Te Manatu ʼa Te Kau Popoto ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Evaselio
“KO AI ia ʼau, ʼi te ʼui ʼa te hahaʼi?” (Luka 9:18) Ko te fehuʼi ʼaia neʼe fai age e Sesu ki tana kau tisipulo kua hili nei kiai taʼu e lua afe. Neʼe fakafihiʼi te fehuʼi ʼaia ʼi te temi ʼaia. ʼE hage ʼe toe laka age tona fakafihiʼi ʼi te temi nei, tāfito ʼi te fakaōvi ki te Po tapu, ʼaē ʼe ʼui ʼe fakamanatuʼi ai te maʼuli ʼo Sesu. ʼE tui te tokolahi neʼe fekauʼi ifo ia Sesu mai te lagi moʼo totogi ʼo te hahaʼi. ʼE koutou manatu feiā koa?
Ko ʼihi tagata popoto ʼe nātou fakahā te tahi manatu. ʼE ʼui fēnei e Marcus J. Borg, ko te polofesea ʼo te lotu pea mo te agaaga ʼa te hahaʼi: “Ko te fakahāhā ʼo Sesu ohage ko he tahi neʼe ina akoʼi ki te hahaʼi ʼe ko ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe tonu ke mate moʼo totogi ʼo te ʼu agahala ʼa te malamanei, ʼe mole ko he hisitolia moʼoni ia.”
Ko ʼihi ʼu tagata popoto ʼe nātou ʼui ko te Sesu moʼoni neʼe kehekehe ia mo ia ʼaē ʼe tou lau ʼi tatatou Tohi-Tapu. Ko ʼihi ʼe nātou faka tui neʼe tohi te ʼu Evaselio fuli ʼi te ʼu taʼu e fāgofulu tupu peʼe laka age ʼi te ʼosi mate ʼo Sesu, pea talu mai ai kua fetogi te ʼuhiga moʼoni ʼo Sesu. ʼE ʼui e te ʼu tagata sivi Tohi-Tapu, ko te fihifihia neʼe mole hoko ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e te kau tagata tohi Evaselio, kae ʼe tupu te fihifihia ʼuhi ko tanatou fakamahino ia te ʼu evaselio. ʼI te hili ʼo te mate ʼo Sesu, neʼe mole kei tatau leva te faʼahiga sio ʼa te kau tisipulo kia te ia—ʼi tona ʼuhiga ʼAlo ʼo te ʼAtua, te Fakamaʼuli, pea mo te Mesia. ʼAki he agapauʼu neʼe nātou ʼui ko Sesu neʼe ko he tagata poto, ko he tagata neʼe fakatupu maveuveu. ʼE ʼui e te kau tagata sivi Tohi-Tapu, ʼe ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ʼe fakamatala tonu ʼi te evaselio.
Te Manatu ʼa Te “Kau Popoto” ʼo ʼUhiga Mo Sesu
Moʼo lagolago ki te ʼu manatu ʼa te “kau popoto,” e lahi te ʼu meʼa ʼe nātou lau moʼo fakafeagai ki te ʼu meʼa fakaofoofo ʼaē ʼe pipiki ki te maʼuli ʼo Sesu. Ohage la, ʼe ʼui e ʼihi ko te ʼui ʼaē ko Sesu neʼe tupu ʼi te taupoʼou, neʼe ko he meʼa ia moʼo fakaū te ʼui ʼaē ko Sesu ko te tamasiʼi taka. Ko ʼihi ʼe nātou fakafisi ki te ʼu lea faka polofeta ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi, ʼo nātou ʼui ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoki tohi ki te ʼu Evaselio ʼi te ʼosi “hoko” ʼo te ʼu meʼa ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, ko ʼihi ʼe nātou ʼui ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fakamālōlō e Sesu, neʼe ko he ʼu fetogi pe ia neʼe ina fakahoko ʼi tanatou manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼi tonatou loto. ʼI takotou manatu ʼe moʼoni koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou lau peʼe ko he ʼu manatu fakavale?
Ko ʼihi ʼu tagata sivi Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui neʼe faʼu e te ʼu tisipulo ʼa Sesu te hisitolia ʼo te fakatuʼuake moʼo taupau tanatou lotu naʼa pulinoa. Kae, ʼe ʼui e te kau popoto, kanaʼaua ia Sesu neʼe mole mālohi tana ʼu tisipulo, koia neʼe nātou tohi ai te hisitolia ʼo tonatou ʼAliki. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ko te Lotu Faka Kilisitiano ʼaē neʼe fakatuʼuake kae mole ko Kilisito. Kapau ʼe faʼifaʼitaliha te ʼu hahaʼi ʼaia ʼo lau te ʼu meʼa ʼaia, e feafeaʼi age la ki te fafine fai teolosia ko Barbara Thiering, ʼaē ʼe ina ʼui neʼe mole matehi ia Sesu? ʼE ina faka tui neʼe mole mate ia Sesu ʼi tona tutuki ki te pou, kae neʼe hoko atu tona maʼuli ʼo ʼohoana tuʼa lua pea neʼe ina maʼu tana ʼu tamaliki e toko tolu.
Ko te ʼu manatu fuli ʼaia ʼe nātou fakahā lelei mai, ko te tokolahi ʼo te kau popoto, ʼe nātou tali te ʼui ʼaē ko Sesu neʼe ko he tagata poto, neʼe mole tatau tona maʼuli mo te hahaʼi Sutea, neʼe ina fetogi te ʼu meʼa ʼi te faʼahi faka sosiale—kae ʼe mole nātou tali te ʼui ʼaē ʼe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼaē neʼe haʼu ʼo “foaki tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi.”—Mateo 20:28.
Lagi ʼi te lolotoga ʼo te temi ʼaenī, ʼe koutou lau te ʼu koga ʼo te ʼu Evaselio, ohage ko te koga ʼaē ʼe talanoa ai ki te fānauʼi ʼa Sesu ʼi te kaiʼaga manu. Pe neʼe lagi koutou logo ki te fakamatala ʼaia ʼi te ʼēkelesia. Neʼe koutou tui koa ʼe moʼoni te ʼu fakamatala ʼaia ʼo te ʼu Evaselio ohage ko he ʼu hisitolia maʼuhiga pea mo koutou tui kiai? Kapau koia ʼaia, pea koutou fakatokagaʼi te meʼa fakaufiufi ʼaenī ohage ko he meʼa fakatupu tūkia. ʼI te Seminalio ʼaē ʼe ʼui ʼe ko te seminalio ʼo Sesu, ko te kūtuga ʼo te ʼu hahaʼi sivi Tohi-Tapu, ʼe nātou fono tuʼa lua ʼi te taʼu talu mai te taʼu 1985, ke vakaʼi peʼe moʼoni te ʼu palalau ʼa Sesu. Neʼe ʼui moʼoni koa e Sesu te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo ia? Ko te kūtuga ʼaia ʼo te seminalio, neʼe nātou fai te vote ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau ʼa Sesu, ʼo nātou fakaʼaogaʼi te ʼu foʼi lopa ʼe lanu kehekehe. Ko te foʼi lopa kula neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia neʼe fai e Sesu te ʼu palalau ʼaia; ko te foʼi lopa huʼalisi neʼe lagi fai e Sesu te ʼu palalau ʼaia; ko te foʼi lopa nefunefu ʼe mole ʼiloʼi papau pe neʼe ina fai te ʼu palalau ʼaia; ko te foʼi lopa ʼuli ʼe fakahā ʼaki tanatou mole tui ʼaē neʼe fai e Sesu te ʼu palalau ʼaia.
ʼE lagi koutou punamaʼuli anai ʼi te ʼiloʼi ʼaē, neʼe ʼui e te Seminalio ʼo Sesu ko te toko 82 ki te teau ʼo te ʼu palalau ʼaē ʼe ʼui neʼe fai e Sesu, neʼe nātou ʼui neʼe mole lagi ko ia ʼaē neʼe ina fai. Neʼe gata pe ki te talanoa e tahi ʼi te Evaselio ʼo Maleko neʼe nātou ʼui ʼe moʼoni. Neʼe nātou ʼui ko te Evaselio ʼo Luka ʼe lahi ai te ʼu manatu fakatagata pea ko te ʼu manatu ʼaia “ ʼe mole hona fakatafitoʼaga.” Ko te Evaselio katoa ʼo Soane, neʼe nātou vote kiai ʼaki te foʼi lopa ʼuli, ʼo nātou ʼui neʼe tohi te tahi ʼu meʼa kiai, gata pe ki te ʼu palalau e tolu neʼe nātou vote kiai ʼaki te foʼi lopa nefunefu, heʼe mole nātou ʼiloʼi peʼe moʼoni peʼe kailoa.
ʼO Fakalaka ʼi Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Tohi
ʼE koutou loto tahi koa mo te ʼu tagata sivi Tohi-Tapu? ʼE tonu age koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakahā mai kia tatou ʼo ʼuhiga mo Sesu, ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu? Ko te ʼu fehuʼi ʼaia ʼe mole faka tuʼakoi pe ki he fono ʼa he ʼu tagata popoto. ʼI te lakaga ʼaenī ʼo te taʼu, ʼe lagi lelei ke koutou manatuʼi, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu neʼe fekauʼi mai e te ʼAtua ia Sesu, “koteʼuhi ko ʼaē ʼe tui kia te ia, ke ʼaua naʼa fakaʼauha ka ke ina maʼu te maʼuli heʼegata.”—Soane 3:16.
Kapau ko Sesu neʼe ko he tagata poto neʼe feʼaluʼaki ʼi hē mo hē, ʼo mole lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe mahino ia ʼe mole ʼi ai anai hona ʼaoga ke tou ‘tui’ kia te ia. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe moʼoni te ʼu fakamatala ʼaē ʼe fai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sesu, pea ʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo totatou maʼuli heʼegata. Koia, ʼe tonu ai ke tou ʼiloʼi—peʼe moʼoni koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sesu?