Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • fl kap. 10
  • Te Maʼuhiga ʼo He Ako ʼe Fai ʼAki Te ʼOfa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Maʼuhiga ʼo He Ako ʼe Fai ʼAki Te ʼOfa
  • Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KO TE KAUʼI ʼAKAU ʼO TE AKONAKI
  • KOUTOU FAI HE ʼU TUʼAKOI ʼE MOLE TONU KE FAKALAKAʼI
  • KOUTOU LEʼOLEʼO ʼANATOU GAOʼI
  • KA KOUTOU AKONAKIʼI TAKOTOU FĀNAU, KOUTOU PALALAU MO NĀTOU
  • KO TE ʼU FAʼAHIGA AKONAKI KEHEKEHE
  • KOUTOU AKONAKIʼI ʼI TE ʼOFA
  • Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tanatou Kei Liliki
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • ʼU Mātuʼa, Kotou Akoʼi Takotou Fānau ʼAki Te ʼOfa
    Te Tule Leʼo—2007
  • ʼE Kotou Fakatonutonuʼi Feafeaʼi Anai ʼAkotou Fanau?
    Te Tule Leʼo—2014
  • Fakalogo Ki Tou Akonakiʼi Ke Ke Liliu ʼo Poto
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
Hoko Atu
Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
fl kap. 10

Kapite 10

Te Maʼuhiga ʼo He Ako ʼe Fai ʼAki Te ʼOfa

1. Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ke maʼu ai he ʼu tamaliki ʼe fakalogo?

KO TE fānau ʼaē ʼe fakalogo, mo lotoʼofa pea mo aga fakaʼapaʼapa, ʼe mole ko he ʼu meʼa neʼe tupu feiā pe. ʼE akoʼi ia nātou pea ko te ʼu fua ʼaia ʼo he faʼifaʼitaki lelei pea mo he ako.

2. E feafeaʼi te fakafeagai ʼo te ʼu manatu ʼa te kau tōketā tokolahi ʼo te tamaliki, ʼo ʼuhiga mo te ʼu tokoni ʼaē ʼe tuku mai e te Tohi-Tapu?

2 ʼE tokolahi te ʼu tōketā ʼo te tamaliki ʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa koutou tā te ʼu tamaliki!” Pea neʼe ʼui e te tokotahi ia nātou ʼaia: “ ʼU faʼe, ʼe mole koa la koutou mahino koutou, ʼi te temi fuli ʼaē ʼe koutou tā ai takotou ʼu tamaliki, ʼe koutou fakahā ai ʼe koutou fehiʼa kia nātou?” Kae ʼi tana Folafola, ʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “Ko ʼaē ʼe ina tāʼofi te kauʼi ʼakau, ʼe fehiʼa ia ki tona foha, kae ko ʼaē ʼe ʼofa ki ai ʼe ina foaki te tautea.” (Tāʼaga Lea 13:24, Osty) Kua hili kiai taʼu e hogofulu, tāfito ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu Hihifo, neʼe lahi ʼaupito te fakatau ʼo te ʼu tohi ʼo ʼuhiga mo te akoʼi ʼo te fānau, pea neʼe uga e te ʼu tohi ʼaia ke tuku te fānau ke nātou faʼifaʼitaliha. ʼI te manatu ʼa te kau tōketā ʼaē neʼe nātou fai te ʼu tohi ʼaia, ko te akonakiʼi ʼo he tamasiʼi ʼe ina tāʼofi tana tuputupu. ʼO ʼuhiga mo te tā ʼo te tamasiʼi, ʼe nātou fehiʼa ʼaupito ki te meʼa ʼaia. ʼE fakafeagai fakahagatonu tanatou ʼu manatu ki te ʼu tokoni ʼa Sehova ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e tana Folafola ʼe tou ‘utu te meʼa ʼaē neʼe tou to.’ (Kalate 6:7) Koteā koa te ʼu fua ʼi te ʼu taʼu ʼaenī e hogofulu kua hili atu ʼo ʼuhiga mo te loto faʼifaʼitaliha ʼa te fānau?

3, 4. Koteā te ʼu fua neʼe hoko ʼi te mole fai ʼo he akonaki ʼi te loto fale, pea ʼuhi ko te meʼa ʼaia, koteā ʼaē ʼe uga e te tokolahi ʼi te temi nei?

3 ʼI te temi nei, kua lahi te ʼu fai fakapō pea mo te agatuʼu. ʼI te ʼu fenua maʼu koloā, ʼe laka ʼi te 50 ki te teau te ʼu aga mamafa ʼe fai e te kau tūpulaga agatuʼu. ʼI te tahi ʼu faʼahi ʼo te malamanei, kua lahi te nekenekea ʼa te tamaliki ʼi te ʼu faleako, kua nātou fai te ʼu fuhu, te fetauveleʼaki pea mo te ʼu lea heʼeʼaoga, mo te maumauʼi ʼo te ʼu meʼa, mo te ʼu aga mālohi, mo te ʼu aga fakakākā, te tutu ʼo te ʼu meʼa ʼi te ʼu faleako, te ʼu kaihaʼa, te ʼu fakaʼaliki, te ʼu fai fakapō, pea mo te toloke. Neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼe ina fakafofoga te kautahi ʼo te kau faiako ʼo te fenua lahi, ko te tupuʼaga ʼo te ʼu fihifihia ʼo te ako, ko te hala ʼa te ʼu faleako, koteʼuhi neʼe mole nātou popoto ʼi te taki ʼo te ʼu tamaliki ʼi tanatou kei liliki, pea ko te agatuʼu ʼe tupu mai te haʼele kovi ʼo te famili pea mo te fakafisi ʼa te ʼu mātuʼa ki te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ki te fehuʼi ʼaenī: ‘He koʼe ko ʼihi ʼo te famili ʼe nātou liliu ʼo fai fakapō ka mole ko te famili katoa?’ neʼe ʼui fēnei e te alatike ʼo te Encyclopédie britannique: “Neʼe mole lagi lelei te ako ʼo te fānau, pe neʼe fefeka fau, pe neʼe hala tona fai. ʼE fakahā e te ʼu sivi ʼi Amelika, ʼe teitei ko te toko 70 ki te teau ʼo te hahaʼi fai fakapō, neʼe kovi tonatou akoʼi.”

4 ʼAki te ʼu fua ʼaia, neʼe malaga ai ʼi te tokolahi te manatu ʼaē ke fetogi te fakatuʼutuʼu ʼaia pea ke toe fai te akoʼi ʼo te fānau.

KO TE KAUʼI ʼAKAU ʼO TE AKONAKI

5. Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ki te kinisi?

5 Ko te kinisi ʼo he tamasiʼi ʼe feala ke ina hāofaki ia ia, koteʼuhi ʼe ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼAua naʼa ke tāʼofi te akonaki ke mamaʼo ʼi te tama. Kapau ʼe ke tā ia ia ʼaki te kauʼi ʼakau, ʼe mole mate anai ia. ʼE tonu ke ke tā e koe totonu ʼaki te kauʼi ʼakau, ke hāofaki ai tona nefesi mai te Seole [te faitoka].” ʼE ina toe ʼui fēnei: “ ʼE nonoʼo te agavale ʼi te loto ʼo te tama; kae ko te kauʼi ʼakau ʼo te akonaki, ʼaē ka ina fakamamaʼo anai ia te ia.” (Tāʼaga Lea 23:13, 14; 22:15) Kapau ʼe ʼofa moʼoni te ʼu mātuʼa ki te maʼuli ʼo tanatou fānau, ʼe mole nātou fakahāo anai ia nātou ʼi te akonaki, ʼuhi ko he lotovaivai pe ko he mole tokaga kia nātou. ʼE uga anai nātou e te ʼofa, ke nātou fai te faʼahi ʼaia, ʼaki te fakapotopoto mo te faitotonu, ʼi te temi fuli pe ʼaē ʼe ʼaoga ai.

6. Koteā te ʼuhiga ʼo te kupu ʼaē ko te akonaki?

6 ʼE mole tonu ke faka ʼuhiga te akonaki ʼe ko he fakatūʼa pe. ʼI tona ʼuhiga totonu, ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia ʼe “ko he ako pea mo he fakamahino ʼe ʼi ai tona faʼahiga fakaʼaluʼalu, ki he faʼahiga ʼaluʼaga.” Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te mole ʼui e te Tāʼaga Lea 8:33: “Ke koutou logoʼi te akonaki,” kae ʼe ina ʼui: “Ke koutou fagono ki te akonaki pea ke koutou liliu ʼo poto.” ʼAki te manatu ʼaē ia 2 Timoteo 2:24, 25, ko te Kilisitiano “ ʼe tonu ke agamālū ki te hahaʼi fuli, ke poto ʼi te fai akonaki, ke faʼa kātaki ʼi te kovi, ʼo akoʼi ʼaki he agamālū ia nātou ʼaē ʼe mole uga e he ʼu manatu lelei.” ʼI henī, ko te kupu “akoʼi” ko te fakaliliu ʼo te kupu faka Keleka ʼaē ʼe faka ʼuhiga ko te akonaki. ʼE toe fakaliliu fēnei te kupu ʼaia ia Hepeleo 12:9: “Neʼe akonakiʼi tatou e te ʼu tāmai ʼaē neʼe ko totatou kakano, pea neʼe tou fakaʼapaʼapa kia nātou. ʼE mole tonu koa la ke lahi age tatatou fakalogo ki te Tāmai ʼo totatou maʼuli fakalaumālie, pea ʼe tou maʼuli anai?”

7. Koteā te ʼu lelei ʼe foaki e te ʼu mātuʼa, ʼi tanatou akonakiʼi tanatou fānau?

7 Ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe mole nātou akonakiʼi tanatou fānau, ʼe mole nātou maʼu anai te fakaʼapaʼapa mai ia nātou, ohage pe ko te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe nātou fakagafua te maumauʼi ʼo te lao, ʼe mole nātou maʼu te fakaʼapaʼapa ʼo tanatou hahaʼi fakalogo. Ko te akonaki ʼaē ʼe fai ʼaki te faitotonu, ʼe ina fakamoʼoni ki te tamasiʼi ʼe ʼofa tana ʼu mātuʼa kia ia. ʼE lagolago te akonaki ʼaia ki te tokalelei ʼo te loto fale koteʼuhi “ ʼe ina foaki kia nātou ʼaē neʼe ina akoʼi he fua fakafimālie, ʼaē ko te faitotonu.” (Hepeleo 12:11) Ko te ʼu tamaliki ʼaē ʼe talagataʼa peʼe mole lelei tanatou aga, ʼe ko he ʼu meʼa fakatupu ʼita ʼi he loto fale. Pea tahi ʼaē, ko te ʼu tamaliki ʼaia, ʼe mole nātou fiafia moʼoni pea ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe nātou fai ʼe nātou leleiʼia. “Akonakiʼi tou foha, pea ʼe ina fakafimālieʼi anai koe pea mo ina foaki atu anai he fiafia ki tou nefesi.” (Tāʼaga Lea 29:17) Ko te tamasiʼi ʼaē ʼe fakatonutonuʼi mālohi ʼaki te ʼofa, ʼe feala ke fetogi tana aga pea mo toe kamata haʼele lelei, pea ʼe liliu anai ko he fakakaugā lelei. ʼIo, ko te akonaki “ ʼe ina foaki . . . he fua fakafimālie.”

8. ʼE lava feafeaʼi ke akonakiʼi e te ʼu mātuʼa tanatou fānau ʼaki te ʼofa?

8 “ ʼE akonakiʼi e Sehova ia ia ʼaē ʼe ʼofa ki ai.” (Hepeleo 12:6) ʼE fai te faʼahi ʼaia e te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe tuʼania moʼoni ki te fīmālie ʼo tanatou fānau. Ko te ʼofa ʼaē ʼe ina uga ia nātou ke nātou akonakiʼi tanatou fānau. Kapau ʼe pago he tamasiʼi, ʼe tou ʼiʼita, kae ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼe tonu ke ‘tou faʼa kātaki ʼi te kovi.’ (2 Timoteo 2:24) Ka kua fīmālie totatou loto, ʼe lagi hage anai te hala ʼa te tamasiʼi neʼe mole faʼa kovi. “Ko te fakapotopoto ʼa he tagata ʼe ina fakatuai tona ʼita, pea ʼe ko he meʼa matalelei ia ia hana fakamolemole te agahala.” (Tāʼaga Lea 19:11; vakaʼi mo Tagata Tānaki 7:8, 9.) ʼE feala ke ʼi ai he ʼu tupuʼaga maʼuhiga. ʼI ʼihi temi, ʼe gaʼegaʼe te tamasiʼi peʼe logo kovi ki ʼona sino. Peʼe lagi neʼe kua galo kia ia te meʼa ʼaē neʼe ʼui age ki ai. ʼE mole koa la feiā mo te hahaʼi lalahi? Kae tatau aipe peʼe mole tonu ke tou tuku feiāʼi te hala ʼaia, ʼe mole tonu anai ke liliu te fakatonutonuʼi ʼo te tamasiʼi ko he toe ʼita fakavalevale peʼe ko he meʼa moʼo fakafimālie ʼo te ʼita ʼo te tāmai peʼe ko te faʼe. Ko te akonaki ʼe ko he ako ia. Kae ʼaki he ʼita fakavalevale ʼe mole kita ako ki te tamasiʼi te loto lolomi. ʼI te taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ʼe hage anai ki te tamasiʼi, ʼe mole kita ʼofa moʼoni kia ia, pea ʼe hoki ina maʼu pe anai te manatu ʼaē ʼe kita ʼofa moʼoni kia ia mo kapau ʼe lelei tona akonakiʼi. Ko he aga poto ʼi te faʼahi ʼaia ʼe maʼuhiga pea ʼe lagolago ki te tokalelei.

KOUTOU FAI HE ʼU TUʼAKOI ʼE MOLE TONU KE FAKALAKAʼI

9. ʼO mulimuli ki te manatu ʼaē ia Tāʼaga Lea 6:20-23, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke foaki e te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau?

9 ʼE tonu ke fai e te ʼu mātuʼa he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai tanatou fānau. “Ê toku foha, mulimuli ki te fakatotonu ʼo tau tāmai, pea ʼaua naʼa ke līaki te lao ʼa tau faʼe. Nonoʼo maʼu te ʼu meʼa ʼaia ki tou loto; haʼi te ʼu meʼa ʼaia ki tou kia. Ka ke haʼele anai, pea ʼe ina taki anai koe; ka ke moe anai, pea ʼe ina taupau anai koe; pea ka ke ʼala ake anai, pea ʼe ke liliu anai ko he meʼa ke tokaga kiai. Koteʼuhi ko te fakatotonu ʼe ko he mālama taki ia, pea ko te lao ʼe ko he mālama ia, pea ko te ʼu fakatonutonu ʼo te akonaki ʼe ko te ala ia ʼo te maʼuli.” Ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe fai e te ʼu mātuʼa, neʼe fai moʼo taki pea mo taupau te tamasiʼi; ʼe hā ai tanatou tokaga ʼaē ki tona manuʼia.—Tāʼaga Lea 6:20-23.

10. Koteā te meʼa ʼe feala ke hoko mokā ʼe mole akonakiʼi e te ʼu mātuʼa tanatou fānau?

10 Ko te tāmai ʼaē ʼe mole tokaga ki te faʼahi ʼaia, ʼe ina ʼamo te maʼua mamafa. Ko Elia, te pelepitelo lahi ʼo te Iselaele ʼāfea, neʼe ina tuku tona ʼu foha ke nā mānumānu koloā, ke nā agakovi pea mo māmio kovi. ʼI ʼihi temi neʼe ina pupulaʼi ia nāua, kae neʼe mole ina fai he meʼa moʼo fakagata ʼo tanā ʼu aga kovi. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “ ʼE ʼau fakamāuʼi tona loto fale ki he ʼu temi ʼe mole honatou gataʼaga, ki te hala ʼaē neʼe ina ʼiloʼi, koteʼuhi ʼe laukovi tona ʼu foha ki te ʼAtua, pea neʼe mole ina fakatonutonuʼi ia nāua.” (1 Samuele 2:12-17, 22-25; 3:13) ʼE toe ufiufi anai mo te faʼe ʼaē ʼe mole ina fai tona maʼua. “ ʼE maʼu te poto ʼaki te kauʼi ʼakau pea mo te akonaki; kae ko he tama [peʼe ko he taʼahine] ʼe tuku ke faʼitaliha ʼe ina fakaufiufiʼi anai tana faʼe.”—Tāʼaga Lea 29:15.

11. He koʼe ʼe tonu ke fai he ʼu tuʼakoi ki te fānau?

11 ʼE ʼaoga ki te ʼu fānau ke tou fai kia nātou he ʼu tuʼakoi, heʼe kapau ʼe mole fai te meʼa ʼaia pea ʼe mole lelei anai he meʼa kia nātou. ʼI tanatou mulimuli kiai, ʼe hage kia nātou ʼe nātou kau ki he kūtuga, ʼe tali ia nātou e te kūtuga ʼaia koteʼuhi ʼe nātou muliʼi te ʼu lekula. Kapau ʼe mole ʼi ai he fakatonutonu ʼe fai, pea ʼe faʼifaʼitaliha te tamasiʼi pea ʼe maʼua ke tokaga pe kia ia. Kua ʼiloʼi papau, ʼe ʼaoga ki te ʼu fānau he ʼu hahaʼi lalahi ʼe nātou tui mālohi ki te ʼaoga ʼaē ʼo te ʼu tuʼakoi ʼaē ʼe nātou tuku kia nātou pea mo nātou fai te fakatotonu ʼaia. ʼE tonu foki ke nātou toe mahino ko te ʼāteaina ʼo te hahaʼi fuli ʼo te kele ʼe ʼi ai tona ʼu tuʼakoi pea ko te meʼa ʼaia ʼe toe tokoni ki te manuʼia ʼo te hahaʼi fuli. ʼE tou fiafia ʼi te ʼāteaina mo kapau ʼe fakaʼapaʼapa te hahaʼi ki totatou ʼāteaina, pea mo tou tokagaʼi tonatou ʼāteaina. Ko ia ʼaē ʼe mole mulimuli ki te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe fai, ʼe ina fakahā ai ʼe ina “fai te meʼa ʼe kovi ki tona tēhina pea mo ina fai he meʼa ʼe kovi ki te ʼu meʼa ʼaʼana.”—1 Tesalonika 4:6.

12. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou tahi fakatonutonuʼi ia tatou totonu, pea ʼe lava feafeaʼi ki te ʼu mātuʼa hanatou tokoni ki tanatou fānau ke nātou maʼuliʼi te faʼahi ʼaia?

12 Ka ʼiloʼi e te fānau, ʼe fakatonutonuʼi anai nātou mo kapau ʼe nātou fakalaka ʼi te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe fai age kia nātou, pea ʼe nātou mahino ai leva ki te ʼu tuʼakoi ʼaia, pea ʼaki te fakahagatonu pea mo te ʼu tokoni ʼa tanatou ʼu mātuʼa, ʼe nātou ʼiloʼi leva te fai kia nātou totonu te akonaki ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou manuʼia. Peʼe tou akonakiʼi ia tatou totonu pe, peʼe akonakiʼi anai ia tatou e niʼihi. (1 Kolonito 9:25, 27) Kapau ʼe tou faigaʼi te akonakiʼi ʼo tatou totonu, pea kapau ʼe tou ako ki tatatou fānau ke nātou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe fīmālie lahi ai anai totatou maʼuli ʼo toe feiā aipe mo tonatou maʼuli, pea ʼe tou hāo anai mai te ʼu fihifihia pea mo te ʼu lotomamahi.

13. Koteā te ʼu meʼa tāfito ʼe tonu ke manatuʼi e te ʼu mātuʼa mokā ʼe nātou fakatuʼutuʼu he faʼahiga aga ke muliʼi e tanatou fānau?

13 ʼE tonu ke mahino lelei ki te ʼu fānau te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te ʼu tuʼakoi ʼaē neʼe fakamaʼua age kia nātou, pea ʼe tonu ke totonu te ʼu tuʼakoi ʼaia pea mo faigafua tanatou muliʼi. ʼAua naʼa koutou fakamaʼua ʼo lahi fau peʼe veliveli fau he ʼu meʼa ki takotou fānau ke nātou fai. Koutou tokagaʼi tonatou taʼu, heʼe nātou fai pe anai te ʼu aga ʼo tonatou ʼu taʼu. ʼAua naʼa koutou loto ke hage ko he ʼu tamaliki ʼe aga faka hahaʼi lalahi. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ʼi tana kei veliveli, neʼe aga fakatamaliki. (1 Kolonito 13:11) Kae kapau, kua ʼosi koutou fai he ʼu lekula fakapotopoto pea kua ʼiloʼi e takotou fānau, koutou tokaga ʼo fakaʼaogaʼi fakavilivili pea mo fai ʼi tona temi totonu. “Ke faka ʼuhiga lelei takotou Ei ko te Ei, pea ko takotou Oho, ko te Oho.” (Mateo 5:37) ʼE moʼoni, ʼe leleiʼia e te fānau te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nātou fakahoko ʼanatou fakapapau, ʼaē ʼe nātou fai ʼonatou maʼua pea ʼe feala ke ʼiloʼi fakatomuʼa tanatou ʼu aga, koteʼuhi ʼe nātou maʼu ia nātou te tokoni mālohi pea ʼe nātou ʼiloʼi ʼe feala hanatou falala kia nātou mokā hoko he ʼu fihifihia peʼe kapau ʼe ʼaoga kia nātou he tokoni. Kapau ʼe agatonu tanatou ʼu mātuʼa pea mo loto falala mokā nātou akonakiʼi ia nātou, ʼe logoʼi e te fānau te fīmālie pea mo te maʼuli ʼe tuʼu maʼu, koteʼuhi ʼe fia ʼiloʼi e te fānau te ʼu tuʼakoi, pea ʼe maʼu te faʼahi ʼaia ʼaki he ʼu mātuʼa feiā.

14. He koʼe ʼe maʼuhiga ke ʼaua naʼa fakavaivai te ʼu mātuʼa mokā ʼe mole fia fakalogo te fānau ʼaki he lotolelei ki tanatou ʼu fakatotonu?

14 ʼE tonu ke loto pauga te ʼu mātuʼa, ke ʼaua naʼa nā fakavaivai ʼi te temi ʼaē ʼe mole fia fakalogo ai te tamasiʼi ki te meʼa ʼaē neʼe nātou kole age ki ai. Ko ʼihi ʼe nātou fakamatakuʼi te tamasiʼi, peʼe nātou talaga mo te tamasiʼi ka mole hona fua, peʼe nātou fakaoloolo ke fakalogo. Kae ʼi tona fakahagatonu, ʼe tonu pe ke nā lea fakahagatonu pea mo ʼui fakalelei age ki te tamasiʼi ʼe tonu ke ina fai te meʼa ʼaia pea mo ina fai ʼi te temi pe ʼaia. Ka fia fakalaka he tamasiʼi ʼi te ala kae ʼe ʼoho mai he motokā, ʼe ʼiloʼi lelei e te ʼu mātuʼa te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nā ʼui age ki ai pea mo nā fai fakahagatonu. Ko ʼihi hahaʼi ʼe nātou sivi te agaaga ʼo te famili, neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE teitei ko te ʼu mātuʼa fuli ʼe nātou fakamaʼua tanatou fānau ke nātou ʼolo ʼo ako, . . . ke nātou fulu nifo, ke ʼaua naʼa fekākeʼi ki te ʼato ʼo te ʼapi, ke nātou maʼaʼanu, pea mo ʼihi ʼatu meʼa. ʼI ʼihi temi ʼe mole fia fakalogo te fānau, kae ʼi te agamāhani ʼe nātou fakalogo koteʼuhi ʼe nātou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ʼe mole fakahuahua tanatou ʼu mātuʼa.” ʼE feala ke koutou ʼamanaki ki takotou fānau ke nātou ‘nonoʼo maʼu takotou ʼu pelesepeto pea mo takotou ʼu fakatotonu ki tonatou loto,’ mo kapau ʼe koutou tokaga tuʼumaʼu ke nātou muliʼi.—Tāʼaga Lea 6:21.

15. Ka mole tokaga tuʼumaʼu te ʼu mātuʼa ke fai te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe nātou fakatuʼutuʼu, koteā te meʼa ʼe hoko ki te fānau?

15 Kapau ʼe fakamaʼua e te ʼu mātuʼa ke fai tanatou ʼu fakatotonu ʼi ʼihi temi pe ʼo mulimuli pe ki tonatou loto ʼi te moʼi temi ʼaia, peʼe tuai tanatou fakatonutonuʼi tanatou fānau mokā talagataʼa, ʼe feala ai ke nātou fakaloto mālohiʼi tanatou fānau ke nātou ʼahiʼahiʼi peʼe feala ke nātou aʼu kifea ʼi tanatou talagataʼa ʼaē ka mole fakatonutonuʼi ia nātou. Kapau ʼe mole fakatonutonuʼi tautonu, ko te fānau ʼe nātou faʼifaʼitakiʼi te hahaʼi lalahi ʼo nātou ʼāsili fai te meʼa ʼaē ʼe kovi. “Koteʼuhi ʼi te mole fakatoʼotoʼo ʼaē ʼo te tautea ki he gāue ʼe kovi, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te liliu ʼo te loto ʼo te ʼu foha ʼo te tagata ʼo tukupau ke nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Tagata Tānaki 8:11) Koia, ke koutou palalau fakahagatonu pea mo koutou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou talanoa kiai. ʼE mahino anai ki takotou tamasiʼi te faʼahi ʼaia, pea mo mahino kia ia ʼe mole he ʼuhiga ʼo tana fute, pe ko hana fai hana ʼu tonu kiai pe ko hana fai he aga e hage mai ai ʼe koutou agamālohi peʼe koutou agakovi.

16. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te ʼu mātuʼa ke ʼaua naʼa nātou fai he ʼu fakatotonu fakavalevale?

16 Koia ʼe ʼaoga ke kita fakakaukau ia muʼa ʼo he fai ʼo he meʼa. ʼE tautau fai fakavalevale te ʼu lekula pea mo te ʼu fakatotonu, ka mole hona ʼuhiga. “ ʼE tonu ki te tagata fuli pe, ke vave ʼi te fagono, ke tuai ʼi te palalau, mo tuai ʼi te ʼita.” (Sake 1:19) Kapau ʼe mole koutou fai te akonaki ke lelei pea mo tonu, ko te ʼu fānau ʼaē ʼe nātou maʼu te faʼahiga mahino ki te faitotonu ʼe nātou lotomamahi ai anai pea mo maʼu he lotokovi.

KOUTOU LEʼOLEʼO ʼANATOU GAOʼI

17. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ako ki te fānau ʼo ʼuhiga mo te gāue pea mo te gaoʼi?

17 Ko te gaoʼi ʼe ko he meʼa ia ʼe kau māhani ki te maʼuli ʼo he tamasiʼi. (Sakalia 8:5) ʼE tonu ke mahino kiai te ʼu mātuʼa, ʼo nātou ako māmālie ki te tamasiʼi ke ina leleiʼia te gāue pea mo ina maʼu te mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu maʼua. Koia, ʼe ina ʼiloʼi anai, ʼi te agamāhani, ʼe ʼuluaki fai muʼa te gāue, pea hoki gaoʼi leva.

18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko ki te tamaliki ʼaki tanatou fakakaugā?

18 Ko ʼihi tamaliki ʼe fakamulimuli pea nātou maʼuʼuli ʼi te ala peʼe liliu ko he ʼu hahaʼi kehe ʼi te loto fale, koteʼuhi kua nātou māhani ʼi te ʼolo ʼo ʼeva ʼi te tahi ʼu faʼahi. Kae ko te ʼu fakakaugā kovi ʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi. (1 Kolonito 15:33) ʼE moʼoni, ʼe ʼaoga ke feʼiloʼiʼaki te tamasiʼi mo niʼihi ʼi tuʼa, ke ina ʼiloʼi lelei te hahaʼi. Kae kapau ʼe lahi fau te ʼu fakakaugā ʼaia ʼi tuʼa ka mole leʼoleʼo, pea ʼe liliu te fakatahi faka famili ʼo vaivai pea ʼe feala ke tahi ʼalu.

19. Koteā anai te meʼa ʼaē ʼe tonu ke toe fakasiosioʼi e te ʼu mātuʼa, ke feala hanatou ʼiloʼi peʼe nātou gaohi tonatou loto fale, ʼe ko he koga meʼa ʼe lelei ki tanatou fānau?

19 ʼE tonu anai ke fakaʼaogaʼi e te ʼu mātuʼa te akonaki moʼo fakatonutonuʼi te faʼahi ʼaia. Kae ʼe toe lelei foki anai ke nātou fakakaukauʼi te meʼa ʼaē ʼe feala ke nātou fai ke fia nonofo tanatou ʼu tamaliki ʼi fale, pea ke feʼauga te temi ʼaē ʼe nātou nonofo ai mo nātou, ʼo mole gata ʼaki pe tonatou akoʼi pea mo tonatou akonakiʼi, kae ke nātou toe liliu foki ko honatou ʼu kaumeʼa moʼoni pea mo honatou ʼu kaugā fagona agalelei. ʼI te agamāhani, ʼe lahi fau koa tokotou maʼumaʼua, ʼo mole feala ai ke koutou fakaʼaoga hokotou temi kia nātou pea mo gaoʼi mo nātou? Ka koutou tuku ke pulinoa he ʼu faigamālie ke koutou fai ai he meʼa mo takotou tamasiʼi, pea ʼe tonu ke mahino kia koutou ʼe mole koutou toe maʼu anai. Ko te temi ʼe ʼalu ki muʼa pea ko te tamasiʼi ʼe mole nofo tuʼumaʼu aipe ʼo veliveli: ʼe tuputupu pea mo fetogi tuʼumaʼu. ʼE hoholo te temi, pea logope la, te hage ʼaē kia koutou ko te ʼaho ʼaē ʼanāfi ko takotou tamasiʼi tagata neʼe ko te kihiʼi tamasiʼi ʼe kamata haʼele pe, kua koutou mahino fakapuna’maʼuli kua liliu ia ko he tūpulaga pea ko takotou kiʼi tamasiʼi fafine kua liliu ia ko he finemui. Kapau ʼe koutou fakapotopoto pea mo koutou akoʼi ia koutou totonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo tokotou temi, ʼe hoki feala anai ke ʼaua naʼa koutou tuku ke pulinoa te ʼu faigamālie ʼaē ʼe tuku atu kia koutou e te ʼu taʼu maʼuhiga ʼaia, pea ke ʼaua naʼa koutou sio ai ki takotou fānau ʼe fakamamaʼo ia koutou ka kei nātou liliki.—Tāʼaga Lea 3:27.

20, 21. ʼI te ʼu loto fale ʼaē ʼe ʼi ai te televisio, koteā te maʼua ʼaē ʼe tonu ke fai e te ʼu mātuʼa, pea koteā tona tupuʼaga?

20 ʼI te ʼu loto fale ʼaē ʼe nātou māhani ʼi te sioʼi ʼo te televisio, ʼe mahino ia, ʼe tonu anai ke nātou faka tuʼakoi tona fakaʼaoga. Ki ʼihi mātuʼa, ʼe ʼaoga te televisio moʼo leʼoleʼo ʼo te ʼu tamaliki. ʼE feala pe ke hage mai ʼe ko he meʼa ʼe ʼaoga pea mole totogi kovi, kae ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, ko te taʼi fai ʼaia ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki. Ko te ʼu polokalama ʼo te televisio ʼaē ʼe ʼasi tāfito ai te ʼu agamālohi pea mo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe hage mai ia ʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼe hā ko te ʼu agamālohi ʼe ko he puleʼaki lelei ia moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia pea ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼe kau ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli. ʼE lahi te ʼu sivi neʼe nātou fakahā, ko te ʼu fua ʼo te ʼu meʼa ʼaia ko te fakaloto fefeka ʼo te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaia, kae tāfito te kau tūpulaga. Kia koutou, ʼe maʼuhiga ke kai takotou fānau ki he meʼa kai ʼe lelei pea mo maʼa. Kae ʼe tonu ke koutou tokakaga tāfito ki te meʼa ʼaē ʼe fafaga ʼaki tonatou ʼatamai. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu, ʼe mole ʼalu te meʼa kai ki te loto, kae ko te meʼa ʼaē ʼe kita fafaga ʼaki tokita ʼatamai ʼaē ʼe hū ki te loto.—Maleko 7:18-23.

21 Ko te leʼoleʼo ʼaē ʼe koutou fai ki te ʼu polokalama ʼaē ʼe sioʼi e takotou tamasiʼi pea mo te temi ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi ki te sioʼi ʼo te televisio ʼe feala ke maʼuhiga ʼaupito ki tona tuputupu. ʼE moʼoni, ʼe feala ke fakafiafia te sioʼi ʼo te televisio, pea mo ʼaoga ke akoʼi ʼo tatou, kae kapau ʼe fakaʼaogaʼi fakavalevale, ʼe feala leva ia ke liliu te televisio ohage ko he meʼa ʼe ina toʼo he koga ʼaupito ʼo totatou temi. Kae, ko te temi ʼe ko te maʼuli, pea ko te koga ʼo te temi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ki te televisio, ʼe mahino ia, ʼe feala ke fakaʼaogaʼi ki he ʼu meʼa ʼe maʼuhiga age. ʼE moʼoni, ko te televisio ʼe ko he meʼa fakafiafia ʼe ina fakaliliu tatou ʼo maʼunofoa ka mole tou gaūgaūe. ʼE ina kaihaʼa te temi ʼo te ʼu gāue fakasino, ʼo feiā mo te temi lautohi pea mo te temi fai palalau. ʼE ʼaoga ki he famili ke nātou fakatahi pea mo fepalalauʼaki, kae ʼe mole lava te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe nātou nonofo fakalogologo ʼo sioʼi te televisio. Ko te ʼu loto fale ʼaē ʼe ko he fihifihia te sioʼi fakavalevale ʼo te televisio, ʼe feala ke tokoni te ʼu mātuʼa ki tanatou fānau ke nātou leleiʼia he tahi ʼu fakafiafia, ohage la ko he ʼu gaoʼi ʼe lelei, te lautohi peʼe ko he ʼu gāue ʼe fai faka famili, tāfito la mokā ʼe ko te ʼu mātuʼa totonu ʼaē ʼe nātou takitaki pea mo nātou tuku he faʼifaʼitaki.

KA KOUTOU AKONAKIʼI TAKOTOU FĀNAU, KOUTOU PALALAU MO NĀTOU

22. He koʼe ʼe maʼuhiga ke mahino lelei te fānau ki te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e tanatou ʼu mātuʼa?

22 ʼE fakamatala e te tāmai te meʼa ʼaenī:

“ ʼI te taʼu tolu ʼo toku kiʼi foha, neʼe ʼau fai age kia ia te palalau loaloaga ʼo ʼuhiga mo te loi. Neʼe ʼau fakamahino age kia ia, ko te ʼAtua ʼe fehiʼa ki te kau gutuloi, ʼo ʼau fakaʼaogaʼi ia Tāʼaga Lea 6:16-19 pea mo te tahi ʼu vaega faka Tohi-Tapu. Neʼe fakalogo ia pea neʼe hage ʼe ina tali lelei taku ʼu palalau. Kae neʼe hage maʼaku neʼe mole mahino lelei ki te ʼuhiga ʼo taku palalau. Koia neʼe ʼau fehuʼi age kia ia: ‘ ʼE ke ʼiloʼi pe koteā te loi?’ Pea neʼe ina tali mai ‘kailoa.’ Ki muli age, neʼe ʼau tokaga tuʼumaʼu ai, peʼe mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu ʼaē ʼe ʼau fakaʼaogaʼi pea mo te tupuʼaga ʼaē ʼo taku akonakiʼi ia ia.”

23. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai moʼo tokoni ki te fānau ke nātou mahino pe koteā te tupuʼaga ʼo te lelei ʼo he faʼahiga aga?

23 ʼI te temi ʼaē ʼe kei veliveli ai te ʼu tamaliki, ʼe lagi feʼauga pe anai te ʼui e te ʼu mātuʼa “kailoa” moʼo tapuʼi ʼo he ʼu faʼahiga meʼa, ohage la ko te fāfā ki he fakapaku ʼe vela. Kae, māʼia mo te ʼu kiʼi ʼuluaki fakatokaga ʼaia, ʼe feala hakotou fakamahino age te tupuʼaga ʼo te ʼu tapu ʼaia. Ohage la, ko te fakapaku ʼe “vela” pea ko ia ʼaē ʼe fāfā kiai ʼe “vela anai.” Koia, ʼi te kamata, koutou fakamanatuʼi tuʼumaʼu ki takotou tamasiʼi ʼe fai te ʼu tapu ʼaia, ke lelei kia ia. Ki muli age, koutou fakahā age kia ia pe koʼe ʼe maʼuhiga te ʼu kalitate ohage ko te agalelei, te lototokaga pea mo te ʼofa. Koutou tokoni kia ia ke mahino pe koteā te tupuʼaga ʼo te ʼu fakatotonu fuli pea mo te ʼu tapu fuli. Koutou toe fakatokagaʼi foki kia ia peʼe feafeaʼi te hā ʼi ʼihi gāue te ʼu kalitate ʼaia pea e feafeaʼi tanatou mole hā ʼi ʼihi gāue. Kapau ʼe koutou fai tuʼumaʼu te faʼahi ʼaia, pea ʼe mahino papau ia, ʼe feala anai ke lave ki te ʼatamai ʼo te tamasiʼi pea mo tona loto.—Mateo 7:12; Loma 13:10.

24. He koʼe ʼe maʼuhiga ke fakaʼapaʼapa te tamasiʼi ki te ʼuhiga pule?

24 ʼO toe feiā aipe, ʼe tonu ke tou ako māmālie ki te fānau, te ʼaoga ʼaē ʼo te fakalogo pea mo te fakaʼapaʼapa ki te ʼuhiga pule. ʼI te ʼuluaki taʼu ʼo tona maʼuli, ʼe kamata hā ʼi te tamasiʼi peʼe lotolelei ke fakalogo ki tana ʼu mātuʼa peʼe kailoa. Kapau kua fealagia ki tona ʼatamai ki te faʼahi ʼaia, koutou fakamahino lelei age kia ia, ʼe ʼi ai te ʼu maʼua ʼa te ʼu mātuʼa ki te ʼAtua. ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe feala ke fakakaukau te tamasiʼi ki tana aga. Kapau ʼe mole ina ʼiloʼi te meʼa ʼaia, e lagi feala ke ʼui maʼa te fānau, ʼe tonu ke nātou fakalogo ki tanatou ʼu mātuʼa koteʼuhi ʼe nātou lalahi age ia nātou pea mo mālohi age. Kapau la, ʼe fakahā age e te ʼu mātuʼa ko te ʼu manatu ʼaē ʼe nātou akoʼi age ʼe mole ko he ʼu manatu ʼa nātou totonu, ka ko te ʼu manatu ia ʼa te Tupuʼaga, ʼaē ʼe ako mai e tana Folafola, ʼe mahino ia, ko te ʼu tokoni pea mo te taki ʼaē ka nātou tuku anai kia nātou ʼe mālohi anai pea ʼe mole ʼi ai anai hona tatau. Ko te tamasiʼi ʼe feala anai ke ina maʼu ʼi ai te mālohi ʼaē ʼe ʼaoga, mokā ʼe felāveʼi mo he ʼu faigataʼaʼia ʼi tona maʼuli ʼaē ʼe kei kamata pea mokā fai anai kia ia he ʼu faʼahiga fakamaʼua kehekehe ʼuhi ko tana pipiki ki te ʼu lekula faitotonu logope la te ʼu fakahala peʼe ko te ʼu faigataʼaʼia.—Pesalemo 119:109-111; Tāʼaga Lea 6:20-22.

25. ʼE lava feafeaʼi ki te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 17:9, ke tokoni ki te ʼu mātuʼa ke nātou akonakiʼi fakalelei tanatou fānau?

25 “Ko ʼaē ʼe ina ʼuʼufi te hala ʼe ina kumi te ʼofa, pea ko ia ʼaē ʼe haga talanoa ki he meʼa, ʼe ina fakamavete ia nātou ʼaē ʼe femāhaniʼaki.” (Tāʼaga Lea 17:9) Ko te manatu ʼaia, ʼe toe ʼaoga ki te ʼu felogoi ʼa te ʼu mātuʼa pea mo tanatou fānau. ʼI te kua ʼosi mahino ʼa te tamasiʼi ki tana hala, pea mo te tupuʼaga ʼo tona akonakiʼi, pea kua ʼosi akonakiʼi, ko te ʼofa ʼe ina uga anai te ʼu mātuʼa ke mole nātou toe fakamanatu te hala ʼaia. Tatau aipe pe koteā te faʼahiga hala neʼe ina fai, koutou fakahā lelei age ki te tamasiʼi ʼe mole ko ia ʼaē ʼe koutou fehiʼa ki ai, kae ko te meʼa kovi ʼaē neʼe ina fai. (Suta 23) Ko te tamasiʼi ʼaē neʼe koutou akonakiʼi, ʼe ina ʼui kua ina “totogi” tana hala. Koia, kapau ʼe fakamanatuʼi tuʼumaʼu age te hala ʼaia, ʼe hage anai kia ia ko hona fakalainoaʼi pea ʼe liliu anai ia ʼo fehiʼa kia koutou peʼe ki tona ʼu tēhina pea mo ʼona tokolua. Kapau ʼe tuʼania he ʼu mātuʼa heʼe fai tuʼumaʼu pe ia e tanā tamasiʼi te hala ʼaia, ʼe feala ke vakaʼi te meʼa ʼaia ki muli age, ʼi he felogoi faka famili. ʼAua naʼa koutou tuku ʼaki pe te fakamanatuʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai ki muʼa atu, kae ke koutou vakaʼi tāfito te ʼu lekula ʼaē ʼe ʼaoga kia ia, pea mo koutou fakamahino age peʼe feafeaʼi tanatou fakaʼaogaʼi pea he koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito, moʼo maʼu ʼo he fīmālie loaloaga.

KO TE ʼU FAʼAHIGA AKONAKI KEHEKEHE

26. He koʼe ʼe mole tali lelei e te ʼu tamaliki fuli he faʼahiga akonaki e tahi ʼe fai age kia nātou?

26 “ ʼE hū gafua he valoki ki he tagata poto, ʼi he tā tuʼa teau ʼo he tagata vale.” (Tāʼaga Lea 17:10) ʼI te kehekehe ʼo te ʼu tamaliki, ʼe mole tatau anai tonatou akonakiʼi. ʼE tonu ke fakatokagaʼi te agaaga pea mo te faʼahiga fakakaukau ʼa te tamasiʼi takitokotahi. Kapau ko he tamasiʼi ʼe lave gafua kia ia he meʼa, ʼe mole ʼaoga tuʼumaʼu anai ke tā, ohage la ko te tāʼi ʼo tona muli. Ki he tahi atu, ko te taʼi akonaki ʼaia ʼe mole pe la hona fua. Pea tahi ʼaē, ʼe feala ki he tamasiʼi ke hage ko te tagata kaugana ʼaē ʼe talanoa kiai ia Tāʼaga Lea 29:19, ʼaē ʼe ko he tahi “ ʼe mole ina tuku anai ia ia ke akonakiʼi ʼaki pe he ʼu palalau, koteʼuhi ʼe mahino ia, kae ʼe mole ina fia fakaʼaogaʼi ia.” Ki te faʼahi ʼaia, ʼe ʼaoga anai ki ai ke kinisiʼi.

27. Neʼe tokoni feafeaʼi te tāmai ki tona kiʼi foha ke ʼaua naʼa toe faitohi ki te kaupā?

27 ʼE fakamatala fēnei e te faʼe:

“ ʼI te kei taʼu lua ʼo taku kiʼi tama, neʼe ina tohi te ʼu kiʼi laini kula ʼi te kaupā. Neʼe fakahā age e tana matuʼa kia ia te meʼa ʼaia, pea mo ina fehuʼi age ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia. Moʼo tali, neʼe fakamū lalahi te ʼu mata ʼo te tamasiʼi ka neʼe mole gū ia. Pea toe ʼui age e tana matuʼa: ‘ ʼE ke ʼiloʼi, ʼi taku kei veliveli ohage ko koe, mo ʼau la neʼe ʼau faitohi ʼi te kaupā. ʼE ko he meʼa faka fia kata, hakoa la?’ Pea neʼe fīmālie te kiʼi tamasiʼi, ʼo malimali pea mo ina fakamatala fakafiafia age ki tana matuʼa tana leleiʼia te faitohi ʼi te kaupā. Neʼe ina ʼiloʼi ko tana matuʼa ʼe mahino kia ia. Kae neʼe fakamahino age e tana matuʼa, logope ko he meʼa ʼe faka fia kata te tohi ʼo te ʼu kaupā, ka neʼe mole fai te ʼu kaupā ke tohi. Neʼe fai te felogoi lelei pea neʼe ʼaoga ki te tamasiʼi he tahi ʼu fakamahino, ke ina maʼu ai he faʼahiga ako.”

28. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu mātuʼa ke ʼaua naʼa palalau fualoa mo tanatou tamasiʼi?

28 Ka akonakiʼi he tamasiʼi, ʼe lelei he fakamahino age kia ia te tupuʼaga ʼo te meʼa ʼaia, ke feala hana ako. Kae ʼi te agamāhani, ʼe mole ko he meʼa lelei te fai palalau mo ia. Ka mole fia fai e tana tamasiʼi te ʼu gāue ʼaē neʼe ina tuku age, neʼe ʼui fakanounou age e tana faʼe: “ ʼE hoki tā ʼolo anai ki te lotoʼā ʼo te ʼu manu mokā ʼosi anai tau gāue,” ko te haʼele ʼaia ʼaē neʼe ʼamanaki kiai te tamasiʼi. Ko te haʼele peʼe ko he tahi gaoʼi neʼe fakatuʼutuʼu ki te ʼaho ʼaia, neʼe hoki hoko pe mokā kua ʼosi fai te gāue ʼaē neʼe fakatotonu. ʼI te haʼu ʼaē ʼo tana faʼe ʼo vakaʼi, pea mo sio ko te gāue neʼe mole heʼeki fai, neʼe ina ʼui fēnei age: “ ʼIo, ʼe mole heʼeki koa la ʼosi ia? ʼE hoki tā ʼolo anai mokā hoki ʼosi tau gāue.” Neʼe mole toe palalau fualoa ia, kae neʼe ʼi ai tona ʼu fua.

29. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai moʼo tokoni ki he tamasiʼi ke ina ʼiloʼi te ʼu fua kovi ʼo tana ʼu hala?

29 ʼE feala ke tou tokoni ki te fānau ke nātou ako te ʼaoga ʼo te ʼu lekula faitotonu, ʼo tou fakahā age kia nātou te ʼu ikuʼaga kovi ʼo he gāue ʼe kovi. Neʼe ʼulihi koa e te tamasiʼi he meʼa pe neʼe ina faka tokakovi koa he ʼu meʼa? E lagi feala ke lave kia ia tona fakamaʼua ʼaē, ke ina fakamaʼa te meʼa fuli pea mo ina fakatokatoka. Neʼe agakovi koa pe neʼe tauvele? Ko te faʼahiga akonaki lelei anai ʼo te taʼi aga ʼaia, ʼe ko te akoʼi kia ia ke ina fai he fakalelei. Kapau la neʼe ina maumauʼi he meʼa ʼi tona ʼita. Kapau kua lahi, ʼe feala anai hatatou ʼui age kia ia ke gāue ke ina maʼu he falā ʼe feʼauga moʼo totogi ʼaki te meʼa ʼaē neʼe ina maumauʼi. ʼE ʼi ai te ʼu fānau, ko te toʼo faka temi ʼo he ʼu faʼahiga pilivilesio ia nātou, ʼe feala ai ke foaki kia nātou te ako ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. ʼI te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe mole fakagafua kia nātou ʼaē neʼe nātou fai he aga ʼe kovi, ke nātou fakatahi mo ʼonatou tēhina koteʼuhi ke nātou ufiufi. (2 Tesalonika 3:6, 14, 15) ʼI ʼihi temi, ʼaki ia nātou liliki, ʼe feala ke tou maʼu he ʼu fua lelei mokā ʼe tou tapuʼi faka temi kia nātou, ka mole tā, tanatou fakatahi mo te tahi ʼu hahaʼi ʼo te famili. Ko he ʼu aga ʼe mālohi fau leva, ohage la ko honatou fakanofo ʼi tuʼa, ʼe fakalaka ia ʼi te meʼa ʼaē ʼe fakatotonu mai e te ʼofa kia tatou. Tatau aipe pe koteā he faʼahiga akonaki ʼe tou fakaʼaogaʼi, ʼe tonu ke tou fakamahino ki te fānau ʼe tonu ke nātou tali te ʼu fua ʼo tanatou aga. ʼAki te fai ʼaia, ʼe tou ako kia nātou ke nātou fai tonatou maʼua.

KOUTOU AKONAKIʼI ʼI TE ʼOFA

30. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou fakafuafua lelei mokā tou fakatuʼu he ʼu lekula ki tatatou fānau?

30 ‘Koutou mahino lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito’ pea mo koutou manatuʼi ko te “poto ʼaē mai ʼoluga, ʼe fakapotopoto ia.” (Filipe 1:10; Sake 3:17) Koutou manatuʼi ko te ʼu tamaliki ʼe nātou nofo mo te mālohi pea ʼe nātou fia ʼiloʼi, mo fia kumi pea mo fia ʼahiʼahiʼi he ʼu meʼa foʼou. Ka koutou tuku kia nātou he ʼu tuʼakoi pea mo he ʼu lekula, koutou fai fakapotopoto pea mo fakaʼutaʼuta. ʼE tonu ke koutou fakafuafua lelei te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole ʼaoga. Kapau kua ʼosi koutou fakahā te ʼu tuʼakoi, ʼaua naʼa koutou leʼoleʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe nātou fai, kae ke koutou faka fealagia ki takotou fānau ke nātou gāue faʼifaʼitaliha pea mo fīmālie ʼi loto ʼo te ʼu tuʼakoi ʼaia. (Tāʼaga Lea 4:11, 12) Heʼe kapau ʼe mole koutou fai te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke koutou ‘fakatupu ʼita’ kia nātou pea mo ‘fakaloto vaivaiʼi’ nātou, ʼo koutou mamahi aipe ʼi hakotou fakalahi he ʼu kiʼi meʼa noa ka mole honatou ʼuhiga.—Kolose 3:21.

31. Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e Sehova ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fai ʼo te akonaki?

31 Koia, ʼu mātuʼa, koulua ‘akonakiʼi takolua tama [pe ko takolua taʼahine] ʼi te kei faigamālie’ kae ke koulua fai ohage ko tona fai e te ʼAtua, ʼaki te ʼofa. “Ko ia ʼaē ʼe ʼofa ki ai ia Sehova, ʼe ina fakatonutonuʼi ia, ohage ko he tāmai ʼe ina fakatonutonuʼi tona foha ʼaē ʼe fiafia ai.” Ke lelei takolua akonaki pea mo fonu ʼi te ʼofa, ohage ko te akonaki ʼa tokolua Tupuʼaga, heʼe ko te ʼu “fakatonutonu ʼo te akonaki ʼe ko te ala ia ʼo te maʼuli.”—Tāʼaga Lea 19:18; 3:12; 6:23.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae