Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 15/6 p. 4-8
  • Neʼe Takitaki Feafeaʼi e Te ʼAtua Te Tohi ʼo Te Tohi-Tapu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Takitaki Feafeaʼi e Te ʼAtua Te Tohi ʼo Te Tohi-Tapu?
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Tonu Ke Nātou Faiga Mālohi
  • Ko Ai ʼAē ʼe Feala Ke Ina Fai He ʼu Tokoni ʼe ʼAoga Moʼoni?
  • He Koʼe Neʼe Fili He ʼu Tagata Ke Nātou Tohi Te Tohi-Tapu?
  • “Nee Ekenaki e Te Laumalie Maonioni”
    Te Tule Leʼo—2012
Te Tule Leʼo—1997
w97 15/6 p. 4-8

Neʼe Takitaki Feafeaʼi e Te ʼAtua Te Tohi ʼo Te Tohi-Tapu?

IA ʼAHO nei, kua fakapunamaʼuli ʼaupito age te ʼu meʼa faka felogoi ʼi te ʼu temi ki muʼa atu. Kua ʼi ai te ʼu telefoni, te ʼu fax, pea mo te ʼu olotinatea​—kae ki muʼa atu neʼe mole manatu he tahi, ʼe feala anai ʼi he temi ke mafola he ʼu logo ʼi te kele katoa ʼi he kiʼi moʼi temi pe e tahi.

Kae ʼe ʼi ai te faʼahiga felogoi makehe ʼaupito ʼe mole feala ke faʼifaʼitakiʼi e te tagata​—ko te fakahā e te ʼAtua tana ʼu manatu ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni. Neʼe takitaki e Sehova ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni te ʼu tagata e toko 40 ke nātou tohi tana Folafola, te Tohi-Tapu. Ohage pe ko te maʼu e te tagata te ʼu meʼa kehekehe moʼo fakahoko ʼo te faka felogoi, ʼo toe feiā aipe mo Sehova neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe moʼo takitaki te tohi ʼo te Tohi-Tapu.

Te ʼu Palalau Tonu ʼa Te ʼAtua. Neʼe fakahā e te ʼAtua te ʼu logo makehe ʼaē neʼe tohi ki muli age ʼi te Tohi-Tapu.a Ohage la, koutou vakaʼi te ʼu lekula ʼo te fuakava ʼo te Lao. Neʼe ʼui e Sehova kia Moisese, “Tohi te ʼu palalau ʼaenī maʼa koe, heʼe ʼau fai he fuakava mo koe pea mo Iselaele ʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼaia.” (Ekesote 34:27) Neʼe tohi e Moisese te ʼu “palalau” ʼaia ʼaē neʼe “fakahā age e te kau ʼaselo,” pea ʼi te temi nei ʼe feala ke tou maʼu te ʼu palalau ʼaia ʼi te Tohi-Tapu ʼi te koga tohi ʼo Ekesote, Levitike, Faka au, pea mo Teutalonome.​—Gāue 7:​53.

Ko te tokolahi ʼo te tahi ʼu polofeta, ʼo kau ai mo Isaia, mo Selemia, mo Esekiele, mo Amosi, mo Naume pea mo Mikea, neʼe foaki kia nātou e te ʼAtua te ʼu logo makehe ʼaki tana kau ʼaselo. ʼI ʼihi temi, neʼe kamata e te ʼu tagata ʼaia tanatou ʼu palalau ʼaki te kupuʼi palalau ʼaenī: “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova.” (Isaia 37:6; Selemia 2:2; Esekiele 11:5; Amosi 1:3; Mikea 2:3; Naume 1:​12) Pea neʼe nātou tohi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui age e te ʼAtua.

Ko Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Hā, Te ʼu Moemisi, Pea Mo Te ʼu Fakahā Makehe. Ko he meʼa ʼe hā ʼe ko he meʼa ʼe sio kiai he tahi, ko he meʼa ʼe hoko peʼe ko he logo ʼe hā faka milakulo ʼi te ʼatamai ʼo he tahi ʼe kei ʼala. Ohage la ko Petelo, mo Sake pea mo Soane, neʼe hā kia nātou ia Sesu ʼaē neʼe liliu ʼo kehe tona agaaga “ ʼi tanatou kua ʼaʼala lelei ake.” (Luka 9:​28-​36; 2 Petelo 1:​16-​21) ʼI ʼihi lakaga, neʼe foaki te ʼu logo ʼi he moemisi, peʼe ko he meʼa ʼe hā ʼi te pōʼuli, pea ko te logo ʼaia neʼe tohi ʼi te ʼatamai ʼo ia ʼaē neʼe ina fai te moemisi ʼaia lolotoga tana moe. Koia neʼe tohi e Taniela ʼo ina ʼui “te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā ʼi toku ʼulu ʼi toku moeʼaga”​—peʼe ohage ko tona fakaliliu e te tagata fakaliliu Tohi-Tapu ko Ronald A. Knox, “ ʼi taku takoto pea mo taku sio ki toku misi.”​—Taniela 4:​10.

Ko he tahi ʼaē neʼe fai ki ai e Sehova he fakahā makehe ʼaki tona laumālie, ʼe mahino ia neʼe tokaga tāfito ia ki te meʼa ʼaē neʼe hā kia ia, logope la neʼe kei ʼala. (Vakaʼi ia Gāue 10:​9-​16.) ʼI te Tohi-Tapu, ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupuʼi palalau “fakahā makehe” (ekʹsta·sis) ʼe faka ʼuhiga ki te ‘ ʼai ʼo he meʼa ki he tahi koga meʼa.’ ʼE ina faka ʼuhiga ki te fetogi ʼo te agaaga ʼo te ʼatamai. Ei, ko ia ʼaē ʼe fai ki ai he fakahā makehe ʼe mole tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼona tafa, kae ʼe tokaga tāfito ki te meʼa ʼaē ʼe hā kia ia. Neʼe lagi hoko ki te ʼapositolo ko Paulo te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē “neʼe ʼave [ai] ki te palatiso pea neʼe logo ki te ʼu palalau ʼe mole hona fakamahino, pea ʼe mole fakagafua ki he tagata ke ina fai.”​—2 Kolonito 12:​2-4.

ʼO mole hage ko nātou ʼaē neʼe nātou tohi te ʼu palalau tonu ʼa te ʼAtua, ko te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe hā kia nātou he ʼu meʼa pe neʼe nātou fai he ʼu moemisi pe neʼe fai kia nātou he ʼu fakahā makehe, neʼe feala kia nātou ke nātou fakamatala tonu te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou sisio kiai. Neʼe ʼui fēnei kia Hapakuke: “Tohi te meʼa ʼaē neʼe hā, pea tohi fakalelei ki he ʼu maka, ke feala kia ia ʼaē ʼe ina lau leʼolahi ke faigafua tana lau.”​—Hapakuke 2:2.

Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina faka ʼuhiga koa ko te ʼAtua neʼe mole ina takitaki lelei te tohi ʼo te ʼu koga ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, pea ʼe lelei age te ʼu koga tohi ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼu palalau fakahagatonu ʼa Sehova? Kailoa ia. ʼAki tona laumālie, neʼe tohi fakalelei e Sehova tana logo ʼi te ʼatamai ʼo te ʼu tagata faitohi fuli, ke fakahā ai te ʼu manatu ʼa te ʼAtua, kae mole ko te ʼu manatu ʼa te tagata. ʼI te fakagafua e Sehova ki te tagata faitohi ke ina filifili te ʼu palalau ʼaē ʼe lelei, neʼe ina takitaki te ʼatamai pea mo te loto ʼo te tagata faitohi ke ʼaua naʼa ina galoʼi he manatu maʼuhiga, pea ke hā lelei ko te ʼu palalau ʼaia neʼe ko he ʼu palalau neʼe haʼu mai te ʼAtua.​—1 Tesalonika 2:​13.

Ko Te Fakahā Fakaʼatua. ʼE maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu lea faka polofeta​—ko he ʼu hisitolia ʼe fakahā pea mo tohi fakatomuʼa—​pea ʼe mole feala ki te tagata ke ina fakahoko. Ko te tahi faʼifaʼitaki ʼe ko te fakanofo pea mo te fakaʼauha ʼo “te hau ʼo Heleni,” ko Alexandre le Grand, ʼaē neʼe fakakikite ia taʼu e 200 ʼi muʼa ʼo tona hoko! (Taniela 8:​1-8, 20-​22) ʼE toe fakahā foki e te Tohi-Tapu te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kae neʼe mole sio kiai te tagata. Ko te tahi faʼifaʼitaki ʼe ko te fakatupu ʼo te lagi pea mo te kele. (Senesi 1:​1-​27; 2:​7, 8) ʼE toe ʼi ai foki mo te ʼu fai palalau ʼaē neʼe hoko ʼi selo, ohage ko tona fakamatala ʼi te tohi ʼo Sopo.​—Sopo 1:​6-​12; 2:​1-6.

Kapau neʼe mole fakahā tonu e te ʼAtua te ʼu meʼa ʼaia ki te tagata faitohi, pea neʼe ina fakahā ki he tahi, ke feala ki te ʼu meʼa ʼaia ke kau ki te hisitolia ʼaē neʼe tohi, peʼe ki te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fakahā ʼi he taʼiake ki he tahi taʼiake ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe tohi ai te ʼu fakamatala ʼaia ʼi te Tohi-Tapu. (Vakaʼi te talanoa ʼi te pasina 7.) ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli, ʼe feala hatatou tui papau neʼe ko Sehova totonu ʼaē neʼe ina fakahā te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē neʼe hoko, pea neʼe ina takitaki te ʼu tagata faitohi ke tonu tanatou ʼu fakamatala, pea ke ʼaua naʼa nātou hilifaki kiai te tahi ʼu fakamatala peʼe ko he ʼu fagana. Neʼe tohi fēnei e Petelo ʼo ʼuhiga mo te ʼu lea faka polofeta: “Neʼe palalau ni ʼu tagata ʼaki te fakatotonu ʼa te ʼAtua, he neʼe uga nātou e te laumālie maʼoniʼoni.”b​—2 Petelo 1:​21.

Neʼe Tonu Ke Nātou Faiga Mālohi

Logope la ko te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu, “neʼe uga nātou e te laumālie maʼoniʼoni,” kae neʼe tonu ke nātou tokakaga lelei ki tanatou gāue. Ohage la ko Salomone “neʼe ina fakafuafua pea mo vakaʼi fakalelei, ke ina fefakahoahoaʼaki te ʼatu ʼu tāʼaga lea. Neʼe ina faigaʼi ke ina maʼu te ʼu palalau matamatalelei pea ke ina tohi te ʼu palalau ʼo te moʼoni ʼaē ʼe totonu.”​—Tagata Tānaki 12:​9, 10.

Neʼe tonu ki ʼihi tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ke nātou fai he ʼu kumi faigataʼa moʼo tohi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fakamatala. Ohage la ko Luka, neʼe ina tohi fēnei ʼo ʼuhiga mo tana Evaselio: “[Neʼe ʼau] toe toʼo ia meʼa fuli ʼaki te totonu talu mai te kamataʼaga, ke ʼau tohi atu kia te koe ʼi hona fakaʼaluʼalu ʼe tonu.” ʼE mahino ia, neʼe tapuakina e te laumālie ʼo te ʼAtua te ʼu faiga ʼa Luka, ʼo ina uga ia ia ke ina maʼu te ʼu fakamoʼoni faka hisitolia ʼaē ʼe feala ke falala kiai, pea ke ina fakalavelave ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe fakamalotoloto, ohage la ko te ʼu tisipulo ʼaē neʼe kei maʼuʼuli, ʼo lagi kau ai mo te faʼe ʼa Sesu, ia Malia. Pea ko te laumālie ʼo te ʼAtua neʼe ina takitaki ia Luka ke ina tohi lelei te ʼu meʼa ʼaia.​—Luka 1:​1-4.

ʼO mole hage ko te Evaselio ʼo Luka, ko te Evaselio ʼo Soane neʼe fai ʼaki te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe sio ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, pea neʼe tohi hili kiai taʼu e 65 ʼi te ʼosi mate ʼa Sesu. ʼE mahino papau ia, neʼe tokoni te laumālie ʼo Sehova ki te ʼatamai ʼa Soane ke tonu tana ʼu fakamatala, logope la te fakalaka ʼo te temi. Ko te faʼahi ʼaia neʼe ʼalutahi mo te meʼa ʼaē neʼe fakapapau e Sesu kia nātou ʼaē neʼe mulimuli kia te ia: “Kae ko te tokoni, te laumālie maʼoniʼoni, ʼaē ka fekauʼi mai anai e te Tāmai ʼi toku huafa, ʼe ko ia ʼaia ʼaē ka ina akoʼi anai kia koutou te ʼu meʼa fuli ʼaia, pea mo ina fakamanatuʼi atu anai ia meʼa fuli ʼaē neʼe ʼau tala atu kia koutou.”​—Soane 14:26.

ʼI ʼihi temi, ko te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu fakamatala ʼa ʼihi tagata faitohi Hisitolia ʼo te temi muʼa, ʼaē neʼe mole takitaki e te ʼAtua te tohi ʼo tanatou ʼu fakamatala. Neʼe tohi e Selemia te tohi ʼo ʼUluaki Hau pea mo te Lua Hau ʼo ina fai te faʼahi ʼaia. (2 Hau 1:​18) Neʼe fakaʼaogaʼi e Esitalasi te ʼu tohi e 14 ʼaē neʼe mole haʼu mai te ʼAtua, moʼo tohi ʼo te ʼUluaki pea mo te Lua Fakamatala, ʼo kau ai mo “te fakamatala ʼo te ʼu meʼa ʼo te ʼu ʼaho ʼo te Hau ko Tavite” pea mo te “Tohi ʼo te ʼu Hau ʼo Suta pea mo Iselaele.” (1 Fakamatala 27:24; 2 Fakamatala 16:11) Māʼiape la mo Moisese neʼe ina fakaʼaogaʼi “te tohi ʼo te ʼu Tau ʼa Sehova”​—ʼe mahino ia neʼe ko he tohi neʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamatala ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu tau ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua.​—Faka au 21:14, 15.

ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, neʼe tokoni moʼoni te laumālie maʼoniʼoni, ʼo ina uga te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ke nātou fili te ʼu fakamatala ʼaē neʼe moʼoni, pea neʼe tohi te ʼu meʼa ʼaia ʼi te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe takitaki e te ʼAtua.

Ko Ai ʼAē ʼe Feala Ke Ina Fai He ʼu Tokoni ʼe ʼAoga Moʼoni?

ʼE tuʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼatu ʼu tokoni ʼe ʼaoga moʼoni, pea ʼe fakatafito ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai te ʼu tagata faitohi popoto. Ohage la, neʼe tohi fēnei e Salomone: “Maʼa te tagata ʼe mole he meʼa ʼe lelei age ʼi te kai mo te ʼinu pea mo ina fakasio ki tona nefesi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼuhi ko tana gāue kinakina. Ko te meʼa foki la ʼaia neʼe ʼau sio kiai, ia ʼau, ko te meʼa ʼaia ʼe haʼu mai te nima ʼo te ʼAtua moʼoni.” (Tagata Tānaki 2:​24) Neʼe tohi e Paulo ko tana tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana neʼe ina fai “ ʼo mulimuli ki [tana] manatu,” kae neʼe ina toe ʼui foki: “ ʼE moʼoni ʼe ʼau toe manatu pe foki ʼe ʼau maʼu te laumālie ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 7:​25, 39, 40) ʼE mahino papau ia neʼe maʼu e Paulo te Laumālie ʼo te ʼAtua, koteʼuhi neʼe tohi e te ʼapositolo ko Petelo, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e Paulo neʼe ina tohi “ ʼaki te poto ʼaē neʼe foaki kia ia.” (2 Petelo 3:​15, 16) Koia, neʼe ina fakahā tana manatu, ʼo mulimuli ki te takitaki ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua.

Kapau neʼe fakahā e te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu tanatou manatu totonu, neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua nātou ako, pea neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe nātou maʼu. Tou tui papau ko tanatou ʼu fakamatala ʼe ʼalutahi mo te ʼu manatu ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tohi ai neʼe liliu ko he ʼu koga ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.

ʼE mahino ia, ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu palalau ʼa ʼihi neʼe mole tonu tanatou ʼu manatu. (Vakaʼi ia Sopo 15:15 pea mo 42:7.) ʼE toe ʼi ai foki mo te ʼu fakamatala ʼaē ʼe fakahā ai te tuʼania ʼa te ʼu kaugana ʼo te ʼAtua, logope ko te ʼu fakamatala ʼaia neʼe mole nātou fakahā te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko.c ʼI te fakahā e te tagata faitohi tana ʼu manatu ʼa ia totonu, neʼe takitaki ia ia e te laumālie ʼo te ʼAtua ke ina tohi he ʼu meʼa ʼe totonu, pea ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe ʼaoga moʼo fakahā te ʼu manatu hala. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, ko te ʼu vaega fuli ʼo he tohi faka Tohi-Tapu ʼe nātou fakahā ki te tagata pe ki te fafine lautohi ʼaē ʼe poto, peʼe tonu te manatu ʼa te tagata faitohi.

Moʼo fakanounou, ʼe feala hatatou tui papau ko te Tohi-Tapu katoa ʼe ko te folafola ʼa te ʼAtua. ʼE mahino ia, neʼe vakavakaʼi e Sehova ke ʼalutahi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu pea mo tana fakatuʼutuʼu, pea neʼe ina foaki te ʼu akonaki fuli ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼaē ʼe fia tauhi kia te ia.​—Loma 15:4.

He Koʼe Neʼe Fili He ʼu Tagata Ke Nātou Tohi Te Tohi-Tapu?

Neʼe fakahā e Sehova tona poto lahi ʼi tana fakaʼaogaʼi he ʼu tagata ke nātou tohi te Tohi-Tapu. Koutou fakatokagaʼi te puani ʼaenī: Kapau neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua he ʼu ʼaselo ki te faʼahi ʼaia, ʼe ʼaoga moʼoni anai koa te Tohi-Tapu kia tatou? ʼE moʼoni, ʼe lagi tou leleiʼia anai te lau ʼo te ʼu fakamatala ʼa te kau ʼaselo ʼo ʼuhiga mo te ʼu kalitate pea mo te ʼu agaaga ʼa Sehova. Kae kapau neʼe mole ʼi ai he ʼu tagata moʼo tohi ʼo te Tohi-Tapu, ʼe lagi faigataʼa anai hatatou mahino ki te logo ʼo te Tohi-Tapu.

Koʼeni tona fakatā: Neʼe feala ke fakahā pe e te Tohi-Tapu ko te Hau ko Tavite neʼe tono mo fai fakapō pea neʼe fakahemala ki muli age. Kae ʼe lelei age hatatou lau te ʼu palalau ʼaē neʼe fai tonu e Tavite, ʼi tana fakahā tona loto tuʼania ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai, pea ʼi tana kole kia Sehova ke fakamolemole age kia ia! Neʼe ina tohi fēnei: “Ko taku agahala ʼe nofo tuʼumaʼu ʼi ʼoku muʼa.” “Ko he loto lavea mo taʼomia, Ê ʼAtua, ʼe mole ke fehiʼa anai ki ai.” (Pesalemo 51:​3, 17) Koia, ʼe lelei te ʼu agaaga kehekehe ʼo te Tohi-Tapu ʼuhi ko te ʼu tagata kehekehe ʼaē neʼe nātou tohi.

ʼIo, neʼe fai e Sehova te tonu ʼaē ʼe lelei moʼo foaki mai kia tatou tana Folafola. Logope la neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu tagata heʼe haohaoa pea mo vaivai, kae neʼe takitaki nātou e te laumālie maʼoniʼoni ke mole nātou fai he ʼu hala ʼi tanatou ʼu tohi. Koia, ko te Tohi-Tapu ʼe mole hona fakatatau. ʼE tonu tana ʼu tokoni, pea ʼe feala hatatou falala ki tana ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te Palatiso ʼaē ka fakatuʼu anai ʼi te kele.​—Pesalemo 119:105; 2 Petelo 3:​13.

He koʼe ʼe mole koutou fakatuʼutuʼu ke koutou lau he koga faka Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli? Neʼe tohi fēnei e Petelo: “Koutou maʼu he holi mālohi ki te huʼa pipi ʼaē ʼe mole fio ʼa te folafola, ke feala ʼaki te huʼa pipi ʼaia ke koutou tuputupu ki te hāofaki.” (1 Petelo 2:2) Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, ʼe koutou fakatokagaʼi anai ko te Tohi-Tapu katoa “ ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu, koteʼuhi ke maʼu katoa e te tagata ʼa te ʼAtua te ʼu kalitate ʼaē ʼe ʼaoga, ke ina maʼu ia meʼa fuli ʼe ʼaoga ki te gāue lelei fuli pe.”​—2 Timoteo 3:​16, 17.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼI te temi ʼaē neʼe foaki ai te ʼu Folafola e Hogofulu, ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe tohi fakahagatonu “ ʼaki te tuhi ʼo te ʼAtua.” ʼOsi ʼaia pea neʼe tohi ai e Moisese te ʼu folafola ʼaia ʼi te ʼu takaiga tohi peʼe ko te ʼu tahi ʼu pepa.​—Ekesote 31:18; Teutalonome 10:​1-5.

b Ko te kupu faka Keleka pheʹro ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupuʼi palalau “neʼe uga nātou,” ʼe ʼi ai tona tahi fakaʼaoga ia Gāue 27:15, 17, pea ʼe talanoa ki he vaka ʼe faka gaholo e te matagi. Koia, ko te laumālie maʼoniʼoni ‘neʼe ina takitaki’ te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe uga nātou ke nātou tekeʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole haʼu mai te ʼAtua, pea ke nātou tohi pe te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni.

c Kapau ʼe koutou fia vakaʼi he ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koutou vakaʼi ia 1 Hau 19:4 mo te vaega 14 pea mo te 18; Sopo 10:​1-3; Pesalemo 73:12, 13, 21; Sonasi 4:​1-3, 9; Hapakuke 1:​1-4, 13.

[Talanoa ʼo te pasina 7]

Neʼe ʼIloʼi Feafeaʼi e Moisese Te ʼu Meʼa Fuli ʼAē Neʼe Ina Tohi?

NEʼE tohi e Moisese te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Senesi, kae ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina tohi neʼe kua fualoa tona hoko ki muʼa atu ka mole heʼeki tupu. Kae neʼe lava feafeaʼi ke ina ʼiloʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia? Neʼe lagi fakahā fakahagatonu age e te ʼAtua kia ia, pe neʼe lagi ʼiloʼi e Moisese te ʼu meʼa ʼaia ʼuhi ko te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai e te tahi taʼiake ki te tahi taʼiake. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe maʼuli fualoa age te hahaʼi ʼo te temi ʼaia, koia ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e Moisese ʼi te tohi ʼo Senesi neʼe lagi fakahā mai ia Atama kia Moisese ʼaki te ʼu tagata ʼo te ʼu taʼiake kehekehe pe e nima​—ko Metusela, ko Semi, ko Isaake, ko Levi, pea mo Amelame.

Tahi ʼaē meʼa, neʼe lagi vakaʼi e Moisese te ʼu fakamatala ʼaē neʼe kua tohi. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe lelei hatatou fakatokagaʼi, neʼe fakaʼaogaʼi lahi e Moisese te kupuʼi palalau “koʼeni te hisitolia ʼo,” ʼi muʼa ʼo tana tohi te higoa ʼo te tagata ʼaē neʼe talanoa ki ai. (Senesi 6:9; 10:1; 11:10, 27; 25:12, 19; 36:​1, 9; 37:2) ʼE ʼui e ʼihi tagata sivi Tohi-Tapu, ko te kupu faka Hepeleo toh·le·dhohthʹ ʼaē ʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te kupu “hisitolia,” ʼe faka ʼuhiga ki he tohi faka hisitolia neʼe kua tohi, pea neʼe fakaʼaogaʼi e Moisese moʼo fai ʼaki tana tohi. ʼE mahino ia, ʼe mole feala hatatou ʼiloʼi papau pe neʼe hoko feiā.

Neʼe lagi fakaʼaogaʼi e Moisese te ʼu faʼahiga fai e tolu ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi ʼoluga, moʼo fai te tohi ʼo Senesi​—te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahā fakahagatonu e te ʼAtua kia te ia, te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamatala age e tana ʼu kui, pea mo te ʼu fakamatala ʼaē neʼe kua tohi. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe ko te laumālie ʼo Sehova ʼaē neʼe ina takitaki ia Moisese. Koia, ʼe feala hatatou tui papau ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tohi ʼe ko te ʼu folafola ʼa te ʼAtua.

[Paki ʼo te pasina 4]

ʼI te ʼu ʼaluʼaga kehekehe, ko te ʼAtua neʼe ina uga te ʼu tagata ke nātou tohi te Tohi-Tapu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae