ʼE Koutou Agatonu Anai Koa Ohage Ko Elia?
“ ʼE ʼau fekauʼi atu kia koutou ia Elia, te polofeta, ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova.”—Malakia 4:5.
1. Hili kiai teitei taʼu e 500 ʼi te kua nonofo ʼa te kau Iselaelite ʼi te Kele ʼo te Fakapapau, koteā te faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko?
“KO HE fenua ʼe lahi ai te huʼa pipi pea mo te meli.” (Ekesote 3:7, 8) Neʼe ko te fenua ʼaia ʼaē neʼe foaki e Sehova ʼAtua ki te kau Iselaelite ʼi tanatou ʼosi mavae mai te popūla ʼi Esipito, ʼi te 16 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae koʼeni, kua hili sēkulō e 5, pea ʼi te temi ʼaia kua hoko ki te hogofulu telepi ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele te hoge lahi. ʼE mole kei ʼi ai he moʼi vao. Kua mamate te ʼu manu, pea neʼe mole ʼua lolotoga taʼu e tolu vaelua. (1 Hau 18:5; Luka 4:25) He koʼe kua hoko te malaʼia ʼaia?
2. Koteā te tupuʼaga ʼo te faigataʼaʼia ʼo te fenua ʼo Iselaele?
2 Neʼe tupu ʼuhi ko te ʼapositasia. Neʼe maumauʼi e te Hau ko Akape te Lao ʼa te ʼAtua, he neʼe ʼohoana mo te taʼahine ʼaliki ʼo Kanaane, ko Sesapele, pea neʼe ina fakagafua kia ia ke ina fakahū te lotu ʼo Paale ki Iselaele. Pea ko te meʼa ʼaē neʼe kovi tāfito, neʼe ina laga te fale lotu ki te ʼatua hala ʼaia ʼi Samalia, te kolo tāfito. Koia, neʼe faihala ai te kau Iselaelite ʼo nātou manatu, kapau ʼe nātou tauhi kia Paale, pea ʼe ina fakatō anai he ʼua lahi maʼa nātou! Kae ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakatokaga e Sehova, ʼi te temi ʼaia kua ʼamanaki ke ‘molehi nātou ʼi tonatou fenua lelei.’—Teutalonome 7:3, 4; 11:16, 17; 1 Hau 16:30-33.
Ko He Fakamoʼoni Fakaofoofo ʼo Te ʼUhiga ʼo Te ʼAtua
3. Neʼe fakatokagaʼi feafeaʼi e te polofeta ko Elia te fihifihia moʼoni ʼo Iselaele?
3 ʼI te kamata ʼo te hoge, neʼe ʼui fēnei e te polofeta agatonu ʼa te ʼAtua ko Elia, ki te Hau ko Akape: “Ohage pe ko te moʼoni ʼo te maʼuli ʼa Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele ʼaenī ʼe ʼau tuʼu ai ʼi ʼona muʼa, ʼe mole ʼi ai anai lolotoga te ʼu taʼu ʼaia he hahau pea mo he ʼua, gata pe mo kapau ʼe ko te fakatotonu ʼo taku folafola!” (1 Hau 17:1) ʼI te hoko ʼo te tala fakamataku ʼaia, neʼe tukugakoviʼi e te Hau ia Elia, ʼo ina ʼui neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu te malaʼia ki Iselaele. Kae neʼe tali e Elia ʼe ko te hala ʼo Akape pea mo tona loto fale, ʼuhi ko tanatou ʼapositasia ʼi tanatou atolasio kia Paale. Moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼaia, neʼe uga e te polofeta ʼa Sehova ke fakatahiʼi e te Hau ko Akape ia Iselaele katoa ʼi te Moʼuga ʼo Kalemeli, mo te toko 450 kau polofeta ʼa Paale pea mo te toko 400 kau polofeta ʼo te pou taputapu. Neʼe fakatahi kiai ia Akape pea mo tana hahaʼi, ʼo lagi nātou manatu ʼe fakagata anai ʼi te lakaga ʼaia te hoge. Kae neʼe fakatokagaʼi e Elia te faʼahi ʼe maʼuhiga age ia. Neʼe ina fehuʼi fēnei: “ ʼO aʼu ki ʼafea takotou lotolotolua ki he ʼu manatu kehekehe e lua? Kapau ko Sehova te ʼAtua moʼoni, koutou mulimuli kia te ia; kae kapau ko Paale, koutou mulimuli kia ia.” Neʼe mole tali age e te kau Iselaelite he meʼa.—1 Hau 18:18-21.
4. Moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼo ʼuhiga mo te ʼuhiga ʼAtua, koteā te puleʼaki ʼaē neʼe fai e Elia?
4 Lolotoga ni ʼu taʼu neʼe faiga te kau Iselaelite ke nātou fefioʼaki te tauhi kia Sehova pea mo te tauhi kia Paale. Moʼo fakatokatoka te fihifihia ʼo te ʼuhiga ʼAtua, neʼe kole e Elia, ke nātou fai he fihi. ʼE ina teuteuʼi anai he vitulo kei mui ke sakilifisioʼi, pea ʼe teuteuʼi anai e te kau polofeta ʼo Paale he tahi vitulo. Neʼe ʼui e Elia ʼi te temi ʼaia: “ ʼE tonu ke koutou pāui ki te huafa ʼo tokotou ʼatua, pea ko ʼau, ʼi toku faʼahi, ʼe ʼau pāui anai ki te huafa ʼo Sehova; pea ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke hoko, ko te ʼAtua moʼoni ʼaē ka ina tali ʼaki te afi ʼe ko te ʼAtua moʼoni.” (1 Hau 18:23, 24) Koutou fakakaukauʼi age muʼa ki he afi ʼe tō mai te lagi moʼo tali ki te faikole!
5. Neʼe fakahā feafeaʼi te mole he ʼaoga ʼo te tauhi kia Paale?
5 ʼE fakaafe e Elia te kau polofeta ʼo Paale ke nātou kamata. Neʼe nātou teuteuʼi te vitulo ki te sakilifisio pea mo nātou fakatakoto ki te ʼaletale. Neʼe nātou haʼele ketu ʼo takafoli te ʼaletale, pea mo nātou faikole fēnei: “Ê Paale, tali mai kia mātou!” Neʼe hoko atu te meʼa ʼaia ʼo kamata “mai te uhu ʼo aʼu ki te fetapā.” Neʼe vāʼi nātou e Elia, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou pāui leʼolahi.” Neʼe lagi maʼumaʼua ia Paale ki he faʼahi maʼuhiga, peʼe “lagi moe pea ʼe tonu ke ʼala ake!” Mole fualoa, pea liliu te kau polofeta ʼo Paale ʼo aga fakavale. Koutou sisio, ʼe nātou hele hele ia nātou totonu, pea ʼe hali te toto ʼo tonatou ʼu lavea. Pea ko he logoaʼa lahi ʼaē neʼe hoko ʼi te kalaga leʼolahi ʼa te toko 450! Kae ʼe mole he tali ki te ʼu pākalaga ʼaia.—1 Hau 18:26-29.
6. Koteā ʼaē neʼe teuteuʼi e Elia ʼo ʼuhiga mo te ʼahiʼahiʼi ʼo te ʼuhiga ʼAtua?
6 Ko te temi leva ʼaenī ʼo Elia. Neʼe ina toe laga te ʼaletale ʼa Sehova, mo keli te tafega vai laulahi neʼe ina takafoli te ʼaletale, pea neʼe ina tuku kiai te sakilifisio. ʼOsi ʼaia pea ina huaʼi te vai ki te ʼu fafie pea mo te sakilifisio. Ko foʼi ipu vai lalahi pea mo laulahi e 12 neʼe huaʼi ki te ʼaletale, ʼo aʼu ki te fonu mo te tafega vai. Koutou fakakaukau age muʼa ki te talitali ʼa te hahaʼi ʼi te temi ʼaē neʼe faikole fēnei ai ia Elia: “Ê Sehova, te ʼAtua ʼo Apalahamo, mo Isaake, pea mo Iselaele, ke nātou ʼiloʼi ʼi te ʼaho ʼaenī ko koe te ʼAtua ʼo Iselaele, pea ko ʼau tau kaugana pea ʼaki tau folafola neʼe ʼau fai te ʼu meʼa fuli ʼaenī. Tali mai kia te ʼau, Ê Sehova, tali mai, ke feala ai ki te ʼu hahaʼi ʼaenī ke nātou ʼiloʼi ko koe, Sehova te ʼAtua moʼoni pea neʼe ko koe ʼaē neʼe ke fakatafoki tonatou loto.”—1 Hau 18:30-37.
7, 8. (a) Neʼe tali feafeaʼi e Sehova te faikole ʼa Elia? (b) Koteā ʼaē neʼe fakahoko ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te Moʼuga ʼo Kalemeli?
7 Moʼo tali ki te faikole ʼa Elia, ‘neʼe tō mai te lagi te afi ʼa Sehova pea neʼe ina fakaulo tana mōlaga, mo te fafie, mo te ʼu maka, pea mo te efu, pea mo ina fakamoamoa te vai fuli ʼaē neʼe ʼi te luo.’ Neʼe tulolo te hahaʼi, pea mo nātou ʼui fēnei: “Ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni! ʼE ko Sehova te ʼAtua moʼoni!” (1 Hau 18:38, 39) ʼI te temi ʼaia neʼe fakahoko ai e Elia te meʼa maʼuhiga. Neʼe ina fakatotonu fēnei: “Koutou puke te kau polofeta ʼo Paale! Ke ʼaua naʼa hāo he tahi!” ʼI te ʼosi tāmateʼi ʼo nātou ʼaia ʼi te liuʼa ʼo Kisone, neʼe fakapōʼuli te lagi. Moʼo fakaʼosi, neʼe tō te ʼua lahi ʼo gata ai te hoge!—1 Hau 18:40-45; vakaʼi ia Teutalonome 13:1-5.
8 Neʼe ko he toe ʼaho lahi! Neʼe mālo ia Sehova ʼi te fakamoʼoni fakaofoofo ʼaia ʼo tona ʼuhiga ʼAtua. Pea tahi ʼaē, ʼaki te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko, tokolahi ʼi te kau Iselaelite neʼe nātou toe liliu ki te ʼAtua. ʼI te ʼaluʼaga ʼaia pea mo te tahi ʼu ʼaluʼaga, neʼe fakahā lelei ai e Elia ko ia ko te polofeta agatonu, pea neʼe ina fakatātā he meʼa neʼe tonu ke hoko.
ʼE Tonu Koa Ke Haʼu Ia “Elia Te Polofeta”?
9. Koteā ʼaē neʼe fakakikite ia Malakia 4:5, 6?
9 Ki muli age, ʼaki ia Malakia, neʼe fakakikite fēnei e te ʼAtua: “Koʼeni! ʼE ʼau fekauʼi atu kia koutou ia Elia, te polofeta, ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova. Pea ʼe tonu anai ke ina fakatafoki te loto ʼo te ʼu tāmai ki te ʼu foha pea mo te loto ʼo te ʼu foha ki te ʼu tāmai, ke mole ʼau haʼu pea mo ʼau tāʼi te kele, ʼo fakaʼauha.” (Malakia 4:5, 6) Neʼe maʼuli ia Elia teitei taʼu e 500 ʼi muʼa ʼo te tala ʼo te ʼu palalau ʼaia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu palalau ʼaia neʼe ko he lea faka polofeta, neʼe talitali te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi ke hoko te haʼu ʼo te Elia ʼaia.—Mateo 17:10.
10. Neʼe ko ai te Elia ʼaē neʼe fakakikite, pea ʼe tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
10 Ko ai te Elia ʼaia ʼaē neʼe tonu ke haʼu? Neʼe fakahā e Sesu Kilisito pe ko ai, ʼi tana ʼui ʼaē: “Mai ia ʼaho ʼo Soane Patita ʼo kaku mai ki te lakaga nei, ʼe ko te puleʼaga ʼo selo ʼaē ʼe laka fakamālohi kiai te ʼu tagata, pea ko nātou ʼaē ʼe laka fakamālohi ʼe nātou maʼu. He ko te kau polofeta fuli pea mo te lao, neʼe nātou folafola faka polofeta ʼo kaku kia Soane. Pea kapau ʼe koutou faka tui ki ai: ko ia, ʼe ko te ‘Elia ʼe tōfiga ke haʼu.’ ” Ei, neʼe ko Soane Patita ʼaē neʼe ina fakatā te Elia ʼaē neʼe fakakikite. (Mateo 11:12-14; Maleko 9:11-13) Neʼe ʼui e te ʼaselo ki te tāmai ʼo Soane, ia Sakalia, ʼe maʼu anai e Soane te “laumālie pea mo te mālohi ʼo Elia” pea ʼe ina “teuteuʼi [anai] maʼa Sehova te hahaʼi kua lelei.” (Luka 1:17) Ko te papitema ʼaē neʼe fai e Soane neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ia muʼa ʼo te hahaʼi kua fakahemala he tahi mai tana agahala ki te Lao, ʼaē neʼe tonu ke ina taki te kau Sutea kia Sesu. (Luka 3:3-6; Kalate 3:24) Koia ko te gāue ʼa Soane neʼe ko te ‘teuteuʼi maʼa Sehova he hahaʼi kua lelei.’
11. ʼI te Penikosite, koteā ʼaē neʼe ʼui e Petelo ʼo ʼuhiga mo te “ ʼaho ʼo Sehova,” pea neʼe hoko ʼi te temi fea?
11 Neʼe fakahā e te gāue ʼa Soane Patita ʼi tona ʼuhiga “Elia,” te kua ōvi mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova.” Neʼe toe fakahā e te ʼapositolo ko Petelo te kua ōvi mai ʼo te ʼaho ʼaia, ʼaē ka fakafeagai ai te ʼAtua ki tona ʼu fili, pea mo ina taupau tana hahaʼi. Neʼe ina fakahā ko te ʼu meʼa faka milakulo ʼaē neʼe hoko ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe ko te fakahoko ʼaia ʼo te lea faka polofeta ʼo Soele ʼo ʼuhiga mo te tufa ʼo te laumālie ʼa te ʼAtua. Neʼe fakahā e Petelo neʼe tonu ke hoko te faʼahi ʼaia ʼi muʼa ʼo “te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova.” (Gāue 2:16-21; Soele 2:28-32) Neʼe ko te taʼu 70 ʼo totatou temi ʼaē neʼe fakahoko ai e Sehova tana Folafola, ʼo ina uga te kau solia Loma ke nātou fakahoko te fakamāu fakaʼatua ki te puleʼaga ʼaē neʼe ina līaki tona ʼAlo.—Taniela 9:24-27; Soane 19:15.
12. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Paulo mo Petelo ʼo ʼuhiga mo te hoko mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova”? (b) He koʼe ko te gāue ʼaē neʼe fai e Elia neʼe ina fakatā he meʼa neʼe hoko moʼoni?
12 Kae neʼe ʼi ai te tahi meʼa neʼe tonu ke hoko, ʼi te hili ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi. Neʼe fakapipiki e te ʼapositolo ko Paulo te hoko mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova” pea mo te ʼi henī ʼo Sesu Kilisito. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe talanoa te ʼapositolo ko Petelo ki te ʼaho ʼaia ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te “lagi foʼou pea mo te kele foʼou” ʼaē ka haʼu. (2 Tesalonika 2:1, 2; 2 Petelo 3:10-13) Koutou manatuʼi neʼe tatau te gāue ʼaē neʼe fai e Soane Patita mo te gāue ʼo Elia, ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova” ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Ko te fakatokagaʼi ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe ina fakahā lelei ʼe hoko anai he meʼa ki muli age, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakatātā ʼaki te gāue ʼaē neʼe fai e Elia. Koteā koa te meʼa ʼaia?
ʼE Nātou Maʼu Te Laumālie ʼo Elia
13, 14. (a) Koteā ʼaē ʼe tatau ai te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Elia pea mo te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e te kau Kilisitiano fakanofo ia ʼaho nei? (b) Koteā ʼaē neʼe fai e te kau ʼaposita ʼo te Keletiate?
13 Neʼe mole gata pe te tatau ʼo te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Elia mo te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Soane Patita, kae neʼe toe tatau foki mo te ʼu gāue ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te ʼu temi maʼuhiga ʼaenī, ʼaē ka iku ki te hoko mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova.” (2 Timoteo 3:1-5) ʼAki te laumālie pea mo te mālohi ʼo Elia, ʼe nātou lagolago agatonu ki te tauhi moʼoni. Pea neʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia! ʼI te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo ʼa Kilisito, neʼe hoko te ʼapositasia ʼi te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni, ohage ko te mafola ʼo te tauhi ʼo Paale ʼi Iselaele ʼi te temi ʼo Elia. (2 Petelo 2:1) Neʼe kamata fakahū e te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ko nātou ko he kau Kilisitiano, te ʼu akonaki mo te ʼu aga faka lotu hala ki te Lotu Faka Kilisitiano. Ohage la neʼe nātou tali te akonaki pagani ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe ʼui ʼe maʼu e te tagata he nefesi tuputupua. (Tagata Tānaki 9:5, 10; Esekiele 18:4) Neʼe mole kei fakaʼaogaʼi e te kau ʼaposita ʼo te Keletiate te huafa ʼo te ʼAtua moʼoni pe e tahi, ko Sehova, kae kua nātou tauhi ki te Tahitolu. Neʼe nātou toe tali mo te aga ʼe tatau mo te tauhi kia Paale, ʼaē ko te tuʼutuli ʼi muʼa ʼo te ʼu paki ʼo Sesu pea mo tona faʼe, ko Malia. (Loma 1:23; 1 Soane 5:21) Kae ʼe mole gata pe ki te ʼu meʼa ʼaia.
14 Talu mai te 19 sēkulō, neʼe kamata lotolotolua te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼo ʼuhiga mo te ʼu koga ʼo te Tohi-Tapu. Ohage la, neʼe nātou līaki te fakamatala ʼo te fakatupu ʼaē ʼe talanoa ki ai te tohi ʼo Senesi, kae nātou tali te akonaki ʼo te evolisio, ʼo nātou ʼui ʼe fakamoʼoni kiai “te ʼu meʼa fakapoto lalahi.” ʼE fakafeagai fakahagatonu te faʼahi ʼaia ki te ʼu akonaki ʼa Sesu Kilisito pea mo tana ʼu ʼapositolo. (Mateo 19:4, 5; 1 Kolonito 15:47) Kae, ohage ko Sesu pea mo tana ʼu ʼuluaki tisipulo, ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie ia ʼaho nei, ʼe nātou faka maʼuhigaʼi te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatupu.—Senesi 1:27.
15, 16. ʼO mole hage ko te Keletiate, ko ai ʼaē neʼe ina maʼu tuʼumaʼu te meʼa kai fakalaumālie, pea ʼe nātou maʼu feafeaʼi te meʼa kai ʼaia?
15 ʼI te hū ʼa te mālama ʼaenī ki “te temi fakaʼosi,” kua hoge te Keletiate ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Taniela 12:4; Amosi 8:11, 12) Kae neʼe maʼu tuʼumaʼu “ ʼi tona temi totonu” e te kiʼi kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo te meʼa kai fakalaumālie mai te ʼAtua ohage pe ko te tokaga ʼa Sehova ke ʼi ai he meʼa kai ʼa Elia lolotoga te hoge ʼaē neʼe hoko ʼi tona temi. (Mateo 24:45; 1 Hau 17:6, 13-16) ʼI te temi muʼa, neʼe ʼiloʼi te kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼaki te higoa ʼaē ko te kau ako faka malamanei ʼo te Tohi-Tapu, kae ki muli mai neʼe nātou maʼu te higoa faka Tohi-Tapu ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.—Isaia 43:10.
16 Neʼe maʼuliʼi e Elia te faka ʼuhiga ʼo tona higoa, ʼaē “Ko toku ʼAtua ʼe ko Sehova.” Ko Te Tule Leʼo, ʼaē ko te nusipepa tāfito ʼa te kau kaugana ʼa Sehova ʼi te kele, ʼe ina fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu te huafa ʼo te ʼAtua. ʼI tona fakahagatonu, neʼe tala e te lua nusipepa (ʼo ʼAukusito 1879) tana falala ʼaē ʼe ko Sehova ʼaē ʼe lagolago ki te nusipepa ʼaia. ʼE fakahā e te nusipepa ʼaia pea mo ʼihi ʼatu ʼu tohi ʼo te Sosiete Watch Tower, te ʼu akonaki ʼaē ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu ʼo te Keletiate pea mo te ʼu lotu ʼo Papiloni Lahi, te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala, pea ko te ʼu tohi ʼaia ʼo te Sosiete ʼe nātou lagolago ki te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu.—2 Timoteo 3:16, 17; Fakahā 18:1-5.
ʼE Nātou Nofo Agatonu ʼi Te ʼu ʼAhiʼahiʼi
17, 18. Koteā ʼaē neʼe fai e Sesapele ʼi te tāmateʼi ʼo te kau polofeta ʼo Paale, pea koteā te tokoni ʼaē neʼe fai kia Elia?
17 Ko te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau takitaki lotu ʼo ʼuhiga mo te ʼu tala ʼaia, neʼe tatau mo te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesapele ʼi tana ʼiloʼi ʼaē neʼe matehi e Elia te ʼu polofeta ʼa Paale. Neʼe ina fekauʼi te tagata ʼave logo ki te polofeta agatonu ʼaia ʼa Sehova, ʼo ina fakapapau age ʼe ina matehi anai ia ia. Neʼe mole ko he fakahuahua, koteʼuhi neʼe kua matehi e Sesapele te kau polofeta ʼe tokolahi ʼa te ʼAtua. ʼI tana mataku, neʼe hola ia Elia ki te potu toga mo hihifo ʼo Pele-Sepa. Neʼe ina tuku ʼi te potu ʼaia tana tagata kaugana, pea neʼe toe ʼalu mamaʼo ia Elia ʼi te toafa, ʼo faikole ke mate. Kae neʼe mole līaki e Sehova tana polofeta. Neʼe hā te ʼaselo kia Elia, moʼo teuteuʼi ia ia ki he fagona loaloaga ki te Moʼuga ʼo Holepe. Koia neʼe ina maʼu ai tana meʼa kai ki te fagona ʼaho e 40 ʼaia, pea mo kilometa e 300. ʼI Holepe, neʼe palalau te ʼAtua kia ia hili te fakahā fakaofoofo ʼo tona mālohi, ʼaki te matagi lahi, mo te mafuike, pea mo te afi. Neʼe mole nofo ia Sehova ʼi te ʼu meʼa mālohi ʼaia ʼaē neʼe hoko. Ko te ʼu mālohi ʼaia neʼe ko te gāue ʼo te laumālie maʼoniʼoni, peʼe ko tona mālohi gāue. Pea neʼe palalau ia Sehova ki tana polofeta. Koutou fakakaukauʼi te toe lotomālohi ʼo Elia ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko. (1 Hau 19:1-12) E feafeaʼi mo kapau, ohage ko Elia, ʼe tou matataku ʼuhi ko te ʼu fakafeagai ʼo te ʼu fili ʼo te tauhi moʼoni? Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Elia ʼe tonu ke tokoni kia tatou ke tou ʼiloʼi ko Sehova ʼe mole ina līaki tana hahaʼi.—1 Samuele 12:22.
18 Neʼe fakahā lelei e te ʼAtua neʼe kei toe te gāue ʼaē neʼe tonu ke fai e Elia ʼi tona ʼuhiga polofeta. Pea tahi ʼaē meʼa, logope la neʼe manatu Elia neʼe ko ia tokotahi pe ʼaē neʼe tauhi ki te ʼAtua moʼoni ʼi Iselaele, neʼe fakahā age e Sehova kia ia ko hahaʼi ʼe toko 7 000 neʼe mole nātou tulolo ia muʼa ʼo Paale. Pea neʼe fakaliliu e te ʼAtua ia Elia ki tana gāue. (1 Hau 19:13-18) Ohage ko Elia ʼe feala ke mole tukunoaʼi tatou e te ʼu fili ʼo te tauhi moʼoni. ʼE feala ke fakatagaʼi mālohi tatou, ohage ko tona fakakikite e Sesu. (Soane 15:17-20) ʼI ʼihi temi, ʼe lagi feala ke tou matataku. Kae ʼe feala ke tou hage ko Elia, ʼaē neʼe ina maʼu te ʼu fakapapau fakaʼatua pea neʼe kātaki ʼaki he agatonu ʼi te tauhi kia Sehova.
19. Koteā ʼaē neʼe hoko ki te kau Kilisitiano fakanofo lolotoga te ʼUluaki Tau Faka Malamanei?
19 ʼUhi ko te fakataga lahi ʼaē neʼe hoko lolotoga te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, ko ʼihi ʼu Kilisitiano fakanofo neʼe nātou matataku pea neʼe nātou fakagata tanatou fai faka mafola. Neʼe nātou faihala ʼi tanatou manatu ʼaē kua ʼosi tanatou gāue ʼi te kele. Neʼe mole līaki nātou e te ʼAtua, kae ʼi tona manavaʼofa, neʼe tokoni kia nātou, ohage pe ko tana foaki te meʼa kai kia Elia. Ohage ko Elia, neʼe tali e te kau fakanofo agatonu ʼaia te fakatonutonuʼi ʼo nātou e te ʼAtua pea neʼe nātou toe fakahoko te gāue. Neʼe mahino kia nātou ʼe ko he pilivilesio lahi te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga.
20. Ia ʼaho nei, koteā te pilivilesio ʼaē ʼe foaki kia nātou ʼaē ʼe agatonu ohage ko Elia?
20 ʼI tana lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo tana ʼi henī, neʼe fakahā e Sesu te gāue faka malamanei ʼaē ʼe tonu ke fakahoko katoa, ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī. (Mateo 24:14) Ia ʼaho nei, ʼe fakahoko e te gāue ʼaia e te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tonatou ʼu toko miliona tēhina mo tuagaʼane, ʼaē ʼe nātou fakaʼamu ke nātou maʼuʼuli ʼi te palatiso ʼi te kele. Ko te fakahoko ʼo te gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo aʼu ki tona fakaʼosi, ʼe ko he pilivilesio ʼe foaki kia nātou ʼaē ʼe nātou agatonu ohage ko Elia.
Tou Agatonu Ohage Ko Elia
21, 22. (a) Koteā te gāue ʼaē ʼe ʼuluaki fakahoko e te kau Kilisitiano fakanofo ia ʼaho nei? (b) Ko ai ʼaē ʼe tokoni ki te fakahoko ʼo te gāue fai faka mafola, pea he koʼe ʼe ʼaoga te tokoni ʼaia?
21 ʼAki te faiva ʼaē neʼe maʼu e Elia, neʼe maʼu e te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo fakamalotoloto tonatou maʼua ʼaē ke nātou tokakaga ki te ʼu gāue fakakelekele ʼo te Hau ʼaē kua fakanofo, ia Sesu Kilisito. (Mateo 24:47) Pea talu mai ia taʼu e 60, neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua te hahaʼi fakanofo ʼaia moʼo fakahoko ʼo te gāue ʼaē ko te fai ʼo he ʼu tisipulo ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ina foaki kia nātou te ʼamanaki taulekaleka ʼaē ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. (Mateo 28:19, 20) ʼE loto fakafetaʼi ʼaupito te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaia ki te toe ʼo te kau fakanofo ʼaē ʼe nātou fakahoko ʼaki he faiva pea mo he agatonu tonatou ʼu maʼua!
22 ʼE fakahoko te gāue fai faka mafola ʼo te Puleʼaga e te hahaʼi heʼe haohaoa, pea ʼe nātou fai ʼaki pe te mālohi ʼaē ʼe foaki e Sehova kia nātou ʼaē ʼe falala kia te ia ʼi te faikole. Neʼe ʼui e te tisipulo ko Sake “ko Elia neʼe ko te tagata ʼe tatau pe tona natula mo tatou,” ʼi tana palalau ki te faʼifaʼitaki ʼo te faikole ʼa te polofeta, pea mo fakahā te mālohi ʼo te faikole ʼa te tagata faitotonu. (Sake 5:16-18) Neʼe mole fakakikite peʼe fakahoko tuʼumaʼu e Elia he ʼu milakulo. Neʼe hage pe ko tatou, pea neʼe ʼi ai tona ʼu vaivaiʼaga ohage ko tatou, kae neʼe tauhi agatonu aipe ki te ʼAtua. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou maʼu mo tatou te tokoni ʼa te ʼAtua pea mo ina fakaloto mālohiʼi tatou, koia ʼe feala ke tou agatonu ohage ko Elia.
23. He koʼe ʼe tou maʼu he tupuʼaga lelei ke tou agatonu pea mo fiafia?
23 ʼE tou maʼu te tupuʼaga lelei ke tou agatonu pea mo fiafia. Koutou manatuʼi neʼe fai e Soane Patita te gāue ʼaē neʼe fai e Elia ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova” ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. ʼAki te laumālie pea mo te mālohi ʼo Elia, neʼe fakahoko e te kau Kilisitiano fakanofo te gāue feiā, ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua ke nātou fai ʼi te kele katoa. ʼE fakamoʼoni lelei e te faʼahi ʼaia te kua ōvi mai ʼo te “ ʼaho ʼo Sehova.”
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ Neʼe fakahā feafeaʼi te ʼuhiga ʼAtua ʼo Sehova ʼi te Moʼuga ʼo Kalemeli?
◻ Neʼe ko ai te ‘Elia ʼaē neʼe tonu ke haʼu,’ pea koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fai?
◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼu Kilisitiano fakanofo ia ʼaho nei, ʼe nātou maʼu te laumālie ʼa Elia?
◻ He koʼe ʼe feala ke tou agatonu ohage ko Elia?
[Talanoa ʼo te pasina 15]
KO TE LAGI FEA ʼAĒ NEʼE HAKE KIAI IA ELIA?
“KOʼENI te meʼa ʼaē neʼe hoko, lolotoga te haʼele [ʼa Elia pea mo Eliseo], ʼo fai palalau ʼi tanā haʼele, pea koʼeni te saliote afi pea mo te ʼu hōsi afi, pea neʼe nātou vahe keheʼi ia nāua; pea neʼe hake ia Elia ki te lagi ʼi te tuʼani matagi.”—2 Hau 2:11.
Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “lagi” ʼi te faʼahi ʼaenī? ʼI ʼihi temi ʼe faka ʼuhiga te kupu ʼaia ki te nofoʼaga fakalaumālie ʼa te ʼAtua pea mo tona ʼu foha, te kau ʼaselo. (Mateo 6:9; 18:10) Ko te “lagi” ʼe toe feala foki ke faka ʼuhiga ki te ʼatulaulau. (Teutalonome 4:19) Pea ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼaele ʼo te kele, ʼaē ʼe lele ai te ʼu manulele pea mo agiagi ai te matagi.—Pesalemo 78:26; Mateo 6:26.
Ko te lagi fea koa ʼaē neʼe hake kiai ia Elia? ʼE mahino papau ia neʼe ʼave ʼi te ʼaele pea neʼe tuku ki he tahi potu ʼo te kele. Ki muli age, ko Elia neʼe kei maʼuli ʼi te kele, koteʼuhi neʼe faitohi ki te Hau ko Solame ʼi Suta. (2 Fakamatala 21:1, 12-15) Neʼe mole hake ia Elia ki te nofoʼaga fakalaumālie ʼo Sehova ʼAtua, he neʼe fakamoʼoni ki muli age e Sesu Kilisito, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe heʼeki he tahi kua hake ake ki selo, gata pe kia ia neʼe hifo ifo mai selo, te Foha ʼo te tagata,” ʼaē ko Sesu totonu. (Soane 3:13) Ko te ala ki te maʼuli ʼaē ʼi selo neʼe hoki faka fealagia ki te hahaʼi heʼe haohaoa ʼi te hili ʼo te mate ʼa Sesu Kilisito, mo tana fakatuʼuake, pea mo tana toe hake ki selo.— Soane 14:2, 3; Hepeleo 9:24; 10:19, 20.