Te Fīmālie Moʼoni—ʼI Te Temi Nei ʼo Talu Ai
ʼE MAHINO papau ia ʼe foaki anai e Sehova ʼAtua te fīmālie ki tana hahaʼi. Ko ia ko “te ʼAtua Māfimāfi.” (Pesalemo 68:14) Koʼeni te faka ʼuhiga ʼo tona huafa “ ʼE Ina Fakahoko.” Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakahā lelei ai ko Ia tokotahi pe ʼi te ʼatulaulau ʼe feala ke ina tauʼi te ʼu fihifihia fuli, ke hoko tana ʼu fakapapau pea mo tona finegalo. ʼE ʼui totonu e te ʼAtua: “ ʼE feiā anai te folafola ʼaē ʼe ʼalu atu ʼi toku gutu. ʼE mole liliu mai anai kia te ʼau ka mole hona fua, kae ʼe mahino papau ia, ʼe ina fakahoko anai te meʼa ʼaē kua ʼau leleiʼia, pea ʼe mahino papau ia ʼe ina maʼu anai te mālo ʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼau fekauʼi kiai.”—Isaia 55:11.
ʼE foaki e te ʼAtua te fīmālie kia nātou fuli ʼaē ʼe falala kia te ia. ʼE fakamoʼoni tana Folafola ki te faʼahi ʼaia. ʼAki te laumālie ʼo te ʼAtua, neʼe ʼui fēnei e te Hau ko Salomone: “Ko te huafa ʼo Sehova ʼe ko he tule mālohi. Ko te tagata faitotonu ʼe lele kiai pea ʼe ina maʼu ai te hāofaki.” Neʼe ina toe tohi fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe falala kia Sehova ʼe puipui anai ia.”—Tāʼaga Lea 18:10; 29:25.
Te Fīmālie ʼa Te Kau Kaugana ʼa Te ʼAtua
Neʼe foaki tuʼumaʼu e Sehova te fīmālie kia nātou fuli ʼaē ʼe falala kia te ia. Ohage la ko te polofeta ko Selemia, neʼe puipui ia ia e te ʼAtua. ʼI te nofoʼi e te kautau ʼo Papiloni ia te Selusalemi ʼaposita, neʼe tonu ki te hahaʼi ke nātou “kai fakafuafua te pane pea mo nātou kai ʼi te tuʼania.” (Esekiele 4:16) ʼI te kua kovi ʼo te ʼaluʼaga ʼo te fenua, neʼe fakamoho e ʼihi fafine ʼanatou ʼu tamaliki pea nātou kai. (Tagilāulau 2:20; 4:10) Logope la te puke ʼo Selemia ʼo ʼave ʼo pilisoniʼi ʼuhi ko tana fai faka mafola ʼaki he lototoʼa, neʼe sio ia Sehova ki te faʼahi ʼaia pea neʼe ina fai he meʼa ke feala he “foaki age ki ai ʼi te ʼaho fuli he moʼi pane mai te ala ʼa te kau tagata taʼo pane, ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te pane ʼo te kolo.”—Selemia 37:21.
ʼI te maʼu ʼo Selusalemi e te kau Papiloni, neʼe mole matehi ia Selemia pea neʼe mole ʼave ia ia ʼo pilisoni ʼi Papiloni. Kae, ko “te tagata pule ʼo te kau tagata leʼo [ʼo Papiloni] . . . neʼe ina foaki age ki ai tana meʼa kai pea mo he meʼa ʼofa, pea neʼe tuku ia ia ke ʼalu.”—Selemia 40:5.
ʼI te ʼu sēkulō ki muli mai, neʼe fakapapau fēnei e Sesu Kilisito ki te kau kaugana ʼa te ʼAtua: “Koia, ʼaua naʼa koutou hoha ʼo ʼui maʼa koutou: ‘Koteā he meʼa ka tou kai?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou ʼinu?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou kofu ʼaki?’ Heʼe ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe kumi faka mānumānu e te ʼu puleʼaga. Kaʼe ʼiloʼi pe e takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼe ʼaoga kia koutou te ʼu meʼa fuli ʼaia. “Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu, pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.”—Mateo 6:31-33.
Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina faka fealagia koa ki te kau kaugana ʼa Sehova ke nātou maʼu te puipui ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu tuʼutāmaki fuli ʼo te temi ʼaenī? Kailoa. ʼE mole puipui te kau agatonu ʼi te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko. Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou mahahaki, ʼe fakatagaʼi nātou, ʼe fakapogi nātou, ʼe nātou mamate ʼi te ʼu fakaʼī, pea ʼe nātou tau mo te tahi ʼu mamahi.
Logope la ʼe mole heʼeki foaki e Sehova he fīmālie katoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi, kae ʼe fakahā e te ʼu fakamatala ʼe ina foaki tona mālohi ki tana kau kaugana pea mo ina puipui nātou. ʼE toe hāo foki te kau Kilisitiano mai te tahi ʼu fihifihia koteʼuhi ʼe nātou maʼuliʼi te ʼu lekula faka Tohi-Tapu. (Tāʼaga Lea 22:3) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe nātou maʼu te fīmālie ʼi tanatou fakatahi ʼi te kautahi faka malamanei ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane fakalaumālie ʼe feʼofaʼofani, pea mo nātou fetokoniʼaki ʼi te ʼu temi faigataʼa. (Soane 13:34, 35; Loma 8:28) Ohage la, moʼo tokoni ki te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo tonatou ʼu tēhina ʼaē neʼe felāveʼi mo te tau ʼi Luata, neʼe foaki fakavilivili e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te Eulopa te ʼu meʼa ʼofa paʼaga pea mo te ʼu koloā, pea neʼe nātou fakamomoli kia nātou te ʼu mutuʼi meʼa ʼe ko tane e 65 pea mo te ʼu faitoʼo, mo te meʼa kai, pea mo te tahi ʼu meʼa, ʼo fakafuafua te totogi ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe ko te 160 miliona.—Vakaʼi ia Gāue 11:28, 29.
Logope la ʼe faka fealagia e Sehova ke hoko he ʼu mamahi ki te kau Kilisitiano moʼoni, kae ʼe nātou ʼiloʼi papau ʼe ina foaki age anai kia nātou te mālohi, te tokoni, pea mo te poto moʼo kātakiʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaia. ʼI tana faitohi ki tona ʼu kaumeʼa ʼi te tui, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE mole he fakahala [he ʼahiʼahi] kua hoko kia koutou ka mole heʼeki hoko ki te tagata. Kae ko te ʼAtua ʼe agatonu, ʼe mole ina tuku anai ke fakahalaʼi [ʼahiʼahiʼi] koutou ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe koutou lava tali, kae ʼaki te fakahala [te ʼahiʼahi] ʼe ina toe foaki atu foki anai mo he puleʼaki ke feala ai hakotou kātakiʼi te fakahala ʼaia.”—1 Kolonito 10:13; The Emphatic Diaglott.
Koteā Te Meʼa ʼe Fai e Te ʼAtua Maʼa Tana Hahaʼi
Ia ʼaho nei, ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou fiafia ʼi te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE mole fakakinauʼi nātou ke nātou tauhi ki te ʼAtua; ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe nātou ʼiloʼi ia ia pea ʼe nātou ʼoʼofa kia te ia. Koia, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼofa Sehova ki tana ʼu kaugana faitotonu, neʼe ina fakapapau ʼe ina fakaliliu anai te kele ko he palatiso, pea ʼe maʼu anai e te hahaʼi talagafua ia te tokalelei, te maʼuli mālōlō, pea mo te fīmālie ʼo talu ai.—Luka 23:43.
ʼE fai anai e te ʼAtua te faʼahi ʼaia ʼaki te puleʼaga ʼaē ʼi selo, tana Hau kua fakanofo, ko Sesu Kilisito, ʼaē ko te Pule. (Taniela 7:13, 14) ʼE fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu te puleʼaga ʼaia ko te “Puleʼaga ʼo te ʼAtua” pea ko “te puleʼaga ʼo selo.” (1 Kolonito 15:50; Mateo 13:44) Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ina fetogi anai te ʼatu ʼu puleʼaga fakatagata fuli. ʼE mole toe ʼi ai he ʼu puleʼaga kehekehe ʼi te kele, kae ʼe ko te puleʼaga pe e tahi ʼaē ka tuʼu. Ko te puleʼaga ʼaia ʼe ina puleʼi anai te kele katoa ʼaki te faitotonu.—Pesalemo 72:7, 8; Taniela 2:44.
ʼE fakaafe e Sehova te hahaʼi fuli ke nātou maʼuʼuli ʼi te takitaki ʼa te Puleʼaga. ʼE ina fai te fakaafe ʼaia ʼaki te tufa ʼo te Tohi-Tapu, te tohi ʼaē ʼe ina fakamahino te meʼa ʼaē ka fai anai e te Puleʼaga maʼa te malamanei. Ko te Tohi-Tapu ʼe ko te tohi ʼaē ʼe lahi ʼaupito tona mafola ʼi te malamanei, pea ʼi te temi nei, ʼe maʼu katoa peʼe fakakoga, ʼi te ʼu lea e 2 000 tupu.
ʼE tokoni fakaʼofa ia Sehova ʼAtua ki te hahaʼi ke nātou mahino ki te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga. ʼE ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki tana akoʼi te hahaʼi, pea mo ina fekauʼi te ʼu hahaʼi ke ʼolo ʼo fakamahinohino te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ki niʼihi. ʼI te temi nei ko te toko lauʼi nima miliona tupu kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu fenua e 230 tupu.
ʼE Maʼu Anai Koa e Te Hahaʼi Te Fīmālie Moʼoni?
ʼE tali anai koa e te hahaʼi fuli te fakaafe ʼaē ke nātou liliu ko he ʼu hahaʼi fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼo nātou mulimuli ki tana ʼu lekula faitotonu? Kailoa, koteʼuhi ʼe lahi ʼaupito te hahaʼi ʼe mole nātou fia fai te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE nātou fakafisi ki te ʼu faiga ʼaē ʼe fai moʼo tokoni kia nātou ke hikihiki tonatou maʼuli. ʼIo, ʼe nātou fakahā ʼe nātou hage ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi tana ʼui ʼaē: “Heʼe ko te loto ʼo te hahaʼi nei kua liliu ʼo feku, pea ʼaki ʼonatou taliga neʼe nātou logoʼi ka mole nātou tokagaʼi, pea neʼe nātou moeʼi ʼonatou mata; ke ʼaua naʼa nātou sisio ʼaki ʼonatou mata, pea mo logo ʼaki ʼonatou taliga, pea mo mahino ki tona ʼuhiga ʼaki tonatou loto, pea mo nātou toe liliu mai ai, ke ʼaua naʼa ʼau [te ʼAtua] fakamaʼuli ai ia nātou.”—Mateo 13:15.
ʼE feala koa te maʼu ʼo te fīmālie moʼoni ʼi te kele ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou fia mulimuli ki te ʼu ala faitotonu ʼa te ʼAtua? ʼE mole feala ia. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua, ʼe ko he tuʼutāmaki ia ki te fīmālie ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fia tauhi kia Sehova.
ʼE mole fakakinauʼi e te ʼAtua te hahaʼi ke fetogi tonatou maʼuli, kae ʼe mole ina faka fealagia anai te agakovi ke hoko ʼo talu ai. Logope la te faʼa kātaki ʼa Sehova ʼo fekauʼi tana kau Fakamoʼoni ke nātou ʼolo ʼo akoʼi te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tona ʼu ala pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu, ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼi ai anai tona gataʼaga. Neʼe fakakikite fēnei e Sesu Kilisito: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.”—Mateo 24:14.
Koteā anai te faka ʼuhiga ʼo “te fakaʼosi” kia nātou ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua? Ko tona faka ʼuhiga ko he fakamāu fakamataku pea mo fakaʼauha. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼe hoko anai te “lagavaka kia nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ʼe mole fakalogo ki te logo lelei ʼo ʼuhiga mo totatou ʼaliki ko Sesu. Ko nātou ʼaia ʼe hoko anai kia nātou te tautea fakamāu ʼo te fakaʼauha heʼegata.”—2 Tesalonika 1:6-9.
Ki Muli Age—Ko Te Fīmālie Moʼoni ʼo Talu Ai!
ʼI te hili ʼo te fakaʼauha ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te ʼu ala tokalelei ʼa Sehova, ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼe ina fakatuʼu anai te fīmālie ke fua lelei ki te hahaʼi faitotonu ʼi te kele. (Pesalemo 37:10, 11) ʼE kehekehe anai te mālama foʼou ʼaia pea mo te mālama ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai ia ʼaho nei!—2 Petelo 3:13.
Ko te pakupaku ʼe pulihi anai. ʼE mahu anai te meʼa kai maʼa te hahaʼi fuli. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ʼe fai anai maʼa te ‘hahaʼi fuli he kātoaga meʼa kai kua lelei tona loloʼi.’ (Isaia 25:6) ʼE mole toe ʼi ai anai he hoge, heʼe “mahu anai te magisi ʼi te kele; ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga ʼe tapuke anai ʼi ai.”—Pesalemo 72:16.
ʼE mole toe nonofo anai te hahaʼi ʼi he ʼu kiʼi kapani pea mo he kolo masiva. ʼI te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe maʼu anai e te hahaʼi fuli honatou ʼu ʼapi lelei, pea ʼe nātou kai anai ki te ʼu fua ʼo tonatou kele. ʼE fakapapau fēnei mai e te Tohi-Tapu: “ ʼE mahino papau ia, ʼe nātou laga anai ni ʼu fale pea ʼe nātou nofoʼi anai; pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou to anai he ʼu fuʼu vite pea mo nātou kai anai tona ʼu fua.”—Isaia 65:21.
ʼE mole toe mafola anai te mole maʼu ʼo he gāue, heʼe tuputupu lahi anai te ʼu gāue, pea ʼe sio anai te hahaʼi ki te ʼu fua lelei ʼo tanatou gāue. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko taku ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼau fili, ʼe nātou fakaʼaogaʼi anai ʼo aʼu ki tona gataʼaga te gāue ʼo ʼonatou nima. ʼE mole nātou kinakina noa anai.”—Isaia 65:22, 23.
ʼI te pule ʼo te Puleʼaga, ʼe mole toe hoko anai he ʼu mamahi ki te hahaʼi pea mo nātou mamate ʼuhi ko te mahaki. ʼE fakapapau fēnei mai e te Folafola ʼa te ʼAtua kia tatou: “ ʼE mole he tahi ʼe ina toe ʼui anai: ‘ ʼE ʼau mahaki.’ ”—Isaia 33:24.
ʼI te Palatiso fakakelekele, kua ʼamanaki ke pulihi moʼoni te ʼu mamahi pea mo te mate. Ei, ʼe pulihi anai mo te mate! Ko te hahaʼi ʼe maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi te Palatiso! ʼE ʼui fēnei mai e te Tohi-Tapu kia tatou, ko te ʼAtua “ ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he tagilāulau, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.”—Fakahā 21:4.
ʼI te pule ʼa Sesu Kilisito, te “ ʼAliki ʼo te Tokalelei,” ʼe liliu moʼoni anai te maʼuli ʼi te kele ko he meʼa fakafimālie. ʼE moʼoni, ko te fīmālie ʼi te malamanei katoa ʼe tuʼu ai anai ʼaki te takitaki ʼi te faitotonu, pea mo te ʼofa ʼo te puleʼaga e tahi—te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.—Isaia 9:6, 7; Fakahā 7:9, 17.
[Paki ʼo te pasina 4]
“Ko te fīmālie fakatagata ʼe ʼaoga kiai he falala ki te ʼapogipogi, . . . [te falala ki te] tuʼu maʼu ʼo te ʼaluʼaga faka politike pea mo te ʼaluʼaga faka ekonomike.”—Ko te fafine ʼe nofo ʼi Asia
[Paki ʼo te pasina 5]
“Ko te meʼa ʼaē ʼe koutou matataku tāfito kiai, ko te agamālohi pea mo te kua kovi ʼo te aga ʼa te tamaliki.”—Ko he tagata ʼe nofo ʼi te Potu Toga ʼo Amelika
[Paki ʼo te pasina 6]
“Neʼe mole ʼau maʼu he fīmālie lolotoga te . . . tau. Kapau ʼe tau te fenua, ko te tokofia koa ʼaē ʼe feala ke ʼui ʼe nātou maʼuʼuli fīmālie?”—Ko te tamasiʼi ʼo te Potu Hahake ʼo Koweit
[Paki ʼo te pasina 7]
“ ʼE hoki ʼau fīmālie anai mo kapau ʼe ʼau ʼiloʼi kua feala haku haʼele ʼi te ʼu ala ʼi te pōʼuli ʼo mole ʼau tuʼania naʼa fakaʼalikiʼi ʼau.”—Ko te finemui ʼi Afelika ʼe kei ako