Ko Te Kumi ʼo Te ʼu Fakakikite ʼe Tāu Mo He Falala
“KO ʼAĒ ʼe feala ke ina ʼiloʼi fakatomuʼa he ʼu meʼa ia ʼaho e tolu, ʼe maʼu meʼa anai ia ia tau ʼe lauʼi afe.” Ko te ʼui ʼaia ʼa te fakatuketuke faka siaina.
Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fia ʼiloʼi te meʼa ka hoko ʼi te temi ka haʼu, pea ʼe tokolahi ʼe nātou tali fakalelei anai ke nātou totogi ʼaupito te ʼu faʼahiga logo ʼaia ʼe tāu mo he falala. ʼE nātou kumi te ʼu fakakikite ʼe tāu mo te falala. ʼI tatatou mamata ki te ʼu taʼi fakakikite ʼaia ʼi te ʼu meʼa faka ekonomike, ʼe tonu ke tou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe lolotoga hoko. Koia ʼaē, ko he mālama ʼe tāu mo he falala ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu ʼe ina faka fealagia anai kia tatou ke tou fai he polokalama pea mo he faka ʼaluʼalu ʼo totatou maʼuli.
Ko te fia ʼiloʼi ʼo te meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi te temi ka haʼu, ʼe ina uga te tokolahi ke nātou ʼolo ki te hahaʼi fai fakakikite, pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe kau ki te lotu ʼa Brahmā, pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe fai fakakikite ʼaki te ʼu fetuʼu, pea mo te kau tōketā gaohi meʼa fakatemonio. Ko te ʼu fale tukuʼaga tohi pea mo te ʼu tukuʼaga nusipepa ʼe fonu ʼi te ʼu fakamatala ʼāfea pea mo foʼou ʼo nātou ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou fakakikite te temi ka haʼu. Kae ko te heʼe falala ʼe maʼu ʼi te ʼu faʼahiga fakakikite ʼaia. Ko te tagata loma ʼo te puleʼaga neʼe fēnei tana fakamatala te faʼahi ʼaia: “ ʼE ʼau puna’maʼuli ʼi taku sio ʼaē ʼe mole fiafia he tagata fai fakakikite mokā ʼe felāveʼi mo he tahi tagata fai fakakikite.”
ʼIo, ʼe lahi te ʼu faʼahiga fakakikite. ʼI te taʼu 1972 ko te kūtuga ʼo te kau ako fakafenua pea mo te hahaʼi gāue ʼiloa ohage ko te Sosiete ʼo Loma neʼe nātou tā te ako fakakikite ʼe ʼosi anai te ʼu koloā ʼo te mālama ʼaē ʼe mole toe feala hona fakafoʼou. ʼE mole ʼi ai anai he aulo ʼi te taʼu 1981, ʼe mole toe ʼi ai anai he “mercure” ʼi te taʼu 1985, feiā mo te “zinc” ʼi te taʼu 1990, pea mo te penisini ʼi te taʼu 1992, pea mo ʼihi atu pe ʼu meʼa. ʼE tou sio ʼi te temi nei ko te ʼu fakakikite ʼaia neʼe mole moʼoni.
ʼE lahi te ʼu fakakikite neʼe lagolago kiai e te ʼu manatu faka lotu. Koʼeni te fakatā: ʼi te manatu ʼa te ʼēpikopō Siamani ko Wulfstan, ko te ʼohofi e te kau Tanemaka ʼo te fenua ko Pilitania ʼi te kamataʼaga ʼo te 11 sēkulō, neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo he malamanei ʼe fakaʼosi kua ōvi mai. ʼI te taʼu 1525, ko Thomas Münzer neʼe ina taki te fakafeagai fakasiamani fakamataku koteʼuhi neʼe sio ia ki te misi ko te kau ʼaselo ʼe nātou fakamasila tanatou ʼu toki pelu heʼe ʼi tana manatu ko te toe taʼukai anai ʼaia. ʼO ʼiloga mai ai, ko te ʼu fakakikite ʼaia neʼe mole moʼoni.
Lagi ʼe koutou ʼiloʼi pe, ko te Tohi-Tapu ʼe maʼu ai te ʼu fakakikite. Pea tahi ʼaē, ko te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu neʼe fakamānava e te ʼAtua. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo, ʼo fēnei: “ ʼE mole he lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu neʼe haʼu mai he faʼahiga fakamatala fakatagata. ʼIo, ko te lea faka polofeta neʼe mole fai ʼaki te finegalo ʼo te tagata, kae ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe lea ai ni tagata ʼaki te fakatotonu ʼa te ʼAtua.” — 2 Petelo 1:20, 21.
Pea tahi ʼaē, neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe ʼe fakaʼiloga ʼaki ai te taʼiake ʼaē ʼe mamata anai ki te ʼafio ʼo Sesu Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼi selo. Ko te ʼu tau fakamataku, pea mo te hoge, pea mo te ʼu mafuike, pea mo te pulinoa ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai e te tagata, ko te ʼu fakaʼiloga anai ʼaia ʼo te meʼa neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu ohage “ko te ʼu ʼaho fakamuli”. (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:3-14, 34.) Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, ko te pulihi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī ʼe ko he teuteu ʼaia ʼo he fīmālie ki te malamanei ki he ʼu tapuaki heʼegata ʼi te mālama foʼou. — 2 Petelo 3:13; Fakahā 21:1-4.
Koteā takotou manatu ki te ʼu taʼi fakakikite ʼaia? Ohage ko ʼihi ʼatu ʼu faʼahiga fakakikite, ko te ʼu fakakikite ʼa te Tohi-Tapu ʼe ko he ʼu fakamatala fakafua noa koa pe ia? ʼE feala ke tou ʼahiʼahiʼi te moʼoni ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe mole heʼeki hoko ke ʼiloʼi peʼe ko te ʼu fakakikite ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te temi muʼa ʼe tāu mo he falala. ʼI te alatike ka hoa mai ʼe tou vakaʼi anai he ʼu faʼahi ʼo te ʼu fakakikite ʼaia.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 3]
Courtesy National Weather Service