Ko Te Mamahi Heʼegata — He Koʼe Koa Ko Te Akonaki Fakatupu Hoha?
“ ʼE ʼau logo neʼe kapu ʼokotou pasitea. Koteā ʼaē neʼe kovi?”
“ ʼE ina ʼui ʼe mātou ʼolo fuli ki ʼifeli.”
“Koteā te talanoa ʼe fai e te pasitea foʼou?”
“ ʼE ʼui e te pasitea foʼou ʼe mātou ʼolo ki te ʼifeli.”
“Pea koteā ʼaē ʼe kehekehe ai?”
“Ko te meʼa ʼaē ʼe kehekehe ai heʼe ʼi te talanoa ʼaē ʼa te ʼuluaki pasitea ki te ʼifeli, neʼe hage ia ʼe fiafia; kae ka talanoa te tagata foʼou ki te faʼahi ʼaia, ʼe hage ia ʼe lotomamahi.”
ʼI TONA fakahāhā ʼi te tohi ʼo te ʼu fakatā, ʼe ʼiloga ʼi te hisitolia ʼaia ko te ʼu ala ʼo te kau faiako tokolahi ʼo te Tohi-Tapu, ʼo toe feiā aipe mo nātou ʼe lagolago ki te manatu ʼaia, ʼe mole nātou fīmālie mo te akonaki ʼo te ʼifeli. Ko tona tahi faʼahi, ʼe ina toe fakamoʼoni te meʼa ʼaenī neʼe tokagaʼi e te tagata teolosia ʼo Kanata ko Clark Pinnock: “ ʼI te ʼu alatike fuli ʼo te kau teolosia neʼe fakaloto tuʼania te leʼo ʼo loto ʼo te tagata ʼi te ʼu sēkulō fualoa, ʼe ʼau mahalope ʼe siʼisiʼi te ʼu alatike ʼe feala ke nātou fakatupu he tuʼania lahi ʼi tanatou tali ʼo te fakamatala ʼo te ʼifeli ohage ko he tautea heʼegata ʼo te sino pea mo te nefesi.”
Ko te ʼu meʼa ʼe pipiki ki te aga ʼaē ke fai
Koia ʼaē, he koʼe koa e tokolahi neʼe hoha ʼo ʼuhiga mo te ʼu paki ʼo te ʼifeli ʼaē ʼe fakahā e te keletiate? (Vakaʼi te talanoa ʼi te pasina 5.) ʼE fakatokagaʼi e te Polofesea ko Pinnock, ʼo fēnei: “Ko te manatu ʼaē ko he tagata maʼuli ʼe tonu ke hoko kia ia he fakamamahi fakasino pea mo faka ʼatamai ʼo heʼegata ʼe fakatupu lotomamahi ʼaupito, pea mo te manatu ʼaē e ko te tautea ʼaia kia nātou ʼe haʼu mai te fakatotonu fakaʼatua ʼe fakaloto mamahi ki taku tui ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼo te ʼAtua.”
ʼIo, ko te akonaki ʼo te ʼu mamahi heʼegata ʼe ina fakatupu te fihifihia ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ohage la, ko te kau kilisitiano fakamalotoloto ʼe nātou fakakaukauʼi te ʼu fehuʼi ʼe lagaʼi e te tagata teolosia ko Hans Küng ʼo te ʼēkelesia katolika, ʼo fēnei: “ ʼE feala koa ki he ʼAtua ʼofa ke mamata tuʼumaʼu ki he tautea heʼegata, pea mo heʼeʼamanaki, pea mo heʼe manavaʼofa, pea mo heʼeʼofa, ʼo te ʼatamai pea mo te sino ʼo te hahaʼi neʼe ina fakatupu?” ʼE toe ʼui e Küng: “ ʼE hage koa ia ko he tagata tae maʼua loto fefeka? (...) Koteā tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe ina fakafimālieʼi tona loto moʼo lagavaka ke hoko pea mole fiua?” ʼIo, ʼe feafeaʼi ki te ʼAtua ʼaē ʼe ina mai kia tatou ʼi te Tohi-Tapu ke tou ʼofa ki ʼotatou ʼu fili hana loto fakamamahiʼi tana ʼu fili ʼo heʼegata (1 Soane 4:8-10.)? ʼE mole fakapuna’maʼuli ia, ʼe ʼui e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te natula ʼo te ʼifeli ʼe mole felogoi tahi mo te natula ʼo te ʼAtua, pea ko te akonaki ʼaia ʼe mole hona ʼuhiga ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.
ʼE tokolahi te hahaʼi tui ʼe nātou fakaʼamu ke nātou matehi tonatou leʼo ʼo loto ʼi hanatou tekeʼi te ʼu fehuʼi. Kae, ʼi te mole tokagaʼi ʼo te ʼu fehuʼi ʼaia, ko te ʼu fakapōʼuli ki te faʼahi ʼaia ʼe molemo puli ia. Koia, ʼe tonu ke tou tauʼi te meʼa. Koteā koa te ʼu meʼa ʼe pipiki ki te aga ke fai ʼe lagolago ki te akonaki ʼaia? ʼI te tohi (Criswell Theological Review), ʼe tohi e te polofesea ko Pinnock: “Ko te ʼu mamahi heʼegata ʼe ko he faʼahi ia ʼe tali gataʼa ʼi te manatu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te aga ʼe tonu ke fai koteʼuhi ʼe ina fakahā ia te ʼAtua ohage ko he manu fekai ʼe ina taupau te Auschwitz heʼegata maʼa tana kau vikitima ʼaē ʼe mole ina fakagafua pe la ke nātou mamate.” ʼE ina fehuʼi, ʼo fēnei: “ ʼE feafeaʼi ki he tahi ʼe manavaʼofa hana mole tokagaʼi te taʼi manatu ʼaia [ko te akonaki faka talatuku ʼo te ʼifeli]? (...) ʼE fealagia feafeaʼi ki he kau kilisitiano hanatou fakatuʼutuʼu he tauhi ʼo te taʼi aga fekai ʼaia feiā aipe mo te lotokovi?”
Moʼo fakahā te mālohi agakovi ʼo te akonaki ʼaia, ʼe feala ke ina maʼu te aga fakatagata, ʼe fakamatala e Pinnock, ʼo fēnei: “ ʼE ʼau toe ʼofolele pe foki ki te ʼu meʼa fakalialia ʼaia neʼe fai e ʼihi ʼe nātou tui ki te ʼAtua ʼe ina fakamamahiʼi tana ʼu fili?” ʼO ina fakaʼosi fēnei: “Ko te akonaki koa ʼaia ʼe mole ko he akonaki fakatupu hoha ʼaupito pea mo ʼaoga ke fetogi?” Ei, kapau ko te taʼi aga fekai ʼaia ʼe tuku ki te ʼAtua, ʼe mole fakaʼofolele ko te kau takitaki ʼo te keletiate ʼe nātou tali ke nātou toe vakaʼi te ʼifeli. Pea koteā te meʼa ʼe nātou sioʼi? Ko te tahi fihifihia neʼe felāveʼi mo te manatu ʼo te mamahi heʼegata.
Ko te ʼifeli pea mo te faitotonu
ʼE tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou fakahā tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼo te ʼifeli talatuku ʼe ina fakahā te ʼAtua ohage ʼe ina fai he meʼa ʼe mole totonu, koia ʼe fakatupu mamahi ki tanatou faka ʼuhiga ʼo te faitotonu. ʼO feafeaʼi?
ʼE koutou maʼu te tali ʼi hakotou fakatatau te akonaki ʼo te mamahi heʼegata pea mo te fakatuʼutuʼu faitotonu ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua: “Mata ʼaki te mata, nifo ʼaki te nifo.” (Ekesote 21:24). Ke mulimuli ki te akonaki ʼo te ʼifeli, ko te lao fakaʼatua ʼaia neʼe foaki ki te Iselaele ʼo te temi muʼa, ko te lao ʼe tau totonu. Koteā anai te ako ʼe koutou fia aʼu anai ki ai? ʼE gata pe kia nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu te ʼu mamahi heʼegata ʼe tau mo nātou te mamahi heʼegata: mamahi heʼegata ʼaki te mamahi heʼegata. Kae koteʼuhi ko te tagata ʼe feala ke ina fai he mamahi ʼe ʼi ai pe tona gataʼaga, ko te tauteaʼi ʼo ia ʼi te ʼu mamahi heʼegata ʼe fakatupu ʼaki leva te heʼe faitotonu ʼi tana ʼu fakapō pea mo te tūʼa heʼegata ʼo te ʼifeli kakaha.
Neʼe tala fakahagatonu, ko te tautea ʼe toe mamafa anai. ʼE fakalaka anai ia ʼi te “mata ʼaki te mata, nifo ʼaki te nifo”. Ko te fakatokagaʼi ʼo te ʼu akonaki ʼa Sesu ʼe ina fakasiʼisiʼi te manatu ʼo te lao faka hepeleo ʼo te talione, ʼe feala ke koutou fakamoʼoni ko te kau kilisitiano moʼoni ʼe nātou tali gataʼa te faitotonu ʼi te ʼu mamahi heʼegata. — Mateo 5:38, 39; Loma 12:17.
Ko te fakatonuhia ʼo te akonaki
Pea tahi ʼaē, e tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nātou fia fakatonuhia te akonaki ʼaia. ʼO feafeaʼi? Ko te tagata faitohi fakapilitānia ko Clive Lewis ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te tokolahi ʼo te kau lagolago ʼo te akonaki ʼaia ʼi tana tohi (Le problème de la peine, fakapilitānia): “ ʼE mole he akonaki ʼe feala ke ʼau toʼo anai mai te lotu faka kilisitiano ʼi te akonaki ʼaia, mo ka na pau ʼe ʼau lavaʼi. Kae ʼe ina maʼu te lagolago katoa ʼo te Tohi-Tapu, tāfito te ʼu palalau totonu ʼo totatou ʼAliki.” Koia ʼaē, ʼe fakahā e te kau lagolago ko te mamahi heʼegata ʼe fakamataku, kae ʼe nātou toe talanoa aipe ko te akonaki ʼaia ʼe fakamaʼua koteʼuhi ʼi tanatou manatu ko te Tohi-Tapu ʼe ina akonakiʼi te faʼahi ʼaia. ʼE fakatokagaʼi e te tagata teolosia ko Pinnock: “ ʼI tanatou tali te manatu hāla ʼaia, ʼe nātou fakaʼamu ʼe nātou fakamoʼoni ai tanatou agatonu tuʼumaʼu ki te Tohi-Tapu pea mo tanatou tui ki he moʼoni fakamataku koteʼuhi ko te Tohi-Tapu ʼe ina akonaki te potu ʼaia. Kae ʼe ko he moʼoni koa?”
ʼE feala pe foki ke koutou ʼofolele ʼo ʼuhiga mo takotou lagolago ki te Tohi-Tapu ʼe ina tuku kia koutou he fili ʼe siʼisiʼi kae ke koutou tali te akonaki ʼaia. Koteā te talanoa moʼoni ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼifeli?
[Talanoa ʼo te pasina 5]
KO TE ʼU MANATU E TOLU ʼE ʼALU TAHI
ʼE ʼui fēnei e te Credo faka polotesita Westminster, ʼaē ʼe tali e te kau polotesita tokolahi, ʼe nātou tala ia nātou ʼe mole ʼolo ki selo “ ʼe lī anai nātou ki te ʼu mamahi heʼegata, pea ʼe tauteaʼi anai nātou ki te ʼauha heʼegata”. “ ʼI te lotu faka kilisitiano ʼo te kau katolika loma, ʼe fakamatala e te Encyclopédie des religions, ko te ʼifeli ʼe lau ohage ko he tautea heʼegata (...) ko tona ʼu faʼahi (...) ko te fakamamahiʼi ʼi te afi pea mo ʼihi tautea”. ʼE toe ʼui e te encyclopédie ʼaia “ko te lotu faka kilisitiano ‘orthodoxe’ ʼi te potu hahake” ʼe ina taupau “te akonaki ʼaē ko te ʼifeli ʼe ko he ikuʼaga ki te afi pea mo te tūʼa ʼaē ki te malaʼia”. — Volume 6, ʼu pasina 238 ki te 239.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Maʼuli heʼegata? — Ko te maʼuli ʼi te ʼosi ʼo te mate ʼe hage ko he fihifihia ʼo te kau tōketā, ʼo te kau filosofia pea mo te kau teolosia, pasina 136.