He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Fakamamaʼo ʼi Te Tauhi Tamapua?
“ ʼU kiʼi fānau, koutou fakamamaʼo mai te ʼu tamapua.” — 1 Soane 5:21.
1. He koʼe koa ko te tauhi kia Sehova ʼe faka ʼāteaina mai te tauhi tamapua?
KO SEHOVA ʼe mole ko he tamapua ukamea, peʼe ʼakau, peʼe ko he maka. ʼE mole feala hana nofo ʼi he fale lotu ʼi te kele. Koteʼuhi ko ia ko te Laumālie māfimāfi, ʼe fakapulipuli ki te tagata, ʼe mole lava ke fai he paki ʼo ʼuhiga mo ia. Koia, ko te tauhi maʼa kia Sehova ʼe tonu ke ʼāteaina mo te ʼu tamapua. — Ekesote 33:20; Gāue 17:24; 2 Kolonito 3:17.
2. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou tokagaʼi?
2 Kapau ko koutou ko ni ʼu hahaʼi ʼatolasio kia Sehova, ʼe feala ke koutou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘Koteā koa te tauhi tamapua? Neʼe feafeaʼi te haga ʼa te kau kaugana ʼa Sehova ʼo tekeʼi te meʼa ʼaia ʼi muʼa? Pea he koʼe koa ʼe tonu ke tou fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua?’
Te ʼuhiga ʼo te tauhi tamapua
3, 4. ʼE feafeaʼi hatatou fakamatalatala ia te tauhi tamapua?
3 ʼI te agamahani, ʼe pipiki te tauhi tamapua ki he nāunāu. Ko te tauhi tamapua ʼe ko he fakaʼapaʼapa, ko he ʼofa, ko he tauhi, pea mo he ʼatolasio ki he tamapua. Pea ʼe koteā te tamapua? Ko te paki, ko he fakatātā ʼo he faʼahiga meʼa, peʼe ko he meʼa ʼe ʼatolasioʼi. ʼI te agamahani, ʼe fai te tauhi tamapua ki he mālohi māʼoluga ʼe maʼuli moʼoni pe neʼe fakatupu, peʼe ko te mālohi ʼaia ʼe ʼi ai tona maʼuli (ohage la ko he ʼatua tagata peʼe ko he manu, peʼe ko he kautahi). Kae ko te tauhi tamapua ʼe feala pe foki ke toe fai ki he ʼu meʼa ʼe mole gaūgaūe (ohage ko he mālohi peʼe ko he meʼa ʼi te kele ʼe mole gaūgaūe).
4 ʼI te Tohi-Tapu, ko te ʼu kupu faka hepeleo ʼo ʼuhiga mo te ʼu tamapua ʼe mole faʼa maʼuhiga, peʼe ko he ʼu kupu pe ia ʼe mole hona ʼuhiga. ʼI te ʼu kupu ʼaia neʼe fakaliliu “ko te fakatātā neʼe togi” (ko tona faka ʼuhiga ko he meʼa neʼe togi); “ko he fakatātā, peʼe ko he paki, peʼe ko he tamapua ukamea faʼu” (ko he meʼa neʼe gaohi pe neʼe faʼu); “ko te tamapua fakalialia”; “ko te tamapua vaiga” (ko tona faka ʼuhiga ʼe vaiga noa); pea “ko te tamapua ʼuli”. Ko te kupu faka keleka ʼaē ko te éidôlon ʼe fakaliliu ko te “tamapua”.
5. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te ʼu paki fuli ʼe mole ko he ʼu tamapua?
5 Ko te ʼu fakatātā fuli ʼe mole ko he ʼu tamapua. Ko te ʼAtua neʼe ina fakatotonu ki te kau Iselaele ke nātou faʼu he ʼu selupini aulo e lua ʼi te tāpunu ʼo te aleka ʼo te fuakava pea mo tui he ʼu paki ʼo te ʼu selupini ki te ʼu kie e hogofulu ʼo te ʼu fale lā ʼaē ke ʼaofiʼi ai te tapenakulo feiā aipe mo te lito ʼaē ʼe ina vaeʼi kehe te faʼahi Tapu ʼi te faʼahi Taputapu (Ekesote 25:1, 18; 26:1, 31-33). Neʼe gata pe ki te kau pelepitelo ʼaē ʼe nātou momoli te ʼu failaulau neʼe feala ke nātou sio ki te ʼu paki ʼaia ʼo te kau selupini (Vakaʼi ia Hepeleo 9:24, 25). ʼE ʼiloga ia ko te ʼu paki ʼo te kau selupini ʼi te tapenakulo neʼe mole ʼatolasioʼi, koteʼuhi ko te kau ʼaselo agatonu neʼe mole nātou tali ke fai he tauhi kia nātou. — Kolose 2:18; Fakahā 19:10; 22:8, 9.
Te manatu ʼa Sehova ki te tauhi tamapua
6. Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tauhi tamapua?
6 Ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼe nātou fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua heʼe ko Sehova ʼe fakafeagai ki te ʼu faʼahiga gāue faka tauhi tamapua kehekehe. Neʼe fakatotonu e te ʼAtua ki te kau Iselaele ke ʼaua naʼa nātou fai he ʼu faʼahiga paki ohage ko he ʼu meʼa ke nātou ʼatolasioʼi pea mo fakaʼapaʼapaʼi. ʼE tou maʼu ʼi te ʼu Folafola ʼāe e Hogofulu, te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼAua naʼa ke fai maʼa koe he paki togi, peʼe ko he meʼa ʼe fakatātā ki he meʼa pe ʼe ʼi te lagi ʼi ʼoluga, peʼe ʼi te kele ʼi lalo, peʼe ʼi te ʼu vai ʼi te lalo kele. ʼAua naʼa ke punou ʼi ʼonatou muʼa, pea mo tauhi kia nātou, koteʼuhi ko ʼau ia Sehova, tou ʼAtua, ko ʼau ko te ʼAtua ʼe ʼau fakamaʼua ke pipiki ʼāteaina pe kia te ʼau, ʼaē ʼe ʼau tuku te tūʼa ki te ʼu foha, ʼo te tolu taʼiake pea mo te fā ʼo te taʼiake ʼuhi ko te hāla ʼa te ʼu matuʼa, mo kapau ko nātou ʼaē ʼe nātou fehiʼa kia te ʼau; kae ʼe ʼau loto ʼofa aipe ki te lauʼi afe taʼiake, mo kapau ʼe nātou ʼoʼofa kia te ʼau pea mo nātou taupau taku ʼu folafola.” — Ekesote 20:4-6.
7. He koʼe koa ʼe fakafeagai ia Sehova ki te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe?
7 Koteā te tupuʼaga ʼaē ʼo te fakafeagai ʼa Sehova ki te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe? Koteʼuhi ʼe loto tāfito ki he pipiki ʼāteaina kia te ia, ohage ko tana fakahā ʼi muʼa atu ʼi te lua folafola ʼo te ʼu Folafola e Hogofulu. Pea tahi ʼaē, neʼe ina tala fēnei ʼaki tana polofeta ko Isaia: “Ko ʼau ia Sehova. Ko toku huafa ʼaia; pea ʼe mole ʼau foaki anai toku kolōlia ki he tahi age, peʼe ko toku fakavikiviki ki he ʼu fakatātā neʼe faʼu.” (Isaia 42:8). Ko te kau Iselaele neʼe nātou to ki te hele ʼo te tauhi tamapua ʼo aʼu foki ki “tanatou sakilifisioʼi ʼonatou ʼu foha pea mo tonatou ʼu ʼofafine ki te kau temonio”. (Pesalemo 106:36, 37.) Ko te kau ʼatolasio tamapua ʼaia neʼe mole gata ʼaki pe tanatou fakafisi ʼaē ko Sehova ko te ʼAtua moʼoni, kae neʼe nātou toe tauhi ki te ʼu gāue ʼa te Fili lahi ʼo te ʼAtua ʼaē ko Satana, feiā aipe mo tana kau temonio.
Te kau agatonu ʼi te fakahāla
8. Koteā te fakahāla neʼe felāveʼi mo te ʼu Hepeleo e toko tolu ko Schadrach, Méschach, pea mo Abednégo?
8 Ko tatatou agatonu kia Sehova ʼe ina toe fakamamaʼo tatou ʼi te tauhi tamapua. ʼE fakatā te faʼahi ʼaia ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼe fakamatala ia Taniela kapite 3. ʼO ʼuhiga mo te fakaʼaoga leva ʼaē ʼo te toe fakatātā aulo neʼe faʼu e te hau ʼo Papiloni ko Nepukanesa, neʼe ina fakatotonu ke fakatahiʼi fuli te hahaʼi ʼo tona puleʼaga. Neʼe ina fakatotonu ke kau ai foki mo Schadrach, Méschach, pea mo Abednégo — ko te kau gāue ki te lagiaki ʼo te potu fenua ʼo Papiloni. Ko nātou fuli ʼaē neʼe kau ʼi ai neʼe tonu ke nātou tulolo ki te fakatātā ʼaia mokā nātou logo ki te tagi ʼo te ʼu faʼahiga musika. Neʼe ko he kākā ia ʼa Satana ʼaē ko te ʼatua moʼoni ʼo Papiloni, koteʼuhi ke fakamaʼua ki te kau Hepeleo e toko tolu ke nātou tulolo ki te fakatātā ʼaia ʼo te puleʼaga faka papiloni. Koutou fakakaukauʼi age muʼa ka na pau la ʼe koutou kau ai.
9, 10. a) Ko te faʼahi koa ʼo ai ʼaē neʼe fili e te ʼu Hepeleo e toko tolu, pea neʼe feafeaʼi tonatou fakapale? b) Koteā te tokoni ʼe feala ke maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mai te meʼa ʼaia neʼe hoko ki te ʼu Hepeleo e toko tolu?
9 Neʼe tuʼu tonu pe te kau Hepeleo toko tolu. ʼE nātou manatuʼi te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakamamaʼo ʼaē mai te ʼu tamapua neʼe faʼu pe neʼe togi pea mo tona tauhiʼi ke fakamamaʼo ʼi ai. Neʼe tuku age e Nepukanesa te tonu ʼaenī kia nātou: ke nātou tulolo peʼe matehi nātou! Kae ʼi tanatou fia agatonu aipe kia Sehova, neʼe nātou ʼui fēnei: “Kapau ʼe tonu ke hoko te meʼa ʼaia, ko tomatou ʼAtua ʼaē ʼe mātou tauhi ki ai ʼe feala ke ina hāofaki mātou. ʼE ina hāofaki anai mātou ʼi te gutuʼumu kakaha feiā aipe mo tou nima, ê hau! Pea ʼe tonu ke ke ʼiloʼi, ê hau, ko tau ʼu ʼatua ʼe mole ko nātou ʼaia ʼe mātou tauhi, pea ko te fakatātā aulo ʼaē neʼe ke faʼu, ʼe mole mātou ʼatolasio anai ki ai.” — Taniela 3:16-18.
10 Ko te ʼu kaugana agatonu ʼaia ʼa te ʼAtua neʼe lī ki te gutuʼumu. ʼE ko he meʼa fakaofoofo foki he sio ki te toko fā ʼaia hanatou haʼele ʼi te loto gutuʼumu, ʼo pāuʼi ai Nepukanesa kia nātou ke nātou ʼomai ki tuʼa, pea neʼe nātou hu mai aipe ki tuʼa. ʼAki te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe talanoa fēnei te hau: “Ke maʼu he fakafetaʼi e te ʼAtua ʼo Schadrach, Méschach pea mo Abednégo, ʼaē ko ia neʼe ina fekauʼi mai tana ʼaselo pea mo ina hāofaki tana ʼu kaugana neʼe falala kia te ia, pea mo nātou fetogi te folafola ʼa te hau, pea mo nātou mōlagaʼi ʼonatou sino, koteʼuhi neʼe mole nātou fia gāue pea mo tauhi ki he tahi age ʼatua ʼi tonatou ʼAtua! (...) ʼE mole maʼu he tahi ʼatua ʼe lava ke ina hāofaki ohage ko ia.” (Taniela 3:28, 29). Ko te agatonu ʼa te kau Hepeleo ʼaia e toko tolu ʼe ko he fakaloto mālohiʼi aipe ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei ke nātou agatonu ki te ʼAtua, ke nātou taupau maʼu tanatou pipiki kia te ia ʼi te mālama ʼaenī, pea ke nātou tekeʼi te tauhi tamapua. — Soane 17:16.
ʼE mole mālo te kau tamapua ʼi te telepinale
11, 12. a) Koteā te fakamatala neʼe fai e Isaia ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te ʼu ʼatua tamapua? b) ʼI te meʼa ʼaē neʼe fakalagaʼi e Sehova kia nātou, koteā te meʼa neʼe fai e te ʼu ʼatua ʼo te ʼu puleʼaga?
11 Ko te tahi tupuʼaga ʼo tatatou fakamamaʼo mai te fakaʼapaʼapa ʼo te tauhi tamapua koteʼuhi ʼe mole hona ʼaoga kia tatou. Logope la ko ʼihi tagata ʼe nātou faʼu te ʼu tamapua ʼe hage ʼe maʼuʼuli — heʼe ʼi ai tonatou ʼu gutu, tonatou ʼu mata, pea mo tonatou ʼu taliga — kae ʼe mole lava ke nātou palalau, ke nātou sisio, ke nātou fagono pea ʼe mole feala ke nātou fai he meʼa maʼa nātou ʼaē ʼe tauhi age kia nātou (Pesalemo 135:15-18). Neʼe ʼiloga te meʼa ʼaia ʼi te valu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te haga ʼaē ʼa te polofeta ʼa te ʼAtua ia Isaia 43:8-28, ʼo fai te meʼa ʼaē neʼe ko te telepinale ia Sehova pea mo te ʼu tamapua. ʼI te telepinale ʼaia ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe tuku ki te faʼahi, pea ko te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei neʼe tuku ki te tahi faʼahi. Neʼe fakalaga e Sehova te ʼu ʼatua hāla ʼo te ʼu puleʼaga ke nātou fai “te ʼu ʼuluaki meʼa”, ke nātou fai he fakakikite totonu. Neʼe mole feala hona fai ʼe he tahi. Pea ki tana hahaʼi neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni (...) pea ko ʼau ko te ʼAtua.” ʼE mole lava ke fakahā e te ʼu puleʼaga ko tonatou ʼu ʼatua neʼe fua maʼuʼuli nātou ia Sehova peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke nātou fakakikite. Kae neʼe fakakikite e Sehova te maumauʼi ʼo Papiloni pea mo te faka ʼateaina ʼo tana hahaʼi neʼe nonofo pōpula ʼi ai.
12 Pea tahi foki, ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe hāofaki, ʼe nātou ʼui anai ohage ko tona fakahā ʼi te tohi ʼo Isaia 44:1-8, ko nātou ko te hahaʼi “ ʼa Sehova”. Neʼe ina ʼui: “Ko ʼau ko te ʼuluaki pea ko ʼau ko te fakamuli, pea ʼe mole he tahi ʼAtua atu ia te ʼau.” ʼE mole he fakafihi ʼa te ʼu tamapua ki te faʼahi ʼaia. “Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni”, neʼe toe ʼui e Sehova ki tana hahaʼi, pea mo toe ʼui age: “ ʼE ʼi ai koa he tahi ake ʼAtua ia te ʼau? Kailoa, ʼe mole ʼi ai he Maka.”
13. Koteā ʼe fakahā e te tauhi tamapua ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe ʼatolasio ki ai?
13 ʼE tou toe fakamamaʼo foki ʼi te tauhi tamapua koteʼuhi ko te tauhi ʼaia ʼe ko he fakahā ʼaki ai ʼo te vale. ʼAki te koga ʼo te fuʼu ʼakau, ko te tagata tauhi tamapua ʼe ina faʼu te ʼatua ke ina tauhi, pea ko te koga ʼaē ʼe toe ʼo te fuʼu ʼakau ʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo fai tana meʼa kai (Isaia 44:9-17). ʼE ko he meʼa fakavale! Ko te tagata faʼu tamapua pea mo ʼatolasio ki te ʼu tamapua ʼe toe ufiufi koteʼuhi ʼe mole ina maʼu he fakamoʼoni maʼuhiga ki te faka ʼuhiga fakaʼatua ʼo te ʼu tamapua ʼaia. Kae ko te ʼuhiga ʼAtua ʼo Sehova ʼe mole feala he talanoa ia ki ai, he neʼe mole gata ʼaki pe tana fakakikite ʼo te hāofaki ʼo tana hahaʼi ʼi Papiloni kae neʼe ina toe fai ke hoko te ʼāteaina ʼaia. Neʼe toe nofoʼi ia Selusalemi, neʼe toe laga te ʼu kolo ʼo Suta, pea “ko te ʼu vai loloto” ʼo Papiloni — ko te liʼua ʼo te Euphrate — neʼe mamaha ʼi tona ʼaluʼaga moʼo puipui ʼo te kolo (Isaia 44:18-27). Ohage ko te fakakikite e te ʼAtua, ko Siliusi ʼo Pelesi neʼe mālo ʼi te kau Papiloni. — Isaia 44:28 ki te 45:6.
14. Koteā anai te meʼa ka fakahā ʼo talu ʼosi ʼi muʼa o te Tepinale māʼoluga ʼi te ʼatulaulau?
14 ʼE mole kei maʼu e te ʼu tamapua fakaʼatua tonatou ʼuhiga ʼatua. Pea ko te meʼa neʼe hoko ki te Papiloni ʼe mahino papau ia ʼe toe feiā pe mo te Papiloni Lahi ʼo te temi nei, ʼaē ko te puleʼaga faka malamanei ʼo te ʼu lotu hāla. Ko ia pea mo tona ʼu ʼatua fuli, ko te ʼu meʼa faka lotu feiā aipe mo te ʼu meʼa tauhi tamapua ʼe pulihi anai ʼo talu ʼosi (Fakahā 17:12 ki te 18:8). Ko te telepinale māʼoluga ʼo te ʼatulaulau, ʼe ina fakahā anai ʼo talu ʼosi, ko Sehova ko te ʼAtua e tahi ʼe maʼuli pea mo moʼoni pea ʼe ina fakahoko anai tana Folafola faka polofeta.
Ko te ʼu sakilifisio ki te kau temonio
15. Koteā neʼe fakahā e te laumālie maʼoniʼoni pea mo te Kolesi pule ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo ʼuhiga mo te ʼu kaugana ʼa Sehova feiā aipe mo te tauhi tamapua?
15 ʼE toe fakamamaʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te tauhi tamapua koteʼuhi ʼe taki nātou e te laumālie ʼo te ʼAtua pea mo tana kautahi. ʼI te ʼuluaki sēkulō ko te Kolesi pule ʼo te kau kaugana ʼa Sehova neʼe nātou ʼui fēnei ki ʼonatou ʼu kaumeʼa kilisitiano: “Ko te laumālie maʼoniʼoni pea mo mātou totonu pe, neʼe mole mātou toe fia fakahilifaki atu he tahi kavega ʼi te ʼu meʼa ʼaenī ʼe maʼuhiga: ke fakamamaʼo ʼi te ʼu meʼa sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua, pea mo te toto, pea mo te meʼa ʼaē neʼe tege, pea mo te folonikasio. Kapau ʼe koutou tokaga kia koutou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia, ʼe koutou fīmālie anai. Ke koutou maʼuli haohaoa!” — Gāue 15:28, 29.
16. ʼAki takotou ʼu lea māhani, koutou fakamatala te talanoa neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua.
16 Ko te tahi faʼahiga fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua, ko te fakafeagai ki te kau temonio. ʼO ʼuhiga mo te Taumafa ʼo te ʼAliki ʼi te afiafi, neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau kilisitiano ʼo Kolonito, ʼo fēnei: “Ke koutou hola ʼi te tauhi tamapua. (...) Ko te ipu ʼo te manuʼia ʼaē ʼe mātou tapuakiʼi ʼe mole kau koa la ki te taʼataʼa ʼo Kilisito? Ko te pane ʼaē ʼe tou vaevae ʼe mole kau koa la ki te sino ʼo Kilisito? Heʼe ko te pane pe e tahi, ko tatou ko te sino e tahi, logope la tatatou hahaʼi, koteʼuhi ʼe tou kau fuli ki te pane ʼaia e tahi. Koutou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te Iselaele ʼi te kakano: ko nātou koa ʼaē ʼe nātou kai te ʼu sakilifisio ʼe mole nātou kau koa ki te ʼaletale? Ka koia, koteā te meʼa ʼe tonu ke ʼau ʼui? Ko te meʼa ʼaē ʼe sakilifisioʼi ki he tamapua ʼe ʼi ai hona ʼuhiga? Peʼe ko te tamapua ʼe ʼi ai hona ʼuhiga? Kailoa, kae ʼe ʼau ʼui atu ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe sakilifisioʼi e te ʼu puleʼaga, ʼe nātou sakilifisioʼi nātou ki te kau temonio kae ʼe mole ki te ʼAtua; pea ʼe mole ʼau loto ke koutou kaugā gāue mo te kau temonio. ʼE mole feala ke koutou ʼinu ki te ipu ʼa Sehova pea mo te ipu ʼa te kau temonio; ʼe mole feala ke koutou kau ki te ‘laupapa ʼa Sehova’ pea mo te laupapa ʼa te kau temonio. Peʼe lagi ‘ ʼe tou fia uga koa te fuaʼā ʼa Sehova’? ʼE tou mālohi age koa tatou ia ia?” — 1 Kolonito 10:14-22.
17. ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe feala ai ki he kilisitiano ke ina kai ki he moʼi pipi neʼe sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua, pea koteā tona tupuʼaga?
17 Ko te koga ʼo te manu ʼe sakilifisioʼi ki te tamapua, ko te tahi koga ʼe ʼave ki te kau pelepitelo pea ko ia ʼaē ʼe fai sakilifisio ʼe ina maʼu mo tona vahe ke ina fakafiafia ai. Kae, ko te koga ʼo te manu neʼe feala pe hona fakatau. Neʼe mole ko he agapoto ʼa he kilisitiano hana ʼalu ki he fale lotu faka tamapua ʼo kai he moʼi pipi logope la neʼe mole kau ki te toʼotoʼoʼaga, koteʼuhi ʼe ko he aga ʼaia ʼe feala ke faka tūkia niʼihi pea mo taki ia ia ʼaia ki te tauhi hāla (1 Kolonito 8:1-13; Fakahā 2:12, 14, 18, 20). Ko te kakano ʼo te manu neʼe mole fetogi ia ʼi tona mōlagaʼi ʼaē ki he tamapua, koia ʼaē neʼe feala pe ki he kilisitiano hana totogi ʼi te ʼu fakatauʼaga. Pea tahi ʼaē, neʼe mole tonu ke ina kumi te hauʼaga ʼo te kanoʼi manu ʼaia mokā ʼe kai ʼi he ʼapi kehe. Kae kapau ʼe ʼui age ʼe he tahi neʼe ko he kanoʼi manu neʼe “mōlaga ki he fai sakilifisio”, ʼe mole kai anai ia ki ai, koteʼuhi ke mole ina faka tūkia he tahi. — 1 Kolonito 10:25-29.
18. ʼE feafeaʼi kia nātou ʼaē ʼe nātou kai te ʼu meʼa sakilifisioʼi ki he tamapua hanatou felogoi mo te kau temonio?
18 Neʼe tau ʼui tuʼumaʼu ʼi te hili ʼo te nāunāu faka sakilifisio, ko te ʼatua neʼe nofo ʼi te moʼi pipi pea neʼe ʼi te sino ʼo nātou ʼaē neʼe nātou kai ʼi te ʼu kātoaga ʼi tanatou kau ki ai ohage ko he kau ʼatolasio. Ohage pe ko te ʼu noʼo ʼaē kua maʼu ʼe nātou ʼaē ʼe kakai fakatahi, ʼe toe feiā aipe mo nātou ʼe kau ki te ʼu mōloga faka sakilifisio ʼo te ʼu manu, ʼe nātou kau ki te ʼaletale pea ʼe nātou kumunio mo te ʼu ʼatua temonio ʼe fakafofoga e te tamapua. ʼAki te taʼi tauhi tamapua ʼaia, ko te kau temonio ʼe nātou fakasituʼa te hahaʼi mai te tauhi ʼo te ʼAtua moʼoni e tahi (Selemia 10:1-15). Koia ʼaē ʼe mole fakaʼofolele ʼo ʼuhiga mo te maʼua ʼaē ke fakamamaʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te ʼu meʼa neʼe sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua! ʼO toe feiā aipe mo te temi nei, ke fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua ʼe tonu ke tou agatonu ki te ʼAtua, pea ke tou fakalogo ki te taki ʼo tona laumālie maʼoniʼoni pea mo tana kautahi, pea ke tou faiga fakamalotoloto ke ʼaua naʼa tou kau ki he ʼu faʼahiga gāue fakatemonio.
He koʼe koa ʼe maʼuhiga ke tou nonofo tokaga?
19. Ko te faʼahiga tauhi tamapua feafeaʼi neʼe fai ʼi te Efese ʼāfea?
19 Ko te kau kilisitiano ʼe nātou nonofo tokaga fakalelei ki te tauhi tamapua koteʼuhi ʼe lahi tana ʼu agaaga, pea ʼe ko he faʼahiga ʼatolasio faka tamapua e tahi ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki tanatou tui. Neʼe fēnei te ʼui ʼa te ʼapositolo ko Soane ki tona ʼu kaumeʼa ʼi te tui: “Koutou fakamamaʼo mai te ʼu tamapua.” (1 Soane 5:21). Neʼe ʼaoga te tokoni ʼaia ʼuhi ko te ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼaē neʼe fai ʼi tonatou temi. Neʼe faitohi ia Soane mai Efese, ko te kolo neʼe fai ai te ʼu gāue fakatemonio ʼaupito feiā mo te u fagana ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼatua fafine hāla. ʼI Efese neʼe maʼu te meʼa ʼi te ʼu meʼa fakaofoofo e fitu ʼo te malamanei — ko te fale lotu ʼo Artémis, ko he tauʼaga ʼo te kau fai fakapō pea ko te koga meʼa tāfito ʼo te ʼu toʼotoʼoʼaga heʼeʼaoga. Neʼe fakatatau e te filosofia ko Héraclite ʼi Efese te ʼu tafatafa fakapōʼuli ʼo te ʼaletale ʼo te fale lotu ki te ʼu fakapōʼuli ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga, pea kia ia neʼe ʼataʼata age te aga ʼa te ʼu manu fekai ʼi te aga heʼeʼaoga ʼa te hahaʼi ʼo te fale lotu. Koia, ko te kau kilisitiano ʼo Efese neʼe tonu ke nātou taupau maʼu tanatou fakamamaʼo ʼi te ʼu meʼa fakatemonio, te ʼu aga heʼeʼaoga, pea mo te tauhi tamapua.
20. He koʼe koa ʼe maʼuhiga ke tekeʼi he faʼahiga tauhi tamapua pe?
20 ʼE tonu ke lotomālohi te kau kilisitiano ke ʼaua naʼa pipiki ki he faʼahi pe ʼo te tauhi tamapua, koteʼuhi ko he ʼatolasio e tahi ki te Tevolo ʼe ko he lagolago ia ki tana ʼui ʼaē ʼe mole agatonu anai he tagata ki te ʼAtua mokā ʼe felāveʼi mo he ʼahiʼahi (Sopo 1:8-12). ʼI tana fakamamata age kia Sesu “te ʼatu puleʼaga katoa ʼo malamanei mo tonatou kolōlia”, neʼe ʼui age e Satana: “ ʼE ʼau foaki atu anai kia te koe te ʼu meʼa fuli ʼaenī mo kapau ʼe ke punou pea mo fai ʼi ʼoku muʼa he ʼatolasio.” ʼI te fakafisi ʼa Kilisito neʼe ina lagolago aipe te faʼahi ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo tana pule faʼitaliha ʼo te ʼatulaulau pea mo ina fakahā ko te Tevolo ʼe gutu loi. — Mateo 4:8-11; Tāʼaga Lea 27:11.
21. ʼO ʼuhiga mo te tuʼi ʼo te puleʼaga ʼo Loma, koteā te meʼa neʼe fakafisi ki ai te kau kilisitiano?
21 ʼO toe feiā aipe mo te kau ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu neʼe mole nātou fai he ʼatolasio moʼo lagolago te faʼahi ʼo Satana ʼo ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaia. Logope la tanatou fakaʼapaʼapa “ki te ʼu puleʼaga māʼoluga” ʼo te malamanei, neʼe mole nātou tutu he iseso moʼo tauhi ki te tuʼi ʼo Loma, logo aipe mo honatou matehi (Loma 13:1-7). ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, neʼe tohi fēnei e Daniel Mannix: “Tokosiʼi te kau kilisitiano ʼaē neʼe nātou lotovaivai, pea ʼi te malaʼe faigaoʼi, neʼe ʼi ai te ʼaletale ʼe mū ai te afi neʼe tuku tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo nātou. Ko te tuku he moʼi iseso ki te ʼaletale, neʼe ko he maʼua pe ʼaia ki te tagata pilisoni; neʼe foaki age leva ki ai te fakamoʼoni ʼo te sakilifisio ʼaia neʼe ina fai pea neʼe ʼāteaina ai leva ia. Neʼe toe fakamahino fakalelei age foki, ʼe mole ko hana ʼatolasio ʼaia ki te tuʼi, kae ko hana faʼahiga fakamoʼoni ki tona ʼuhiga ʼatua ʼo tona tuʼulaga pule ʼi te Puleʼaga ʼi Loma. Kae, ʼe lagi teitei pe ki te kilisitiano fuli neʼe mole nātou fakaʼaoga te fealagia ʼaia moʼo hāofaki ʼo tonatou maʼuli.” (Ko nātou ʼaē ka mamate, fakapilitānia, pasina 137). Ka na pau la ko tatou ʼaenī ʼe ʼahiʼahiʼi feiā, ʼe tou tekeʼi anai koa te faʼahiga tauhi tamapua kehekehe?
ʼE tou fakamamaʼo anai koa ʼi te tauhi tamapua?
22, 23. He koʼe koa ʼe tonu ke tou fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua?
22 ʼE ʼiloga ia, ʼe tonu ke fakamamaʼo te kau kilisitiano ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe. ʼE kole mai e Sehova ke tou pipiki ʼāteaina kia te ia. Neʼe tuku e te kau Hepeleo e toko tolu te faʼifaʼitaki lelei ʼi tanatou fakafisi ʼo ʼuhiga mo te ʼatolasioʼi ʼo te toe fakatātā neʼe faʼu e te hau ʼo Papiloni ko Nepukanesa. ʼO ʼuhiga mo te fihi lahi neʼe fakamatala e te polofeta ko Isaia, ko Sehova tokotahi pe neʼe ina fakahā ko ia ko te ʼAtua moʼoni pea mo maʼuli. Ko tana kau ʼuluaki fakamoʼoni kilisitiano neʼe tonu ke nātou fakamamaʼo ʼi te ʼu meʼa neʼe sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua. ʼE tokolahi te kau kilisitiano agatonu neʼe mole nātou higa ki te ʼu fakamālohiʼi ʼo nātou ke nātou fai he ʼatolasio pe e tahi ʼaē ʼe faka ʼuhiga anai ʼe nātou fakafisi kia Sehova.
23 Koia, ʼe tou fakamamaʼo koa takitokotahi ʼi te tauhi tamapua? ʼE tou foaki koa ki te ʼAtua hatatou pipiki ʼāteaina kia te ia? ʼE tou lagolago koa te tuʼi faʼitaliha ʼa Sehova pea mo tala haʼele ko ia ko te ʼAtua moʼoni pea mo maʼuli? Kapau ʼe tou fai te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe tonu anai ke tou lotomālohi ʼo tou fakafeagai aipe ki te ʼu gāue faka tauhi tamapua. Kae koteā ʼihi ʼu manatu mai te Tohi-Tapu ʼe feala ke nātou tokoniʼi tatou ke tou fakamamaʼo ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe?
Koteā koa takatou ʼu manatu?
◻ Koteā koa te tauhi tamapua?
◻ He koʼe koa ʼe fakafeagai ia Sehova ki te faʼahiga tauhi tamapua kehekehe?
◻ Koteā te meʼa neʼe fili e te ʼu Hepeleo e toko tolu ʼi tana felāveʼi mo te fakahāla ʼaē ʼo te tauhi tamapua?
◻ ʼE feafeaʼi kia nātou ʼaē neʼe nātou kai ki te ʼu meʼa sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua hanatou felogoi mo te kau temonio?
◻ He koʼe koa ʼe tonu ke tou fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua?
[Paki ʼo te pasina 23]
Logope la te tuʼutāmaki ia ʼo tonatou maʼuli, ko te ʼu Hepeleo e toko tolu neʼe nātou situʼa ki te tauhi tamapua.