Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 23 p. 148-154
  • Te Lua Malaʼia—Te ʼu Kautau Heka Hōsi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Lua Malaʼia—Te ʼu Kautau Heka Hōsi
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Lua Miliate ʼo Te ʼu Miliate
  • Ko He Kautau ʼe Koutou Kau Kiai
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2004
  • Te ʼUluaki Malaʼia—Ko Te ʼu Heʼe
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Te ’u Lau’i Miliona Tehina
    Tou Hiva Fakafiafia Kia Sehova
  • Te ʼu Lauʼi Miliate Tehina
    Tou Hiva Kiā Sehova
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 23 p. 148-154

Kāpite 23

Te Lua Malaʼia​—Te ʼu Kautau Heka Hōsi

1. Koteā ʼaē neʼe hoko logo ai lā ia te faiga ʼa te kau takitaki lotu ke natou matematehi ia te ʼu heʼe, pea koteā tona faka ʼuhiga ʼo te hoko mai ʼo te tahi ʼu malaʼia e lua?

TALU mai te taʼu 1919, neʼe lahi te ʼu mamahi ʼaē neʼe fakatupu e te ʼu heʼe fakatātā ki te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate. Pea neʼe faigaʼi e te Keletiate ke ina matematehi ia te ʼu heʼe ʼaia, kae neʼe toe ʼāʼāsili age tanatou ʼomai pea mo tonatou kaugamālie. (Fakahā 9:7) Kae neʼe mole gata ai, he neʼe tohi fēnei e Soane: “Kua ʼosi te malaʼia e tahi. Koʼenī ʼe toe hoko mai te tahi ʼu malaʼia e lua ʼi te hili ʼo te ʼu meʼa ʼaia.” (Fakahā 9:12) Neʼe ʼi ai te tahi ʼu tautea neʼe kei toe ke hoko ki te Keletiate.

2. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe fakatatagi ai e te ono ʼāselo ia tana pupuhi fakatagi? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te “leʼo e tahi ʼaē ʼe haʼu mai te ʼu tala ʼo te ʼaletale ʼaulo”? (c) He koʼē ʼe talanoa ia te vaega ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼāselo e toko fā?

2 Ko ai ʼaē neʼe tupu ai ia te lua malaʼia? Neʼe tohi fēnei e Soane: “Pea ko te ono ʼāselo neʼe ina fakatatagi tana puhi fakatagi. Pea neʼe au logo ki te leʼo e tahi ʼe haʼu mai te ʼu tala ʼo te ʼaletale ʼaulo ʼaē iā muʼa ʼo te ʼAtua, ʼe ina ʼui fēnei ki te ono ʼāselo, ʼaē neʼe nofo mo te puhi fakatagi: ‘Veteki ia te ʼu ʼāselo e toko fā ʼaē ʼe haʼihaʼi ovi ki te vaitafe lahi ʼo Eufalate.’ ” (Fakahā 9:13, 14) Neʼe veteki ia te ʼu ʼāselo ʼi te fakatotonu ʼa te leʼo neʼe haʼu mai te ʼu tala ʼo te ʼaletale ʼaulo. Ko te ʼaletale ʼaenī, ʼe ko te ʼaletale ʼaulo ʼo te ʼisēsō, pea ʼi te ʼu kāpite ʼaē ki muʼa atu, neʼe fakatātā tuʼa lua e te ʼisēsō ʼo te ʼu ipu ʼaulo ʼaē neʼe toʼo ʼi te ʼaletale ʼaia, ia te ʼu faikole ʼa te kau māʼoniʼoni. (Fakahā 5:8; 8:3, 4) Koia, ʼe fakatātā e te leʼo ʼaia ia te ʼu faikole ʼaē ʼe fai ʼi te logo tahi e te kau māʼoniʼoni ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele. ʼE natou kole ke tuku age ia nātou ke toe hoko atu tanatou tauhi ʼaki he loto faʼafai ʼi tonatou ʼuhiga “tagata ʼave logo” ʼa Sehova, ʼaē ko te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼaia ʼo te ʼu kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te ʼu kupu “te ʼu ʼāselo.” He koʼē ʼe ko ʼāselo e toko fā? ʼE mahino ia ko te nūmelo fakatātā ʼaia ʼe ina fakahā mai, ʼe natou fakatuʼutuʼu lelei anai tanatou gāue, ke logoʼi tanatou fai fagonogono ʼi te kele kātoa.—Fakahā 7:1; 20:8.

3. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu ʼāselo e toko fā neʼe “haʼihaʼi ovi ki te vaitafe lahi ʼo Eufalate”?

3 Koteā ia te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu ʼāselo ʼaia neʼe “haʼihaʼi ovi ki te vaitafe lahi ʼo Eufalate”? ʼI te temi muʼa, ko te vaitafe ʼo Eufalate neʼe ko te tuʼakoi ʼaia ʼi te potu noleto-ʼesitē ʼo te fenua ʼaē neʼe fakapapauʼi e Sehova kiā Apalahamo. (Senesi 15:18; Teutalonome 11:24) ʼE mahino ia, neʼe tāʼofi ia te ʼu ʼāselo ʼi te tuʼakoi ʼo te fenua, peʼe ko te ʼu fenua ʼaē neʼe tuku age e Sehova ke natou fai ai tanatou gāue ʼi te kele. Neʼe tāʼofi nātou ke mole natou fai kātoa ia te gāue ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova maʼa nātou. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼi ai te pikipikiga tāfito ʼo te Eufalate pea mo te kolo ʼo Papiloni, koia ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe nonofo pōpula ia te kau Iselaele ʼo te kakano ʼi Papiloni lolotoga taʼu e 70, ʼaē ko te fakatātā ʼaia ʼo tonatou “haʼihaʼi ovi ki te vaitafe lahi ʼo Eufalate.” (Pesalemo 137:1) ʼI te taʼu 1919, neʼe toe haʼihaʼi mo te kau Iselaele fakalaumālie, pea ʼi tonatou ʼu mamahi, neʼe natou kole kiā Sehova ke ina takitaki ia nātou.

4. Koteā ia te gāue ʼaē neʼe fakatotonu age ki te ʼu ʼāselo e toko fā, pea neʼe natou fakahoko feafeaʼi ia te gāue ʼaia?

4 Kae ʼe hoko te meʼa fakafiafia, he neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe veteki te ʼu ʼāselo ʼaē e toko fā, ʼaē neʼe teuteuʼi ki te hola, mo te ʼaho, mo te māhina pea mo te taʼu, ke natou matehi ia te vahe tolu ʼo te hahaʼi.” (Fakahā 9:15) ʼE fakahoko tuʼumaʼu pē e Sehova ia tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼi te temi ʼaē kua ina fakakatofa kiai. ʼE ʼi ai tana kaletalio pea ʼe mulimuli kiai. Koia, neʼe ina tuku age te ʼu ʼāselo ʼave logo ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe kua ina fakakatofa kiai, ke natou fakahoko tanatou gāue. Kotou fakakaukauʼi age muʼa tanatou fiafia ʼi tonatou faka ʼāteainaʼi ʼi te taʼu 1919, kua natou tokalelei ki te gāue! Neʼe fakatotonu age ke natou fakamamahiʼi, kae neʼe toe maʼua foki ke natou “matehi ia te vahe tolu ʼo te hahaʼi.” ʼE ʼalutahi ia te gāue ʼaia pea mo te ʼu tautea ʼaē neʼe fakahā ʼi te ʼu ʼuluaki puhi fakatagi e fā, ʼaē neʼe hoko ki te vahe tolu ʼo te kele, mo te tai, mo te ʼu meʼa maʼuli ʼi te tai, mo te ʼu matapuna vai mo te ʼu vaitafe, pea mo te ʼu mālama ʼo te lagi. (Fakahā 8:7-12) Kae neʼe mole gata ai, heʼe ko te kau ʼāselo ʼaia ʼe natou “matehi,” ko tona faka ʼuhiga ʼe natou tala ia te ʼu faʼahi ʼaē ʼe ʼiloga ai te mate fakalaumālie ʼo te Keletiate. Neʼe natou fai ia te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu kalaga ʼe hagē ko he ʼu puhi fakatagi, ʼaē neʼe kamata mai te taʼu 1922 pea ʼe kei haga fai aipē ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī.

5. Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼo ʼuhiga mo te Keletiate, ʼi te ono pupuhi fakatagi ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1927?

5 Tou manatuʼi neʼe hoki ʼosi age pē te fakatatagi e te ono ʼāselo ia tana puhi fakatagi ʼi selō. Moʼo tali ki te faʼahi ʼaia, neʼe fai e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ia te ono fakatahi faka mālamanei ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli, ʼo natou fai ʼi Toronto, ʼi Kanata. Ko te polokalama ʼo te ʼAhotapu ʼaho 24 ʼo Sūlio 1927, neʼe fakahokohoko ʼi te ʼu fale lātio e 53 pea neʼe ko tona hoki fai ʼaia. ʼE mahino ia, neʼe logoʼi ia te polokalama ʼaia e te ʼu toko lauʼi miliona hahaʼi. ʼUluaki, neʼe fakahā ʼi te tonu mālohi neʼe fai ia te mate fakalaumālie ʼo te Keletiate pea neʼe fai ai ia te fakaafe ʼaenī: “ ʼI te temi faigataʼa ʼaenī, ʼe fakatotonu e Sehova ʼAtua ki te hahaʼi ke natou mavae pea mo liʼaki ʼo talu ai ia te Keletiate, pea mo natou lītuʼa ʼosi mai ai . . . ʼo natou fakalogo ʼaki tonatou loto kātoa kiā Sehova ʼAtua, mo tana Hau pea mo tona puleʼaga.” Pea ko Joseph Rutherford neʼe ina fai tana akonaki ko tona kupu tāfito ʼaenī “Te Faka ʼĀteaina ʼo Te Hahaʼi.” Neʼe ina fai ia te akonaki ʼaia ʼaki tona lototoʼa māhani, ʼaē ʼe fakatātā e “te afi mo te kohu pea mo te sulifa” ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ki muli age.

6. Koteā ʼaē neʼe fakamatalatala e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu kautau heka hōsi ʼaē neʼe sio kiai ki muli age?

6 “Pea ko te kaugamālie ʼo te ʼu kautau heka hōsi, neʼe ko te lua miliate ʼo te ʼu miliate: Neʼe au fagono ki tonatou kaugamālie. Pea neʼe fēnei taku sio ki te ʼu hōsi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā, pea mo nātou ʼaē neʼe heheka ʼi ai: neʼe ʼi ai tonatou ʼu kofu tau e lanu kulaʼi afi pea mo ʼuʼui ohagē ko te iasinite pea mo legalega ohagē ko te sulifa; pea neʼe hagē te ʼu ʼulu ʼo te ʼu hōsi ko he ʼu ʼuluʼi laione, pea neʼe haʼu mai tonatou gutu ia te afi mo te kohu pea mo te sulifa. Neʼe mamate ai te vahe tolu ʼo te hahaʼi ʼi te ʼu tautea ʼaia e tolu, ia te afi mo te kohu pea mo te sulifa ʼaē neʼe haʼu mai tonatou ʼu gutu.”—Fakahā 9:16-18.

7, 8. (a) Ko ai ʼaē ʼe ina takitaki ia te ʼu kautau heka hōsi ʼaē ʼe natou logoaʼa ohagē ko te ʼuʼulu ʼa te mana? (b) Koteā koa ia te ʼu agaaga ʼaē ʼe tatau ai ia te kautau heka hōsi pea mo te ʼu heʼe ʼaē neʼe mumuʼa mai?

7 ʼE ʼiloga mai, ʼe takitaki te ʼu kautau heka hōsi ʼaia e te ʼu ʼāselo ʼaē e toko fā, pea ʼe natou logoaʼa ohagē ko te ʼuʼulu ʼo te mana. ʼI meʼa fakaofoofo leva! Kotou fakakaukauʼi age muʼa mo kanapau lā neʼe ʼohofiʼi koutou e he ʼu kautau fēia! ʼE kotou mātataku ʼaupitō anai ʼi takotou sisio ʼaē kiā nātou. Kae neʼe kotou fakatokagaʼi koa ko te ʼu kautau heka hōsi ʼaia ʼe natou tatau mo te ʼu heʼe? Neʼe hagē te agaaga ʼo te ʼu heʼe ko ni ʼu hōsi, pea ʼi te ʼu kautau ʼaenī, ʼe ʼi ai te ʼu hōsi. Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia e lua ʼe ko he tau faka teokalatike. (Tāʼaga Lea 21:31) Ko te ʼu nifo ʼo te ʼu heʼe neʼe hagē ko he ʼu nifoʼi laione; ko te ʼu ʼulu ʼo te ʼu hōsi ʼo te ʼu kautau, ʼe hagē ko he ʼu ʼuluʼi laione. Ko tona faka ʼuhiga ʼe natou lagolago fakatahi ki te Laione lototoʼa ʼo te telepī ʼo Suta, ia Sesu Kilisito, ʼaē ko tonatou Takitaki, tonatou Kamutoa pea mo tonatou Faʼifaʼitakiʼaga.—Fakahā 5:5; Tāʼaga Lea 28:1.

8 Ko te ʼu heʼe pea mo te ʼu kautau heka hōsi, ʼe natou kau ki te gāue fai fakamāu ʼa Sehova. Neʼe ʼomai te ʼu heʼe ʼaia mai te kohu ʼaē neʼe ina fakamelomelo ia te malaʼia pea mo te afi ʼaē kā ina fakaʼauha ia te Keletiate; mai te gutu ʼo te ʼu hōsi, neʼe haʼu ai te afi, mo te kohu pea mo te sulifa. Ko te ʼu heʼe ʼaia neʼe ʼi ai tonatou ʼu kofu tau ukamea, ʼaē ʼe ina fakatātā tanatou pipiki maʼu ki te faitotonu ʼaē ʼe ina puipui tonatou loto; neʼe kofuʼi e te ʼu kautau heka hōsi ia te ʼu kofu tau e lanu kula, mo ʼuʼui pea mo legalega, ʼaē ko te fakatā ʼaia ʼo te afi, mo te kohu pea mo te sulifa, ia te ʼu logo ʼo te tautea ki te mate ʼaē ʼe haʼu mai te gutu ʼo te ʼu hōsi. (Vakaʼi ia Senesi 19:24, 28; Luka 17:29, 30.) Neʼe ʼi ai te ʼu hiku ʼo te ʼu heʼe ohagē ko he hikuʼi sekolopio moʼo fakahoko ʼo he ʼu mamahi; ko te ʼu hiku ʼo te ʼu hōsi ʼe hagē ni ʼu gata moʼo matehi! ʼE mahino ia, ko te gāue ʼaē neʼe kamata fai e te ʼu heʼe, ʼe tonu ke toe mālohi age tona hoko atu e te kautau heka hōsi ʼo aʼu ki tona fakaʼosi.

9. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te kautau heka hōsi?

9 Kae koteā koa ʼaē ʼe fakatātā e te kautau heka hōsi ʼaia? Neʼe kamata kalagaʼi e te kalasi ʼo Soane ʼaē kua fakanofo ʼaki te laumālie ohagē he pupuhi fakatagi, ia te fai fakamāu ʼa Sehova, pea mo tana lagavaka ʼaē ki te Keletiate, ʼaki te fealagia ʼaē ke natou ‘ ʼuʼusi pea mo fakamamahiʼi.’ Koia ʼe tou lava ʼamanaki ʼe fakaʼaogaʼi anai te kūtuga pē ʼaia ʼaē ʼe kei māʼuʼuli, moʼo ‘matehi,’ ko tona faka ʼuhiga ke ina fakahā ko te Keletiate pea mo tona kau takitaki lotu, ʼe kua natou mamate kātoa ʼi te faʼahi fakalaumālie, kua liʼakina ia nātou e Sehova pea ʼe ʼamanaki lī ia nātou ki “te gutuʼumu kakaha” ʼaē ko te fakaʼauha heʼegata. ʼIo, ʼe tonu ke fakaʼauha ia nātou fuli ʼaē ʼe kau kiā Papiloni Lahi. (Fakahā 9:5, 10; 18:2, 8; Mateo 13:41-43) Kae ʼe ʼuluaki fakaʼaogaʼi muʼa e te kalasi ʼo Soane ia “te heletā ʼo te laumālie, ʼaē ko te folafola ʼa te ʼAtua,” moʼo fakahā kua mate ia te Keletiate. ʼE takitaki e te ʼu ʼāselo e toko fā pea mo te ʼu tagata heka hōsi ia te fakaʼauha fakatātā ʼaia ʼo “te vahe tolu ʼo te hahaʼi.” (Efesi 6:17; Fakahā 9:15, 18) ʼE hā ʼaki mai, ʼi te temi ʼaē ʼe ʼolo ai ki te tau ia te kaugamālie ʼo te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe natou mulimuli lelei ki te ʼu fakatuʼutuʼu pea ʼe fai kiā nātou te takitaki faka teokalatike, ʼaē ʼe maluʼi e te ʼAliki ko Sesu Kilisito.

Ko Te Lua Miliate ʼo Te ʼu Miliate

10. Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te kautau heka hōsi ʼe ko te lua miliate ʼo te ʼu miliate?

10 Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te kautau heka hōsi ʼaia, ʼe ko te lua miliate ʼo te ʼu miliate? Ko te miliate e tahi ko tona tatau ʼe ko te toko 10 000 hahaʼi. Koia ko miliate e lua ʼo te ʼu miliate, ko tona lahi ko te toko 200 miliona.a ʼE ko he meʼa fakafiafia, heʼe ʼi te temi nei kua lauʼi miliona ia te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, kae ʼe mole heʼeki natou lauʼi teau miliona! Kae tou manatuʼi ia te ʼu palalau ʼa Moisese ʼaē ʼe tuʼu iā Faka au 10:36: “Toe liliu mai, Ê Sehova, ki te ʼu miliate ʼo te ʼu lauʼi afe hahaʼi ʼo Iselaele.” (Vakaʼi ia Senesi 24:60.) ʼI tona fakahagatonu, neʼe faka ʼuhiga fēnei ia te ʼu palalau ʼaia ‘Toe liliu mai ki te ʼu lauʼi hogofulu miliona hahaʼi ʼo Iselaele.’ Kae ko te hahaʼi ʼo Iselaele, neʼe lagi natou teitei toko lua miliona peʼe tolu miliona ʼi te temi ʼo Moisese. Kapau koia, pea neʼe koteā ʼapē ia te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Moisese? ʼE mahino ia, neʼe lagi manatu ʼe mole liliu anai te hahaʼi ʼo Iselaele ʼo tokosiʼi, kae ʼe natou liliu anai ʼo kaugamālie ohagē ko “te ʼu fetuʼu ʼo te lagi pea ohagē ko te ʼu fisiʼi ʼone ʼaē ʼi te matātai.” (Senesi 22:17; 1 Fakamatala 27:23) Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo tana fakaʼaogaʼi te kupu “miliate” moʼo fakahā ʼe ko he tokolahi ʼaupitō, kae ʼe mole ʼiloʼi peʼe natou tokofia. Koia ʼaē, neʼe fakaliliu fēnei ai ia te vaega ʼaia ʼi te Tohi-Tapu Traduction Œcuménique de la Bible: “Toe liliu mai, ʼALIKI! ʼE mole malau tau ʼu lauʼi afe hahaʼi ʼo Iselaele.” ʼE ʼalutahi ia te fai fakaliliu ʼaia mo te lua fakamahino ʼo te kupu “miliate” ʼaē ʼe ʼui fēnei ʼi te ʼu tikisionalio Faka Keleka pea mo Faka Hepeleo: “Ko he hahaʼi ʼe mole malau,” ko “he kaugamālie.”—Ko te Dictionnaire grec-français ʼa Bailly; mo te Lexique hébreu et anglais de lʼAncien Testament ʼa Gesenius, ʼaē neʼe fakaliliu e Edward Robinson.

11. Koteā ʼaē neʼe ʼaoga ki te kalasi ʼo Soane ke feala hanatou liliu ko he ʼu miliate, tatau aipē pē ko he ʼu miliate fakatātā?

11 Kae ko te toe ʼo te kalasi ʼo Soane ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe tokosiʼi age ʼi te toko 10 000, heʼe natou tokosiʼi age ʼi te miliate moʼoni e tahi. Kapau koia, pea he koʼē ʼe fakatatau nātou ki he ʼu lauʼi afe mo afe kautau heka hōsi? ʼE mole koa ʼaoga anai kiā nātou ke ʼi ai honatou ʼu tokoni ke natou liliu ai ko he ʼu miliate, tatau aipē peʼe ko he ʼu miliate fakatātā? Neʼe ʼaoga ia te faʼahi ʼaia, pea ʼaki te ʼofa makehe ʼa Sehova neʼe natou maʼu te ʼu tokoni! Kae neʼe natou ʼomai koa maifea?

12, 13. Mai te taʼu 1918 ʼo aʼu ki te taʼu 1935, koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼo hā ʼaki mai ia te haʼuʼaga ʼo te ʼu tokoni?

12 Talu mai te taʼu 1918 ʼo aʼu ki te taʼu 1922, neʼe kamata fakahā e te kalasi ʼo Soane ki te mālamanei ʼaē ʼe taʼomia, ia te ʼamanaki fakafiafia ʼaē “ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe lolotoga māʼuʼuli ʼi te temi nei, ʼe mole natou toe mamate anai.” ʼI te taʼu 1923, neʼe toe fakahāhā foki ko te ʼu ovi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 25:31-34, ko tonatou tofiʼa ko te māʼuʼuli ʼi te kele ʼaē kā puleʼi e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe toe fakamatala ia te ʼamanaki ʼaia ʼi te kaupepa Liberté pour les peuples (Te ʼĀteaina Maʼa Te Hahaʼi), ʼaē neʼe fakahā ʼi te fakatahi faka mālamanei ʼi te taʼu 1927. ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe ʼiloʼi ai ko te hahaʼi faitotonu ʼo te kalasi ʼo Sonatape pea mo “te hahaʼi ʼaē ʼe natou toʼetoʼe pea mo lotomamahi” ʼuhi ko te fakaʼofaʼofa ʼo te maʼuli fakalaumālie ʼa te Keletiate, ʼe ko te ʼu ovi fakatātā ʼaē ko tonatou ʼamanaki ko te māʼuʼuli ʼi te kele. (Esekiele 9:4; 2 Hau 10:15, 16) ʼI te taki ʼo nātou ʼaia ki “te ʼu kolo ʼo te haofaki,” neʼe ʼui fēnei ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Novepeli 1934: “Neʼe logoʼi e te kalasi ʼo Sonatape ia te tatagi ʼo te pupuhi fakatagi ʼa te ʼAtua, pea neʼe natou tokagaʼi ia te fakatokaga, ʼo natou feholaki ki te kautahi ʼa te ʼAtua pea mo natou fakatahi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea ʼe tonu ke natou haga nonofo ʼi ai.”—Faka au 35:6.

13 ʼI te taʼu 1935, neʼe fakaafe tāfito ia nātou ʼo te kalasi ʼaia ʼo Sonatape ke natou kau ki te fakatahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe fai ʼi Washington, ʼi Amelika. ʼI te Feliaono, ʼaho 31 ʼo Maio ʼo te fakatahi ʼaia, neʼe fai ai e Joseph Rutherford tana akonaki ʼiloa ʼaē ko tona kupu tāfito ʼaenī “Te Toe Hahaʼi Kaugamālie.” Neʼe ina fakahā lelei ʼi tana akonaki, ko te kalasi ʼaia ʼo te Fakahā 7:9 (Synodale), ʼe ko te ʼu ovi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 25:33, ʼaē ko he ʼu hahaʼi kua natou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, pea ʼe natou maʼu ia te ʼamanaki ʼaē ke natou māʼuʼuli ʼi te kele. ʼI tonatou ʼuhiga ʼuluaki hahaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē kā hoko mai, neʼe papitemaʼi ai te toko 840 kau Fakamoʼoni foʼou ʼi te fakatahi ʼaia, pea ko te tokolahi iā nātou ʼaia ʼe natou kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi.b

14. Neʼe kau koa ia te toe hahaʼi tokolahi ʼi te laga tau ʼa te kautau heka hōsi fakatātā, pea koteā koa te tonu ʼaē neʼe fakahā ʼi te taʼu 1963?

14 Neʼe kau koa ia te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ki te laga tau ʼa te kautau heka hōsi ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 1922, pea mo tanatou maʼu ia te mālohi makehe ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Toronto, ʼi te taʼu 1927? ʼE mahino ia, pea neʼe fai ia te faʼahi ʼaia ʼaki te takitaki ʼa te ʼu ʼāselo ʼaē e toko fā, ʼaē ʼe natou fakatātā ia te kalasi fakanofo ʼo Soane! ʼI te ʼu fakatahi faka mālamanei ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1963 ʼaē ko tona kupu tāfito ko “Te Logo Lelei Heʼegata,” neʼe lagolago ia te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ki te kalasi ʼo Soane moʼo fai te tonu mālohi. Neʼe ʼui ʼi te tonu ʼaia, ko te mālamanei “ ʼe felāveʼi anai mo te ʼu temi maveuveu, ohagē ko he mafuike neʼe mole heʼeki hoko fēia talu mai muʼa, pea ko te mālohi ʼo te mafuike ʼaia ʼe ina fakaʼauha anai ia te ʼu fakatuʼutuʼu faka politike fuapē pea mo te Papiloni faka lotu ʼo te temi ʼaenī.” ʼI te tonu ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te kau Fakamoʼoni, “ ʼe tou haga kalagaʼi anai ki te hahaʼi fuapē, ʼo mole tou fakakeheʼi he tahi, ia te ‘logo lelei heʼegata’ ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga faka Mesianike ʼa te ʼAtua. ʼE tou kalagaʼi anai mo tana ʼu fai fakamāu, ʼaē ʼe natou hagē ko he ʼu tautea ki tona ʼu fili, kae ʼe natou fakahoko anai ia he faka ʼāteaina maʼa te hahaʼi fuapē ʼaē ʼe natou tali lelei ke natou fai he tauhi ʼe lelei ki te Tupuʼaga, ʼaki ia te laumālie pea mo te moʼoni.” ʼI te ʼu fakatahi e 24 ʼaē neʼe fai ʼi te mālamanei kātoa, neʼe tali fakafiafia te tonu ʼaia e te toko 454 977, ʼaē ko te toko 95 ʼi te teau neʼe natou kau ki te toe hahaʼi tokolahi.

15. (a) ʼI te taʼu 2005, neʼe tokofia ia te toe hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe gāue ʼi te fai faka mafola? (b) ʼI tana faikole ʼaē iā Soane 17:20, 21, neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ia te logo tahi ʼa te toe hahaʼi tokolahi pea mo te kalasi ʼo Soane?

15 ʼE kei hoko atu aipē te kalagaʼi e te toe hahaʼi tokolahi tanatou logo tahi mo te kalasi ʼo Soane, ʼi tanatou tala ia te ʼu tautea ʼaē kā hoko ki te Keletiate. ʼI te taʼu 2005, neʼe ko te 99,8 ʼi te teau ʼo te kau gāue ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ʼi te gāue fai faka mafola. ʼAki he loto kātoa, ʼe natou logo tahi mo te kalasi ʼo Soane ʼaia neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼi tana faikole iā Soane 17:20, 21: “ ʼE mole au fai he kole ʼo ʼuhiga pē mo nātou ʼaenī, kae ʼe au toe fai foki te kole ʼaenī ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe tui kiā te au ʼuhi ko tanatou palalau; koteʼuhi ke feala ke natou logo tahi fuli, ohagē pē ko koe Tamai ʼe ke logo tahi mo au, pea ʼe au logo tahi mo koe, ke toe fēia foki mo nātou ke natou logo tahi mo tāua, koteʼuhi ke tui te mālamanei neʼe ke fekauʼi mai au.” ʼAki ia te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tuku mai e te kalasi fakanofo ʼo Soane ʼi te takitaki ʼa Sesu, ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe natou lagolago kiā nātou ʼaki he loto kātoa ʼi te laga tau fakamataku ʼaupitō ʼa te ʼu kautau heka hōsi, ʼaē ʼe mole ʼi ai hona tatau kua hoko ʼi te hisitolia ʼo te tagata!c

16. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼu gutu pea mo te ʼu hiku ʼo te ʼu hōsi fakatātā? (b) Koteā ʼaē neʼe fai moʼo teuteuʼi ia te ʼu gutu ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te gāue? (c) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē neʼe “hagē tonatou ʼu hiku ko ni gata”?

16 ʼE tonu ke foaki age ki te kautau heka hōsi ʼaia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tanatou laga tau. Pea ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo, neʼe foaki age e Sehova ia te faʼahi ʼaia! Neʼe fakamatala fēnei e Soane: “Heʼe ko te mālohi ʼo te ʼu hōsi ʼe nofo ʼi tonatou ʼu gutu pea mo tonatou ʼu hiku; heʼe hagē tonatou ʼu hiku ko ni gata pea ʼe ʼi ai tonatou ʼu ʼulu, pea ʼaki te ʼu hiku ʼaia ʼe natou fakamamahiʼi.” (Fakahā 9:19) Neʼe fakanofo e Sehova tana ʼu minisi ʼaē neʼe natou foaki tonatou maʼuli kiā te ia pea mo papitema, ke natou fai ia te gāue ʼaia. ʼAki te Ako Faka Teokalatike pea mo te tahi age ʼu fono ʼo te kōkelekāsio pea mo te tahi age ʼu ako, neʼe ina akoʼi age kiā nātou te faʼahiga faka mafola ʼo te folafola, ke feala hanatou palalau ʼaki he mālohi ʼi “te lea ʼo nātou ʼaē neʼe akoʼi.” Neʼe ina ʼai tana ʼu palalau ki tonatou ʼu gutu, pea neʼe ina fekauʼi nātou ke natou ʼolo ʼo fakaʼiloʼilo tana ʼu fakamāu “iā muʼa ʼo te kaugamālie pea mo te ʼu ʼapi.” (2 Timoteo 4:2; Isaia 50:4; 61:2; Selemia 1:9, 10; Gāue 20:20) Neʼe faka mafola e te kalasi ʼo Soane pea mo te toe hahaʼi tokolahi te logo ʼe kafokona, ʼaē ʼe fakatātā e te “ ʼu hiku” ʼo te ʼu hōsi, te logo ʼaia ʼe tou maʼu ʼi te ʼu lauʼi miliona Tohi-Tapu, mo te ʼu tohi, mo te ʼu kaupepa, pea mo te ʼu nusipepa ʼaē neʼe natou tufa ʼi te hoholo ʼo te ʼu taʼu. Ki tonatou ʼu fili, ʼaē kua fakatokagaʼi age kiā nātou ia te “fakamamahiʼi” ʼaē kā fai e Sehova kiā nātou, ʼe hagē moʼoni ia te ʼu kautau heka hōsi ʼaia ko he ʼu lua miliate ʼo te ʼu miliate.—Vakaʼi ia Soele 2:4-6.

17. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe tapuʼi ai tanatou tufa tohi, ʼe natou kau koa ki te laga tau ʼa te ʼu kautau heka hōsi? Kotou fakamahino.

17 Ko te tahi kūtuga gāue faʼafai ʼo te ʼu kautau heka hōsi ʼaia, ʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe tapuʼi ai tanatou gāue. Ohagē ko he faga ovi ʼi te lotolotoiga ʼo he faga lupo, ʼe tonu ke natou “fakaʼeteʼete ohagē he ʼu gata kae ke [natou] maʼa ohagē ni lupe hina.” ʼI tanatou fakalogo ʼaē kiā Sehova, ʼe mole feala ke natou tuku tanatou palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou sisio pea mo logo kiai. (Mateo 10:16; Gāue 4:19, 20; 5:28, 29, 32) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe siʼisiʼi peʼe mole ʼi ai hanatou ʼu tohi ke natou tufa ki te hahaʼi, ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole natou kau ki te laga tau ʼa te kautau heka hōsi? Kailoa ia! ʼE natou lava fakaʼaogaʼi tonatou gutu, pea ʼe fakagafua age e Sehova ke natou fakaʼaogaʼi moʼo fakahā ia te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼE natou fai fakaū ia te faʼahi ʼaia pea mo natou fakalotoʼi ia te hahaʼi, ʼo feala ai ke natou kamata ni ʼu ako Tohi-Tapu pea mo “ ʼaumai ia te tokolahi ki te faitotonu.” (Taniela 12:3) Logopē lā ʼe mole feala ke natou ʼuʼusi te hahaʼi ʼaki tonatou ʼu hiku fakatātā ʼo natou tuku he ʼu tohi ʼe malave ki te fakakaukau ʼa te hahaʼi, kae ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, ʼe haʼu mai tonatou ʼu gutu te afi, te kohu, pea mo te sulifa ʼi tanatou fagonogono ʼaki he aga fakaʼeteʼete pea mo he fakasiosio poto, te kua ovi mai ʼo te ʼaho ʼaē kā haga ai Sehova ʼo faka lakatonuʼi ia ia.

18. Ko lea e fia pea ko tohi e fia ʼaē neʼe faka mafola ai te logo ʼaia e te kautau heka hōsi?

18 ʼI te tahi ʼu fenua, ko te ʼu tohi ʼaē ʼe talanoa ki te Puleʼaga ʼe kei hoko atu pē tanatou tala ia te ʼu akonaki loi pea mo te ʼu aga faka Papiloni ʼaē ʼe mulimuli kiai ia te Keletiate, ʼo natou fakamamahiʼi ia ia ʼi hona ʼaluʼaga fakatā, ʼaki te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo ia. ʼAki te ʼu faʼahiga masini tā tohi foʼou ʼaē ʼe natou fakaʼaogaʼi, neʼe feala ki te kautau heka hōsi kaugamālie ʼaia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e 68 ʼi muʼa ʼo te taʼu 2005, ke natou tufa iā lea e 450 tupu, te ʼu Tohi-Tapu, te ʼu tohi, te ʼu nusipepa pea mo te ʼu kaupepa ʼe lauʼi miliale, ʼo lahi age ʼi he lua miliate ʼo te ʼu miliate. Neʼe kovi ʼaupitō te ʼuʼusi ʼaē neʼe fai e te ʼu hiku ʼaia!

19, 20. (a) Logopē lā ko te ʼu logo ʼaia neʼe fai tāfito ki te Keletiate, ʼe tali feafeaʼi e ʼihi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe tuʼu ʼi tuʼa atu ʼo te Keletiate? (b) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tali ʼa te tokolahi?

19 Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova, ke hoko ʼaki te logo ʼaia ia te “matehi [ʼo] te vahe tolu ʼo te hahaʼi.” Koia, ʼe tala tāfito te logo ʼaia ki te Keletiate. Kae neʼe kaku te logo ʼaia ki te ʼu fenua ʼaē ʼi tuʼa atu ʼo te Keletiate, ʼaē ʼe ʼiloʼi e te tokolahi ia te mālualoi ʼo te ʼu lotu ʼaē ʼe ʼui ʼe ko he ʼu lotu faka Kilisitiano. Kae ko te hahaʼi ʼo te ʼu fenua ʼaia, neʼe natou fakaovi koa kiā Sehova ʼi tanatou sisio ki te malaʼia ʼaē neʼe hoko ki te kautahi faka lotu aga heʼemaʼa ʼaia? ʼEī, ko te tokolahi neʼe natou fai te potu ʼaia, ko te kau agavaivai pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou tali lelei, ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu potu ʼi tuʼa atu ʼo te Keletiate pea mo tona mālohi. Kae neʼe ʼui fēnei e Soane ʼo ʼuhiga mo te tali ʼa te tokolahi: “Kae ko te toe ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mole mamate ʼi te ʼu tautea ʼaia, neʼe mole natou fakahemala mai te ʼu gāue ʼo tonatou ʼu nima, ke ʼaua naʼa natou ʼatolasio ki te ʼu temonio pea mo te ʼu tamapua ʼaulo, siliva, kapa, maka pea mo papa, ʼaē ʼe mole feala hanatou sisio, mo logo pea mo haʼele; pea neʼe mole natou fakahemala ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu faifakapō, mo tanatou ʼu gaohi meʼa fakatemonio, mo tanatou fai folonikāsio pea mo tanatou ʼu kaihaʼa.” (Fakahā 9:20, 21) ʼE mole hoko anai he tafoki ʼa te hahaʼi fuli ʼaia ʼaē ʼe mole fakahemala. Ko nātou fuli ʼaē ʼe hagākina ʼi te ʼu aga kovi ʼaia, ʼe hoko anai kiā nātou ia te tautea mai ia Sehova ʼi te ʼaho lahi ʼo tona fakatonuhia. Kae “ko te tagata fuapē ʼaē ʼe fetapa ki te huafa ʼo Sehova, ʼe hao anai ia.”—Soele 2:32; Pesalemo 145:20; Gāue 2:20, 21.

20 Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaenī neʼe tou talanoa kiai, ʼe kau ia ʼi te lua malaʼia. Ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi ʼi te ʼu kāpite ʼaē kā hoa mai, ʼe ʼi ai te tahi ʼu ʼaluʼaga ʼe tonu anai ke hoko ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te malaʼia ʼaia.

[Kiʼi nota]

a ʼO ʼuhiga mo te ʼu kupu “lua miliate ʼo te ʼu miliate,” neʼe ʼui fēnei e Henry Barclay Swete ʼi tana tohi Commentary on Revelation (Te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te Fakahā): “ ʼE mole feala ke tou ʼui ʼe ko he toko luageau miliona moʼoni, heʼe ko te fakamatalatala ʼaē ʼe hoa mai kiai ʼe ko he ʼu palalau fakatā.”

b Vakaʼi ia te ʼu pāsina 119 ki te 126, pea mo te Tolu Tohi Fakapilitānia Vindication, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te taʼu 1932, ʼi te ʼu pāsina 83 ki te 84.

c ʼO mole hagē ko te ʼu heʼe, ko te ʼu kautau heka hōsi ʼaē neʼe sio kiai ia Soane, ʼe mole ʼi ai hanatou ʼu “meʼa ʼe hagē ko he ʼu kolona ʼe tatau mo te ʼaulo.” (Fakahā 9:7) ʼE ʼalutahi ia te faʼahi ʼaia mo te ʼui ʼaē, ko te toe hahaʼi tokolahi, ʼaē ko te kaugamālie ʼaupitō ʼo te kautau heka hōsi, ʼe mole natou maʼu te ʼamanaki ʼaē ke natou nonofo ko he ʼu hau ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selō.

[Paki ʼo te pasina 149]

ʼE kamata te lua malaʼia ʼi te fakatatagi ʼo te ono puhi fakatagi

[Paki ʼo te pasina 150]

ʼE takitaki e te ʼu ʼāselo ʼaē e toko fā ia te laga tau ʼa te ʼu kautau heka hōsi ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te hisitolia ʼo te tagata

[Paki ʼo te pasina 153]

Ko te kautau heka hōsi ʼaē ʼe mole feala hona lau, neʼe natou tufa te ʼu lauʼi miliona tohi faka Tohi-Tapu

[Paki ʼo te pasina 154]

Neʼe mole fakahemala te toe ʼo te hahaʼi

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae