Ko He Ako ʼo ʼUhiga Mo Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Faigataʼaʼia
TOKOSIʼI te hahaʼi kua nātou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia fuli ʼaē neʼe felāveʼi mo Sopo. ʼI te kiʼi temi siʼisiʼipe, neʼe puli ʼona ʼu koloā pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke maʼuli ai, pea neʼe mamate tana ʼu tamaliki fuli, pea ki muli age neʼe felāveʼi mo te mahaki kovi ʼaupito. Neʼe fehiʼaʼinaʼi e tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu kāiga, pea neʼe uga ia ia e tona ʼohoana ke “laukovi ki te ʼAtua pea ke mate!”—Sopo 2:9; 19:13, 14.
Kae, ko Sopo ʼe ko he fakaloto mālohi makehe ki ʼaē ʼe felāveʼi mo he ʼu ʼahiʼahi feiā. ʼE fakahā e te ikuʼaga fakafiafia ʼo tona ʼahiʼahi, ko te faʼa kātaki ʼi te felāveʼi mo te ʼu faigataʼaʼia ʼe ina fakafiafia te loto ʼo Sehova, mokā ʼe uga tatou e te aga faka lotu ʼaē ʼe fai fakamalotoloto, kae mole ko te kumi ia ʼo te fīmālie ʼa kita takitokotahi.—Sopo, te kapite 1, mo te 2; 42:10-17; Tāʼaga Lea 27:11.
ʼE toe maʼu pe foki ʼi te fakamatala faka Tohi-Tapu ʼaia te ʼu ako maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te ʼu faigataʼaʼia. ʼE ina tuku mai te ʼu faʼifaʼitaki makehe ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tokoni ʼaē ʼe tonu ke fai ki he tahi ʼe felāveʼi mo te ʼu ʼahiʼahi—pea mo te faʼahiga tokoni ʼaē ʼe mole tonu ke fai. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te meʼa tonu ʼaē neʼe hoko kia Sopo ʼe feala ke tokoni kia tatou ke tou maʼu te aga fakapotopoto mokā tou felāveʼi mo he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa.
Ko He Ako ʼo ʼUhiga Mo Te Fai Tokoni ʼAē ʼe Mole Lelei
Ko te kupuʼi palalau ʼaē “ko te tagata fakaloto fīmālie ʼa Sopo” kua faka ʼuhiga ki he tahi, ʼe mole fakaʼofaʼofa ki he ʼaluʼaga ʼo he malaʼia, kae ʼe ina fakaʼāʼāsili he ʼaluʼaga kua kovi. Kae logope te kua ʼiloʼi lelei ʼo te ʼuhiga ʼo te ʼu kaumeʼa e tolu ʼa Sopo ʼi te aga ʼaia, ʼe mole tonu ke tou ʼui ai ko tanatou ʼu manatu neʼe kovi fuli. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, neʼe nātou fia tokoni kia Sopo, ʼaki tanatou ʼu manatu hala. He koʼe koa neʼe nātou tōtō ʼi te faʼahi ʼaia? Neʼe feafeaʼi tanatou liliu ko he ʼu hahaʼi neʼe fakaʼaogaʼi e Satana, ʼaē neʼe ko tana fakatuʼutuʼu ko te holoʼi ʼo te agatonu ʼa Sopo?
ʼIo, ʼe ʼiloga ia neʼe nātou fakatafito tanatou ʼu tokoni fuli ki te fakamatala ʼe mole totonu: ko te mamahi ʼe hoko pe kia nātou ʼaē ʼe agahala. ʼI tana ʼuluaki akonaki, neʼe ʼui fēnei e Elifasi: “Ko ai ʼaē kua mate ka neʼe mole hana hala? Pea ko te potu fea ʼaē kua molehi ai te hahaʼi ʼaē ʼe totonu? Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe kua ʼau sio kiai, ko te hahaʼi ʼaē ʼe metitasio ki te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo nātou to te malaʼia, ʼe nātou utu anai te meʼa ʼaia.” (Sopo 4:7, 8) Neʼe tui hala ia Elifasi, ko nātou ʼaē ʼe nātou haohaoa mai he hala ʼe mole hoko kia nātou he malaʼia. Neʼe manatu ia kapau neʼe hoko kia Sopo te ʼu fihifihia pea mo te mamahi lahi, ʼe mahino ia neʼe agahala ki te ʼAtua.a Neʼe faiga fakakinau e Pilitate pea mo Sofale ke fakahemala ia Sopo mai tana ʼu agahala.—Sopo 8:5, 6; 11:13-15.
Ko tona ʼu kaumeʼa e tolu neʼe nātou fakaloto vaivaiʼi ia Sopo ʼaki tanatou fakahā age tanatou ʼu manatu ʼāteaina ʼa nātou, kae mole ko te poto fakaʼatua. Neʼe hoko ai mo te ʼui e Elifasi ‘ ʼe mole falala te ʼAtua ki tana ʼu kaugana’ pea ʼe tatau aipe ia kia Sehova peʼe agatonu age ia Sopo peʼe kailoa. (Sopo 4:18; 22:2, 3) ʼE faigataʼa ʼaupito te fakakaukauʼi ʼo he palalau feiā ʼe fakaloto vaivai ʼaupito—peʼe hala ʼaupito! ʼE mole ko he meʼa fakapuna’maʼuli, ki muli age ko Sehova neʼe ina akonakiʼi ia Elifasi pea mo tana ʼu kaumeʼa ʼo ʼuhiga mo te laukovi ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei, “neʼe mole koutou fakamatala, ʼo ʼuhiga pea mo ʼau, ia te meʼa ʼaē ʼe moʼoni.” (Sopo 42:7) Kae ko te fakamatala ʼaē neʼe kovi ʼaupito neʼe kei toe age ia.
Ki muli age ko Elifasi neʼe ina fai te meʼa ʼe kovi age ia ʼaki tana fai te ʼu talaʼakiʼi ʼe mole totonu. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole ina lava ʼaumai ia Sopo ke ina fakamoʼoni neʼe lākahala, neʼe ina faʼu te ʼu agahala loi pea mo ina lau neʼe fai e Sopo. Neʼe ina fehuʼi fēnei age, “ ʼE mole koa la kua lahi fau tau agahala, pea ʼe mole ʼi ai anai koa he gataʼaga ʼo tau ʼu agahala? Koteʼuhi ʼe ke faʼao he totogi mai tou ʼu tēhina, kae mole ʼi ai hona tupuʼaga, pea ʼe ke faʼao te ʼu mutuʼi meʼa ʼo nātou ʼaē ʼe telefua. ʼE mole ke foaki he moʼi vai kia ia ʼaē ʼe gaʼegaʼe, pea ʼe ke fakafisi te moʼi pane kia ia ʼaē ʼe hālofia.” (Sopo 22:5-7) Neʼe mole pe la moʼoni te ʼu tukugakoviʼi ʼaia. Neʼe fakamatalatala tonu e Sehova ia Sopo ohage ko he tagata neʼe “mole hana lākahala pea ʼe totonu ia.”—Sopo 1:8.
Neʼe tali feafeaʼi e Sopo te ʼu palalau kovi ʼaia ʼaē neʼe fakatupu mahalohalo ai ʼo ʼuhiga mo tana agatonu? ʼE mahino ia, neʼe nātou fakaliliu ia ia ʼo mole kei lelei he meʼa kia ia pea neʼe lotomamahi pea neʼe kua ina fakatuʼutuʼu tāfito ke ina kumi he fakamoʼoni ko te ʼu talaʼakiʼi ʼaia neʼe hala. ʼIo, neʼe kua lahi fau tana tokaga ʼaē ki te faka lākatonuʼi ʼo ia totonu, ʼo kaku ai mo tana kamata tukugakoviʼi ia Sehova ki te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe felāveʼi mo ia. (Sopo 6:4; 9:16-18; 16:11, 12) Ko te ʼu fehuʼi moʼoni ʼaē neʼe fakapipiki mai kiai neʼe kua galoʼi ia, pea ko te fai palalau neʼe kua puli tona ʼuhiga peʼe ko Sopo neʼe ko he tagata agatonu, peʼe kailoa. Koteā te ʼu ako ʼe feala ke maʼu e te kau Kilisitiano mai te fai tokoni fakatupu tuʼutāmaki ʼaia?
1. Ko he Kilisitiano ʼofa ʼe mole ina lau ʼi te kamata, ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe felāveʼi mo he tēhina ʼe ko tana hala. Ko he fakaʼāgaʼi ʼo he ʼu hala ʼo te temi kua hili—peʼe moʼoni peʼe ko he ʼu meʼa pe neʼe lau—ʼe feala ke ina fakaloto vaivaiʼi katoa he tahi ʼe lolotoga faiga mālohi pea mo loto faʼa kātaki. ʼE ʼaoga kia nātou ʼaē ʼe lotovaivai ke ‘fakafimālieʼi’ nātou kae mole munaʼi. (1 Tesalonika 5:14) ʼE loto e Sehova ke liliu te kau tagata taupau “ko he nonoʼaga ki te matagi,” kae mole ko he “ ʼu tagata fakaloto fīmālie aga fakakinakina” ohage ko Elifasi, mo Pilitate, pea mo Sofale.—Isaia 32:2; Sopo 16:2.
2. ʼE mole tonu anai ke tou fai he tukugakovi kae mole maʼu he fakamoʼoni kua ʼiloʼi papau. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kita logo kiai peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe lau—ohage ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe lau e Elifasi—ʼe mole ko he ʼu fakatafito mālohi moʼo fakatonutonu. Ohage la, kapau ʼe fai e he tagata ʼāfea he tukugakovi hala, ʼe feala ke fakatupu kiai he faigataʼa ʼo te tui ki ai pea mo fakatupu hoha. Neʼe logologo feafeaʼi ia Sopo ʼo ʼuhiga mo te fakalogo ki te taʼi tokoni ʼaē ʼe ʼave hala? Neʼe ina fakahā tana kinakina ʼaki te palalau fakaniania ʼaenī: “Ê! Neʼe lahi tau tokoni kia ia ʼaē ʼe mole hona mālohi!” (Sopo 26:2) Ko he tagata taupau ʼe nofo tokaga, ʼe ina “toe lagaʼi [anai] te ʼu nima ʼaē ʼe tautau,” kae mole ina fakaʼāʼāsili te faigataʼaʼia.—Hepeleo 12:12.
3. Ko te tokoni ʼe tonu ke fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua, kae mole ʼaki te ʼu manatu ʼa kita. Ko te ʼu palalau ʼa te ʼu kaumeʼa ʼa Sopo neʼe ko he ʼu palalau moʼo holoʼi pea neʼe mole totonu. Kae mole ʼui ke nātou fakaōviōvi ia Sopo kia Sehova, neʼe nātou faka tui ki ai neʼe ʼi ai te ʼā ʼe ina tāʼofi ia ia mai tana Tāmai ʼe ʼi selo. (Sopo 19:2, 6, 8) ʼI te tahi faʼahi, ko te fakaʼaogaʼi fakapotopoto ʼo te Tohi-Tapu, ʼe feala ke ina fakatonutonuʼi te ʼu meʼa, mo fakaloto mālohiʼi niʼihi, pea mo tuku he fakafimālie moʼoni.—Luka 24:32; Loma 15:4; 2 Timoteo 3:16; 4:2.
Logope ko te tohi ʼa Sopo ʼe tokoni ki te kau Kilisitiano ke nātou tokagaʼi pea mo mahino ki te ʼu faʼahiga hele, ʼe ina toe foaki foki te ako ʼaoga ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fai tokoni ʼaē ʼe lelei.
Te Faʼahiga Fai Tokoni ʼAē ʼe Tonu Ke Fai
Ko te tokoni ʼa Eliu neʼe mole tatau ia mo te ʼu tokoni ʼa te ʼu kaumeʼa e tolu ʼa Sopo, ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai ʼi te ʼu tokoni ʼaia pea mo tana faʼahiga felogoi mo Sopo. Neʼe ina fakaʼaogaʼi te higoa ʼo Sopo pea neʼe palalau ki ai ohage ko hona kaumeʼa, kae neʼe mole hage ko he tagata fai fakamāu ʼa Sopo. “ ʼI te temi nei foki, Ê Sopo, ke ke fakalelei age ʼo fakalogo ki ʼaku ʼu palalau fuli, pea mo ke tokagaʼi ʼaku ʼu tokoni. Koʼeni, ko ʼau, ʼe ʼau hage ko koe ki te ʼAtua moʼoni, koteʼuhi ko ʼau la ʼaenī neʼe faʼu pe ʼau ʼaki te kele.” (Sopo 33:1, 6) Tahi ʼaē meʼa, neʼe toe fakavikiviki atu aipe e Eliu ia Sopo ʼi tana nofo agatonu. Neʼe fēnei tana fakaloto mālohiʼi ia Sopo, “neʼe ʼau fiafia ʼi tau agatonu.” (Sopo 33:32) ʼI tuʼa atu ʼo te faʼahiga fai tokoni ʼaia ʼe lelei, neʼe toe lelei pe foki ia Eliu ʼuhi ko te tahi ʼu faʼahi.
ʼI tana fakatalitali lelei ʼaē ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te palalau ʼa nātou ʼaē, neʼe kua lava lelei age kia Eliu hana mahino ki te ʼu fihifihia ʼi muʼa ʼo hana fai he tokoni. ʼE mahino ia ko Sopo neʼe ko he tagata agatonu, ʼe tauteaʼi anai koa e Sehova ia ia? Neʼe tala fēnei e Eliu, “ ʼe mamaʼo te ʼAtua moʼoni ʼi te fai ʼo he meʼa ʼe kovi, pea ki te Māfimāfi te fai ʼo he meʼa ʼe mole faitotonu! ʼE mole ina toʼo kehe anai tana sio mai he faitotonu.”—Sopo 34:10; 36:7.
Ko te fehuʼi tāfito neʼe faka ʼuhiga moʼoni koa ki te faitotonu ʼa Sopo? Neʼe ʼaveʼave e Eliu te tokaga ʼa Sopo ki he manatu ʼe mole totonu. Neʼe ina fakamahino fēnei, “neʼe ke ʼui fēnei: ‘Ko taku faitotonu ʼe fakalaka age ia ʼi ʼaē ʼo te ʼAtua.’ Haga ki te lagi pea ke sio, pea ke ke mamata ki te ʼu ʼao: ʼe nātou māʼoluga moʼoni age ia te koe.” (Sopo 35:2, 5) Ohage pe ko te ʼu ʼao ʼe māʼoluga age ia tatou, ʼo toe feiā aipe ko te ʼu ala ʼa Sehova ʼe māʼoluga age ʼi ʼatatou ʼu ala. ʼE mole feala ke tou fakamāuʼi tana faʼahiga fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa. Neʼe fakaʼosi fēnei e Eliu, “koia ke manavasiʼi te hahaʼi kia te ia. ʼE mole ina sioʼi fuli ia nātou ʼaē ʼe nātou agapoto ʼi ʼonatou ʼu loto totonu.”—Sopo 37:24; Isaia 55:9.
Ko te tokoni loloto ʼa Eliu neʼe ina teuteuʼi te ʼatamai ʼa Sopo ke ina maʼu he tahi ʼu logo mai ia Sehova totonu. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼalu tatau te toe fakamanatu e Eliu “te ʼu gāue fakaofoofo ʼa te ʼAtua,” ʼi te kapite 37, pea mo te ʼu palalau tonu ʼa Sehova kia Sopo, ʼaē ʼe fakamatala ʼi te ʼu kapite 38 ki te 41. ʼE mahino ia, neʼe sio ia Eliu ki te meʼa ohage ko tona fai e Sehova. (Sopo 37:14) ʼE lava muliʼi feafeaʼi e te kau Kilisitiano te faʼifaʼitaki lelei ʼa Eliu?
Ohage ko Eliu, ko te kau tagata taupau tāfito ʼe nātou fia agalelei, ʼo nātou manatuʼi ʼe nātou heʼe haohaoa mo nātou. ʼE nātou agalelei anai ʼo nātou fakalogo fakalelei ke nātou ʼiloʼi katoa te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko pea ke nātou mahino ki te ʼu faʼahiga fehuʼi ʼi muʼa ʼo te fai tokoni. (Tāʼaga Lea 18:13) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼaki te fakaʼaogaʼi ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, ʼe feala ke nātou ʼiloʼi moʼoni ai ko te manatu ʼa Sehova ʼaē ʼe tonu ke nātou tokagaʼi.—Loma 3:4.
ʼI tuʼa ʼo tana tuku mai te ʼu ako ʼaoga ʼaia ki te kau tagata ʼāfea, ʼe akoʼi tatou e te tohi ʼa Sopo ʼo ʼuhiga mo te tauʼi fakapotopoto ʼo te ʼu faigataʼaʼia.
Ko Te ʼu Faʼahiga Aga ʼe Mole Tonu Ke Fai ʼi He ʼu ʼAluʼaga Faigataʼa
Neʼe mole kei lelei he meʼa ia kia Sopo pea neʼe lotovaivai, ʼuhi ko tona gaʼegaʼe ʼi tona ʼu mamahi pea mo tona lotomamahi ʼuhi ko tana ʼu tagata fakaloto fīmālie loi. Neʼe meomeo fēnei, “ke pulinoa te ʼaho ʼaē neʼe ʼau tupu ai . . . ʼE mahino ia ʼe fakalialia toku nefesi ki toku maʼuli.” (Sopo 3:3; 10:1) ʼI tana mole mahino ʼaē neʼe ko Satana ʼaē neʼe tupu ai tona ʼu mamahi, neʼe ina ʼui ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina fakatupu tona ʼu malaʼia. Neʼe hage ia neʼe heʼe faitotonu ke mamahi ia ia—ʼaē ko he tagata faitotonu. (Sopo 23:10, 11; 27:2; 30:20, 21) Ko te aga ʼaia neʼe ina fakakiviʼi ia Sopo mai te tahi ʼu fakatokaga pea neʼe iku ai mo tana fatufatuʼi te ʼu felogoi ʼa te ʼAtua mo te malamanei. Neʼe fēnei te fehuʼi ʼa Sehova: “ ʼE ke fakanoaʼi anai koa koe taku faitotonu? ʼE ke tala anai koa koe ʼe ʼau agakovi ka ke tonu koe?”—Sopo 40:8.
Lagi ko te ʼuluaki aga ʼa tatou mokā hoko he fihifihia, ko te hage kua tō mai te malaʼia kia tatou, ohage ko tona fai e Sopo. Ko te tali māhani ʼe tau fai, ‘He koʼe koa ko ʼau ʼaē ʼe tonu ke mamahi? He koʼe koa ko nātou ʼaē—ʼaē ʼe agakovi age ia ʼau—ʼe nātou fakafiafia ki te maʼuli ʼo nātou hāo mai te ʼu faigataʼaʼia?’ Ko te ʼu manatu ʼaia ʼe mole lelei pea ʼe feala ke tou tauʼi ʼaki te metitasio ki te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼO mole hage ko Sopo, ʼe tou mahino ki te ʼu fehuʼi lalahi ʼaē ʼe fakapipiki kiai. ʼE tou ʼiloʼi ko Satana “ ʼe hage ko he laione ʼe gugulu, ʼe feʼaluʼaki ke ina kai he tahi.” (1 Petelo 5:8) Ohage ko tona fakahā e te tohi ʼo Sopo, ʼe fiafia anai te Tevolo ʼi te holoʼi ʼo tatatou agatonu ʼaki tana fakatupu mai kia tatou he ʼu faigataʼaʼia. ʼE ina faigaʼi ke ina kumi he fakamoʼoni ʼo tana lau ʼaē ko tatou ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu temi pe ʼaē ʼe fīmālie ai. (Sopo 1:9-11; 2:3-5) ʼE tou maʼu anai koa te lotomālohi ʼaē ke tou lagolago ki te pule faʼitaliha ʼa Sehova pea mo tou fakamoʼoni ai ko te Tevolo ʼe gutuloi?
ʼE fakahā e te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, pea mo te tahi kau kaugana agatonu ʼa Sehova ʼe tokolahi ʼaupito, ʼe ʼi ai te faʼahiga mamahi ʼe mole feala ke tou hāo mai ai ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Neʼe ʼui e Sesu ʼe tonu ke lotolelei tana kau tisipulo ke nātou ‘toʼo tonatou pou fakamamahi’ mo kapau ʼe nātou fia muli ia te ia. (Luka 9:23) Ko totatou “pou fakamamahi” takitokotahi e lagi kau ʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe felāveʼi mo Sopo—ko te mahaki, ko te mate ʼo he ʼu hahaʼi neʼe kita ʼofa mamahi ki ai, ko te lotovaivai, ko te faigataʼaʼia faka ekonomike, peʼe ko te fakafeagai ʼo he ʼu hahaʼi ʼe mole lotu tahi mo tatou. Tatau aipe pe koteā he faʼahiga faigataʼaʼia, ʼe ʼi ai te faʼahi lelei ʼo te ʼaluʼaga ʼaē ʼe lolotoga felāveʼi mo tatou. ʼE feala ke tou sio ki totatou ʼaluʼaga ohage ko he fealagia ke tou fakahā ai tatatou faʼa kātaki pea mo tatatou agatonu mālohi kia Sehova.—Sake 1:2, 3.
Neʼe feiā tonu te aga ʼa te kau ʼapositolo ʼa Sesu. Mole faʼa fualoa ʼi te hili ʼo te Penikosite neʼe haha nātou ʼuhi ko tanatou fai faka mafola ʼo ʼuhiga mo Sesu. Neʼe mole nātou lotovaivai, kae neʼe nātou mavae “ ʼo nātou fakafiafia.” Neʼe nātou fiafia, mole tupu mai te mamahi tonu, kae ʼuhi “ ʼi te felāveʼi ʼaē mo nātou te fakamāu ʼo ʼuhiga mo tonatou fakalainoaʼi ʼi te huafa [ʼo Kilisito].”—Gāue 5:40, 41.
ʼIo, ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe hoko kia tatou ʼe mole ko he ʼu faigataʼaʼia fuli ʼe tupu mai tatatou tauhi kia Sehova. Ko tatatou ʼu faigataʼaʼia ʼe feala pe ko he meʼa neʼe fakatupu e tatou totonu. Peʼe, lagi ʼe mole ko he hala ʼa tatou totonu, ka kua malave te faigataʼaʼia ki totatou maʼuli fakalaumālie. Logo aipe he faʼahiga ʼaluʼaga, ko he agavaivai ohage ko Sopo ʼe ina faka fealagia anai kia tatou ke tou ʼiloʼi peʼe ko te potu fea ʼaē neʼe hoko ai te ʼu hala. Neʼe fakamoʼoni fēnei e Sopo kia Sehova: “Neʼe ʼau palalau, kae neʼe mole ʼau mahino.” (Sopo 42:3) Ko ia ʼaē ʼe ina fakamoʼoni feiā ki ʼona ʼu hala, ʼe mahino ia ʼe fakamamaʼo anai ia mai te ʼu faʼahiga faigataʼaʼia ʼe tatau ʼi te temi ka haʼu. Ohage ko tona ʼui e te tāʼaga lea, “ ʼe poto ia ia ʼaē ʼi tana sio ki te malaʼia, ʼe nono.”—Tāʼaga Lea 22:3.
Ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga age, ʼe fakamanatuʼi mai e te tohi ʼo Sopo ko ʼatatou ʼu faigataʼaʼia ʼe faka temi pe. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE mātou kalaga manuʼia ia nātou ʼaē neʼe nātou faʼa kātaki. Neʼe koutou logo ki te faʼa kātaki ʼa Sopo pea mo te ikuʼaga ʼaē neʼe tuku ake e Sehova, ko Sehova ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa.” (Sake 5:11) ʼE feala ke tou ʼiloʼi papau ko Sehova ʼe ina fakapale anai te agatonu ʼo tana kau kaugana ʼi te temi nei.
ʼE tou toe ʼamanaki foki ki te temi ʼaē ʼe ka puli ai te faigataʼaʼia kehekehe—“te ʼu meʼa ʼāfea.” (Fakahā 21:4) ʼO aʼu ki te hoko mai ʼo te ʼaho ʼaia, ʼe ʼaoga te tohi ʼo Sopo ohage ko he takitaki ʼe feala ke tokoni kia tatou, ke tou fakatokatoka tatatou ʼu faigataʼaʼia ʼaki he aga fakapotopoto pea mo he loto mālohi.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Logope ʼe ʼui e te Tohi-Tapu “ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, ko te meʼa pe ʼaia ka ina utu ake anai,” ʼe mole faka ʼuhiga e te faʼahi ʼaia ko te mamahi ʼa te tagata ʼe ko he gāue ʼa te ʼAtua. (Kalate 6:7) ʼI te mālama ʼaenī ʼe puleʼi e Satana, ko te meʼa ʼe tau hoko ʼe lahi age te ʼu fihifihia ʼe felāveʼi mo nātou ʼaē ʼe agatonu ʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe felāveʼi mo te kau agakovi. (1 Soane 5:19) Neʼe tala fēnei e Sesu ki ʼana ʼu tisipulo, “ ʼe fehiʼaʼinaʼi anai koutou e te hahaʼi fuli ʼuhi ko toku huafa.” (Mateo 10:22) Ko te mahaki pea mo ʼihi faʼahiga malaʼia ʼe feala ke tō ki te ʼu kaugana fuli ʼa Sehova.—Pesalemo 41:3; 73:3-5; Filipe 2:25-27.
[Paki ʼo te pasina 28]
“Mamata ki te ʼu ʼao: ʼe nātou māʼoluga moʼoni age ia te koe.” Neʼe tokoniʼi foki e Eliu ia Sopo ke mahino kia ia ko te ʼu ala ʼa te ʼAtua ʼe māʼoluga age ʼi te ʼu ala ʼa te tagata