʼaki ʼihi ʼu mātuʼa, peʼe tonu koa ke nātou faʼufaʼu te faʼahiga fakakaukau ʼo tanatou ʼu fānau. Pea kapau ʼe mole nātou fai te meʼa ʼaia, pea ʼe fai anai ia e ʼihi tamaliki, pe ko he ʼu vāhaʼa fale, pe ko he ʼu ʼata pea mo te televisio. ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe tuʼaniaʼi e te ʼu mātuʼa: ohage la ko te vaha kehekehe ʼo tanatou ʼu taʼu, te agatuʼu ʼa te kau tūpulaga, te toloke, te faʼahiga maʼuli ʼo te temi ʼaenī pea mo te ʼu aga foʼou ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. Kae ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, kua tuputupu ʼaupito te agaaga ʼo te tamasiʼi, ʼi muʼa ʼo tana felāveʼi mo te ʼu fihifihia ʼaia.
31 Neʼe fai te ʼu sivi, pea neʼe ʼui fēnei e te sulunale scientifique, ko te “agaaga ʼo te tagata ʼe kamata ʼi muʼa ʼo tana ʼalu ʼo ako. Kua ʼiloʼi lelei papau, ko te ʼu kiʼi tamaliki ʼaē ʼe mole heʼeki ʼolo ʼo ako ʼe lave gafua kia nātou te ʼu meʼa pea mo higa gafua. . . . Kae, neʼe fakatokagaʼi, ko te ʼu agaaga ʼo tona ʼatamai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe sio kiai ʼe nātou faʼufaʼu tana aga, pea ʼe feala ke loaloaga, pea ʼi ʼihi temi ʼe feala ke nofo mo ia ʼo talu ai.”
32 ʼE moʼoni, ʼe feala ke fetogi te ʼu agamāhani ʼaē ʼe kovi ʼaki te ʼu aga ʼaē ʼe lelei, kae neʼe fakahā e te tahi tagata poto, te meʼa ʼaē ʼe hoko mo kapau ʼe mole fakaʼaogaʼi fakalelei te ʼu taʼu ʼaē ʼe maʼuhiga: “ ʼE faigafua te akoʼi ʼo te tamasiʼi lolotoga te ʼu ʼuluaki taʼu e fitu ʼo tona maʼuli, kae kapau ʼe tou fakatuatuai, pea ko te ʼaluʼaga ʼo tona maʼuli ʼe tonu ke fetogi katoa. Pea ʼi te hoholo ʼo te ʼu taʼu, ʼe liliu ʼo faigataʼa te ʼu fealagia ʼaē mo ʼona fetogi.”
33. Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu tāfito ʼaē ʼe tonu ke akoʼi e te fānau?
33 ʼE tonu ke akoʼi lelei e te kiʼi tamaliki te ʼu fakatuʼutuʼu tāfito, kae ʼe maʼuhiga tāfito te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe feala ke nātou ʼiloʼi ai te meʼa ʼaē ʼe moʼoni ʼi te meʼa ʼaē ʼe hala, pea mo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼI tana faitohi ʼaē ki te kau Kilisitiano ʼo Efesi, neʼe fakaloto mālohiʼi ia nātou e te ʼapositolo ko Paulo ke nātou maʼu te ʼatamai mālama totonu, ʼo ina ʼui fēnei: “Ke ʼaua naʼa tou hage ko he ʼu kiʼi tamaliki ʼe fetafeaʼaki ʼi te ʼu fugavai pea mo feʼāveʼaki ʼi hē mo hē e te matagi ʼo te ʼu akonaki fuli pe, ʼaki te kākā ʼa te tagata, ʼi tanatou faiva ʼaē ʼi te faʼufaʼu ʼo te kākā. Kae ʼaki tatatou tala te moʼoni pea ʼaki te ʼofa, ke tou tuputupu ia meʼa fuli ia ia ʼaē ʼe ko te ulu, ia Kilisito.” (Efesi 4:13-15) Kapau ʼe mole tokaga tautonu te ʼu mātuʼa ʼo fakatupu ʼi tanatou ʼu fānau te ʼofa ki te moʼoni, ki te faitotonu mo te meʼa ʼaē ʼe lelei mo ʼaē ʼe tonu, ʼe mole feala anai ki te fānau ke nātou tauʼi te hala pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. E tokolahi te ʼu mātuʼa ʼe mole nātou faigaʼi te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē ʼe mole heʼeki ako ai tanatou ʼu fānau. Koutou tokaga ke ʼaua naʼa hoko te meʼa ʼaia kia koutou. Koutou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu taʼu ʼaia ʼaē ʼe koutou nofo ai mo nātou, heʼe maʼuhiga ʼaupito ki tonatou akoʼi, ke foaki kia nātou he fakatuʼutuʼu lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga. Kapau ʼe koutou fai feiā, pea ʼe mahino ia, ʼe mole koutou lotomamahi anai ki ʼamuli.—Tāʼaga Lea 29:15, 17.
34. He koʼe ʼe maʼuhiga te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe tuʼu maʼu, pea ʼe feala ke tou maʼu ʼifea?
34 ʼAki te laumālie ʼo te ʼAtua, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo: “Ko te ʼaluʼaga ʼo te malamanei ʼe lolotoga fetogi.” ʼE tou fakamoʼoni kiai, ʼi tatatou sio ʼaē ki te fetogi ʼo te manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi fakakoloa, mo te faʼahi ʼo te loto pea mo te maʼuli fakasino. (1 Kolonito 7:31) ʼE tahitahiga te ʼu meʼa ʼaē ʼe tokalelei ʼi te malamanei. ʼI tonatou ʼuhiga tagata, ʼe tonu ke mahino mo te ʼu mātuʼa, ʼe feala ke mole lava tanatou ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia. Koia ʼaē, kapau ʼe maʼuhiga ki te ʼu mātuʼa te fīmālie ʼo ʼanatou fānau ʼi te temi ʼaenī pea ki he temi ki muli age, ʼe nātou takitaki anai ia nātou ki he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe tuʼu maʼu. ʼE nātou fai anai te faʼahi ʼaia, ʼo nātou akoʼi age kia nātou ʼi tanatou kei liliki, pea kapau ʼe lagaʼi he ʼu fehuʼi, peʼe ko he ʼu fihifihia ʼe tonu ke maʼu honatou ʼu puleʼaki, ʼe tonu ke nātou haga ki te Folafola ʼaē neʼe tohi e te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu ʼo kumi kiai he ʼu tali ʼe lelei pea mo ʼaoga. Logope la ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa te maʼuli, ko te Folafola ʼaia ʼe hage anai ‘ko he mālama taki ki ʼonatou ʼu vaʼe, pea ko he mālama ki tonatou ala.’—Pesalemo 119:105.
35. ʼE maʼuhiga feafeaʼi ki te ʼu mātuʼa te akoʼi ʼo tanatou fānau?
35 ʼIo, ʼe maʼuhiga ʼaupito te temi ʼaē ʼe kei nātou veliveli ai moʼo fakatupu ʼi takotou fānau he fakatuʼutuʼu lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼaē ka tokoni anai kia nātou lolotoga tonatou maʼuli katoa. ʼE mole he gāue ʼe maʼuhiga age pea mo matalelei age, ʼi te akoʼi ʼo takotou fānau. ʼE tonu ke akoʼi ia nātou ʼi tonatou ʼosi fānauʼi pea ʼi te lolotoga ʼo tanatou kei veliveli.
[Paki]
Koutou fai ke liliu te lautohi ko he meʼa ʼe lelei