Tou Hāo ʼi Te ‘ ʼAho ʼo Sehova’
“Ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe lahi pea mo fakamataku ʼaupito, pea ko ai ʼaē ʼe feala tana kātakiʼi te ʼaho ʼaia?”—Soele 2:11.
1. He koʼe ʼe tonu ke tou fakafiafia ʼi ‘te ʼaho fakamanavahe ʼo Sehova’?
“ ʼE FAKAMANAVAHE”! Ko te ʼui ʼaia ʼa te polofeta ko Soele ʼi tana talanoa ki te “ ʼaho [lahi] ʼo Sehova.” Kae ko tatou ʼaē ʼe tou ʼofa kia Sehova pea kua tou foaki kia te ia totatou maʼuli ʼo fakatafito ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu, ʼe mole tonu ke tou matataku ʼi te fakaōvi mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova. ʼE moʼoni, ʼe fakamataku anai te ʼaho ʼaia, kae ʼe ko te ʼaho ʼo te hāofaki lahi, te ʼaho ʼaē ka pulihi ai te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa kovi ʼaē neʼe ina fakamamahiʼi te malamanei lolotoga ni ʼu sēkulō. ʼI tana ʼamanaki ki te ʼaho ʼaia, ʼe fakaloto mālohiʼi e Soele te hahaʼi ʼa Sehova ke nātou “fiafia pea mo nātou fakafiafia; heʼe fai moʼoni anai e Sehova he meʼa lahi,” pea ʼe ina toe fakapapau fēnei mai: “Pea ʼe hoko moʼoni anai, ko ʼaē ʼe fetapā ki te huafa ʼo Sehova ʼe hāo anai ia.” Pea ʼi te pule ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua, “ ʼe ʼi ai anai ia nātou ʼaē neʼe hāo, ohage ko tona ʼui e Sehova, pea mo nātou ʼaē neʼe maʼuʼuli, ʼaē ʼe pāui e Sehova.”—Soele 2:11, 21, 22, 32.
2. ʼI te fakahoko ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, koteā te meʼa ʼaē ʼe hoko (a) ʼi te “ ʼaho ʼo te ʼAliki” (b) pea mo “te ʼaho ʼo Sehova”?
2 Ko te ʼaho fakamataku ʼo Sehova ʼe mole tatau ia mo te “ ʼaho ʼo te ʼAliki” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 1:10. Ko te ʼaho ʼaia ʼo te ʼAliki, ʼe kau kiai te fakahoko ʼo te ʼu meʼa e 16 ʼaē neʼe hā, ʼaē ʼe talanoa kiai te tohi ʼo Fakahā ʼi te kapite 1 ki te 22. ʼE kau ki te ʼaho ʼaia te fakahoko ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakakikite e Sesu moʼo tali ki te fehuʼi ʼaenī neʼe fai age e tana kau tisipulo ki ai: “Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?” Ko te ʼi henī ʼa Sesu ʼi te lagi, ʼe hā ʼi te kele ʼaki te ʼu ‘tau fakamataku, mo te ʼu hoge, mo te ʼu fehiʼa, mo te ʼu mahaki, pea mo te manukinukiʼi ʼo te lao.’ ʼI te ʼāsili kovi ʼo te ʼu fihifihia ʼaia, ʼe foaki e Sesu te fakaloto fīmālie ki te hahaʼi ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼo ina fekauʼi tana kau tisipulo ʼi te temi ʼaenī ke nātou faka mafola “te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga . . . ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa.” Pea ʼe fakaiku anai te ʼaho ʼo te ʼAliki ki te hoko mai ʼo te “fakaʼosi” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, peʼe ko te ʼaho fakamataku ʼo Sehova. (Mateo 24:3-14; Luka 21:11) ʼE ko te ʼaho ʼaia ʼaē ka fakaʼauha ai anai e Sehova te mālama aga fakahehema ʼa Satana. “ ʼE mahino papau ia, ko te lagi mo te kele ʼe galulu anai; kae ko Sehova ʼe ko he holaʼaga anai maʼa tana hahaʼi.”—Soele 3:16.
Neʼe Fakaʼauha e Sehova Te Hahaʼi ʼo Te Temi ʼo Noe
3. ʼE tatau feafeaʼi te temi ʼaenī pea mo te ʼu ʼaho ʼo Noe?
3 Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei ia ʼaho nei ʼe tatau mo “te ʼu ʼaho ʼo Noe,” kua hili kiai taʼu e 4 000 tupu. (Luka 17:26, 27) ʼE tou lau fēnei ia Senesi 6:5: “Neʼe sio ia Sehova ko te agakovi ʼa te tagata neʼe kua lahi ʼaupito ʼi te kele pea mo te ʼu fakakaukau fuli ʼo tona loto neʼe kovi tuʼumaʼu pe.” ʼE tatau te ʼu agaaga ʼaia mo te ʼu agaaga ʼo te mālama ʼo te temi ʼaenī! ʼI te ʼu potu fuli pe kua mahu ai te agakovi, mo te mānumānu, pea mo te fehiʼa. ʼE lagi tou manatu ʼi ʼihi temi, kua kovi ʼaupito te aga ʼa te hahaʼi ʼo te malamanei, pea ʼe mole feala ke toe ʼāsili kovi age. Kae ʼe hoko atu pe te fakahoko ʼo te fakakikite ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo “te ʼu ʼaho fakamuli,” ʼi tana ʼui fēnei: “Ko te ʼu tagata agakovi pea mo te ʼu hahaʼi kākā ʼe nātou tuputupu anai ki te kovi ʼaupito, ʼo nātou fakahēʼi pea mo nātou hēʼia.”—2 Timoteo 3:1, 13.
4. ʼI te ʼu temi ʼāfea, neʼe lave feafeaʼi te lotu loi ki te hahaʼi?
4 Neʼe feala koa ki te lotu ke ina foaki he fakaloto fīmālie ki te hahaʼi ʼo te temi ʼo Noe? Kailoa. Neʼe ko te faʼahiga lotu ʼaposita ʼo te temi ʼaia ʼaē neʼe tupu ai te kovi ʼo te malamanei. Neʼe kua higa tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ʼo mulimuli ki te akonaki hala ʼo “te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tevolo mo Satana.” ʼI te lua taʼiake ʼaē neʼe hoa mai kia Atama, “neʼe kamata fetapā ai [te hahaʼi] ki te huafa ʼo Sehova,” pea ʼe hā mai neʼe mole fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. (Fakahā 12:9; Senesi 3:3-6; 4:26) Ki muli age, ko te ʼu ʼaselo talagataʼa ʼaē neʼe nātou līaki tanatou nofo agatonu ki te ʼAtua, neʼe nātou kofuʼi te ʼu sinoʼi tagata ke feala hanatou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga mo te ʼu ʼofafine finemui ʼa te tagata. Ko te ʼu fafine ʼaia, neʼe nātou fānauʼi te ʼu tama neʼe liliu ko he ʼu tagata lalahi ʼaupito, ko te kau Nefilime, ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi te hahaʼi ʼo te mālama ʼaia. ʼAki te mālohi ʼaia ʼa te kau temonio, ‘neʼe fonu ai te agakovi ʼi te kele.’—Senesi 6:1-12.
5. ʼI tana talanoa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Noe, koteā te fakatokaga ʼaē ʼe fai mai e Sesu kia tatou?
5 Kae neʼe ʼi ai te famili e tahi neʼe nofo agatonu kia Sehova. Koia, “neʼe hāofaki [e te ʼAtua] ia Noe, te tagata fai faka mafola faitotonu, mo te toko fitu, ʼi tana fakatō te tulivio ki te mālama agahala.” (2 Petelo 2:5) Ko te tulivio ʼaia neʼe ko he fakatātā ʼo te ʼaho fakamataku ʼo Sehova, ʼaē ko te fakaʼiloga ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, pea neʼe fakakikite fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼaho ʼaia: “Pea ki te ʼaho ʼaia pea mo te hola ʼaia, ʼe mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi, pe ko te kau ʼaselo ʼo te lagi pe ko te ʼAlo, kaʼe gata pe ki te Tāmai. Heʼe ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼaē ʼo Noe, ʼe toe feiā pe anai mo te ʼi henī ʼa te Foha ʼo te tagata. Ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼi muʼa ʼo te tulivio: neʼe nātou kakai pea mo ʼiʼinu, ko te hahaʼi tagata neʼe nātou ʼohoana pea ko te hahaʼi fafine neʼe foaki ke ʼohoanaʼi, ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē neʼe hū ai ia Noe ki te aleka; pea neʼe mole nātou fakatokagaʼi he meʼa ʼo aʼu ki te haʼu ʼa te tulivio pea ʼave ai ia nātou fuli, ʼe toe feiā pe anai mo te ʼi henī ʼa te Foha ʼo te tagata.” (Mateo 24:36-39) ʼE toe feiā pe mo te ʼaluʼaga ʼo te temi nei, koia ʼe fakaloto mālohiʼi ai tatou e Sesu ke tou ‘tokaga kia tatou totonu, pea mo tou nonofo ʼalaʼala, mo tou kole mamahi ʼi te temi fuli pe, ke feala ai hatatou hāo ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē ʼe tonu ke hoko mai.’—Luka 21:34-36.
Neʼe Fakamāuʼi Pea Mo Fakatūʼa e Sehova Ia Sotoma Pea Mo Komola
6, 7. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Lote? (b) Koteā te fakatokaga ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te faʼahi ʼaia?
6 Hili kiai ni ʼu sēkulō ʼi te ʼosi hoko ʼo te Tulivio, ʼi te temi ʼaē neʼe kua kaugamālie ai te hōloga ʼo Noe ʼi te kele, ko te tagata agatonu ko Apalahamo pea mo tona fakafotu ko Lote, neʼe nā sisio mata ki te tahi ʼaho fakamataku ʼo Sehova. Ko Lote pea mo tona famili neʼe nātou nonofo ʼi te kolo ko Sotoma. Ohage ko te kolo ʼo te tafaʼaki ko Komola, neʼe mafola ai te ʼu felāveʼi fakasino fakalialia ʼa te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia. Neʼe toe maʼuhiga ʼaupito foki ki te hahaʼi te manako ki te paʼaga, pea neʼe toe feiā mo te ʼohoana ʼo Lote. Neʼe ʼui e Sehova kia Apalahamo: “Ko te tagi mamahi ʼo ʼuhiga mo Sotoma pea mo Komola, ei, ʼe mālohi, pea ko tonā agahala, ei, ʼe mamafa ʼaupito.” (Senesi 18:20) Neʼe kole e Apalahamo kia Sehova ke ina hāofaki te ʼu kolo ʼaia ʼuhi ko te hahaʼi faitotonu ʼaē neʼe nonofo ai, kae neʼe ʼui e Sehova, neʼe mole ina maʼu ai pe la he toko hogofulu tagata faitotonu. Ko te ʼu ʼaselo ʼa te ʼAtua neʼe nā tokoni kia Lote pea mo tona ʼu ʼofafine e toko lua ke nātou feholaki ki te kolo ʼo Soale, ʼaē neʼe feōvi mo te ʼu kolo ʼaia.
7 Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi ʼo te ʼu meʼa ʼaia? ʼI tana fakatatau te ʼu “ ʼaho fakamuli” ki te ʼu ʼaho ʼo Lote, ʼe ʼui fēnei ia Luka 17:28-30: “ ʼO toe tatau pe, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho ʼo Lote: neʼe nātou kakai, neʼe nātou ʼiʼinu, neʼe nātou totogi, neʼe nātou fakatau, neʼe nātou to gāue, neʼe nātou laga fale. Kae ʼi te ʼaho ʼaē neʼe mavae ai ia Lote ʼi Sotoma, neʼe tō ifo mai te lagi te ʼua afi mo te sulifa ʼo fakaʼauha ai ia nātou fuli. ʼE toe feiā pe anai ʼi te ʼaho ʼaē ʼe tonu ke fakahā ai te Foha ʼo te tagata.” Ko te ikuʼaga fakamataku ʼaia ʼo Sotoma pea mo Komola ʼi te ʼaho fakamataku ʼaia ʼa Sehova, ʼe ko he fakatokaga mālohi kia tatou ʼi te temi ʼaenī ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ʼi te henī ʼa Sesu. Tahi ʼaē meʼa, ko te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī, ʼe nātou fai “fakavale te folonikasio pea mo nātou mulimuli ki te kakano moʼo fai ʼaki he meʼa heʼeʼaoga.” (Suta 7) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino kua tupu ʼaki ai te ʼu “mahaki” ʼaē neʼe fakakikite e Sesu ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaenī.—Luka 21:11.
ʼE Utu e Iselaele Te “Afā”
8. Neʼe feafeaʼi te taupau e Iselaele tana fuakava mo Sehova?
8 Ki muli age, neʼe fili e Sehova ia Iselaele ke liliu ko tana “koloā makehe ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi fuli, . . . ko te puleʼaga faka pelepitelo pea mo te puleʼaga maʼoniʼoni.” Kae neʼe hoki feala te faʼahi ʼaia mo kapau neʼe nātou ‘fakalogo lelei ki tona leʼo pea mo nātou taupau fakalelei tana fuakava.’ (Ekesote 19:5, 6) Neʼe nātou faka maʼuhigaʼi koa te pilivilesio lahi ʼaia? Kailoa ia! ʼE moʼoni, ko ʼihi hahaʼi faitotonu neʼe nātou tauhi agatonu kia te ia—ohage la ko Moisese, mo Samuele, mo Tavite, mo Sosafate, mo Esekiasi, mo Sosiasi, ʼo feiā mo te tahi ʼu tagata pea mo fafine polofeta fakamalotoloto. Kae ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼo te puleʼaga neʼe mole nātou agatonu. ʼAki te temi, neʼe vaeluaʼi te puleʼaga—neʼe liliu ko Iselaele pea mo Suta. Ko te tokolahi ʼi te ʼu puleʼaga ʼaia e lua, neʼe nātou kau ʼi te tauhi pagani pea mo te tahi ʼu agaʼi fenua ʼo te ʼu fenua ʼo te tafaʼaki, ʼaē neʼe nātou fakalainoaʼi te ʼAtua.—Esekiele 23:49.
9. Neʼe fakamāuʼi feafeaʼi e Sehova te puleʼaga talagataʼa ʼo Iselaele?
9 Neʼe fakamāuʼi feafeaʼi e Sehova te faʼahi ʼaia? Ohage ko tana fai māhani, neʼe ina fai te ʼu fakatokaga ki te hahaʼi, ʼo mulimuli ki te pelesepeto ʼaē neʼe fakahā e Amosi: “Ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova ʼe mole ina fai anai he meʼa ka neʼe mole heʼeki ina tala tana meʼa fakalilo ki tana kau kaugana, ia te kau polofeta.” Ko Amosi totonu ʼaē neʼe ina tala te malaʼia ki te puleʼaga ʼo Iselaele ʼo te potu tokelau: “Pea koteā anai te faka ʼuhiga ʼo te ʼaho ʼo Sehova kia koutou, ʼu hahaʼi? ʼE ko he fakapōʼuli anai, pea ʼe mole ʼi ai anai he mālama.” (Amosi 3:7; 5:18) Tahi ʼaē meʼa, ko te kaugā polofeta ʼo Amosi ko Osea, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE nātou haga to te matagi, pea ʼe nātou utu anai te afā.” (Osea 8:7) ʼI te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te ʼu kautau Asilia ke nātou fakaʼauha ʼo talu ai te puleʼaga ʼo Iselaele ʼo te potu tokelau.
ʼE Tauteaʼi e Sehova Te ʼApositasia ʼa Suta
10, 11. (a) He koʼe neʼe mole fia fakamolemole e Sehova kia Suta? (b) Koteā te ʼu meʼa fakalialia ʼaē neʼe ina fakaliliu ʼo kovi ai te puleʼaga?
10 Neʼe toe fekauʼi foki e Sehova tana kau polofeta ki te puleʼaga ʼo Suta ʼo te potu toga. Kae ko ʼihi hau ʼo Suta ohage ko Manase pea mo ia ʼaē neʼe hoa mai ki ai, ia Amone, neʼe nātou haga fai te meʼa ʼaē neʼe kovi kia mata ʼo Sehova, ʼo nātou ‘liligi lahi te toto heʼe hala pea mo nātou tauhi ki te ʼu fakatātā fakalialia pea mo tuʼutuli ʼi ʼonatou muʼa.’ Logope la ko te foha ʼo Amone ko Sosiasi neʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe faitotonu ia mata ʼa Sehova, kae ko te ʼu hau ʼaē neʼe hoa mai ki ai pea mo te hahaʼi neʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea “neʼe mole fia fakamolemole age e Sehova.”—2 Hau 21:16-21; 24:3, 4.
11 Neʼe ʼui e Sehova ʼaki tana polofeta ko Selemia: “Ko te ʼaluʼaga fakapunamaʼuli ʼaupito, ʼio, ko te meʼa fakamataku neʼe hoko ʼi te fenua: Ko te kau polofeta totonu ʼe nātou fai he ʼu fakakikite loi; pea ko te kau pelepitelo, ʼe nātou puleʼi te hahaʼi ʼaki tonatou mālohi. Pea neʼe leleiʼia e taku hahaʼi ke hoko feiā; pea koteā te meʼa ʼaē ka koutou fai anai, ʼu tagata, ʼi te ʼosi ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia?” Neʼe lahi ʼaupito te toto ʼaē neʼe liligi ʼi te puleʼaga ʼo Suta, pea neʼe agakovi te hahaʼi ʼo nātou kaihaʼa, mo fai fakapō, mo tono, mo tauhi ki te tahi ʼu ʼatua, pea mo nātou fai te tahi ʼu meʼa fakalialia. Ko te fale lotu ʼo te ʼAtua, neʼe kua liliu ko he “ ʼana ʼo te kau kaihaʼa.”—Selemia 2:34; 5:30, 31; 7:8-12.
12. Neʼe tauteaʼi feafeaʼi e Sehova te kolo talagataʼa ʼo Selusalemi?
12 Neʼe ʼui fēnei ia Sehova: “ ʼE ʼi ai te tuʼutāmaki ʼe ʼau faka haʼu mai te potu tokelau [ko Kalitia], ʼio, ko he maumau lahi.” (Selemia 4:6) Koia, neʼe ina fakaʼaogaʼi te Mālohi Faka Malamanei Faka Papiloni, ia “te hāmale tuki ukamea ʼo te kele katoa” ʼo te temi ʼaia, ke ina fakaʼauha te kolo talagataʼa ʼo Selusalemi pea mo tona fale lotu. (Selemia 50:23) ʼI te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te ʼosi nofoʼi ʼo te kolo, neʼe fakaʼauha te kolo ʼaia e te kautau mālohi ʼa Nepukanesa. “Pea neʼe tāmateʼi e te hau ʼo Papiloni ia te ʼu foha ʼo [te Hau ko] Setesiasi ʼi Lipila ʼi ʼona muʼa mata, pea neʼe tāmateʼi e te hau ʼo Papiloni te ʼu pule ʼaliki fuli ʼo Suta. Pea neʼe ina kapeʼi te ʼu mata ʼo Setesiasi, ʼosi ʼaia, pea neʼe ina haʼi ia ia ʼaki he ʼu seini kapa, ke ʼave ki Papiloni. Pea ko te kau Kalitia, neʼe nātou tutu ʼi te afi te fale ʼo te hau pea mo te ʼu ʼapi ʼo te hahaʼi, pea neʼe nātou maumauʼi te ʼu kaupā ʼo Selusalemi. Pea ko te toe ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe kei nonofo ʼi te kolo, pea mo te kau tagata ʼaē neʼe feholaki ʼi te tau ʼo lagolago kia ia, pea mo te toe ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe kei nonofo ai, neʼe ʼave popūla nātou ki Papiloni e Nepusalatane, te pule ʼo te kau tagata leʼo.”—Selemia 39:6-9.
13. Ko ai ia nātou ʼaē neʼe hāo ʼi te ʼaho ʼo Sehova ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea koteā tona tupuʼaga?
13 ʼE moʼoni, neʼe ko te ʼaho fakamataku! Kae ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fakalogo kia Sehova, neʼe nātou kau ia nātou ʼaē neʼe hāo ʼi te fakaʼauha ʼaia. Neʼe kau ia nātou ʼaia te kau Lekapite ʼaē neʼe mole ko he kau Iselaelite, kae neʼe mole nātou hage ko te kau Sutea, he neʼe nātou agavaivai pea mo fakalogo. Neʼe toe hāo foki mo te tagata enuke agatonu ko Epeti-Meleki, ʼaē neʼe ina hāofaki ia Selemia mai te tane vai ʼaē neʼe fonu ai te pela, pea mo te sikalaipe agatonu ʼa Selemia, ko Paluke. (Selemia 35:18, 19; 38:7-13; 39:15-18; 45:1-5) Neʼe ʼui fēnei e Sehova ki te hahaʼi ʼaia: “Kua ʼau ʼiloʼi lelei taku ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo koutou, . . . ko he ʼu manatu tokalelei, ka mole ko he ʼu manatu ki te tautea, ke ʼau foaki atu kia koutou he ka haʼu pea mo he ʼamanaki.” Neʼe ʼi ai te ʼuluaki fakahoko ʼo te fakapapau ʼaia ʼi te taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe faka ʼāteaina ai e te Hau ko Siliusi ʼaē neʼe ina ʼohofi ia Papiloni, ia te kau Sutea ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ke nātou toe liliu ki Selusalemi ʼo toe laga te kolo pea mo tona fale lotu. Ia ʼaho nei, ko nātou ʼaē ʼe nātou mavae ʼi te lotu faka Papiloni pea mo nātou kau ʼi te tauhi maʼa ʼaē kia Sehova, ʼe feala ke nātou ʼamanaki ki he ka haʼu faka kolōlia ʼo he tokalelei heʼegata ʼi te palatiso ʼa Sehova.—Selemia 29:11; Pesalemo 37:34; Fakahā 18:2, 4.
Ko Te “Mamahi Lahi” ʼo Te ʼUluaki Sēkulō
14. He koʼe neʼe līaki ʼo talu ai e Sehova ia Iselaele?
14 Tou vakaʼi ʼi te temi nei te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi. ʼI te temi ʼaia, ko te kau Sutea ʼaē neʼe nātou toe liliu ki Selusalemi, neʼe nātou toe tō ki te ʼapositasia. Neʼe fekauʼi mai e Sehova ki te kele tona ʼAlo ʼulu tokotahi ke liliu ko tana Fakanofo, peʼe ko te Mesia. ʼI te lolotoga ʼo te taʼu 29 ki te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe fai faka mafola ia Sesu ʼi te fenua katoa ʼo Iselaele, ʼo ina tala fēnei: “Koutou fakahemala, he kua fakaōvi mai te puleʼaga ʼo selo.” (Mateo 4:17) Tahi ʼaē meʼa, neʼe ina fakatahiʼi pea mo akoʼi tana kau tisipulo ke nātou kau mo ia ki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. Neʼe tali feafeaʼi e te kau pule Sutea ia te faʼahi ʼaia? Neʼe nātou laukoviʼi ia Sesu pea mo nātou fai te fakapō fakamataku ʼo nātou haʼi ia ia ki he pou fakamamahi ke mate ai. Neʼe līaki ai leva e Sehova te kau Sutea, ʼaē neʼe ko tana hahaʼi ki muʼa atu. ʼI te temi ʼaia, neʼe ina līaki te hahaʼi ʼaia ʼo talu ai.
15. Koteā te pilivilesio ʼaē neʼe maʼu e te kau Sutea ʼaē neʼe fakahemala?
15 ʼI te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko Sesu ʼaē neʼe kua fakatuʼuake neʼe ina tuku ifo te laumālie maʼoniʼoni, pea neʼe feala ai ʼaki te mālohi ʼaia, ke lea te kau tisipulo ʼi te ʼu lea kehekehe ki te kau Sutea pea mo te kau poloselite ʼaē neʼe fakatahitahi ai. ʼI tana palalau ki te hahaʼi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ko te Sesu ʼaia, neʼe toe fakatuʼuake e te ʼAtua: ko te meʼa ʼaia, ʼe mātou fakamoʼoni fuli kiai. . . . Koia ke ʼiloʼi papau e te ʼapi katoa ʼo Iselaele neʼe fakanofo ia ia e te ʼAtua ke ʼAliki pea mo Kilisito, te Sesu ʼaia ʼaē neʼe koutou tutuki ki te pou.” Neʼe tali feafeaʼi e te kau Sutea fakamalotoloto? “Neʼe malave ʼaupito ki tonatou loto,” pea neʼe nātou fakahemala, pea mo papitema. (Gāue 2:32-41) Neʼe haʼele ki muʼa te faka mafola ʼo te Puleʼaga, pea hili kiai taʼu e 30, neʼe kua mafola “ ʼi te ʼu [potu] katoa ʼaē neʼe fakatupu ʼi te lalo lagi.”—Kolose 1:23.
16. Neʼe takitaki feafeaʼi e Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe iku ai mo te fakamāuʼi ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele?
16 Neʼe hoko mai te temi ʼaē neʼe tonu ke fakamāuʼi ai e Sehova tana hahaʼi ʼaē neʼe ina līaki, te kau Iselaelite. Ko te lauʼi afe hahaʼi mai te ʼu fenua ʼo te mālama ʼo te temi ʼaia, neʼe kua nātou hū ki te kokelekasio faka Kilisitino pea neʼe kua fakanofo nātou ke nātou kau ʼi te “Iselaele [fakalaumālie] ʼa te ʼAtua.” (Kalate 6:16) Kae ko te kau Sutea ʼo te temi ʼaia, neʼe nātou agamālohi pea mo nātou loto fehiʼa. Neʼe mole nātou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi e Paulo ʼo ʼuhiga mo te ‘fakalogo ki te ʼu pule māʼoluga,’ pea neʼe nātou agatuʼu ki te puleʼaga Loma ʼaē neʼe ina puleʼi nātou. (Loma 13:1) ʼE hā mai, neʼe takitaki e Sehova te mafuliʼaga ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki muli age. ʼI te taʼu 66 ʼo totatou temi, ko te kautau Loma ʼaē neʼe takitaki e te Senelale ko Gallus, neʼe nātou nofoʼi ia Selusalemi. Ko te kautau Loma neʼe nātou hū ki te kolo, pea nātou maumauʼi te ʼu kaupā ʼo te fale lotu. Ohage ko tona fakamatala e te tagata tohi hisitolia ko Josèphe, neʼe hoko te mamahi lahi ki te kolo pea mo te hahaʼi.a Kae neʼe mavae fakafokifā te kau solia. Neʼe feala ai ki te kau tisipulo ʼa Sesu ke nātou ‘feholaki ki te ʼu moʼuga,’ ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ina fakatotonu age kia nātou ʼi tana lea fakakikite ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 24:15, 16.
17, 18. (a) Koteā te mamahi lahi ʼaē neʼe fakamāuʼi ʼaki e Sehova te kau Sutea? (b) Ko ai ia nātou ʼaē neʼe “hāo” ʼi te mamahi ʼaia, pea ko te faʼahi ʼaia neʼe ina fakatātā teā?
17 Kae neʼe mole heʼeki hoko mai te temi ʼaē neʼe tonu ke hoko katoa ai te fakamāu ʼa Sehova pea mo te ikuʼaga ʼo te mamahi lahi. ʼI te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe toe ʼohofiʼi te kolo e te kautau Loma, ʼaē neʼe takitaki e te Senelale ko Titus. Pea ʼi te moʼi temi ʼaia, neʼe katoa ai te fakaʼauha! Ko te kau Sutea, ʼaē neʼe nātou fetauʼaki, neʼe mole nātou lavaʼi te kau Loma. Neʼe maumauʼi katoa te kolo pea mo tona fale lotu. Ko te toko miliona tupu hahaʼi Sutea ʼaē neʼe kua sino kovi, neʼe nātou tau mo te ʼu mamahi pea nātou mamate ai, pea ko te kau mate e 600 000 neʼe lī ki te tuʼa matapā ʼo te kolo. ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo te kolo, neʼe ʼave popūla te toko 97 000 hahaʼi Sutea, pea ko te tokolahi ia nātou ʼaia neʼe fakapogi ki muli age e te kau gladiateurs ʼi te ʼu malaʼe faigaoʼi. ʼE moʼoni, ko nātou pe ʼaē neʼe nātou hāo ʼi te ʼu taʼu ʼo te mamahi lahi ʼaia, neʼe ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakalogo pea mo nātou feholaki ki te ʼu moʼuga ʼo te tahi faʼahi ʼo Solotane.—Mateo 24:21, 22; Luka 21:20-22.
18 Koia, ko te fakakikite lahi ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo “te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī” neʼe ʼi ai tona ʼuluaki fakahoko, pea ko tona ikuʼaga neʼe ko te ʼaho ʼaē neʼe fakamāuʼi ai e Sehova te puleʼaga Sutea ʼaē neʼe talagataʼa ʼi te taʼu 66 ʼo aʼu ki te taʼu 70 ʼo totatou temi. (Mateo 24:3-22) Kae ko te faʼahi ʼaia neʼe ko he fakatātā pe ia ʼo te “ ʼaho lahi pea mo fakamanavahe ʼo Sehova,” te mamahi lahi fakaʼosi ʼaē ka ina fakaʼauha te malamanei katoa. (Soele 2:31) ʼE lava feafeaʼi hakotou “hāo” ʼi te ʼaho ʼaia? ʼE fakahā atu anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼE fakamatala mai e Josèphe, ko te kau Loma neʼe nātou ʼā takatakai te kolo, ʼo nātou maumauʼi te koga ʼo te kaupā, pea neʼe teitei pe ke nātou tutu te matapā ʼo te fale lotu ʼa Sehova. Neʼe tupu ai te mataku lahi ʼa te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi te kolo, he neʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate ai anai.—Wars of the Jews, 2 Tohi, kapite 19.
Ko Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu
◻ Koteā te pikipikiga ʼo te “ ʼaho ʼo te ʼAliki” pea mo te “ ʼaho ʼo Sehova”?
◻ ʼI tatatou manatuʼi te ʼu ʼaho ʼo Noe, koteā te fakatokaga ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli kiai?
◻ Koteā te ako ʼaē ʼe feala ke tou tāʼofi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki Sotoma pea mo Komola?
◻ Ko ai ia nātou ʼaē neʼe hāo ʼi te “mamahi lahi” ʼo te ʼuluaki sēkulō?
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe fakahāo e Sehova te ʼu famili ʼa Noe mo Lote, pea neʼe toe feiā pe ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi pea mo te taʼu 70 ʼo totatou temi