Ke Tou Fakamamaʼo ʼi Te ʼu Faʼahiga Tauhi Tamapua Kehekehe
“ ʼE feafeaʼi he felogoi ʼo te fale lotu ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu tamapua?” — 2 Kolonito 6:16.
1. Koteā ʼaē neʼe fakatā e te tapenakulo ʼo Iselaele pea mo te ʼu fale lotu?
KO TE fale lotu ʼo Sehova ʼe mole maʼu ai he tamapua. Ko te fale lotu ʼaia neʼe fakatā e te tapenakulo ʼo Iselaele ʼaē neʼe faʼu e Moisese pea mo te ʼu fale lotu ʼaē neʼe laga ki muli age ʼi Selusalemi. Ko te ʼu fale ʼaia neʼe nātou fakatā “te fale lā moʼoni”, ko te fale lotu lahi fakalaumālie ʼo Sehova (Hepeleo 8:1-5). Ko te fale lotu ʼaia ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te tauhi ki te ʼAtua ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu Kilisito. — Hepeleo 9:2-10, 23.
2. Ko te ʼu hahaʼi feafeaʼi ʼaē ʼe liliu ko te ʼu pou ʼi te fale lotu lahi fakalaumālie ʼo te ʼAtua, pea ʼe feafeaʼi te faka ʼuhigaʼi ʼo te toe hahaʼi tokolahi?
2 Ko te kilisitiano fakanofo takitokotahi ʼe liliu “ko te pou ʼo te fale lotu [ʼo te ʼAtua]”, ʼo ina maʼu ai tona nofoʼaga ʼi te lagi. Ko te “toe hahaʼi tokolahi” ko ʼihi ʼaia kau ʼatolasio ʼa Sehova ʼe nātou ‘kaugana ki te ʼAtua ʼaki he tauhi taputapu’ ʼaē neʼe fakatā e te malaʼe ʼo te kau Senetile ʼo te fale lotu ʼaē neʼe toe laga e Helote. ʼAki tanatou tui ki te sakilifisio ʼo Sesu, ʼe tala ia nātou ʼaia ko te kau faitotonu, pea ʼe hāofaki anai nātou ʼi te “toe mamahi lahi”. — Fakahā 3:12; 7:9-15.
3, 4. ʼE fakatatau koa kiteā te kokelekasio ʼa te kau kilisitiano fakanofo ʼi te kele, pea ko te meʼa ʼuli feafeaʼi ʼe tonu ke ʼāteaina mai ai?
3 E toe fakatatau te kokelekasio ʼo te kau kilisitiano fakanofo ʼaē ʼi te kele ki te tahi fale lotu ʼe ʼāteaina mai te tauhi tamapua. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia ʼaē “neʼe fakamaʼu e te laumālie maʼoniʼoni”, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Neʼe laga koutou ʼi te tafitoʼaga ʼo te kau ʼapositolo pea mo te kau polofeta, ko Kilisito Sesu totonu neʼe ko te ʼuluaki maka fakatafito ʼaia. Ko te lototahi mo ia ʼaē ʼe mauʼi mālie ai te hokohoko ʼo te fale katoa, ʼo liliu ko he fale lotu maʼoniʼoni maʼa Sehova. Ko te lototahi ʼaē mo ia ʼaē ʼe fakaloto mālohiʼi fakatahi ai koutou ke koutou liliu ko he nofoʼaga ʼe maʼuli ai anai te ʼAtua ʼaki te laumālie.” (Efesi 1:13; 2:20-22). Ko te toko 144 000 fakamaʼu ʼaia “ko te ʼu maka maʼuʼuli”, ʼe nātou lolotoga “laga ko te fale fakalaumālie, ki he meʼa faka pelepitelo maʼoniʼoni”. — 1 Petelo 2:5; Fakahā 7:4; 14:1.
4 ʼI tona ʼaluʼaga ʼaē ko te kau pelepitelo lagolago ʼaia ko te “fale ʼo te ʼAtua”, ʼe mole loto e te ʼAtua ke ʼulihi te fale lotu ʼaia (1 Kolonito 3:9, 16, 17). ʼE fēnei te fakatokaga ʼa Paulo: “ ʼAua naʼa koutou kauga fatogia fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui. Pea, ʼe felogoi feafeaʼi ia Kilisito pea mo Peliale? Peʼe ko te vahe fea ʼaē ʼe fakatahi ai te tagata tui mo ʼaē ʼe mole tui? ʼE feafeaʼi he felogoi ʼo te fale lotu ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu tamapua?” Ko te kau kilisitiano fakanofo ʼa “te Māfimāfi, ko Sehova”, ʼe tonu ke nātou ʼāteaina mai te tauhi tamapua (2 Kolonito 6:14-18). Ko nātou ʼo te toe hahaʼi tokolahi ʼe tonu ke nātou tekeʼi te ʼu faʼahi tauhi tamapua kehekehe.
5. ʼI tanatou ʼiloʼi ʼaē ʼe tau mo Sehova te pipiki ʼāteaina kia te ia, koteā te meʼa ʼe tonu ke fai e te kau kilisitiano moʼoni?
5 ʼE ʼi ai te ʼu faʼahiga tauhi tamapua e lua, ko ʼaē ʼe tou ʼiloʼi papau pea mo ʼaē ʼe fakapulipuli. ʼE mole faka tuʼakoi pe te tauhi tamapua ki te tauhi ʼo te ʼu ʼatua hāla. ʼE ko he faʼahiga tauhi pe ki he meʼa pe ki he tahi kehe ia Sehova. ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ko ia ko te Pule Faʼitaliha ʼo te ʼatulaulau, ʼe fakamaʼua e Sehova pea ʼe tau mo ia hatatou pipiki ʼāteaina kia te ia (Teutalonome 4:24). ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaia, ko te kau kilisitiano moʼoni ʼe nātou tokagaʼi te ʼu fakatokaga ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe (1 Kolonito 10:7). Tou vakaʼi age ʼihi ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼe tonu ke tekeʼi e te kau kaugana ʼa Sehova.
Neʼe fakakikite te tauhi tamapua ʼa te keletiate
6. Koteā te ʼu meʼa fakalialia neʼe sio ki ai Esekiele ʼi te fakakikite?
6 ʼI tana ʼaunofo ʼi Papiloni ʼi te taʼu 612 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe maʼu e te polofeta ko Esekiele te fakakikite ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakalialia neʼe fai e te kau Sutea ʼaposita ʼi te fale lotu ʼo Sehova ʼi Selusalemi. Neʼe sio ia Esekiele “ki te fakatātā ʼo te fuaʼā”. Ko te toko fitugofulu neʼe nātou momoli te iseso ʼi te fale lotu. Neʼe tagiʼi e te ʼu fafine te ʼatua hāla. Pea ko te toko 25 tagata neʼe nātou ʼatolasioʼi te laʼā. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu gāue faka ʼaposita ʼaia?
7, 8. Neʼe feafeaʼi te “fakatātā ʼo te fuaʼā”, pea koteā te tupuʼaga ʼaē ʼo tana uga te fuaʼā ʼa Sehova?
7 Ko te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe sio kiai Esekiele neʼe ko he meʼa ia ʼe nātou fakakikite te tauhi tamapua ʼa te keletiate. Ohage la, neʼe ina ʼui fēnei: “Koʼeni ʼi te faʼahi tokelau ʼo te matapā ʼo te ʼaletale neʼe ʼi ai te fakatātā ʼo te fuaʼā, ʼi te huʼaga. Pea ʼui mai e [Sehova ʼAtua]: ‘Foha ʼo te tagata, ʼe ke sio koa ki te ʼu meʼa fakalialia ʼaupito ʼaē ʼe nātou fai, ko te ʼu meʼa ʼaenī ʼe fai e te ʼapi ʼo Iselaele moʼo fakamamaʼo ʼau ʼi toku fale tapu?’ ” — Esekiele 8:1-6.
8 Ko te fakatātā faka tauhi tamapua ʼaia ʼo te fuaʼā neʼe lagi ko he pou taputapu ʼe ina fakatā te ʼatua loi ʼaē neʼe fakaʼaoga e te kau Kanaane ohage ko te ʼohoana ʼo tonatou ʼatua ko Paale. Logope te ʼu faʼahi ʼaia, ko te “fakatātā” ʼaia neʼe ina uga te fuaʼā ʼo te ʼAtua moʼoni ko Sehova, koteʼuhi neʼe mole ina faka fealagia ki te kau Iselaele hanatou pipiki ʼāteaina kia te ia, ʼaē neʼe ko he maumauʼi ia ʼo tana ʼu folafola: “Ko ʼau ia Sehova, tou ʼAtua (...). ʼAua naʼa ʼi ai hou ʼu ʼatua ʼe fakafeagai ki toku fofoga. ʼAua naʼa ke fai maʼa koe he paki togi, peʼe ko he meʼa ʼe fakatātā ki he meʼa pe ʼe ʼi te lagi ʼi ʼoluga, peʼe ʼi te kele ʼi lalo, peʼe ʼi te ʼu vai ʼi te lalo kele. ʼAua naʼa ke punou ʼi ʼonatou muʼa, pea mo tauhi kia nātou, koteʼuhi ko ʼau ia Sehova, tou ʼAtua, ko ʼau ko te ʼAtua ʼe ʼau fakamaʼua ke pipiki ʼāteaina pe kia te ʼau.” — Ekesote 20:2-5.
9. Neʼe feafeaʼi te haga ʼa te keletiate ʼo uga te fuaʼā ʼa te ʼAtua?
9 Ko te tauhi ʼo te fakatātā ʼo te fuaʼā ʼi te fale lotu ʼo te ʼAtua neʼe ko he toe meʼa fakalialia neʼe fai e te kau Iselaele ʼaposita. ʼO toe feiā aipe mo te ʼu ʼēkelesia ʼo te keletiate, ʼe mole nātou maʼa ʼuhi ko tanatou fakaʼaogaʼi te ʼu fakatātā pea mo te ʼu paki ʼe fakalainoaʼi te ʼAtua pea ʼe mole faka fealagia ai hanatou pipiki ʼāteaina kia Ia ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou tauhi ki ai. ʼE toe uga te fuaʼā ʼo te ʼAtua ʼi te situʼa ʼaē ʼo te hahaʼi takitaki ʼo te keletiate ki tona Puleʼaga ʼaē ko te falalaʼaga ʼaia e tahi ʼo te tagata pea mo tanatou ʼatolasioʼi te ʼatu ʼu puleʼaga, “te meʼa fakalialia” ʼaē ʼe tuʼu “ ʼi te koga meʼa taputapu”, neʼe mole tonu ke tuʼu ai. — Mateo 24:15, 16; Maleko 13:14.
10. Koteā te meʼa neʼe sio kiai Esekiele ʼi loto ʼo te fale lotu, pea ʼe feafeaʼi tatatou fakatatau mo te meʼa ʼaē ʼe tou tokagaʼi ʼi te keletiate?
10 ʼI tana hu ki te fale lotu, ʼe fakamatala fēnei e Esekiele: “Koʼeni neʼe ʼi ai te ʼu faʼahiga paki kehekehe ʼo te ʼu manu totolo pea mo te ʼu manu fakalialia, pea mo te ʼatu tamapua ʼuli ʼo te ʼapi ʼo Iselaele, ko te ʼu paki togi ʼi te kaupā katoa. Pea ko te ʼu tagata e toko fitugofulu ʼi te ʼu tagata kua nātou maʼu te fakakaukau poto ʼo te ʼapi ʼo Iselaele (...) neʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te ʼu meʼa ʼaia, takitahi ʼe ina toʼo te tulipulo ʼi tona nima, pea neʼe mamanu te magoni ʼo te ʼahu ʼo te iseso.” Koutou fakakaukau age muʼa! ʼI te fale lotu ʼo Sehova, ko te kau tagata ʼāfea ʼo Iselaele, neʼe nātou momoli te iseso ki te ʼu ʼatua hāla, ʼaē neʼe fakatā e te ʼu paki togi fakalialia ʼi te kaupā (Esekiele 8:10-12). ʼO toe feiā aipe ki ʼihi fenua ʼo te keletiate, ʼe nātou fakatā e te ʼu manu lele pea mo te ʼu manu fekai ʼaē ʼe fakaʼapaʼapa ki ai te hahaʼi. Kae, e tokolahi te kau takitaki ʼi te keletiate ʼe nātou fakahēhē te tokolahi ʼi tanatou lagolago te fakamatala hāla ʼaē ko te tagata ʼe haʼu mai te manu kae ʼe mole nātou lagolagoʼi nātou te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼaē ʼe moʼoni age ia, ko te tagata neʼe fakatupu e Sehova ʼAtua. — Gāue 17:24-28.
11. He koʼe koa neʼe tagiʼi e te ʼu fafine Iselaele ʼaposita ia Tammuz?
11 ʼI te huʼaga ʼo te fale ʼo Sehova, neʼe sio ia Esekiele ki te ʼu fafine Iselaele ʼaposita ʼe nātou tagi kia Tammuz (Esekiele 8:13, 14). Neʼe faka ʼuhiga e te kau Papilone pea mo te kau Silia ia Tammuz ohage ko te ʼatua ʼo te ʼu faʼahiga vao ʼaē ʼe tutupu ʼi te temi ʼua pea ʼe mate ʼi te temi magemage. Ko te mate ʼo te ʼu faʼahiga vao kehekehe ʼe ina fakatā te mate ʼo Tammuz, ʼaē ʼi te taʼu fuli pe ʼe tagiʼi e tana kau ʼatolasio ʼi te temi ʼe vevela ʼaupito ai. ʼI te toe tutupu ʼo te ʼu faʼahiga vao kehekehe ʼi te temi ʼua, ʼe ko he toe fakatuʼuake ʼo Tammuz mai te mate. Neʼe fakatātā ia ia ʼaki te ʼuluaki mataʼi tohi ʼo tona higoa, ko te tau ʼāfea ʼaē neʼe ko he koluse. ʼE tou manatuʼi aipe te fakaʼapaʼapaʼi e te kau ʼatolasio ʼo te keletiate te koluse ohage ko he tamapua.
12. Koteā ʼaē neʼe fai e te toko 25 Iselaele ʼaposita ʼaē neʼe sio kiai Esekiele, pea koteā te aga ʼe fai e te keletiate ʼe tatau mo te aga ʼaia?
12 Ko te malaʼe ʼaē ʼi loto ʼo te fale lotu, neʼe toe sio ia Esekiele ki te ʼu toko 25 tagata ʼaposita ʼo Iselaele, ʼe nātou ʼatolasioʼi te laʼā, ko he maumauʼi ia ʼo te folafola ʼa Sehova ʼaē ke fakamamaʼo ʼi te tauhi tamapua (Teutalonome 4:15-19). ʼI muʼa ʼo te ihu ʼo Sehova, ko te kau ʼatolasio ʼaia neʼe nātou tuʼutuʼu mo te palema heʼeʼaoga, ʼe lagi ko he meʼa ʼe fakatā ki te koga taputapu ʼo te tagata. Koia ʼe mole tou puna’maʼuli ai ki te mole tali e te ʼAtua ʼo tanatou ʼu faikole, ohage pe ko te keletiate ʼi hana kumi anai te tokoni ʼa te ʼAtua ʼi te temi ʼo te “toe mamahi lahi”, kae ʼe mole ina maʼu anai (Mateo 24:21). Ohage ko te kau Iselaele ʼaposita ʼaē neʼe nātou tauhi ki te laʼā ʼaē ko he matapuna ʼo te mālama, ʼo nātou lituʼa ki te fale lotu ʼo Sehova; ʼe toe feiā aipe mo te keletiate ʼe ina lituʼa ki te mālama ʼo te ʼAtua, ʼe ina akoʼi te ʼu akonaki hāla, pea mo ʼatolasioʼi te poto ʼo te malamanei pea mo nātou māpunuʼi ʼonatou ʼu mata ki te ʼu aga heʼeʼaoga. — Esekiele 8:15-18.
13. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fakafisi ki te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe ʼaē neʼe hā ʼi te fakakikite ʼa Esekiele?
13 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou tekeʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼe fai ʼi te keletiate, peʼe ko te Selusalemi fakatātā ʼaē neʼe sio fakatomuʼa kiai ia Esekiele. ʼE mole tou ʼatolasioʼi he ʼu fakatātā ʼe nātou fakalainoaʼi te ʼAtua. Logope la tatatou fakaʼapaʼapa ki te ʼu “puleʼaga māʼoluga” ʼo te malamanei, kae ko tatatou fakalogo kia nātou ʼe faka tuʼakoi (Loma 13:1-7; Maleko 12:17; Gāue 5:29). ʼE pipiki tāfito totatou loto ki te ʼAtua pea mo tona Puleʼaga. ʼE mole tou fakaʼaogaʼi te fakamatala ʼo te evolisio ʼi te fakamatala ʼaē ʼo totatou Tupuʼaga pea mo tana fakatupu ia meʼa fuli (Fakahā 4:11). ʼE mole tou ʼatolasioʼi he koluse peʼe ko he poto feiā aipe mo he filosofia, peʼe ko ʼihi ʼu faʼahiga poto ʼo te malamanei (1 Timoteo 6:20, 21). ʼE tou fakamamaʼo ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe. Koteā te ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼaia?
Ko ʼihi faʼahiga tauhi tamapua
14. Koteā te aga ʼe fai e te kau kaugana ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te “manu fekai” ʼaē ia Fakahā 13:1?
14 ʼE mole ʼatolasio te kau kilisitiano mo te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī te “manu fekai” fakatātā. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe ʼau sio ki te manu fekai ʼe hake mai te tai, ko ʼona tala e hogofulu pea mo ʼona ʼulu e fitu, pea ʼi ʼona ʼu tala ko kolona hau e hogofulu (...). Ko nātou fuli ʼi te kele ʼe nātou ʼatolasio anai ki ai.” (Fakahā 13:1, 8). ʼE feala ke fakatā te ʼu manu ki he ʼu “hau”, peʼe ki he ʼu mālohi faka politike (Taniela 7:17; 8:3-8, 20-25). Koia ko te ʼu ʼulu e fitu fakatātā ʼo te manu fekai ʼe ko he ʼu mālohi ʼo te malamanei: Esipito, Asilia, Papiloni, Puleʼaga ʼo médo-perse, Keleka, Loma, pea mo te mālohi ʼaē ʼe faʼufaʼu e te fenua ko Pilitania pea mo Amelika. Ko te hahaʼi takitaki ʼo te keletiate ʼe lahi tanatou aga pauʼu ki te ʼAtua pea mo Kilisito ʼi tanatou haga ʼo taki te malamanei ke ina ʼatolasioʼi te ʼu faʼahiga meʼa faka politike ʼa Satana, “ko te pule ʼo te malamanei”. (Soane 12:31.) ʼI tanatou mole kau ʼaē ki te ʼu meʼa faka politike pea mo tanatou lagolago ʼaē ki te Puleʼaga [ʼo te ʼAtua], ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼe nātou fakafisi ki he faʼahiga tauhi tamapua fēnei. — Sake 1:27.
15. Koteā te manatu ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼo te malamanei, pea koteā te talanoa ʼa te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
15 ʼE mole toe ʼatolasioʼi foki e te hahaʼi ʼo te ʼAtua te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼo te mālama ʼaenī. ʼI tana liliu ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe fēnei te ʼui ʼa te tagata fai musika: “Ko te ʼu musika meʼe pea mo te ʼu polokalama musika (...) ʼe feala pe ke nātou fakatupu he ʼu meʼa ʼe mole lelei ʼi te ʼu loto. Ko te tagata hiva ʼe talanoa ki te manuʼia pea mo te loto ʼofa, lagi ʼe mole maʼu ʼe nātou ʼaē ʼe fagono ki tana hiva te ʼu faʼahi ʼaia pea mo ʼonatou ʼu hoa. ʼI te agamahani ʼe tou ʼiloʼi ia ia ʼaē ʼe hiva ʼi te ʼu kupu tāfito ʼo tana ʼu hiva. ʼE ʼau ʼiloʼi te ʼu tagata hiva popoto, ʼe nātou manaʼia ʼuhi ko te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼaē kua to ai he tahi ki te misi ʼaia, ʼe feala ki he tahi ke ina laupisiʼi he tahi ʼe hiva. ʼE feala pe ke kamata ʼi he kiʼi meʼa noa, ohage ko he tohi ʼo tona higoa ʼi he laupepa moʼo suvenia. Kae ki ʼihi ʼe mole gata ʼaki aipe, kua liliu ia ia ʼaia ko he tahi ʼe maʼuhiga ki tonatou maʼuli pea kua nātou ʼatolasioʼi. Kua nātou fakapikipiki ʼi tonatou ʼu koga fale tona ʼu paki, pea mo faʼifaʼitakiʼi tana fai teuteu feiā aipe mo te gaohi ʼo tonatou ʼu lauʼulu. Kae ko te kau kilisitiano ʼe tonu ke nātou manatuʼi tuʼumaʼu ko te ʼAtua pe e tahi ʼe tonu ke ʼatolasioʼi.”
16. Koteā te meʼa ʼe fakahā ʼaki ai ko te kau ʼaselo agatonu ʼe nātou fakafisi ki te tauhi tamapua?
16 Ei, ko te ʼAtua tokotahi pe ʼe tau mo te ʼatolasio. Ko Soane ʼi te temi neʼe “tulolo ai moʼo ʼatolasio ʼi muʼa ʼo te ʼu vaʼe ʼo te ʼaselo” ʼaē neʼe ina fakahā ake te ʼu meʼa kia te ia, ko te laumālie ʼaia neʼe mole ina tali hona faʼahiga ʼatolasioʼi, ʼo ina ʼui fēnei: “Ke ke tokaga! ʼAua naʼa ke fai te meʼa ʼaia! Ko ʼau pe ko tou kaumeʼa kaugana feiā aipe ki tou ʼu tēhina ʼaē ko te kau polofeta, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou tokagaʼi te ʼu folafola ʼo te takaiga ʼaenī. ʼAtolasio ki te ʼAtua.” (Fakahā 22:8, 9). Ko te manavasiʼi kia Sehova, ko he fakaʼapaʼapa lahi kia te ia, ko tatatou ʼatolasio ʼaia kia te ia tokotahi (Fakahā 14:7). Koia, ko tatatou pipiki moʼoni faka lotu ʼe ina taupau tatou ʼi te tauhi tamapua. — 1 Timoteo 4:8.
17. ʼE feafeaʼi hatatou faʼahiga fakamamaʼo ʼi te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaē ko he faʼahiga tauhi tamapua?
17 Ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ko he tahi ʼaia faʼahiga tauhi tamapua ke fakafisi ki ai te kau kaugana ʼa Sehova. ʼE nātou ʼiloʼi “ ʼe mole he tahi ʼe folonikasio, ʼe aga ʼuli, ʼe mānumānu — ko tona faka ʼuhiga ko he tauhi tamapua — ʼe ina maʼu te puleʼaga ʼo Kilisito pea mo te ʼAtua”. (Efesi 5:5.) ʼE ko he ʼatolasio ʼaia koteʼuhi ko te holi mālohi ki te ʼu lelei heʼeʼaoga ʼaē ʼe liliu ko he meʼa ʼe tauhi ki ai. Ko te ʼu kalitate faka lotu ʼe tuʼutāmaki ia ʼi te ʼu holi fakasino heʼeʼaoga. Ko te tuku ʼo tona ʼu mata pea mo tona ʼu taliga ki he ʼu meʼa fakalialia heʼeʼagoa, ʼe ko he meʼa ia ʼe fakatupu tuʼutāmaki ʼo ʼuhiga mo tana felogoi mo te ʼAtua maʼoniʼoni ko Sehova (Isaia 6:3). Koia, ko he fakamamaʼo ʼi te taʼi faʼahiga tauhi tamapua ʼaia, ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke nātou tekeʼi te ʼu meʼa fakalialia heʼeʼagoa pea mo te musika ʼe talanoa ki te ʼu meʼa fakalialia ʼaia. ʼE ʼaoga ke nātou pipiki ki te ʼu meʼa mālohi fakalaumālie ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, pea ke nātou haga kofuʼi te “ ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni”. — Efesi 4:22-24.
Tou tekeʼi te holi fakavale pea mo te mānumānu
18, 19. a) Koteā koa te holi fakavale pea mo te mānumānu? b) ʼE feafeaʼi hatatou faʼahiga fakamamaʼo ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼaē ko te holi fakavale pea mo te mānumānu?
18 ʼE toe fakamamaʼo te kau kilisitiano ʼi te holi fakavale pea mo te mānumānu, ʼaē ʼe ko he ʼu meʼa ʼe pipiki tāfito ki he faʼahiga tauhi tamapua. Ko te holi fakavale, ko te mole matāʼofi ʼo he meʼa ʼe kita holi ki ai, pea ko te mānumānu ko te holi fakavale ki he faʼahiga meʼa ʼa he tahi kehe. Neʼe valoki e Sesu ʼo ʼuhiga mo te mānumānu pea neʼe talanoa ki te tagata maʼu koloā neʼe holi fakavale neʼe mole ina maʼu te lelei ʼo tona ʼu koloā ʼi tona temi mate pea neʼe fakaʼofaʼofa ʼi tona ʼaluʼaga ʼaē he neʼe mole “koloaʼia ki te ʼAtua”. (Luka 12:15-21.) Neʼe toe feiā pe mo te tokoni ʼa Paulo ki tona ʼu kaumeʼa ʼi te tui: “Koutou fakamate te ʼu faʼahi ʼo tokotou sino ʼaē ʼi te kele, ʼo ʼuhiga (...) mo te mānumānu, ʼaē ʼe ko he tauhi ki he tamapua.” — Kolose 3:5.
19 Ko nātou ʼaē ʼe nātou manako fakavale ki te falā, pea ʼe nātou fakavale ʼi te kai pea mo te ʼinu, peʼe nātou holi fakavale ki te mālohi ʼe nātou fakaliliu te ʼu holi ʼaia ko hanatou ʼu tamapua. Ohage ko tona fakahā e Paulo, ko he tahi ʼe holi fakavale ʼe ko he tauhi tamapua ia pea ʼe mole ina maʼu anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua (1 Kolonito 6:9, 10; Efesi 5:5). Koia, ko te hahaʼi papitema ʼe nātou fai te tauhi tamapua ohage ko he ʼu hahaʼi mānumānu ʼe feala ke fakamavae nātou ʼi te kokelekasio faka kilisitiano. Kae, ʼaki te maʼuliʼi ʼo te Tohi-Tapu pea mo faikole fakamalotoloto, ʼe feala ke tou tekeʼi te mānumānu. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 30:7-9: “Neʼe ʼau kole atu [Sehova ʼAtua] ko meʼa e lua. ʼAua tau tomuʼa fakafisiʼi mai ʼi muʼa ʼo taku mate. Ke ke fakamamaʼo ia te ʼau te meʼa hāla pea mo te lea loi. ʼAua naʼa ke tuku mai te masiva peʼe ko te koloā. Tuku muʼa ke ʼau faʼapuku te meʼa kai neʼe tuku maʼa ʼaku, ke ʼaua naʼa ʼau makona ai, pea ke ʼaua naʼa ʼau fakafisi kia te koe pea ke ʼaua naʼa ʼau ui: ‘Ko ai koa ia Sehova?’ pea ke ʼaua naʼa ʼau masiva, pea ke ʼaua naʼa ʼau kaihaʼa pea ke ʼaua naʼa tauʼi te huafa ʼo toku ʼAtua.” Ko he manatu feiā ʼe feala ke tokoniʼi tatou ke tou fakamamaʼo ʼi te holi fakavale pea mo te mānumānu faka ʼatolasio.
ʼAua naʼa tou tauhi ia tatou totonu
20, 21. Koteā te meʼa ʼe fai e te kau kaugana ʼa Sehova ke ʼaua naʼa nātou tauhi ia nātou totonu?
20 ʼE toe tokaga foki te hahaʼi ʼa Sehova naʼa nātou tauhi ia nātou totonu. ʼI te mālama ʼaenī ʼe ko he agamahani te tahi tauhi pe kia ia totonu feiā mo tona finegalo totonu. Ko te holi ʼaē ke ʼiloa pea ke maʼu he kolōlia ʼe ina uga ai te tokolahi ke nātou fai he ʼu meʼa ʼe mole lelei. ʼE nātou tahi loto pe ke hoko te meʼa ʼe nātou loloto kiai, kae ʼe mole ko te finegalo ʼo te ʼAtua. Kae ʼe mole lava ke tou felogoi mo te ʼAtua mo kapau ʼe tou tauhi pe ia tatou totonu ʼi hatatou fai ke hoko moʼoni te meʼa ʼe tou loloto ki ai pea mo faiga ke tou fakamālohiʼi ʼihi ke nātou maʼu te meʼa ʼaē ʼe nātou loloto kiai (Tāʼaga Lea 3:32; Mateo 20:20-28; 1 Petelo 5:2, 3). ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ko tatou ko te kau tisipulo ʼa Sesu, kua tou fakafisi ki te ʼu meʼa fakalilolilo ʼo te malamanei. — 2 Kolonito 4:1, 2.
21 ʼO mole nātou faiga ke ʼiloa nātou, ʼe mulimuli te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Koia peʼe koutou kakai, peʼe koutou ʼiʼinu, peʼe koutou fai he tahi age meʼa, ke koutou fai fuli pe moʼo te kolōlia ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 10:31). ʼI tona ʼaluʼaga ʼaē ko tatou ko te kau kaugana ʼa Sehova, ʼe mole tou faiga fakakinau ke hoko ʼotatou loto kae ke tou fai fakafiafia te finegalo fakaʼatua, ʼo tou tali te takitaki ʼa te “tagata kaugana agatonu mo poto” pea mo kaugā gāue mo te kautahi ʼa Sehova. — Mateo 24:45-47.
Tou nonofo tokaga!
22, 23. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai ke tou fakamamaʼo ʼi te faʼahiga tauhi tamapua kehekehe?
22 ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ko tatou ko te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe mole tou tulolo ʼi muʼa ʼo he ʼu tamapua. ʼE tonu ke tou fakamamaʼo ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua fakakākā. ʼIo, ʼe tonu ke tou haga tekeʼi te faʼahiga tauhi tamapua kehekehe. Koia, ʼe tou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Soane: “Koutou fakamamaʼo mai te ʼu tamapua.” — 1 Soane 5:21.
23 Kapau ʼe tou kau ʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova, koutou haga fakaʼaoga tokotou leʼo ʼo loto ʼaki te Tohi-Tapu pea mo te ʼu fealagia fakasiosio (Hepeleo 5:14). Pea ʼe mole koutou pikisia anai ʼi te faʼahiga manatu faka tauhi tamapua ʼa te malamanei kae ʼe koutou hage anai ko te ʼu Hepeleo agatonu e toko tolu pea mo te kau ʼuluaki kilisitiano. ʼE koutou pipiki ʼāteaina anai kia Sehova, pea ʼe tokoni anai kia koutou ʼi takotou fakamamaʼo aipe ʼi te faʼahiga tauhi tamapua kehekehe.
Koteā koa takatou ʼu manatu?
◻ Koteā ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova moʼo tekeʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe ʼaē neʼe hā ʼi te fakakikite ʼa Esekiele?
◻ Koteā koa te “manu fekai” ʼaē ia Fakahā 13:1, pea koteā te manatu ʼa te kau kaugana ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia?
◻ He koʼe koa ʼe tonu ke fakamamaʼo ʼi te ʼatolasioʼi ʼo te ʼu hahaʼi ʼiloa ʼo te malamanei?
◻ Koteā te meʼa ʼe feala ke tou fai ke mole tou tauhi ia tatou totonu pe?
◻ He koʼe ʼe tonu ke tou fakamamaʼo ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe?
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE koutou ʼiloʼi koa pe koteā ʼaē neʼe fakakikite e te ʼu meʼa fakalialia ʼa te misi ʼa Esekiele ʼo ʼuhiga mo te tauhi tamapua ʼa te keletiate?
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Artwork (upper left) based on photo by Ralph Crane/Bardo Museum