ʼE Mole Puli Te Ala ʼo Te ʼOfa
“Koutou haga kumi fakamalotoloto te ʼu meʼa ʼofa ʼe lalahi age. Kae ʼe ʼau fakahā atu he ala ʼe māʼoluga age.”—1 Kolonito 12:31.
1-3. (a) Koteā ʼaē ʼe tatau ai tatatou ako ʼo he lea foʼou, pea mo tatatou ako te fakahā ʼo te ʼofa? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke faigataʼa ai tatatou ako te fakahā ʼo te ʼofa?
KUA koutou faiga koa la ke koutou ako he lea foʼou? ʼE ko he toe meʼa faigataʼa ia! ʼE moʼoni, ʼe feala ki he kiʼi toe ke ina ako he lea ʼi tana logo pe ʼaē ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te lea ʼaia. ʼE tāʼofi gafua e tona ʼuto te puʼaki ʼo te ʼu kupu pea mo tonatou faka ʼuhiga, pea mole tuai pea ʼe ina fai tuʼumaʼu he ʼu palalau ʼe mahino lelei. Kae ʼe mole feiā kia tatou hahaʼi lalahi. ʼE maʼua ke tou vakaʼi tuʼumaʼu te tikisionalio ke feala hatatou fai he ʼu palalau nounou ʼi he tahi lea. ʼAki te temi, pea ʼaki tatatou fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu, ʼe tou kamata fakakaukau leva ʼi te lea ʼaia, pea kua faigafua leva tatatou palalau.
2 Ko takita ako te fakahā ʼo te ʼofa ʼe hage ko takita ako he lea foʼou. ʼE moʼoni, kua maʼu ʼi te hahaʼi fuli pe te kalitate fakaʼatua ʼaia. (Senesi 1:27; vakaʼi ia 1 Soane 4:8.) Kae ʼe tonu ke tou faiga mālohi ke feala hatatou fakahā te ʼofa—tāfito ia ʼaho nei, ʼaē ʼe mole kei maʼu ai te ʼofa. (2 Timoteo 3:1-5) ʼI ʼihi temi, ʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te loto famili. Ei, ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou tuputupu ʼi he loto fale ʼe tahitahiga tanatou fai he ʼu palalau agalelei ʼaki te ʼofa. (Efesi 4:29-31; 6:4) Kae ʼe tou lava ako feafeaʼi te fakahā ʼo te ʼofa—tatau aipe pe neʼe mole tou māhani kiai?
3 Ko te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni mai kia tatou. Ia 1 Kolonito 13:4-8, ʼe mole gata ʼaki pe te fakamatala mai ʼa Paulo pe koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼofa, kae ʼe ina fakamatala lelei mai pe koteā te ʼu gāue ʼaē ʼe feala ke tou fai ʼaki te ʼofa māʼoluga ʼaia. Kapau ʼe tou vakaʼi fakalelei te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaia, pea ʼe tou mālama lelei age anai ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te kalitate fakaʼatua ʼaia, pea mo tou ʼiloʼi anai peʼe feafeaʼi tona fakahā. Tou vakaʼi ʼihi agaaga ʼo te ʼofa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo. ʼE tou fakaʼaogaʼi te ʼu agaaga ʼaia moʼo talanoa kia faʼahi tāfito e tolu: te ʼu aga ʼaē ʼe tou fai māhani, tatatou ʼu felogoi mo te hahaʼi, pea mo tatatou faʼa kātaki.
Ko Te ʼOfa ʼe Tokoni Mai Ke Tou Tauʼi Te Fialahi
4. (a) Koteā te manatu ʼa te Tohi Tapu ʼo ʼuhiga mo te maheka?
4 ʼI tana ʼosi fai tana ʼuluaki palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼofa, neʼe tohi fēnei e Paulo ki te kau Kolonito: “Ko te ʼofa ʼe mole maheka ia.” (1 Kolonito 13:4) ʼE toe feala foki ke hā te maheka mokā tou lotomamahi he neʼe hoko ki ʼihi he ʼu meʼa fakafiafia peʼe nātou lava fai he ʼu meʼa ʼe mole tou lavaʼi. Ko te maheka ʼe feala ke fakatupu kovi ki totatou sino, mo totatou loto, pea mo te faʼahi fakalaumālie.—Tāʼaga Lea 14:30; Loma 13:13; Sake 3:14-16.
5. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai te ʼofa ke tou tauʼi te maheka, mokā hage kia tatou neʼe mole foaki mai hatatou pilivilesio faka teokalatike?
5 Koutou fai te fehuʼi ʼaenī kia koutou, ‘ ʼE ʼau maheka koa mokā hage ʼe mole foaki mai haku pilivilesio faka teokalatike?’ Kapau ʼe tou tali ei, pea ʼe mole tonu ke tou lotovaivai ai. ʼE fakamanatuʼi mai e Sake kia tatou, “ko te holi ki te maheka” ʼe maʼu ʼi te hahaʼi agahala fuli pe. (Sake 4:5) Ko te ʼofa ki tokotou ʼu tēhina ʼe feala ke tokoni atu ke koutou toe manatu fakapotopoto. ʼE feala anai ke koutou fakafiafia fakatahi mo nātou ʼaē ʼe fakafiafia, pea ke mole koutou manatu, ʼe fakalainoaʼi anai koutou mokā maʼu e he tahi kehe hana pilivilesio peʼe vikiʼi ia ia.—Vakaʼi ia 1 Samuele 18:7-9.
6. Koteā te fihifihia ʼaē neʼe hoko ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito ʼi te ʼuluaki sēkulō?
6 ʼE toe ʼui foki e Paulo, ko te ʼofa “ ʼe mole laupisi, ʼe mole fialahi.” (1 Kolonito 13:4) Kapau ʼe tou poto ʼi te fai ʼo he faʼahiga gāue, pea ʼe mole tonu ke tou fakahāhā ki te hahaʼi. Neʼe lagi hoko te fihifihi ʼaia ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito ʼo te temi muʼa, he neʼe hū kiai he ʼu tagata fia maʼu tuʼulaga. Lagi neʼe nātou popoto age ʼi te fakahā ʼo he ʼu manatu foʼou, pe neʼe nātou faiva ʼi ni ʼu faʼahiga gāue. ʼI tanatou loto ʼaē ke vikiʼi nātou e te hahaʼi, neʼe tupu ai te ʼu maveuveu ʼi te kokelekasio. (1 Kolonito 3:3, 4; 2 Kolonito 12:20) ʼI te ʼāsili kovi ʼo te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe tonu ai kia Paulo ke ina tokoniʼi te kau Kolonito ʼaē neʼe nātou ‘tali te hahaʼi vavale,’ ʼaē neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou, neʼe ko he kau “ ʼapositolo makehe.”—2 Kolonito 11:5, 19, 20.
7, 8. Koutou fakahā ʼaki te Tohi-Tapu peʼe tou lava fakaʼaogaʼi feafeaʼi tatatou ʼu fealagia moʼo fakahoko te logo tahi.
7 ʼE toe feiā aipe ia ʼaho nei. Ohage la, ko ʼihi ʼe nātou leleiʼia tanatou laupisi ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakahoko ʼi tonatou minisitelio peʼe ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu pilivilesio ʼi te kautahi ʼo te ʼAtua. Tatau aipe peʼe tou faiva moʼoni ʼi he faʼahiga gāue ʼe mole lavaʼi e ʼihi ʼi te kokelekasio, ʼe tonu koa ke tupu ʼaki ai hatatou fialahi? ʼI tona fakahagatonu, ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi tatatou ʼu fealagia fuli ke tou fakamuʼamuʼa te logo tahi—ka mole tou fakamuʼamuʼa ia tatou totonu.—Mateo 23:12; 1 Petelo 5:6.
8 Neʼe tohi e Paulo, logope la ʼe lahi te ʼu koga kehekehe ʼo te kokelekasio, kae “neʼe faʼu e te ʼAtua te sino.” (1 Kolonito 12:19-26) Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “faʼu” ʼe faka ʼuhiga ki he meʼa ʼe fio, ohage ko te fefioʼaki ʼo te ʼu lanu. Koia, ʼe mole tonu ke fialahi he tahi ʼi te kokelekasio ʼuhi ko tana poto, pea ke ina puleʼi te hahaʼi. ʼE mole tonu ke maʼu he fialahi pea mo he fia maʼu tuʼulaga ʼi te kautahi ʼo te ʼAtua.—Tāʼaga Lea 16:19; 1 Kolonito 14:12; 1 Petelo 5:2, 3.
9. Koteā te ʼu faʼifaʼitaki ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ko he ʼu fakatokaga kia nātou ʼaē ʼe nātou faiga pe kia nātou totonu?
9 Ko te ʼofa “ ʼe mole ina kumi pe te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia te ia.” (1 Kolonito 13:5) Ko he tahi ʼe ʼofa, ʼe mole ina fakaʼaogaʼi te hahaʼi ke ina maʼu te meʼa ʼaē ʼe ina loto kiai. ʼE maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼifaʼitaki ʼe nātou fakatokagaʼi tatou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ohage la: ʼe ʼi ai te ʼu fakamatala ʼo Talila, mo Sesapele, pea mo Atalia—ko he ʼu fafine neʼe nātou fakaʼaogaʼi te hahaʼi he neʼe nātou manatu pe kia nātou totonu. (Kau Fakamāu 16:16; 1 Hau 21:25; 2 Fakamatala 22:10-12) ʼE ʼi ai foki mo te hisitolia ʼo Apisalome, te foha ʼo te Hau ko Tavite. Neʼe ʼalu ki te hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai ki Selusalemi ke fakamāuʼi nātou e te hau, pea neʼe ina ʼui age neʼe mole tokagaʼi moʼoni e te hau tanatou ʼu fihifihia. Pea neʼe ina ʼui leva kia nātou, neʼe ʼaoga ʼi te fale hau ke ʼi ai he tagata agalelei ohage ko ia moʼo tokoni ki te hahaʼi! (2 Samuele 15:2-4) ʼE mahino ia, neʼe mole fia tokoni ia Apisalome ki te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuli mamahi, kae neʼe manatu pe ia kia ia totonu. Neʼe ina fakanofo hau ia ia totonu, pea neʼe tokolahi te hahaʼi ʼaē neʼe mulimuli kia ia. Kae ʼaki te temi, neʼe fakaiku noaʼi tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼI tana ʼosi mate, neʼe mole ʼai pe la tona sino ki he faitoka.—2 Samuele 18:6-17.
10. ʼE tou fakahā feafeaʼi ʼe tou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ki ʼihi?
10 ʼE ko he fakatokaga ʼaia kia tatou kau Kilisitiano ia ʼaho nei. Peʼe tou tagata peʼe tou fafine, ʼe lagi tou popoto ʼi te fakalotoʼi ʼo te hahaʼi ke nātou fai te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. ʼE lagi tou lavaʼi te faʼahi ʼaia mokā tou takitaki he fai palalau peʼe tou fakalainoaʼi ia nātou ʼaē ʼe mole manatu tahi mo tatou. Kapau ʼe tou ʼofa moʼoni, pea ʼe tou tokagaʼi anai te ʼu manatu ʼa ʼihi. (Filipe 2:2-4) ʼE mole tou fia laka ake anai ʼi te hahaʼi peʼe tou fakamuʼamuʼa tatatou ʼu manatu foʼou heʼe kua tou popoto peʼe tou maʼu tuʼulaga ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua, ʼo tou manatu ʼe ko tatou pe ʼaē ʼe tonu ke tokagaʼi. Kae ʼe tou manatuʼi anai te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu ʼaenī: “Ko te fialahi ʼe muʼa mai ia ʼi te fakaʼauha, pea ko te fia hā ʼe muʼa mai ia ʼi te higa.”—Tāʼaga Lea 16:18.
ʼE Maʼu Te Tokalelei ʼAki Te ʼOfa
11. (a) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke tou agalelei pea mo fai he ʼu aga ʼe mata feʼauga? (b) ʼE tou fakahā feafeaʼi ʼe mole tou fiafia ʼi te heʼe faitotonu?
11 Neʼe toe tohi foki e Paulo, ko te ʼofa ʼe “agalelei” pea “ ʼe mole ina fai he ʼu aga ʼe mole mata feʼauga.” (1 Kolonito 13:4, 5) Ei, kapau ʼe tou maʼu te ʼofa, pea ʼe mole tou fai anai he ʼu aga fefeka, peʼe ko he ʼu aga ʼe mole fakaʼapaʼapa. Kae ʼe tou tokagaʼi anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e ʼihi ʼi tonatou loto. Ohage la, ko he tahi ʼe ʼofa ʼe mole ina fai anai he ʼu aga ʼe fakatupu tūkia. (Vakaʼi ia 1 Kolonito 8:13.) Ko te ʼofa “ ʼe mole fakafiafia ki te heʼe faitotonu, kae ʼe fakafiafia ʼaki te moʼoni.” (1 Kolonito 13:6) Kapau ʼe tou ʼofa ki te ʼu lao ʼa Sehova, pea ʼe tou fehiʼa moʼoni anai ki te ʼu meʼa heʼeʼaoga pea ʼe mole tou leleiʼia anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe fehiʼa kiai te ʼAtua. (Pesalemo 119:97) Ko te ʼofa ʼe tokoni anai kia tatou ke tou fakafiafia ʼaki he ʼu meʼa ʼe mata feʼauga, kae mole ko he ʼu meʼa ʼe fakatupu tūkia.—Loma 15:2; 1 Kolonito 10:23, 24; 14:26.
12, 13. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mokā fai mai he meʼa ʼe kovi? (b) Koutou fakahā ʼaki he ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu, ʼe feala ke tou fai he ʼu aga ʼe mole fakapotopoto mo kapau ʼe tou ʼiʼita, tatau aipe peʼe matatonu.
12 Neʼe tohi e Paulo, ko te ʼofa “ ʼe mole ʼita ia” (“ ʼe mole hoko ʼita,” ʼi te Tohi-Tapu ʼa Phillips). (1 Kolonito 13:5) ʼE moʼoni, ʼi totatou ʼuhiga agahala, ʼe tou tau ʼita mokā fai mai he meʼa ʼe kovi kia tatou. Kae ʼe mole tonu ai ke tou lotokovi fualoa, peʼe tou nofo ʼita. (Pesalemo 4:4; Efesi 4:26) Ko te ʼita ʼe feala ke ʼi ai hona tupuʼaga moʼoni, kae kapau ʼe mole tou loto lolomi, pea ʼe feala ke tou fai ai he ʼu aga ʼe mole fakapotopoto, pea ʼe feala ke tauteaʼi ai tatou e Sehova.—Senesi 34:1-31; 49:5-7; Faka au 12:3; 20:10-12; Pesalemo 106:32, 33.
13 ʼUhi ko te hala ʼaē neʼe fai e ʼihi, ko ʼihi ʼe mole kei nātou fia kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano pea mo te gāue fai faka mafola. ʼI muʼa atu, tokolahi ia nātou ʼaia neʼe nātou gāue kinakina ʼo ʼuhiga mo te tui, pea neʼe nātou kātakiʼi te ʼu fakafeagai mai tonatou famili, mo tonatou vāʼi e tonatou ʼu kaugā gāue, pea mo te tahi ʼu fihifihia. Neʼe nātou tauʼi te ʼu fihifihia ʼaia he neʼe nātou faka ʼuhiga ʼe ko he ʼahiʼahiʼi ʼo tanatou tui, pea ʼe moʼoni te faʼahi ʼaia. Kae koteā ʼaē ʼe hoko mokā fai mai e he Kilisitiano he aga heʼeʼofa kia kita? ʼE mole koa la ko he ʼahiʼahiʼi ʼaia ʼo takita tui? Ei, heʼe kapau ʼe tou nofo ʼita, pea ʼe tou “tuku he faigamālie ki te Tevolo.”—Efesi 4:27.
14, 15. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, ko te ʼofa “ ʼe mole ina lau te kovi ʼaē neʼe fai age”? (b) ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia Sehova mokā tou loto fakamolemole?
14 Koia ʼe tonu ai te ʼui ʼaenī ʼa Paulo, ko te ʼofa “ ʼe mole ina lau te kovi ʼaē neʼe fai age.” (1 Kolonito 13:5) ʼI te vaega ʼaenī, ʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu “lau” ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi tohi falā, pea ʼe feala ke fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia ki he tahi ʼe ina tohi te ʼu hala ʼaē ʼe fai age ki ai, ke ʼaua naʼa galo kia ia te ʼu meʼa ʼaia. ʼE ko he agaʼofa anai koa mo kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu aipe te ʼu palalau pe ko te ʼu aga ʼaē ʼe fai mai e te hahaʼi, ke tou toe fakaʼaogaʼi ki ʼamuli ʼi hatatou ʼu fai palalau? ʼE ko he meʼa fakafiafia tatatou ʼiloʼi ʼaē, ʼe mole sivisivi feiā tatou e Sehova, kae ʼe manavaʼofa ia! (Pesalemo 130:3) Ei, ka tou fakahemala, pea ʼe ina molehi tatatou ʼu hala.—Gāue 3:19.
15 ʼE feala ke tou faʼifaʼitaki kia Sehova ʼi te faʼahi ʼaia. ʼE mole tonu ke tou hoko ʼita mokā hage kia tatou ʼe fakalainoaʼi tatou e he tahi. Kapau ʼe tou ʼita vave, pea ʼe lagi lahi age anai te kovi ʼaē ka tou fai kia tatou totonu, ʼi te kovi ʼaē neʼe fai mai. (Tagata Tānaki 7:9, 22) Kae ʼe tonu ke tou manatuʼi, ko te ʼofa ʼe “tui kia meʼa fuli.” (1 Kolonito 13:7) ʼE mahino ia, ʼe mole tou hoko tui anai, kae ʼe mole tonu ke tou loto mahalohalo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te loto ʼo totatou ʼu tēhina. Kapau ʼe feala, pea tou faka tui neʼe mole nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fai mai he meʼa ʼe kovi.—Kolose 3:13.
Ko Te ʼOfa ʼe Tokoni Mai Ke Tou Faʼa Kātaki
16. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke tokoni mai kia tatou te ʼofa ke tou kātaki fualoa?
16 ʼOsi ʼaia, pea ʼui mai e Paulo “ko te ʼofa ʼe kātaki fualoa.” (1 Kolonito 13:4) ʼE tokoni mai ke tou kātakiʼi he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa, ʼo lagi tou kātakiʼi lolotoga he temi fualoa. Ohage la, ʼe tokolahi te kau Kilisitiano neʼe nātou maʼuʼuli ʼi he famili neʼe mole kau fuli ʼi te moʼoni. Ko ʼihi ʼe nātou selipatea, mole ʼuhi heʼe nātou loto kiai, kae koteʼuhi neʼe mole nātou lava maʼu honatou ʼohoana “ ʼi te ʼaliki.” (1 Kolonito 7:39; 2 Kolonito 6:14) ʼE toe ʼi ai mo nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu mahaki fakatupu hoha. (Kalate 4:13, 14; Filipe 2:25-30) ʼE moʼoni, ʼi te mālama agahala ʼaenī, ʼe ʼaoga kia tatou fuli ke tou faʼa kātaki ʼi totatou maʼuli.—Mateo 10:22; Sake 1:12.
17. Koteā ʼaē ka tokoni anai kia tatou ke tou kātakiʼi ia meʼa fuli?
17 ʼE fakamoʼoni mai e Paulo, ko te ʼofa “ ʼe ina ʼamo ia meʼa fuli, . . . ʼe falala kia meʼa fuli, ʼe ina kātakiʼi ia meʼa fuli.” (1 Kolonito 13:7) Ko tatatou ʼofa kia Sehova ʼe tokoni mai anai kia tatou ke tou kātakiʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe ʼuhi ko te faitotonu. (Mateo 16:24; 1 Kolonito 10:13) ʼE mahino ia, ʼe mole tou fia liliu ko he ʼu maletile. Kae ʼe tou loto ke tokalelei pea mo fīmālie totatou maʼuli. (Loma 12:18; 1 Tesalonika 4:11, 12) Kae ka ʼahiʼahiʼi tatatou tui, pea ʼe tou kātakiʼi ʼaki he loto fiafia ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē, ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe tupu ko totatou ʼuhiga tisipulo faka Kilisitiano. (Luka 14:28-33) Ka tou kātakiʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, pea ʼe tou taupau he faʼahiga manatu ʼe lelei, pea mo tou ʼamanaki ke iku lelei te ʼu faigataʼaʼia ʼaia.
18. He koʼe ʼe ʼaoga kia tatou te faʼa kātaki tatau aipe peʼe mole hoko kia tatou he ʼu fihifihia?
18 Ko te ʼu fakataga ʼe mole ko te ʼu ʼaluʼaga pe ʼaia ʼaē ʼe tonu ai ke tou faʼa kātaki. ʼI ʼihi temi, ko tatatou faʼa kātaki ʼe faka ʼuhiga pe ki tatatou faiga ʼaē ke tou haga fai tatatou tauhi, pea ke tou fai hoholo tatau aipe peʼe hoko peʼe kailoa te ʼu fakataga. ʼE ʼaoga ke tou faʼa kātaki ʼi te ʼu gāue fakalaumālie ʼaē ʼe tou fai māhani. Ohage la, ʼe koutou kau fakamalotoloto koa ki te gāue fai faka mafola, ʼo mulimuli ki takotou ʼu fealagia? ʼE koutou lau koa pea mo metitasioʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼo koutou faikole ki takotou Tāmai ʼaē ʼi selo? ʼE koutou kau tuʼumaʼu koa ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio, pea ʼe koutou fefakaloto mālohiʼaki koa mo tokotou ʼu kāiga lotu? Kapau koia ʼaia, pea ʼe koutou faʼa kātaki anai, tatau aipe peʼe hoko kia koutou he ʼu fihifihia peʼe kailoa. ʼAua naʼa koutou lotovaivai, “heʼe tou utu anai ʼi tona temi totonu, kapau foki ʼe mole tou lotovaivai.”—Kalate 6:9.
Ko Te ʼOfa—Ko “He Ala ʼe Māʼoluga Age”
19. He koʼe ko te ʼofa ʼe ko “he ala ʼe māʼoluga age”?
19 Neʼe fakahā e Paulo te maʼuhiga ʼaē ke tou fakahā te ʼofa, ʼo ina fakahigoaʼi te kalitate fakaʼatua ʼaia ko “he ala ʼe māʼoluga age.” (1 Kolonito 12:31) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe “māʼoluga age?” ʼI te kapite ʼaia, neʼe talanoa ia Paulo ki te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, pea neʼe ko he meʼa neʼe fai māhani ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. Ko ʼihi neʼe nātou maʼu te fealagia ʼaē ke nātou fai fakakikite, pea ko ʼihi neʼe nātou fakamālōlō te hahaʼi mahahaki, pea ko te tokolahi neʼe nātou maʼu te fealagia ʼaē ke nātou palalau ʼi te ʼu lea kehekehe. Neʼe ko he ʼu milakulo fakaofoofo ʼaia! Kae neʼe ʼui fēnei e Paulo ki te kau Kolonito: “Kapau ʼe ʼau palalau ʼi te ʼu lea ʼo te hahaʼi pea mo ʼaē ʼo te kau ʼaselo kae mole ʼau maʼu te ʼofa, kua ʼau liliu ohage ko he kogaʼi ukamea ʼe tagi logoaʼa peʼe ko he nafa ʼe tatagi. Pea kapau ʼe ʼau maʼu te fealagia ʼaē ke ʼau fai fakakikite pea mo ʼau ʼiloʼi te ʼu meʼa fakalilo taputapu fuli pea mo te ʼatamai mālama fuli, pea kapau ʼe ʼau maʼu te tui katoa ke ʼau faʼa hiki ai he ʼu moʼuga, kae mole ʼau maʼu te ʼofa, pea ko ʼau ʼe ko te meʼa noa.” (1 Kolonito 13:1, 2) ʼIo, māʼia mo te ʼu gāue ʼaē ʼe lelei ʼaupito, ʼe feala ke liliu ko he ʼu “gāue mate” mo kapau ʼe mole uga tatou e tatatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo tatatou kāiga.—Hepeleo 6:1.
20. He koʼe ʼe tonu ke tou faiga tuʼumaʼu ke tou fakahā te ʼofa?
20 ʼE fakahā mai e Sesu te tahi tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou maʼuliʼi te kalitate fakaʼatua ʼaē ko te ʼofa. Neʼe ina ʼui fēnei, “ ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuli ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou femaʼuʼaki te ʼofa.” (Soane 13:35) ʼE hā mai ʼi te ʼu kupu “mo kapau,” ʼe fakalogo ki te Kilisitiano takitokotahi tana faiga ʼaē ke ina fakahā peʼe kailoa te ʼofa ʼaia. Ohage la, kapau ʼe tou nonofo ʼi he fenua matāpule, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tou ako anai te lea ʼa te hahaʼi ʼo te fenua ʼaia. ʼE toe feiā aipe, kapau ʼe tou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga pea mo tou fakatahi tuʼumaʼu mo totatou ʼu tēhina Kilisitiano, pea ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tou maʼuliʼi atu aipe anai te ʼofa. Kapau ʼe tou fia ako te “lea” ʼaia, pea ʼe tonu ke tou faiga tuʼumaʼu.
21, 22. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou tōtō ʼi ʼihi agaaga ʼo te ʼofa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo? (b) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui, ko te “ ʼofa ʼe mole puli ia ʼi he temi”?
21 ʼI ʼihi temi, ʼe lagi koutou tōtō anai ʼi ʼihi agaaga ʼo te ʼofa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo. Kae ʼaua naʼa koutou lotovaivai. Koutou faʼa kātaki ʼi takotou ʼu faiga. Koutou haga vakaʼi te Tohi-Tapu pea mo maʼuliʼi tana ʼu pelesepeto ʼi takotou ʼu felogoi mo te hahaʼi. ʼAua naʼa galo kia koutou te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sehova totonu kia tatou. Neʼe fai e Paulo te fakatokaga ʼaenī ki te kau Efesi: “Koutou liliu ʼo feagaleleiʼaki, fonu ʼi te manavaʼofa, ʼo koutou fefakamolemoleʼaki, ohage ko te fakamolemole ʼa te ʼAtua kia koutou ʼaki ia Kilisito.”—Efesi 4:32.
22 ʼAki te temi, ʼe liliu anai ʼo faigafua takotou palalau ʼi he lea matāpule, pea ʼo toe feiā aipe, ʼaki te temi, ʼe liliu anai ʼo faigafua takotou fakahā ia te ʼofa. Neʼe fakamoʼoni fēnei mai e Paulo, “ko te ʼofa ʼe mole puli ia ʼi he temi.” (1 Kolonito 13:8) Neʼe fakagata te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, kae ko te ʼofa ʼe mole puli anai ia. Koia, koutou haga akoako te fakahā ʼo te kalitate fakaʼatua ʼaia. Ohage ko tona ʼui e Paulo, ʼe ko “he ala ʼe māʼoluga age.”
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
◻ ʼE tou lava tauʼi feafeaʼi te fialahi ʼaki te ʼofa?
◻ ʼE tokoni feafeaʼi anai te ʼofa kia tatou ke tou fakahoko te logo tahi ʼi te kokelekasio?
◻ ʼE tokoni feafeaʼi anai te ʼofa kia tatou ke tou faʼa kātaki?
◻ He koʼe ko te ʼofa ʼe ko “he ala ʼe māʼoluga age”?
[Paki ʼo te pasina 19]
Ko te ʼofa ʼe tokoni mai anai kia tatou ke mole tou tokagaʼi te ʼu hala ʼaē ʼe fai e totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te faʼa kātaki ko tona faka ʼuhiga ʼe tou taupau tatatou ʼu agamāhani ʼi te faʼahi fakalaumālie