Ko Te ʼAho Fakamataku ʼa Sehova ʼe Ōvi Mai
“Neʼe ʼi ai te tohi fakamanatu neʼe kamata tohi ʼi ʼona muʼa maʼa nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe fakaanau ki tona huafa.”—Malakia 3:16.
1, 2. Ko te ʼaho fakamataku fea ʼo Sehova ʼaē ʼe fakatokagaʼi ia Malakia?
ʼI MEʼA FAKAMATAKU LEVA! ʼI te tuʼu mai ʼo te ʼaho 6 ʼo ʼAukusito 1945, ko te kolo lahi neʼe maumauʼi ʼi te kiʼi temi nounou pe. Ko te toko 80 000 neʼe mamate! Ko te toko lauʼi hogofulu afe neʼe lāvevea kovi! Neʼe ko he vela fakamataku! Neʼe maumauʼi ʼosi e te foʼi pulu nukeleʼea te koga meʼa ʼaia. Koteā te meʼa neʼe hoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te lolotoga ʼo te meʼa fakamataku ʼaia? Neʼe ko te Fakamoʼoni pe e tahi ʼi Hiroshima—neʼe nofo ʼi muli ʼo te ʼu kaupā ʼo te pilisoni ʼuhi ko tana agatonu faka Kilisitiano, ʼo hāo ai ia ia. Neʼe holo te pilisoni, kae ko totatou tēhina neʼe mole lavea. Ohage ko te meʼa neʼe ina ʼui, neʼe faka ʼāteaina ia mai te fale pilisoni e te foʼi pulu—ʼe lagi ko te meʼa lelei pe ʼaia e tahi neʼe fai e te foʼi pulu.
2 Logope la te fakamataku ʼo te pa ʼo te foʼi pulu, ʼe mole mālohi age ia mokā ʼe fakatatau ki “te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova” ʼaē ka vave hoko mai. (Malakia 4:5) ʼE moʼoni, neʼe ʼi ai te ʼu ʼaho fakamataku ʼi te ʼu temi muʼa, kae ko te ʼaho ʼaia ʼo Sehova ʼe fakalaka maumau age anai ia ʼi te ʼu ʼaho ʼaia.—Maleko 13:19.
3. Koteā te kehekehe ʼo te aga ʼe tou fakatokagaʼi ʼi “te ʼu kakano fuli” pea mo te famili ʼo Noe ʼaē neʼe iku ai ki te Tulivio?
3 ʼI te temi ʼo Noe “ko te kakano fuli neʼe ina fakamālaloʼi tona ala ʼi te kele,” pea neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “Ko te kele kua fonu ʼi te agakovi ʼuhi ko nātou; pea koʼeni ʼe ʼau fakaʼauha nātou mo te kele.” (Senesi 6:12, 13) Ohage ko tona tuʼu ia Mateo 24:39, neʼe ʼui e Sesu ko te hahaʼi “neʼe mole nātou fakatokagaʼi he meʼa ʼo aʼu ki te haʼu ʼa te tulivio pea ʼave ai ia nātou fuli.” Kae ko te tagata agatonu ko Noe, “ko te tagata faka mafola faitotonu,” pea mo tona famili aga faka lotu, neʼe nātou hāo ʼi te Tulivio ʼaia.—2 Petelo 2:5.
4. Koteā te faʼifaʼitaki fakatokaga ʼe maʼu mai te fakamatala ʼo Sotoma pea mo Komola?
4 ʼE ʼui fēnei ia Suta 7: “Ohage foki ko Sotoma mo Komola pea mo te ʼu kolo ʼi ʼona tafaʼaki, ʼi tanatou ʼosi fai . . . te folonikasio ʼo fakavalevale ʼaupito pea mo mulimuli ki te kakano ʼo fai ʼaki he meʼa heʼeʼaoga, kua fakatuʼu mai kia tatou ko he faʼifaʼitakiʼaga moʼo fakatokaga, ʼi te tuku ifo kia nātou te tautea fakamāu ʼo te afi heʼegata.” Ko te hahaʼi heʼe aga faka lotu ʼaia neʼe mamate ʼuhi ko tonatou faʼahiga maʼuli fakalialia. Koia ko te hahaʼi ʼo te malamanei ʼaē ʼe nātou holi ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼe tonu ke fakatokagaʼi nātou ki te faʼahi ʼaia! Kae koutou fakatokagaʼi, ko te tagata aga faka lotu ko Lote pea mo tona ʼu ʼofafine neʼe puipui nātou ʼi te lolotoga ʼo te meʼa fakamataku ʼaia, ʼo toe feiā pe ki te kau atolasio ʼa Sehova, ʼe puipui anai nātou ʼi te toe mamahi lahi ʼaē ʼe fakaōvi mai.—2 Petelo 2:6-9.
5. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou ako mai te ʼu fakamāu neʼe fai ki Selusalemi?
5 Koia ke koutou fakatokagaʼi age te ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sehova te ʼohofi ʼa te kautau moʼo maumauʼi ʼo Selusalemi, te kolo maʼuhiga ʼaē neʼe faka ʼuhiga ʼi te tahi temi ko te “fakafiafiaʼaga ʼo te kele katoa.” (Pesalemo 48:2) Neʼe hoko te ʼu meʼa fakamataku ʼaia, ʼuluaki ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ki muli age ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, ʼuhi ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ko nātou ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe nātou līaki te tauhi moʼoni. Kaʼe meʼa lelei foki, ko te kau kaugana agatonu ʼa Sehova neʼe nātou hāo. Ko te tuʼutāmaki ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi (paki ʼi lalo) neʼe fakamatalatala ohage “ko he mamahi ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua ʼo kaku ki te temi ʼaia.” Neʼe ina fakamavetevete ai leva te tuʼu ʼo te ʼu meʼa faka Sutea faka ʼaposita, pea ʼe mahino papau ia ki te faʼahi ʼaia “ ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi feiā.” (Maleko 13:19) Kae māʼiape la mo te fakahoko ʼo te fakamāu fakaʼatua ʼaia neʼe ko he fakaʼata pe ia ʼo “te toe mamahi lahi” ʼaē ʼe ʼamanaki ke tō ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa katoa ʼo te malamanei.—Fakahā 7:14.
6. He koʼe koa ʼe fakagafua e Sehova te ʼu tuʼutāmaki?
6 He koʼe koa ʼe tuku anai e te ʼAtua te ʼu malaʼia fakamataku, ʼaki te mamate ʼa he tokolahi? ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ʼo Noe, ʼo Sotoma pea mo Komola, pea mo Selusalemi, neʼe fakahoko e Sehova te fakamāu kia nātou ʼaē neʼe nātou fakamālaloʼi tonatou ʼu ala ʼi te kele, neʼe nātou faka heʼemaʼa te kele matalelei ʼaenī ʼaki tanatou ʼulihi pea mo tanatou fakamālaloʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo nātou fasituʼu peʼe nātou fakafisi ki te tauhi moʼoni. Ia ʼaho nei ʼe tou teuteu ki te fakahoko katoa ʼo te fakamāu ʼaē ka ina fakaʼauha te malamanei katoa.—2 Tesalonika 1:6-9.
“ ʼI Te ʼu ʼAho Fakamuli”
7. (a) Koteā te tupuʼaga ʼo te ʼui ʼaē ko te ʼu fakamāu fakaʼatua ʼo te ʼu temi muʼa ʼe ʼi ai tona ʼaluʼaga fakakikite? (b) Koteā te ʼamanaki faka kolōlia ʼe fakatalitali ke hoko?
7 Ko te ʼu fakaʼauha ʼaia ʼo te ʼu temi ʼāfea neʼe nātou fakakikite te toe mamahi lahi fakamataku neʼe talanoa kiai ia 2 Petelo 3:3-13. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo: “Koutou ʼiloʼi muʼa te meʼa ʼaenī: ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼe ʼōmai anai te kau vāvā pea mo tanatou manuki, ʼo haʼele ʼo mulimuli pe ki te ʼu holi ʼo nātou.” Koia, ʼi hana fakatokagaʼi te ʼu ʼaho ʼo Noe, ʼe tohi fēnei e Petelo: “Ko te mālama ʼo te temi ʼaia neʼe fakaʼauha ʼaki te lōmaki ʼi te vai. Kae ko te ʼu lagi pea mo te kele ʼo te temi ʼaenī kua tānaki e te folafola pe ʼaia pea mo tāʼofi ki te ʼaho ʼo te fakamāu pea mo te fakaʼauha ʼo te hahaʼi heʼe aga faka lotu.” Hoa mai leva ki te ʼosi ʼo te toe mamahi lahi ʼaia e tahi ʼi te ʼu mamahi fuli, ko te ʼafio ʼo te Puleʼaga Faka Mesianike ʼaē kua fualoa tona fakatalitali, ʼe toe lahi age anai tana gāue—“ko te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou . . . , ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.” ʼE ko he ʼamanaki fakafiafia!
8. ʼE hoholo feafeaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼo aʼu ki tona ikuʼaga?
8 ʼI totatou 20 sēkulō, ko te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te malamanei ʼe nātou hoholo pe ʼo aʼu ki tona ikuʼaga. Logope la ko te fakaʼauha ʼaē ʼi Hiroshima neʼe mole ko te ʼaho ʼahiʼahi ʼaia ʼo te ʼAtua, ʼe feala pe ke tou fakapipiki te meʼa ʼaia ki “te ʼu meʼa fakamataku” ʼaē neʼe fakakikite e Sesu ʼo ʼuhiga mo te temi fakaʼosi. (Luka 21:11) Neʼe lagaʼi te meʼa faka nukeleʼea fakatupu tuʼania ʼe kei hoholo pe tana fakatupu tuʼaniaʼi te malamanei. Koia, ko te kupu tāfito ʼi te The New York Times ʼo te ʼaho 29 ʼo Novepeli 1993, ʼe ʼui fēnei: “Ko te ʼu mahafu tau kua ʼāfea ia, kae ko te ʼu mahafu faka nukeleʼea ʼe kei teuteuʼi pe ia ki he tau.” ʼI te temi nei, ʼe hoholo pe te lahi ia ʼaē ʼo te ʼu mate ʼi te ʼu tau fakafenua, fakalanu, pea mo faka telepi. ʼI te ʼu tau ʼāfea, ko te kau lāvevea lahi neʼe hoko tāfito ʼi te lotolotoiga pe ʼo te kau solia. Ia ʼaho nei, ko te toko 80 ki te teau ʼi te ʼu tuʼutāmaki ʼo te tau, neʼe lau ko te kau sivile, ka neʼe mole faka kau ki ai te toko miliona ʼaē neʼe feholaki ʼi tonatou ʼu fenua ohage ko ni hahaʼi ʼe nātou nonofo faka temi ʼi he fenua.
9. Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau takitaki lotu ʼe nātou kaumeʼa mo te malamanei?
9 Ko te kau takitaki lotu neʼe nātou tautau fakahā, pea kei hoholo nei pe tanatou fakahā, ia tanatou “kaumeʼa mo te malamanei” ʼi tanatou lagolago mālohi ʼaē ki te ʼu tau pea mo te ʼu fihi ʼaē neʼe liligi toto. (Sake 4:4) Ko ʼihi neʼe nātou kaugā gāue mo te ʼu tagata tuʼulaga māʼoluga mānumānu koloā ʼaē ʼe nātou faʼu lahi te ʼu mahafu tau pea mo fakatuputupu te toloke. Ohage la, moʼo fakahā te matehi ʼo te tagata poto ʼi te fakatau toloke ʼi te Potu Toga ʼo Amelika, ʼe ʼui fēnei e te The New York Times: “ ʼAki tana fufū ʼaē ʼo tana fakatau toloke ʼi he ʼu matani gāue gaohi koloā ʼe fakagafua e te lao faka puleʼaga pea mo tona logona ohage ko he tahi ʼe lotoʼofa, neʼe ina maʼu te paʼaga moʼo fakahaʼele ʼo tana fale lātio pea neʼe tautau kaugā fagona mo te kau pelepitelo Katolika Loma.” Neʼe fakahā e te nusipepa The Wall Street Journal ʼo hilifaki ki tana maumauʼi te maʼuli ʼo te toko lauʼi miliona ʼaē kua liliu ʼo popūla ki te toloke, ko te pule ʼaia ʼo te toloke neʼe ko ia totonu ʼaē neʼe ina takitaki te fakapogi ʼo te toko lauʼi afe. Neʼe fēnei te ʼui ʼa te The Times ʼo Lonitoni: “ ʼE tautau totogi e te kau fai fakapō te Misa makehe moʼo fakafetaʼi . . . kae ʼi te moʼi temi pe ʼaia ʼe fai te misa ʼavaifo ʼi te tahi faʼahi ki te tagata ʼaē kua mate.” ʼE ko he agakovi ia!
10. ʼE tonu ke tou fakasiosio feafeaʼi ki te fakamālaloʼi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei?
10 Ko ai koa ʼe ina ʼiloʼi pe koteā te tuʼutāmaki ʼe kei feala pe ke fai ki te kele e ni ʼu tagata ʼe uga e he kau temonio? Ohage ko tona ʼui ia 1 Soane 5:19, “ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi,” ʼaē ko Satana te Tevolo. Ia ʼaho nei kua “malaʼia ki te kele pea mo te tai, he kua hifo atu te Tevolo kia koutou, mo tona ʼita lahi, he kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” (Fakahā 12:12) Kae meʼa lelei, ʼe fakapapau mai ia Loma 10:13: “Ko ʼaē ia ʼe pāui ki te huafa ʼo Sehova ʼe fakamaʼuli anai ia.”
Ko Te Fakamāu ʼa Te ʼAtua Kua Ōvi Mai
11. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼi Iselaele neʼe talanoa kiai te lea faka polofeta ʼa Malakia?
11 ʼO ʼuhiga mo te temi ka haʼu ʼo te malamanei, ko te lea faka polofeta ʼa Malakia ʼe ina fakamālamaʼi te meʼa ʼaē ka hoko. Ko zMalakia neʼe tuʼu fakamuli mai ʼi te lisi loaloaga ʼo te kau polofeta Hepeleo ʼāfea. Neʼe sio Iselaele ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae ia taʼu e 70 ki muli age, neʼe fakahā e Sehova te loto fakamolemole, ʼo toe fakaliliu te puleʼaga ʼaia ki tona fenua. Kae ʼi te ʼu taʼu e teau, neʼe toe tō ia Iselaele ki te ʼapositasia pea mo te agakovi. Neʼe fakalainoaʼi e te hahaʼi te huafa ʼo Sehova, ʼo nātou meʼa noaʼi tana ʼu lao faitotonu, pea mo ʼulihi tona fale lotu ʼaki tanatou sakilifisioʼi te ʼu manu ʼe kivi, ʼe ketu, pea mo mahahaki. Neʼe nātou mavete mo te ʼu fafine ʼo tonatou temi tūpulaga ke feala hanatou toe ʼohoana mo ni tahi age ʼu fafine.—Malakia 1:6-8; 2:13-16.
12, 13. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼaoga ai ke fakamaʼa te kalasi ʼo te kau fakanofo faka pelepitelo? (b) E feafeaʼi ki te toe hahaʼi tokolahi hanatou maʼu he ʼu lelei ʼaki te fakamaʼa?
12 Neʼe ʼaoga ke fai te gāue fakamaʼa. ʼE fakamatalatala te faʼahi ʼaia ia Malakia 3:1-4. Ohage ko te Iselaele ʼi te temi ʼāfea, neʼe ʼaoga pe foki ke fakamaʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi nei, koia ko te gāue fakamaʼa ʼaē ʼe talanoa ia Malakia kiai, ʼe feala pe ke faka ʼuhigaʼi kia nātou. ʼI te fakaōvi ʼaē ki te ʼosi ʼo te ʼuluaki tau faka malamanei, ko ʼihi kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ko te higoa ʼaia ʼo te kau Fakamoʼoni ʼi te temi ʼaia, neʼe mole nātou taupau maʼu te tau ʼāteaina ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei. ʼI te taʼu 1918, neʼe fekauʼi e Sehova Tana “faifekau ʼo te fuakava,” ko Kilisito Sesu, ki Tona fale lotu fakalaumālie moʼo fakamaʼa Tana kiʼi kūtuga atolasio mai te ʼu ʼuli ʼo te malamanei. ʼI hona ʼaluʼaga fakakikite, neʼe fehuʼi fēnei e Sehova: “Ko ai anai ka ina kātakiʼi te ʼaho ʼo tana haʼele mai [ʼa te faifekau]? Pea ko ai anai ʼe tuʼu mokā hā mai anai ia ia? Heʼe hage anai ko te afi ʼa te tagata fakamaʼa ukamea haka pea mo hage ko te sota ʼa te kau fai fō. ʼE tonu anai ke nofo ohage ko he tagata ʼe fakamaʼa pea mo ina fakaʼātea te siliva, pea ʼe tonu anai ke ina fakamaʼa te ʼu foha ʼo Levi [te kūtuga faka pelepitelo fakanofo]; pea ʼe tonu anai ke ina fakamaʼa ia nātou ohage ko te aulo pea mo te siliva, pea ʼe mahino papau ia, ʼe nātou liliu anai maʼa Sehova ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou momoli he mōlaga ʼi te faitotonu.” ʼI tanatou liliu ko te hahaʼi maʼa, neʼe nātou mulimuli pe kiai!
13 ʼE lau te kūtuga faka pelepitelo fakanofo ʼaia ki te toko 144 000 pe. (Fakahā 7:4-8; 14:1, 3) Kae e feafeaʼi ki te tahi ʼu Kilisitiano kua foaki tonatou maʼuli ʼaē ia ʼaho nei? ʼI te temi nei ko te ʼu lauʼi miliona, ko nātou ʼaia ʼe nātou faʼufaʼu “te toe hahaʼi tokolahi” ʼaē mo nātou pe foki neʼe tonu ke fakamaʼa mai te ʼu ala ʼo te malamanei, ‘neʼe nātou fō tonatou ʼu kofu loloa pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno.’ (Fakahā 7:9, 14) Koia, ʼaki tanatou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa te Akeno, ko Kilisito Sesu, ʼe feala ke nātou maʼa ʼo tutuʼu ia muʼa ʼo Sehova. Neʼe fakapapau age kia nātou ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te lolotoga ʼo te toe mamahi lahi, te ʼaho fakamataku ʼo Sehova.—Sofonia 2:2, 3.
14. Koteā te ʼu palalau ʼe tonu anai ke fakatokagaʼi e te kau kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei ʼi tanatou fakatuputupu te ʼuhigaʼi tagata foʼou?
14 ʼO fakatahi mo te toe ʼo te kau pelepitelo, ko te hahaʼi tokolahi ʼaia ʼe tonu ke nātou tokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼAtua: “ ʼE ʼau liliu anai ko te fakamoʼoni vave ʼe fakafeagai ki te kau hahaʼi faifakalauʼakau, pea mo te kau fai feʼauʼaki, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu fakapapau loi, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou aga fakakākā ki te totogi ʼo ia ʼe gāue, mo te fafine vitua pea mo ʼaē ʼe mole hana tāmai, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fakaliliu te matāpule, ka neʼe mole nātou manavasiʼi kia te ʼau . . . He ko ʼau Sehova; ʼe mole heʼeki ʼau fetogi.” (Malakia 3:5, 6) Kailoa, ko te ʼu lekula ʼa Sehova ʼe mole heʼeki fetogi, koia ʼi te manavasiʼi kia Sehova, ko tana hahaʼi ia ʼaho nei ʼe tonu ke nātou hola ʼi te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe pea ke nātou moʼoni pea mo agatonu, pea mo manavaʼofa ʼi tanatou haga fakatuputupu aipe te ʼuhigaʼi tagata faka Kilisitiano.—Kolose 3:9-14.
15. (a) Koteā te fakaafe manavaʼofa ʼe fai e Sehova? (b) ʼE lava feafeaʼi hatatou tekeʼi te “kaihaʼa” ʼo Sehova?
15 ʼE fai e Sehova te fakaafe kia nātou ʼaē ʼe feala ke nātou maliu kehe ʼi tona ʼu ala faitotonu, ʼo ʼui maʼana: “Koutou liliu mai kia te ʼau, pea ʼe ʼau liliu atu anai kia koutou.” Kapau ʼe nātou fehuʼi fēnei: “ ʼE feafeaʼi anai hamatou liliu atu?” ʼe ina tali fēnei age: “Ko koutou ʼe koutou kaihaʼa ia ʼau.” Pea ko te tali ki te fehuʼi ʼaenī: “Neʼe feafeaʼi tamatou haga ʼo kaihaʼa ia koe?” ʼE fakahā e Sehova neʼe nātou kaihaʼa ia ia ʼaki tanatou mole foaki te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tonatou ʼu mōlaga ʼaē ki te tauhi ʼo tona fale lotu. (Malakia 3:7, 8) ʼI tatatou kua liliu ʼo kau ki te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe tonu anai ia ke tou foaki te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi totatou mālohi, ʼi totatou ʼu fealagia, pea mo te ʼu koloā fakamālama ki te tauhi ʼo Sehova. Koia ʼaē, ke ʼaua naʼa tou kaihaʼa te ʼAtua, ʼe tou “haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu.”—Mateo 6:33.
16. Koteā te tokoni ʼe tou maʼu ia Malakia 3:10-12?
16 ʼE ʼi ai te fakapale lahi kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te manatu pe kia nātou totonu pea mo te ʼu koloā ʼo te malamanei, ohage ko tona ʼui ʼaē ia Malakia 3:10-12: “ ‘Ke koutou fakalelei age, ka ke koutou ʼahiʼahiʼi ʼau ki te faʼahi ʼaia,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, ‘peʼe mole ʼau avahi anai kia koutou te ʼu matapā ʼo te lagi pea mo huaʼi anai kia koutou he tapuakina ʼo aʼu ki te mole toe ʼi ai ʼo he hoge.’ ” Kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou leleiʼia te faʼahi ʼaia, ʼe fakapapau e Sehova kia nātou te koloaʼia pea mo te tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE ina toe ʼui fēnei: “Ko te ʼu puleʼaga fuli ʼe nātou kalagaʼi anai koutou manuʼia, heʼe ko koutou, ʼe koutou liliu anai ko te fenua ʼo te ʼu meʼa lelei ʼaupito.” Neʼe mole hoko koa he meʼa feiā ʼi te toko miliona hahaʼi loto fakafetaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te kele katoa ia ʼaho nei?
Ko Te Kau Agatonu ʼi Te Tohi ʼo Te Maʼuli
17-19. (a) ʼE malave feafeaʼi ki totatou ʼu tēhina ʼi Rwanda te maveuveu ʼaē ʼe hoko ʼi ai? (b) Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼiloʼi papau neʼe fakahā lelei e te kau agatonu fuli ʼaia?
17 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke tou talanoa ki te agatonu ʼo totatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane ʼi Rwanda. Neʼe nātou fetuku tuʼumaʼu pe te ʼu mōlaga ʼaē ʼe lelei ʼosi ʼi te faʼahi fakalaumālie ki te fale lotu fakalaumālie ʼo Sehova. Ohage la, ʼi tanatou fakatahi faka Tisitilike ʼaē ko te “Akonaki Fakaʼatua” ʼi te māhina ʼo Tesepeli 1993, ko tanatou kau fai faka mafola e toko 2 080 neʼe nātou kau ʼi te toko 4 075 ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi te fakatahi ʼaia. Neʼe ko te toko 230 kau Fakamoʼoni foʼou neʼe papitema, pea ia nātou ʼaia, neʼe lagi ko te toko 150 neʼe kau ki te pionie vaeluaʼi temi ʼi te māhina ʼaē neʼe hoa mai kiai.
18 ʼI te temi ʼaē neʼe malaga ai te fehiʼa fakalanu ʼi te māhina ʼo ʼApelili 1994, neʼe teitei pe ko te kau Fakamoʼoni e toko 180, ʼo kau ai te taupau ʼo te kolo pea mo tona famili katoa, neʼe matematehi ʼi Kigali, te kolo muʼa. Ko te kau fakaliliu lea e toko ono ʼi te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Kigali, ko te toko fā neʼe ko te ʼu Utu pea ko te toko lua neʼe ko te ʼu Tutsi, neʼe nātou gāue ʼi te lolotoga ʼo te ʼu vāhaʼa fakamataku, ʼo aʼu ai ki te temi ʼaē neʼe tonu ke feholaki ai te ʼu Tutsi, kae neʼe matehi nāua ʼi te ʼiloʼi ʼaē ko nāua ko te ʼu Tutsi. Pea, ko te toko fā ʼaē neʼe nonofo neʼe nātou feholaki ki Goma ʼi Zaïre, ʼo nātou ʼave te ʼu meʼa ʼaē neʼe kei nātou maʼu ʼi tanatou ʼu olotinatea, ʼi ai neʼe nātou haga fakaliliu aipe Te Tule Leʼo ki te lea faka Kinyarwanda.—Isaia 54:17.
19 Ko te kau Fakamoʼoni ʼaia, logope la te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē neʼe tau mo nātou, neʼe nātou ʼuluaki kole tuʼumaʼu pe te meʼa kai fakalaumālie ʼi te ʼu meʼa fakasino. ʼAki he loto faka sakilifisio, ko te ʼu tēhina ʼofa mai te ʼu fenua kehekehe neʼe feala ke nātou fakaaʼu kia nātou te ʼu meʼa ʼofa. ʼI tanatou tala gutu pea mo tanatou maʼuli fakatokatoka ʼi he ʼaluʼaga faigataʼa, neʼe fai e te kau fakamoʼoni ʼaia te fagonogono taulekaleka. ʼIo neʼe hoholo aipe tanatou foaki te meʼa ʼaē ʼe lelei ia nātou ki te tauhi ʼo Sehova. Neʼe nātou fakahā te tui moʼoni ohage ko te ʼui ʼaē e Paulo ia Loma 14:8: “Kapau ʼe tou maʼuʼuli, ʼe tou maʼuʼuli maʼa Sehova, pea kapau ʼe tou mamate, ʼe tou mamate maʼa Sehova. Koia, peʼe tou maʼuʼuli peʼe tou mamate, ko tatou ʼe ʼa Sehova.”
20, 21. (a) Ko te ʼu higoa ʼo ai ʼaē neʼe mole tuʼu ʼi te tohi fakamanatu ʼa Sehova? (b) Ko te ʼu higoa ʼo ai ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi, pea koteā tona tupuʼaga?
20 ʼE manatuʼi e Sehova ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou tauhi agatonu kia te ia. ʼE toe hoko fēnei e te lea faka polofeta ʼa Malakia: “ ʼI te temi ʼaia, ko nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova neʼe nātou fai palalau ia nātou, takitokotahi pe mo tona kaumeʼa, pea neʼe tokaga ia Sehova pea mo fakalogo. Pea neʼe ʼi ai te tohi fakamanatu neʼe kamata tohi ʼi ʼona muʼa maʼa nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe fakaanau ki tona huafa.”—Malakia 3:16.
21 ʼE ko he meʼa maʼuhiga ia ʼaho nei ke tou fakahā he manavasiʼi faka lotu ʼaki he fakaʼapaʼapa ki te huafa ʼo Sehova! ʼAki te meʼa ʼaia ʼe mole tou mamahi anai ʼi te tautea, ohage ko nātou anai ʼaē ʼe nātou lagolago mo he loto falala ki te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te ʼu tuʼu ʼo te mālama ʼaenī. ʼE ʼui ia Fakahā 17:8: “Neʼe mole tohi tonatou ʼu higoa ʼi te takaiga tohi ʼo te maʼuli.” Koia la ʼaē, ko te huafa fakaʼaliʼaliki ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo te maʼuli ʼa Sehova ʼe ko te higoa ʼo te Meʼa Gāue Tāfito ʼo te maʼuli, te ʼAlo totonu ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito. ʼE ʼui fēnei ia Mateo 12:21: “ ʼIo, ʼe falala anai te ʼatu puleʼaga ki tona huafa.” Ko te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu ʼe ko he fakamoʼoni ki te maʼuli heʼegata ʼo ʼuhiga mo nātou fuli ʼaē ʼe nātou haga tui. ʼE ko he pilivilesio ia he toe tohi ʼo totatou ʼu higoa takitokotahi ki te huafa ʼo Sesu ʼi te takaiga tohi ʼaia!
22. Ko te fakaʼiloga kehe fea ʼaē ʼe hā anai ʼi te temi ʼaē ʼe fakahoko ai e Sehova te fakamāu?
22 ʼE feafeaʼi anai te kātakiʼi e te kau kaugana ʼa te ʼAtua te fai fakamāu? ʼE tali fēnei e Sehova ia Malakia 3:17, 18: “ ʼE ʼau fakahā anai kia nātou te manavaʼofa ohage ko he tagata ʼe manavaʼofa ki tona foha ʼaē ʼe tauhi kia te ia. Pea, ʼe mahino papau ia, ʼe koutou toe mamata anai ki te kehekehe ʼo te tagata faitotonu mo ʼaē ʼe agakovi, ʼo ʼaē ʼe tauhi ki te ʼAtua pea mo ʼaē neʼe mole tauhi kia te ia.” Ko te vaheʼi ʼe ʼiloga lelei anai ki te hahaʼi fuli: ko te kau agakovi, ʼe fakamavae kehe anai ki te pulinoa heʼegata, pea ko te kau agatonu, ʼe tali anai ki te maʼuli heʼegata ʼi te faʼahi ʼo te Puleʼaga. (Mateo 25:31-46) Koia ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe hage ko ni ʼu ōvi ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova.
Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ Koteā te ʼu fakamāu neʼe fai e Sehova ʼi te ʼu temi muʼa?
◻ E feafeaʼi te tatau ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ia ʼaho nei mo ʼaē ʼo te ʼu temi ʼāfea?
◻ Koteā te fakamaʼa neʼe fai moʼo fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Malakia?
◻ Ko te ʼu higoa ʼo ai ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tohi fakamanatu ʼa te ʼAtua?