Neʼe Nātou Fai Te Finegalo ʼo Te ʼAtua
Ko He Faʼifaʼitaki ʼo Te Loto Faka Sakilifisio Pea Mo Te Nofo Agatonu
ʼI TE tahi ʼaho, ko te talavou gāue kele ko Eliseo neʼe lolotoga fuli kele ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ina fai māhani, kae ko te ʼaho ʼaia neʼe liliu ko te ʼaho maʼuhiga ʼaupito ki tona maʼuli. ʼI tana lolotoga gāue ʼi te gāueʼaga, neʼe ʼaʼahi ia ia e Elia, te polofeta tāfito ʼo Iselaele. Neʼe lagi manatu fēnei e Eliseo, ‘He koʼe ʼe fia fai palalau mo ʼau?’ Neʼe ina maʼu atu aipe te tali ki tana fehuʼi ʼaia. Neʼe lī age e Elia tona pulupulu faka polofeta kia ia, ʼo ina fakahā ai ʼe hoko mai anai te temi ʼaē ka toʼo ai anai e Eliseo tona tuʼulaga. Neʼe mole meʼa noaʼi e Eliseo te pāui maʼuhiga ʼaia. ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe ina tuku ai tana gāueʼaga pea liliu ko te kaugana ʼa Elia.—1 Hau 19:19-21.
Hili kiai taʼu e ono, pea hoko mai leva te temi ʼaē neʼe tonu ai ke mavae ia Elia. ʼE ʼui ko te fakamatala ʼo tana mavae neʼe “ko te fakamatala ʼaē ʼe fakaofoofo ʼaupito” ʼi te Tauhi ʼĀfea.
ʼE Teuteuʼi e Elia Tana Mavae
Neʼe loto e Elia ke fai tana ʼaʼahi fakamuli ki Petele, mo Seliko, pea mo Solotane. Moʼo fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe tonu ke haʼele lolotoga ni ʼu kilometa, ʼo fakalaka ʼi te ʼu moʼuga. ʼI te ʼu potu fuli ʼaē neʼe nā mālōlō ai, neʼe kole e Elia kia Eliseo ke nofo ai. Kae neʼe lotomālohi ia Eliseo ke nofo mo tona pule ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo tona fagona.—2 Hau 2:1, 2, 4, 6.
ʼI tanā nonofo ʼi Petele pea mo Seliko, “ko te ʼu foha ʼo te kau polofeta” neʼe nātou fakaōvi mai kia Eliseo.a Neʼe nātou fehuʼi age kia ia, “ ʼE ke ʼiloʼi moʼoni koa, ʼi te ʼaho nei ʼe toʼo e Sehova tou pule ke mole toe pule kia koe?” Neʼe ina tali fēnei, “Kua ʼau ʼiloʼi lelei te faʼahi ʼaia. Koutou fakalogologo.”—2 Hau 2:3, 5.
ʼOsi ʼaia, pea ʼolo ia Elia pea mo Eliseo ki te Vaitafe ko Solotane. ʼI tanā kaku ki Solotane, neʼe fakahoko e Elia te milakulo ʼi muʼa ʼo te ʼu foha ʼo te kau polofeta e toko 50 ʼaē neʼe nātou mamata mai mamaʼo. “Neʼe toʼo e Elia tona pulupulu faka polofeta ʼo ina pelupelu, pea neʼe ina tāʼi te vai, pea neʼe vaheʼi ai te vai ki te tahi faʼahi pea mo te tahi faʼahi, pea nā fakalaka ʼi te kele kua moamoa.”—2 Hau 2:8.
ʼI tanā ʼosi fakalaka ʼi te vaitafe, neʼe ʼui fēnei e Elia kia Eliseo: “Kole mai te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼau fai maʼa koe ʼi muʼa ʼo toku toʼo mai ia te koe.” Neʼe kole age e Eliseo “te ʼu vahe e lua” ʼo te laumālie ʼa Elia—ʼaē ko te vahe ʼaē ʼe foaki ʼi te agamāhani ki te foha ʼaē ʼe muʼa. ʼE mahino ia, neʼe faka maʼuhigaʼi e Eliseo ia Elia ohage pe ko tona fai e he foha ʼuluaki ki tana tāmai. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakanofo ke ina fetogi ia Elia ʼi tona ʼuhiga polofeta ʼa Sehova ʼi Iselaele. Koia, neʼe tau mo feʼauga ke maʼu e Eliseo te meʼa ʼaē neʼe ina kole age. Kae ʼi tana ʼiloʼi ʼaē neʼe ko Sehova tokotahi pe ʼaē neʼe feala ke ina foaki age te ʼu vahe ʼaia, neʼe tali fēnei e Elia ʼaki he agavaivai: “Neʼe ke kole mai te meʼa faigataʼa.” Pea neʼe ina toe ʼui fēnei age: “Kapau ʼe ke sio kia ʼau ʼi te temi ʼaē ka toʼo ai ʼau mai ia te koe, pea ʼe hoko feiā anai kia koe; kae mo kapau ʼe mole ke sio kiai, pea ʼe mole hoko feiā anai.”—2 Hau 2:9, 10; Teutalonome 21:17.
ʼE mahino papau ia, neʼe toe ʼāsili mālohi ai te fia nofo ʼa Eliseo mo tona pule. Pea ʼi te temi ʼaia, neʼe hā “te saliote tau afi pea mo te ʼu hōsi afi.” Neʼe sio tonu ia Eliseo kia Elia ʼi tona ʼave ʼi te afā—neʼe ʼave faka milakulo ki te tahi koga meʼa.b Neʼe toʼo e Eliseo te pulupulu ʼo Elia pea neʼe toe ʼalu ki te kauvai ʼo Solotane. Pea neʼe ina tāʼi te vai, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼifea ia Sehova te ʼAtua ʼo Elia, ʼio Ia ia totonu?” Neʼe vaheʼi lua ai te vai, ʼo fakamoʼoni ai neʼe lagolago te ʼAtua kia Eliseo, ʼaē kua ina fetogi ia Elia.—2 Hau 2:11-14.
Ko Te Ako Maʼa Tatou
ʼI te temi ʼaē neʼe pāuiʼi ai ia Eliseo ke ina fakahoko he gāue makehe mo Elia, neʼe ina foimo tuku atu aipe tana gāueʼaga ke feala hana tauhi ki te polofeta tāfito ʼo Iselaele. ʼE hā mai, neʼe ʼi ai tana ʼu gāue neʼe mole faʼa maʼuhiga, he neʼe ʼiloʼi e te hahaʼi neʼe ko ia ʼaē neʼe “ina liligi te vai ki te ʼu nima ʼo Elia.”c (2 Hau 3:11) Kae kia Eliseo, ko tana gāue neʼe ko he pilivilesio, pea neʼe nofo agatonu kia Elia.
Ko te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei, ʼe nātou fakahā te faʼahiga loto faka sakilifisio ʼaia. Ko ʼihi, neʼe nātou tuku tanatou ʼu “gāueʼaga,” mo te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe nātou māhani kiai, ke feala hanatou ʼolo ʼo faka mafola te logo lelei ʼi te ʼu telituale mamaʼo pe ke nātou ʼolo’ ʼo gāue ʼi te Petele. Ko ʼihi, neʼe nātou folau ki te tahi ʼu fenua ke nātou gāue ʼi te ʼu laga fale ʼa te Sosiete. ʼE lahi ia nātou ʼaē neʼe nātou fai he ʼu gāue ʼe hage neʼe mole faʼa maʼuhiga. Kae ʼe mole he tahi, mokā kaugana ki te ʼAtua, ʼe ʼui ʼe mole maʼuhiga tana gāue. ʼE leleiʼia e Sehova ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou tauhi ʼaki he lotolelei kia te ia, pea ʼe ina tapuakina anai tanatou loto faka sakilifisio.—Maleko 10:29, 30.
Neʼe nofo ia Eliseo mo Elia ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo tana gāue. Neʼe mole fia mavae ʼi te polofeta ʼaē kua matuʼa, māʼiape la ʼi te temi ʼaē neʼe faka fealagia ai kia ia ke ina fai te faʼahi ʼaia. Neʼe fiafia moʼoni ʼi tana fakahā te ʼofa agatonu ʼaia ʼi tana felogoi lelei mo Elia. Ia ʼaho nei, ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua, ʼe nātou faiga ke nātou fakamālohiʼi tanatou ʼu felogoi mo te ʼAtua pea ke nātou ʼofa mālohi ki tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane. ʼE tapuakina anai te noʼo ʼaia ʼo te logo tahi, heʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sehova: “ ʼE ke agatonu anai kia ia ʼaē ʼe agatonu.”—2 Samuele 22:26.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te kupuʼi palalau ko “te ʼu foha ʼo te kau polofeta,” ʼe lagi faka ʼuhiga ki he faleako maʼa nātou ʼaē ʼe fia polofeta peʼe ko he kautahi neʼe faʼufaʼu e he kau polofeta.
b Ko te logo ʼaē neʼe fai e Elia ki te Hau ko Solame ʼo Suta, neʼe tohi ʼi he ʼu taʼu ki muli age.—2 Fakamatala 21:12-15.
c Neʼe ko he meʼa māhani ki te tagata kaugana, tana liligi he moʼi vai ki te ʼu nima ʼo tona pule moʼo fanofano ʼona ʼu nima, tāfito ʼi tana ʼosi kai. Ko te agaʼi fenua ʼaia neʼe tatau mo te fufulu ʼo te ʼu vaʼe, ʼaē neʼe ko he aga faka tali kāiga, mo he aga fakaʼapaʼapa, pea ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga neʼe ko he agavaivai.—Senesi 24:31, 32; Soane 13:5.