Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 15/7 p. 4-8
  • Koutou Falala Ki Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Tohi-Tapu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Falala Ki Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Tohi-Tapu
  • Te Tule Leʼo—1999
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tonā ʼu Kehekehe
  • ʼE Koutou Falala Anai Koa Ki Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Tohi-Tapu?
  • Te Kumi ʼo Te ʼu Fakakikite ʼe Feala Ke Kita Falala Kiai
    Te Tule Leʼo—1999
  • Te Fakakikite ʼo Te Ka Haʼu
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova (Tufa)—2018
  • He koʼe ʼe ʼi ai te ʼu lea fakapolofeta ʼi te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—2015
  • Te ʼu Fua Lelei ʼo Tatatou Ako Te ʼu Lea Fakapolofeta
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1999
w99 15/7 p. 4-8

Koutou Falala Ki Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Tohi-Tapu

KO TE hau ko Pyrrhus ʼo Épire ʼi te potu tokelau-hihifo ʼo Heleni neʼe kua fualoa tana tauʼi te Puleʼaga ʼo Loma. ʼI tana holi fakamalotoloto ke ina maʼu he fakaʼiloga ʼo ʼuhiga mo te ikuʼaga ʼo te tau, neʼe ʼalu ʼo vakaʼi te sagatualio ʼo Delphes. Kae neʼe feala ke fai he ʼu fakamahino e lua ki te tali ʼaē neʼe fai age: (1) “ ʼE ʼau ʼui atu ko tou foha ko Eaque ʼe feala hana mālo ʼi te kau Loma. ʼE ke ʼalu anai, mo ke toe liliu mai anai, pea ʼe mole ke mate anai ʼi te tau.” (2) “ ʼE ʼau ʼui atu ko te kau Loma ʼe feala hanatou mālo ia koe, foha ʼo Eaque. ʼE ke ʼalu anai, ʼe mole ke toe liliu mai anai, ʼe ke mate anai ʼi te tau.” Neʼe ina fili ke tui ki te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼo te tala fakakikite ʼaia pea neʼe ina tauʼi ia Loma. Kae neʼe mamate katoa te ʼu foʼi solia ʼo Pyrrhus.

ʼAki te ʼu hisitolia ʼaia neʼe ʼiloʼi ai ko te ʼu tala fakakikite ʼāfea ʼaia, neʼe ko he ʼu meʼa faka misitelio pea neʼe mole faʼa mahino lelei. Kae e feafeaʼi ki te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu? ʼE ʼui e ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu, ko te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ʼe mole lelei age ia ʼi te ʼu fakakikite ʼo te ʼu ʼatua ʼo te temi muʼa. ʼI tanatou manatu, ko te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu neʼe ko he ʼu fakamatala fakapoto ʼo he ʼu meʼa ʼe hoko anai pea neʼe fai e te hahaʼi popoto pea mo fakasiosio tonu, pea ʼi te agamāhani neʼe nātou kau ki te kalasi ʼo te kau pelepitelo. ʼE ʼui, ʼuhi ko tonatou ʼatamai mālama pea mo tanatou ʼu felogoi mo te ʼu ʼatua, neʼe sio fakatomuʼa te ʼu tagata ʼaia ki te ʼu meʼa ʼaē ka hoko. ʼAki tatatou fakatatau te ʼu agaaga kehekehe ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tala fakakikite ʼo te ʼu ʼatua ʼo te temi muʼa, ʼe feala anai hatatou ʼiloʼi peʼe ʼifea te moʼoni.

Tonā ʼu Kehekehe

Ko te agaaga tāfito ʼo te ʼu tala fakakikite ʼaia neʼe ko tana mole mahino lelei. Ohage la, ʼi Delphes, neʼe mole mahino lelei te hahaʼi ki te ʼu tali ʼaē neʼe fai age. Koia neʼe ʼaoga ai ke fakamahino e te kau pelepitelo te ʼu tali ʼaia pea ke nātou fai he ʼu palalau neʼe feala ke fefakafeagaiʼaki. Ohage la, ʼe tou ʼiloʼi lelei te tali ʼaē neʼe fai kia Crésus, te hau ʼo Litia. ʼI tana ʼalu ki te pelepitelo, neʼe ʼui age ki ai: “Kapau ʼe fakalaka ia Crésus ʼi te Halys, pea ʼe ina molehi anai he puleʼaga mālohi.” ʼI tona fakahagatonu, ko te “puleʼaga mālohi” ʼaē neʼe molehi neʼe ko tona puleʼaga totonu! ʼI te fakalaka ʼa Crésus ʼi te vaitafe ʼo Halys moʼo ʼohofiʼi ia Kapatosia neʼe matehi e Siliusi te tagata Pelesia.

ʼE hā lelei mai te kehekehe ʼo te ʼu tala fakakikite pagani pea mo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe totonu pea mo mahino gafua. ʼE ʼi ai te faʼifaʼitaki lelei, ʼe ko te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te tō ʼo Papiloni, ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu ʼi te tohi ʼo Isaia. Ko taʼu e 200 ʼi muʼa ʼo tona fakahoko, neʼe kua fai e te polofeta ko Isaia he fakakikite ʼo ʼuhiga mo te fakatō ʼo Papiloni e te kau Metia mo te kau Pelesia. Neʼe fakahā e te lea faka polofeta ʼaia, ko te tagata ʼaē ka mālo ʼi te tau ʼaia, ʼe ko Siliusi, pea neʼe ina toe ʼui ʼe fakamoamoa anai te vaitafe ʼaē neʼe ina puipui te kolo, pea ʼe hū anai te kau solia ʼi te ʼu matapā ʼaē neʼe tuku ava. Neʼe hoko moʼoni te ʼu meʼa fuli ʼaia. (Isaia 44:27​–45:2) Neʼe toe hoko moʼoni mo te ʼui ʼaē ʼe mole toe nofoʼi anai ia Papiloni.​—Isaia 13:17-​22.

Koutou toe vakaʼi foki mo te fakatokaga ʼaē neʼe fai fakahagatonu e te polofeta ko Sonasi: “ ʼE kei toe pe ʼaho e fāgofulu, pea ʼe fakaʼauha anai ia Ninive.” (Sonasi 3:4) ʼE mahino gafua tana ʼu palalau ʼaia! ʼI te fakamataku ʼaupito pea mo fakahagatonu ʼo te logo ʼaia, ko te ʼu hahaʼi tagata ʼo Ninive neʼe nātou “kamata tui [ai] ki te ʼAtua, pea neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke fai he sesunio pea neʼe nātou kofuʼi nātou ʼaki te ʼu taga.” Neʼe mole tauteaʼi ai e Sehova te kau Ninive ʼuhi ko tanatou fakahemala.​—Sonasi 3:​5-​10.

Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu tala fakakikite moʼo fai he ʼu fakatuʼutuʼu faka politike. Ko te meʼa ʼaē neʼe tau fai e te kau pule pea mo te kau takitaki solia, ko te fakahā ia te faka ʼuhiga ʼo te tala fakakikite ʼaē neʼe lagolago kia nātou pea mo tanatou ʼu fakatuʼutuʼu, ʼo nātou maʼu ai te “puipui fakaʼatua.” Kae ko te ʼu logo faka polofeta ʼaē neʼe fai e te ʼAtua, neʼe mole ina fai ʼo mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te hahaʼi.

Koʼeni te faʼifaʼitaki: ko te polofeta ʼa Sehova ko Natane neʼe mole fakameʼameʼa ʼi tana fakatonutonuʼi te Hau ko Tavite ʼi tana agahala. (2 Samuele 12:​1-​12) ʼI te lolotoga ʼo te temi hau ʼo Selopoame 2 ʼi te puleʼaga ʼo te ʼu telepi e hogofulu ʼo Iselaele, ko te ʼu polofeta ko Osea pea mo Amosi neʼe nā valokiʼi te hau agatuʼu pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe lagolago kia ia, ʼuhi ko tanatou aga ʼaposita pea mo tanatou fakalainoaʼi te ʼAtua. (Osea 5:​1-7; Amosi 2:​6-8) ʼAki tana polofeta ko Amosi, neʼe fai e Sehova te fakatokaga fakamataku ʼaenī ki te hau: “ ʼE ʼau tuʼu anai ʼo fakafeagai ʼaki te heletā ki te ʼapi ʼo Selopoame.” (Amosi 7:9) Pea neʼe molehi te ʼapi ʼo Selopoame.​—1 Hau 15:25-​30; 2 Fakamatala 13:20.

ʼI te agamāhani, neʼe totogi e te hahaʼi te ʼu tala fakakikite. Ko ia ʼaē neʼe ina foaki he toe paʼaga, neʼe fai ki ai te fakakikite ʼaē neʼe fia logo kiai. Ko nātou ʼaē neʼe ʼolo ki Delphes, ki te ʼu sagatualio ʼaē neʼe fakahā ai te ʼu tala fakakikite, neʼe nātou foaki he toe paʼaga ki he ʼu logo neʼe mole hona ʼaoga, ʼo nātou fakafonu ai te fale lotu ʼo Apollon pea mo te tahi ʼu sagatualio ʼaki he ʼu koloā lalahi. Kae ko te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu pea mo te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe tuʼu ai, neʼe fakahā fakaʼofa pea neʼe mole fai ʼaki he aga fakapalatahi. Tatau aipe pe neʼe maʼu koloā pe maʼu tuʼulaga te hahaʼi ʼaē neʼe fai ki ai te ʼu lea faka polofeta ʼaia, he neʼe mole feala ke foaki he totogi fakakākā ki te polofeta moʼoni ʼa te ʼAtua. Neʼe fakamalotoloto te fehuʼi ʼaenī ʼa Samuele ʼaē neʼe polofeta mo tuʼi fakamāu: “Mai te nima ʼo ai ʼaē neʼe ʼau tali ai ke foaki mai he totogi fakakākā ke ʼau fakalogologo, pea ke ʼau pupunu ʼaki ʼoku mata?”​—1 Samuele 12:3.

Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe mole feala ke maʼu te ʼu tala fakakikite ʼi te ʼu koga meʼa fuli, koia neʼe tonu ke fai e he tahi he folau faigataʼa ke ʼalu ki te ʼu potu ʼaē neʼe maʼu ai. Ki te ʼu hahaʼi māhani, neʼe faigataʼa ʼaupito tanatou ʼolo ki te ʼu koga meʼa ʼaia he neʼe tuʼu ʼi te ʼu potu ohage ko Dodone ʼi te Moʼuga ʼo Tomarus ʼi Épire, pea ko Delphes ʼi te ʼu potu moʼugaʼia ʼo te lotomalie ʼo Heleni. ʼI te agamāhani, neʼe gata pe ki te hahaʼi maʼu koloā pea mo te hahaʼi mālolohi te lava ʼolo ki te ʼu sagatualio ʼaia ʼo felogoi ai mo te ʼu ʼatua. Tahi ʼaē meʼa, lolotoga te taʼu neʼe kua ʼi ai te ʼu ʼaho neʼe hinoʼi ke fakahā ai “te finegalo ʼo te ʼu ʼatua.” Neʼe mole tatau ia mo Sehova ʼAtua, he neʼe ina fekauʼi ki te hahaʼi tana kau ʼave logo faka polofeta ke nātou kalagaʼi fakahagatonu te ʼu lea faka polofeta ke logo kiai te hahaʼi. Ohage la, lolotoga te temi ʼaunofo ʼa te kau Sutea ʼi Papiloni, neʼe ko polofeta e tolu ʼa Sehova ʼaē neʼe tauhi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi​—neʼe tauhi ia Selemia ʼi Selusalemi, neʼe nofo ia Esekiele mo te kau ʼaunofo pea neʼe nofo ia Taniela ʼi te kolo hau ʼo te Puleʼaga ʼo Papiloni.​—Selemia 1:​1, 2; Esekiele 1:1; Taniela 2:​48.

ʼI te agamāhani, neʼe fakahā te ʼu tala fakakikite ki te hahaʼi takitokotahi, koia neʼe feala ai ke nātou fakaʼaogaʼi te faka ʼuhiga ʼo te ʼu fakakikite ʼaia ke ʼi ai hona ʼu fua lelei kia nātou. Kae neʼe fakahā te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ki te hahaʼi kaugamālie pea neʼe feala ai ki te hahaʼi ke nātou logo kiai pea mo mahino kiai. Neʼe tūʼa lahi te palalau ʼa Selemia ia muʼa ʼo te kaugamālie ʼi Selusalemi, logope la tana ʼiloʼi ʼaē neʼe mole leleiʼia e te kau takitaki pea mo te hahaʼi ʼo te kolo, te logo ʼaē neʼe ina tala.​—Selemia 7:​1, 2.

Ia ʼaho nei, ko te ʼu tala fakakikite ʼe ko he ʼu meʼa ʼāfea. ʼE mole hona ʼaoga ki te hahaʼi ʼo totatou temi faigataʼa. ʼE mole he ʼu tala fakakikite feiā ʼe pipiki ki totatou temi peʼe ko totatou ka haʼu. Kae ko te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe kau ki ‘te folafola a te Atua e mauli, pea e gaue.’ (Hepeleo 4⁠:12) Ko te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ʼaē kua fakahoko, ʼe nātou fakahā mai te aga ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi, pea mo te ʼu agaaga maʼuhiga ʼo tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo tona ʼulugaaga. Tahi ʼaē meʼa, kua vave hoko te ʼu lea faka polofeta maʼuhiga. ʼI tana talanoa ki te ʼu meʼa ʼaē ka hoko, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Kae, o hage ko tana fakapapau, e tou amanaki ki he lagi foou [te Puleʼaga Faka Mesianike ʼo selo] mo he kele foou [te sosiete fakatagata faitotonu], e mauli i ai te susitisia.”​—2 Petelo 3:​13.

ʼAki te fakatatau nounou ʼaia ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tala fakakikite loi ʼo te ʼu lotu hala, ʼe lagi koutou ʼio anai ki te meʼa ʼaē neʼe fakahā e te tohi The Great Ideas: “ ʼO ʼuhiga mo te ʼiloʼi fakatomuʼa e te tagata te ka haʼu, ʼe makehe ai te kau polofeta Hepeleo. Neʼe mole nātou tatau mo te hahaʼi fai fakakikite pagani, . . . ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa manamana pe ko he tahi ʼu meʼa moʼo ʼiloʼi te ʼu meʼa fakalilolilo fakaʼatua. . . . Neʼe mahino gafua tanatou ʼu palalau faka polofeta ʼaia, ka mole tatau mo te ʼu palalau ʼa te ʼu hahaʼi fai fakakikite pagani. Neʼe nātou fia tala fakahāhā te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe Ina loto ke sio fakatomuʼa kiai te tagata ʼo ʼuhiga mo tana ʼu gāue.”

ʼE Koutou Falala Anai Koa Ki Te ʼu Lea Faka Polofeta ʼa Te Tohi-Tapu?

ʼE feala hakotou falala ki te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu. ʼI tona fakahagatonu, ʼe feala hakotou fakatafito tokotou maʼuli kia Sehova pea mo te fakahoko ʼo tana ʼu folafola faka polofeta. Ko te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe mole ko he ʼu meʼa neʼe tohi pe pea kua fakahoko. ʼE lahi te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe lolotoga hoko nei pea ko ʼihi kua vave hoko. Ka tou vakaʼi te temi muʼa, pea ʼe feala ke tou tui papau ʼe toe hoko anai te ʼu lea faka polofeta ʼaia. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te ʼu lea faka polofeta ʼaia ʼe hoko tāfito ʼi totatou temi pea ʼe fakalogo kiai totatou ka haʼu, koia ʼe tonu ai ke tou fakatokagaʼi lelei.

ʼE feala hakotou falala ki te lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ia Isaia 2:​2, 3: “Pea ʼe hoko moʼoni anai, ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho, ko te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova ʼe fakatuʼu maʼu anai ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga . . . Pea ʼe mahino papau ia ʼe tokolahi anai te hahaʼi ʼe nātou ʼolo anai pea mo ʼui maʼa nātou: ‘Koutou ʼōmai pea ke tou hake ki te moʼuga ʼo Sehova, . . . pea ʼe ina akoʼi mai anai kia tatou tona ʼu ala, pea ʼe tou haʼele anai ʼi tona ʼu ala foufou.’ ” Ia ʼaho nei, ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou tali te tauhi mālohi ʼo Sehova pea ʼe nātou ako ke nātou haʼele ʼi tona ʼu ala. ʼE koutou fakaʼaogaʼi anai koa te faigamālie ʼaē ke koutou ʼiloʼi lelei te ʼu ala ʼa te ʼAtua, pea mo koutou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo ia pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu ke feala ai hakotou haʼele ʼi tana ʼu ala?​—Soane 17:3.

Ko te fakahoko ʼo te tahi lea faka polofeta, ʼe ina fakamaʼua ai kia tatou ke tou foimo gāue. ʼO ʼuhiga mo te ka haʼu, neʼe hivaʼi fēnei e te tagata fai pesalemo he lea faka polofeta: “ ʼE molehi anai te hahaʼi agakovi . . . Pea kei toe he kiʼi temi siʼipe, pea pulihi anai te tagata agakovi.” (Pesalemo 37:​9, 10) ʼI takotou manatu, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke hāofaki tatou mai te fakaʼauha ʼaē kua vave hoko ki te kau agakovi, ʼo kau ki ai mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou vāʼi te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu? ʼE tali fēnei e te pesalemo: “Ko nātou ʼaē ʼe falala kia Sehova ʼe nātou maʼu anai te kele.” (Pesalemo 37:9) Ko tatatou ʼamanaki kia Sehova, ko tona faka ʼuhiga, ke tou falala ki tana ʼu fakapapau pea ke tou faka ʼalutahi totatou maʼuli mo tana ʼu lekula.​—Tāʼaga Lea 2:​21, 22.

ʼE feafeaʼi anai te maʼuli ʼi te temi ʼaē ka maʼu ai te kele e te hahaʼi ʼaē ʼe falala kia Sehova? ʼE toe fakahā mai e te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu te ka haʼu faka kolōlia ʼaē ka maʼu anai e te hahaʼi talagafua. Neʼe tohi fēnei e te polofeta ko Isaia: “ ʼI te temi ʼaia ʼe ava ai anai te ʼu mata ʼo te kau kivi, pea ko te ʼu taliga ʼo te kau tuli ʼe ava anai. ʼI te temi ʼaia ko te ketu ʼe kake anai ohage he tia pea ko te ʼalelo ʼo te tagata noa ʼe kalaga fakafiafia anai. Heʼe mapuna anai ʼi te toafa te ʼu vai, pea mo he ʼu liuʼa ʼi te potu magemage.” (Isaia 35:​5, 6) Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaenī: “[Ko Sehova] e ina holoholo anai ia loimata fuape i onatou fofoga, pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi, koteuhi kua puli te malama-nei afea. Pea nee lea iaʼia e afio i te afioʼaga: . . . ‘Tohi: Ko te u folafola aeni e pauga mo mooni.’ ”​—Apokalipesi 21:​4, 5.

ʼE ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi ʼe maʼu ai he ʼu lea faka polofeta ʼe feala ke tou falala kiai. Pea ʼe nātou ʼio ki te fakaloto mālohi ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “E matou mau te u tala a te kau polofeta e malohiʼage, e lelei ke koutou tokaga ki ai, o hage he malama e mu i he faahi fakapouli, o kaku ki te atamatua o te aho pea ke hopo mo te fetuuʼaho i outou loto.” (2 Petelo 1:​19) ʼE mātou fakaʼamu fakamalotoloto ke fakaloto mālohiʼi koutou e te ʼu ʼamanaki taulekaleka ʼaē ʼe fakahā mai e te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu!

[Talanoa ʼo te pasina 6]

TE SAGATUALIO ʼO DELPHES ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito ʼi te Heleni ʼāfea.

Neʼe heka te pelepitelo fafine ʼo fai tana ʼu tala fakakikite

[Paki]

Neʼe fakaavea te pelepitelo fafine ʼi te kohu kona

Neʼe ʼui ko tana ʼu palalau neʼe haʼu mai te ʼatua ko Apollon

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Tripod: From the book Dictionary of Greek and Roman Antiquities; Apollo: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

[Paki ʼo te pasina 7]

Neʼe mole moʼoni te ʼu fakakikite ʼaē neʼe fai ʼi te sagatualio ʼo Delphes

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Delphi, Greece

[Paki ʼo te pasina 8]

ʼE feala hakotou falala katoa ki te ʼu lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te mālama foʼou

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae