Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/1 p. 19-22
  • Tou Fai Fakatomuʼa He ʼu Fakatuʼutuʼu Maʼa Te Hahaʼi ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Ki Ai

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Fai Fakatomuʼa He ʼu Fakatuʼutuʼu Maʼa Te Hahaʼi ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Ki Ai
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Fakakaukauʼi Te Faʼahi ʼo Te Mate?
  • Ko Te Gāue ʼa Te Kau Kaihaʼa
  • “ ʼE Nā Liliu Anai Ko Te Kakano e Tahi”
  • Ko Te ʼu Agaʼi Fenua ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAvaifo
  • Tou Fai He ʼu Fakatuʼutuʼu ʼe Mulimuli Ki Te Lao
  • Koutou Vakaʼi Te ʼu Faʼahi ʼAia Mo Tokotou Famili
  • Koutou Puipui Tokotou Famili
  • Te Manatu Faka Kilisitiano ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Fai ʼAvaifo
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Feala Ke Maʼuli Fiafia Tou Famili
    Kotea ʼAe ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Kohe mau ohota mauli faka famili fimalie
    E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Ko Te Tagata ʼOhoana ʼe Tau Mo Te Fakaʼapaʼapa Lahi
    Te Fakatuʼu Ke Maʼu ʼo He Maʼuli Faka Famili Fīmālie
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/1 p. 19-22

Tou Fai Fakatomuʼa He ʼu Fakatuʼutuʼu Maʼa Te Hahaʼi ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Ki Ai

MOLE heʼeki faʼa fualoa, neʼe tā te hisitolia fakaʼofaʼofa ʼo Annie ʼi te nusipepa ʼo Afelika. Ko te ʼohoana ʼo Annie neʼe ko te tagata fakatau koloā. Neʼe mate ʼi te taʼu 1995, ʼo ina tuku te ʼu motokā e 15; mo tana paʼaga lahi ʼi te ʼu fale paʼaga kehekehe; mo tana 400 000 ʼi tona ʼapi; mo tona fale koloā; mo tona fale kava; pea mo tona ʼapi ʼe kogafale tolu. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe mole ina tuku, neʼe ko he pepa ʼe tohi ai te ʼu higoa ʼo nātou ʼaē ka nātou maʼu anai te ʼu meʼa fuli ʼaia.

Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, ko te tēhina ʼo te ʼohoana ʼo Annie neʼe ina toʼo maʼa ia te ʼu meʼa ʼaia pea mo te falā, pea neʼe ina kapu ia Annie pea mo tana fānau e toko ono ke nātou mavae ʼi tonatou ʼapi. ʼE mole kei ʼi ai hana meʼa, pea ʼe maʼuli nei mo tana ʼu fānau ʼi te ʼapi ʼo tona tokolua. Ko te toko fā ʼo tana ʼu toe, neʼe tonu ke nātou mavae ʼi te faleako, heʼe mole hanatou falā moʼo totogi ʼaki te ʼu meʼa ʼo te faleako pea mo te ʼu mutuʼi meʼa ki te ako.

Neʼe ʼalu ia Annie ki te telepinale lahi, pea neʼe ʼui e te telepinale, neʼe tonu ke toe liufaki age kia ia he vahe ʼi te ʼu meʼa ʼo tona ʼohoana, ʼo kau kiai mo he motokā. Kae neʼe mole he meʼa neʼe liufaki age ki ai. ʼE tonu ke toe ʼalu ki te telepinale ʼo kolekole kiai he pepa moʼo fakamālohiʼi te tēhina ʼo tona ʼohoana ke ina fai te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age e te telepinale lahi.

He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Fakakaukauʼi Te Faʼahi ʼo Te Mate?

Ko te hisitolia ʼo Annie ʼe ina fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe mole fai e te pule famili he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tona mate. Ko te hahaʼi fuli mokā nātou mamate, pea “ ʼe nātou tuku ki ʼihi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou maʼu.” (Pesalemo 49:10) Tahi ʼaē meʼa, ko te kau mate ʼe mole nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe fai ʼaki tanatou ʼu koloā. (Tagata Tānaki 9:​5, 10) Ke feala hakita ʼiloʼi pe koteā anai te meʼa ʼaē ka hoko ki tokita ʼu koloā, ʼe tonu ke kita fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼi muʼa ʼo tokita mate.

Logope la ʼe tou ʼiloʼi fuli ʼe feala ke tou mate fakafokifā, kae ʼe lahi te hahaʼi ʼe mole nātou fai fakatomuʼa he ʼu fakatuʼutuʼu maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa ki ai. ʼE tou vakaʼi tāfito anai te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te hahaʼi ʼo Afelika, kae ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe toe hoko foki ʼi te tahi ʼu fenua ʼo te malamanei.

ʼE ʼa koutou pe te vakaʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ka koutou fai ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo tokotou ʼu koloā ʼi tokotou ʼosi mate. (Kalate 6:5) Kae ʼe feala pe ke ʼui e ʼihi, ‘He koʼe ʼe tokaga pea mo ʼofa ʼihi pule famili ki tonatou ʼohoana pea mo tanatou ʼu fānau ka mole nātou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ke maʼuli fīmālie tonatou ʼu famili ʼi tanatou ʼosi mate?’ Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te faʼahi ʼaia, he ko te tokolahi ʼo tatou ʼe mole tou manatu ʼe feala ke tou mate fakafokifā, pea ʼe mole tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tatatou mate. ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole feala hatatou ʼiloʼi fakatomuʼa te ʼaho ʼaē ka tou mamate ai, ohage ko tona ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE mole koutou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi anai tokotou maʼuli ʼapogipogi. Heʼe koutou hage ko te mao ʼo te uhu ʼaē ʼe hā ʼi he kiʼi temi siʼi pe pea pulinoa leva.”​—Sake 4:​14.

ʼE lelei ke tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼi muʼa ʼo totatou mate. ʼE ko he fakahā ʼaia ʼo totatou ʼofa kia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli mokā tou mamate anai. Kapau ʼe mole tou fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo totatou ʼu koloā, pea ko te tahi ʼu hahaʼi ʼaē ka nātou fai anai te faʼahi ʼaia. Ko he ʼu hahaʼi ʼe mole tou feʼiloʼiʼaki mo nātou, ʼe lagi nātou fai anai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tatatou paʼaga pea mo totatou ʼavaifo. ʼI ʼihi fenua, ʼe ko te Puleʼaga ʼaē ʼe ina fakatuʼutuʼu pe ko ai ʼaē ka ina maʼu anai te kele pea mo te paʼaga ʼa te hahaʼi. ʼI te tahi ʼu fenua, ʼe fakatuʼutuʼu te faʼahi ʼaia e te ʼu kāiga ʼo ia ʼaē kua mate, pea ko te tokolahi ʼo te famili ʼe nātou fai te ʼu aga fakakākā ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe nātou fai, ʼe lagi kehekehe ʼaupito mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai.

Ko Te Gāue ʼa Te Kau Kaihaʼa

Ko he fafine vitua ʼe lotomamahi ʼaupito ʼi te temi ʼaē ʼe mate ai tona ʼohoana. Kae ʼo hilifaki ki te mamahi ʼaia, ʼe tau hoko ki ai te kaihaʼa ʼo tona ʼu koloā. ʼE ko te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼaki te faʼifaʼitaki ʼo Annie. Ko te tahi tupuʼaga ʼo te kaihaʼa ʼo te ʼu koloā ʼa te ʼu fafine vitua, ʼe tupu ʼuhi ko te faʼahiga manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fafine vitua. ʼI ʼihi fenua, ʼe ʼui ko te ʼohoana ʼo he tagata ʼe mole kau ia ki te famili. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe ko he matāpule ʼe feala ke toe liliu ki tona famili peʼe toe ʼohoana mo he tagata ʼo he tahi famili. Kae ʼo mulimuli ki te manatu ʼaia, ko te ʼu tēhina ʼo te tagata, mo tona ʼu tuagaʼane, pea mo tana ʼu mātuʼa, ʼe mole nātou līaki anai te tagata ʼi he temi. Kapau ʼe mate, pea ʼe manatu e tona famili, ʼe ʼa nātou te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina maʼu, ka mole ʼa tona ʼohoana pea mo tana fānau.

ʼE manatu feiā anai te hahaʼi mo kapau ʼe mole falala te ʼu tagata ki tonatou ʼu ʼohoana. Ko Mike neʼe mole fai palalau mo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼo te paʼaga, gata pe ki tona ʼu tēhina. Neʼe nātou ʼiloʼi pe koteā tana ʼu meʼa, kae neʼe mole ʼiloʼi he meʼa e tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe mate ai, neʼe ʼolo tona ʼu tēhina ʼo kole ki tona ʼohoana te falā ʼaē neʼe fakatalitali ke huʼi age kia Mike. Neʼe mole ʼiloʼi e tona ʼohoana te faʼahi ʼaia. ʼOsi ʼaia, pea neʼe nātou toʼo te ʼu photocopieurs pea mo te ʼu masini tā tohi ʼaē neʼe totogi e Mike maʼa tona ʼohoana. Moʼo fakaʼosi, neʼe toʼo e tona ʼu tēhina te ʼapi pea mo te ʼu meʼa fuli ʼo te ʼapi. Neʼe kapu te fafine ʼaia pea mo tana kiʼi taʼahine ke nā mavae ʼi te ʼapi, ʼo nā ʼolo pe mo tonā ʼu mutuʼi meʼa.

“ ʼE Nā Liliu Anai Ko Te Kakano e Tahi”

Ko te ʼu tagata Kilisitiano ʼe nātou ʼoʼofa ki ʼonatou ʼohoana pea mo nātou falala kia nātou. ʼE maʼuliʼi e te ʼu tagata ʼaia te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaenī: “ ʼE tonu ki te hahaʼi tagata ke nātou ʼoʼofa ki ʼonatou ʼohoana ohage pe ko ʼonatou sino totonu.” Ko te ʼu tagata ʼaia, ʼe nātou toe tali foki ki te ʼu palalau ʼa te ʼAtua ʼaenī: “ ʼE mavae anai te tagata ʼi tana tāmai pea mo tana faʼe pea ʼe pipiki anai ki tona ʼohoana, pea ʼe nā liliu anai ko te kakano e tahi.”—Efesi 5:​28, 31.

Ko te hahaʼi tagata ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe nātou toe tali foki mo te ʼu palalau ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo: “ ʼIo, kapau ʼe mole tokaga he tahi ki tona ʼu kāiga, kae tāfito kia nātou ʼo tona loto fale, pea ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.” (1 Timoteo 5:⁠8) ʼO mulimuli ki te pelesepeto ʼaia, kapau ʼe fakatuʼutuʼu e he tagata Kilisitiano ke ʼalu ki he tahi potu ʼo nofo fualoa ai, pea ʼe ina toe fai anai mo he ʼu fakatuʼutuʼu ke maʼu e tona famili te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼi te lolotoga ʼo tana nofo ʼi te potu ʼaia. ʼO toe feiā aipe ʼo ʼuhiga mo tona mate, ʼe mole fai anai koa e te tagata ʼaia he ʼu fakatuʼutuʼu ke maʼu e tona famili te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou? ʼE lelei anai tana fai ia te faʼahi ʼaia, pea ʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia mokā hoko fakafokifā anai he tuʼutāmaki kia ia.

Ko Te ʼu Agaʼi Fenua ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAvaifo

ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe tonu ke vakaʼi e nātou tagata Kilisitiano. ʼI ʼihi fenua, ʼo hilifaki ki te mamahi ʼo te fafine ʼi te mate ʼo tona ʼohoana, mo te kua faʼao ʼo tona ʼu koloā, pea lagi mo tana ʼu fānau, ʼe fakamālohiʼi e te hahaʼi te fafine ʼaia ke ina fakahoko he ʼu toʼotoʼoga ʼo mulimuli ki te talatisio ʼo te putu. ʼE ʼui e te nusipepa ʼi Niselia ko te The Guardian, ʼi ʼihi potu fenua, ʼe fakamaʼua e te talatisio ki te fafine vitua ke moe ʼi te kogafale fakapōʼuli ʼaē ʼe tuku ai te sino ʼo tona ʼohoana. ʼI ʼihi potu fenua, ʼe mole fakagafua ki te ʼu fafine vitua ke nātou mavae ʼi tonatou ʼu ʼapi ʼi te lolotoga ʼo te ʼu māhina e ono ʼaē ʼe tonu ke nātou putu ai. ʼI te lolotoga ʼo te temi ʼaia, ʼe mole tonu ke nātou maʼanu, pea ʼe tapu māʼiape la mo te fanofano ʼo ʼonatou nima ʼi muʼa ʼo tanatou kakai.

Ko te ʼu agaʼi fenua ʼaia ʼe ko he ʼu fihifihia moʼoni, tāfito la ki te ʼu fafine vitua Kilisitiano. Ko tonatou holi mālohi ʼaē ke leleiʼia nātou e te ʼAtua, ʼe ina uga anai nātou ke nātou līaki te ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼe mole ʼalutahi mo te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu. (2 Kolonito 6:​14, 17) Kae kapau ʼe mole nātou mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua ʼaia, pea ʼe lagi fakatagaʼi anai te ʼu fafine vitua ʼaia. ʼE lagi tonu anai ke nātou feholaki moʼo hāofaki ʼo tonatou maʼuli.

Tou Fai He ʼu Fakatuʼutuʼu ʼe Mulimuli Ki Te Lao

ʼE ko he tokoni fakapotopoto ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te tagata poto ʼe fua manuʼia moʼoni.” (Tāʼaga Lea 21:⁠5) Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe feala ke fai e te pule famili? ʼE lahi te ʼu fenua ʼe feala ai ke kita fai he pepa ʼe fakahā ai peʼe tonu ke feafeaʼi te vaevae ʼo tokita ʼu koloā mo kapau ʼe kita mate. ʼE lagi kau anai kiai he ʼu fakahinohino ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fai ʼo te ʼavaifo. ʼE toe feala foki ke fakahā e te pepa ʼaia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai (peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke fai) e te ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te ʼu agaʼi fenua ʼo te ʼavaifo peʼe ko te putu.

ʼI te taʼu 1992, neʼe mate te ʼohoana ʼo te fafine ʼe higoa ko Leah. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼi ai taku fānau e toko nima​—ko ʼaku taʼahine e toko fā pea mo taku tama e tahi. ʼI muʼa ʼo te mate ʼo toku ʼohoana, neʼe kua fuafualoa tona mahaki. Kae ʼi muʼa ʼo tona mahaki, neʼe kua ina tohi te pepa ʼe ina ʼui ai, ʼe ina loto ke foaki tana ʼu koloā fuli ki tona ʼohoana pea mo tana fānau. Neʼe kau kiai tana paʼaga, mo tona kele, mo tana ʼu faga manu, pea mo tona ʼapi. Neʼe ina sinie te pepa ʼaia pea mo foaki mai kia ʼau. . . . ʼI te ʼosi mate ʼo toku ʼohoana, neʼe loto e tona ʼu famili ke nātou maʼu he vahe ʼo te ʼu meʼa ʼaia. Kae neʼe ʼau fakahā age kia nātou, neʼe totogi e toku ʼohoana te kele ʼaki tana paʼaga totonu, pea neʼe mole feala ke nātou kole he meʼa. ʼI tanatou ʼosi sio ki te pepa ʼaē neʼe ina tohi, neʼe nātou tali te faʼahi ʼaia.”

Koutou Vakaʼi Te ʼu Faʼahi ʼAia Mo Tokotou Famili

ʼE feala ke hoko he ʼu fihifihia mo kapau ʼe mole fakahā e he Kilisitiano ki tona famili tana tui pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tagata neʼe mate, pea neʼe fakakinau e tona famili ke ʼavaifo ʼi te kiʼi kolo, ʼo mulimuli ki te agaʼi fenua ʼo te kolo ʼaia. ʼI tanatou sio ʼaē ʼe tuʼutāmaki anai tonatou maʼuli, neʼe tonu leva ki tona ʼohoana pea mo tana ʼu fānau ke nātou tuku tona sino ki te famili. ʼE ʼui fēnei e te fafine: “Kanapaula neʼe fakahā e toku ʼohoana ki tana ʼu faʼetagata peʼe ki tona ʼu tokolua mataʼi tama peʼe tonu ke fai feafeaʼi tona ʼavaifo, ʼe mahino ia neʼe mole nātou fakakinau anai ke fai tana ʼavaifo ʼo mulimuli ki te ʼu talatisio ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.”

ʼI ʼihi fenua, ko te fai ʼo he talaga ʼe hage ia ko te sinie ʼo he pepa. ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia ʼi ʼihi potu fenua ʼo Swaziland, ʼaē ʼe lahi ai te hahaʼi, ʼe nātou maʼuliʼi he faʼahiga lotu, ʼe kau kiai te ʼu toʼotoʼoga ʼo te ʼavaifo pea mo te putu. ʼI tana ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, neʼe fakatuʼutuʼu e te Kilisitiano ko Isaac ke talaga mo tona ʼu kāiga ʼaē neʼe mole ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe ina fakahā age kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai mokā mate anai. Neʼe ina fakahā age kia nātou pe ko ai ʼaē ka ina maʼu tona ʼu koloā, pea neʼe ina fakamahino fakalelei age peʼe tonu ke feafeaʼi tona ʼavaifo. ʼI tona mate, neʼe fai te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe loto kiai. Neʼe fai te ʼavaifo ʼo Isaac ʼo mulimuli ki te ʼu pelesepeto faka Kilisitiano, pea neʼe gaohi fakaleleiʼi tona ʼohoana.

Koutou Puipui Tokotou Famili

ʼE ʼa koutou pe te vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ka koutou fai anai moʼo puipui ʼo tokotou famili mo kapau ʼe koutou mamate anai, kae ʼe ʼui fēnei e te Kilisitiano ko Edward: “ ʼE ʼi ai toku assurance-vie ke ʼaoga ki te toko valu ʼo toku famili. ʼE feala ke sinie e toku ʼohoana he ʼu seki ʼi te fale paʼaga. Koia, kapau ʼe ʼau mate, pea ʼe feala ke ina maʼu he falā ʼi te fale paʼaga. . . . Kua ʼau sinie he pepa ʼe fakahā ai peʼe tonu ke feafeaʼi te vaevae ʼo taku paʼaga ke ʼaoga ki toku famili. Kapau ʼe ʼau mate, pea ko toku ʼu koloā fuli ʼe tuku anai ki toku ʼohoana pea mo taku fānau. Neʼe ʼau tohi te pepa ʼaia kua hili kiai taʼu e nima. Neʼe teuteuʼi e te avoka, pea ʼe ʼi ai te pepa feiā ʼo toku ʼohoana pea mo toku foha. Neʼe ʼau fakahā ʼi te pepa ʼaia, ʼe mole feala ke fai e toku ʼu kāiga he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo toku ʼavaifo. ʼE ʼau kau ki te kautahi ʼa Sehova. Koia, kapau ʼe ko te Fakamoʼoni pe e tahi ʼa Sehova peʼe toko lua moʼo fai ʼo toku ʼavaifo, pea ʼe feʼauga pe ia. Kua ʼau vakaʼi te faʼahi ʼaia mo toku ʼu kāiga.”

ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, ko te fai ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe ko he meʼa ʼofa ki tokotou famili. ʼE mahino ia, ko te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo tokotou mate, ʼe mole hage ia ko te foaki ʼo he moʼi sokola peʼe ko he ʼu fisiʼi teu. Kae ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo tokotou ʼofa. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia, ʼe koutou fia ‘tokaga kia nātou ʼo tokotou loto fale,’ tatau aipe peʼe kua koutou mamate.

[Talanoa ʼo te pasina 21]

Ko Sesu Neʼe Ina Fai He ʼu Fakatuʼutuʼu ʼo ʼUhiga Mo Tana Faʼe

“Kae ʼi te vaʼe pou fakamamahi ʼo Sesu, neʼe tuʼu ai tana faʼe pea mo te tēhina ʼo tana faʼe; ko Malia te ʼohoana ʼo Kolopasi, pea mo Malia Maketalena. Pea ko Sesu ʼi tana sio ki te tutuʼu ʼo tana faʼe pea mo te tisipulo ʼaē neʼe ʼofa ai, neʼe ʼui maʼana ki tana faʼe: ‘Fafine, koʼena tau tama!’ Pea neʼe ʼui maʼana ki te tisipulo: ‘Koʼena tau faʼe!’ Pea talu mai te hola ʼaia, neʼe ʼave e te tisipulo [ko Soane] ia ia ki tona ʼapi.”​—Soane 19:25-27.

[Paki ʼo te pasina 22]

ʼE lahi te kau Kilisitiano ʼe nātou fai he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo puipui ʼo tonatou ʼu famili

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae