“Ko Te Poto ʼe Maʼu ʼe Nātou ʼAē ʼe Fia Mālalo”
“Koteā ʼaē ʼe kole atu e Sehova kia te koe, ʼe mole koa la . . . [ke ke] haʼele fia mālalo mo tou ʼAtua?”—Mikea 6:8.
1, 2. Koteā te fia mālalo, pea koteā tona kehekehe mo te fialahi?
ʼE MOLE loto e te ʼapositolo ʼiloa ke faka maʼuhigaʼi ia ia. Ko te tui fakamāu lototoʼa ʼo Iselaele, ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia ʼe ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼaupito ʼi te ʼapi ʼo tana tāmai. Ko te tagata ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te ʼu temi ʼe ina fakamoʼoni ʼe mole ina maʼu te pule māʼoluga. Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe nātou fia mālalo.
2 Ko he tahi ʼe fia mālalo ʼe mole fialahi. Ko ia ʼaē ʼe fia mālalo ʼe ina ʼiloʼi lelei tona ʼu fealagia pea ʼe mole fia laupisi. Ko ia ʼaē ʼe fia mālalo ʼe mole fia hā peʼe fia matamuʼa, pea ʼe mahino ia ki tona ʼu tuʼakoi. Koia, ʼe fakaʼapaʼapa pea mo ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi pea mo tanatou ʼu manatu.
3. He koʼe ʼe ʼui ko te poto “ ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe fia mālalo”?
3 ʼE ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui fēnei ʼa te Tohi-Tapu: “Ko te poto ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe fia mālalo.” (Tāʼaga Lea 11:2) Ko ia ʼaē ʼe fia mālalo ʼe poto, heʼe ina fai te aga ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua, pea ʼe mole ina maʼu te manatu fialahi ʼaē ʼe iku ki te lainoa. (Tāʼaga Lea 8:13; 1 Petelo 5:5) ʼI te maʼuli ʼa te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, neʼe hā ai te moʼoni ʼo te ʼui ʼaē ko te poto ʼe maʼu e ia ʼaē ʼe fia mālalo. Tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki e tolu ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te ʼuluaki palakalafe.
Ko Paulo—Ko He ‘Faifekau’ Pea Mo He ‘Tagata Taupau’
4. Koteā te ʼu pilivilesio makehe ʼaē neʼe maʼu e Paulo?
4 Ko Paulo neʼe ko he tahi neʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te ʼu ʼuluaki Kilisitiano, pea ʼe tou mahino kiai. ʼI tana minisitelio, neʼe folau ʼi he ʼu kilometa ʼi te tai pea mo te ʼu fenua, pea neʼe ina fakatuʼu te ʼatu ʼu kokelekasio. ʼO hilifaki kiai, neʼe tapuakina e Sehova ia Paulo ʼo ina fakahā ki ai he ʼu meʼa pea mo faka fealagia ke palalau ʼi he ʼu lea kehekehe. (1 Kolonito 14:18; 2 Kolonito 12:1-5) Neʼe ina toe takitaki Paulo ke ina fai te ʼu tohi e 14 ʼaē ʼe kau ʼi te temi nei ki te ʼu Koga Tohi-Tapu Faka Keleka. ʼE mahino papau ia, ʼe feala ke tou ʼui ko te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Paulo neʼe lahi age ʼi te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te tahi kau ʼapositolo.—1 Kolonito 15:10.
5. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo te manatu fia mālalo?
5 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe takimuʼa kia Paulo ia te gāue faka Kilisitiano, koia neʼe lagi manatu e ʼihi ʼe ina loto anai ke tokagaʼi tāfito ia ia, peʼe ina fakahāhā anai tona pule. Kae neʼe mole feiā Paulo, he neʼe fia mālalo. Neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia totonu ʼe “veliveli pau i te kau apositolo,” pea ina toe hoko atu fēnei: “E mole tuha mo au ke fakahigoa au ko he apositolo, koteuhi nee au fakatagaʼi te [“kokelekasio,” MN ] o te Atua.” (1 Kolonito 15:9) Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ina fakatagaʼi ʼi te temi muʼa te kau Kilisitiano, koia neʼe manatuʼi tuʼumaʼu ai e Paulo neʼe feala ke felogoi mo te ʼAtua ʼuhi pe ko tona ʼofa makehe, pea neʼe toe feala ai ke ina maʼu hona ʼu pilivilesio makehe ʼi tana tauhi. (Soane 6:44; Efeso 2:8) Koia, neʼe mole manatu e Paulo ʼe māʼoluga age ʼi ʼihi ʼuhi ko tana ʼu gāue lahi ʼi te minisitelio.—1 Kolonito 9:16.
6. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo tana fia mālalo ʼi tana ʼu felogoi mo te kau Kolonito?
6 Neʼe hā lelei te fia mālalo ʼo Paulo ʼi tana ʼu felogoi mo te kau Kolonito. ʼE hā mai, ko ʼihi ia nātou ʼaia neʼe nātou ōfo, he neʼe nātou faka ʼuhiga te ʼu tagata taupau ko he ʼu hahaʼi makehe, ʼo kau kiai ia Apolose, mo Kefasi, pea mo Paulo totonu. (1 Kolonito 1:11-15) Kae neʼe mole he temi neʼe kole ai e Paulo ke vikiʼi ia ia e te kau Kolonito, pea neʼe mole ina fakaʼaogaʼi kovi tonatou ʼofa ʼaia. ʼI tana ʼaʼahi nātou, neʼe mole hā kia nātou “aki te faiva lea mo te poto.” Kae neʼe ʼui fēnei e Paulo ʼo ʼuhiga mo ia totonu pea mo tona ʼu kaugā gāue: “Ke faka ʼuhiga mātou e te tagata ohage ko he ʼu faifekau ʼa Kilisito, ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou taupau te ʼu meʼa fakalilo ʼo te Atua.”a—1 Kolonito 2:1-5; 4:1, MN.
7. Neʼe fakahā feafeaʼi e Paulo te fia mālalo mokā fai tokoni?
7 Neʼe toe fakahā e Paulo tana fia mālalo ʼi te temi ʼaē neʼe ina fai ai te ʼu tokoni pea mo te takitaki mālohi. Neʼe ina kole mamahi ki tona ʼu kaumeʼa Kilisitiano “aki te u ofa o te Atua” pea “i te ofa,” kae neʼe mole ina fakaʼaogaʼi te maʼuhiga ʼo tona pule faka apositolika. (Loma 12:1, 2; Filemone 8, 9) He koʼe neʼe fai e Paulo te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi neʼe ina faka ʼuhiga moʼoni ia ia ʼe ko he ‘kaugā gāue’ ʼo tona ʼu tēhina, kae neʼe mole ko he ‘pule ʼo tanatou tui.’ (2 Kolonito 1:24) ʼE mahino papau ia neʼe ko te fia mālalo ʼo Paulo ʼaē neʼe tupu ai tona ʼofainaʼi lahi e te ʼu kokelekasio Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō.—Gaue 20:36-38.
Tou Fia Mālalo Mokā Tou Maʼu He ʼu Pilivilesio
8, 9. (a) He koʼe ʼe tonu ke tou maʼu he manatu fia mālalo ʼo ʼuhiga mo tatou? (b) ʼE lava fakahā feafeaʼi te fia mālalo e nātou ʼaē ʼe ʼi ai tonatou ʼu pilivilesio?
8 Neʼe tuku e Paulo he faʼifaʼitaki lelei ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei. Tatau aipe pe koteā te maʼua ʼaē ʼe tuku mai kia tatou, kae ʼe mole he tahi ia tatou ʼe tonu ke manatu ʼe māʼoluga age. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kapau ko he tahi ʼe manatu ko ia ʼe maʼuhiga kae ʼe noa ia, pea ʼe ina kākāʼi tona ʼatamai.” (Kalate 6:3, MN ) Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi “ko tatou fuli kua tou agahala pea mole tou aʼu ki te kolōlia ʼo te Atua.” (Loma 3:23, MN; 5:12) Ei, ʼaua naʼa galo kia tatou ʼe tou agahala fuli pea mo tou mamate heʼe tou hifo mai ia Atama. Ko tatatou ʼu pilivilesio makehe, ʼe mole nātou hikihiki anai tatou mai totatou ʼaluʼaga mālalo pea mo agahala. (Tagata Tānaki 9:2) Ohage pe ko Paulo, ʼe lava felogoi te hahaʼi mo te ʼAtua ʼuhi pe ko tona ʼofa makehe, pea ʼe toe feala ai ke nātou tauhi kia te ia ʼaki he ʼu fealagia makehe.—Loma 3:12, 24.
9 Ko ia ʼaē ʼe fia mālalo, ka mahino ki te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole laupisi ʼo ʼuhiga mo tona ʼu pilivilesio peʼe ina fia fakahāhā anai te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. (1 Kolonito 4:7) Ka fai tokoni peʼe ina foaki he takitaki, pea ʼe ina fai ʼi tona ʼuhiga kaugā gāue—kae mole ina fai ohage he ʼaliki. ʼE mahino papau ia, ʼe kovi anai mo kapau ʼe loto e he tahi ke vikiʼi ia ia heʼe fua lelei tana ʼu gāue peʼe kapau ʼe ina fakaʼaogaʼi kovi te ʼofa ʼo tona ʼu tēhina mo tuagaʼane. (Tāʼaga Lea 25:27; Mateo 6:2-4) ʼE ko te hahaʼi totonu ʼaē ʼe tonu ke nātou vikiʼi tatou—kae ʼe mole tonu ke tou kole ke nātou vikiviki tatou. Kapau ʼe vikiʼi tatou, pea ʼe tonu ke tou manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo tatou.—Tāʼaga Lea 27:2; Loma 12:3.
10. Koutou fakamahino peʼe lava feafeaʼi ki ʼihi ʼaē ʼe lagi mole faka maʼuhigaʼi nātou ke nātou liliu ʼo maʼu “koloa i te tui.”
10 Kapau ʼe tuku mai kia tatou he ʼu pilivilesio, pea ʼe tokoni mai anai te fia mālalo ke ʼaua naʼa tou faka maʼuhigaʼi fau ia tatou, ohage ʼe tou fia fakahā ʼe haʼele ki muʼa te kokelekasio ʼuhi pe ko tatatou ʼu faiga pea mo totatou poto. Ohage la, ʼe lagi tou faiva tāfito ʼi te faiakonaki. (Efeso 4:11, 12) Kae ʼaki he fia mālalo, ʼe tonu ke tou mahino ko ʼihi ako maʼuhiga ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu fono ʼe mole fakahoko ia mai muʼa. ʼE mole koutou lotomālohi koa la, mokā koutou sio ki he tāmai peʼe ko he faʼe tokotahi ʼe haʼu tuʼumaʼu ki te Fale ʼo te Puleʼaga mo tana ʼu toe? Peʼe ko he tahi ʼe lotomamahi kae kau tuʼumaʼu pe ki te ʼu fono logola tana manatu ʼaē ʼe mole hona ʼaoga? Peʼe ko he tūpulaga ʼe tuputupu lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie logola te ʼu fakaneke kovi ʼaē ʼe fai kia ia ʼi te faleako peʼe ʼi te tahi ʼu faʼahi? (Pesalemo 84:10) Ko nātou ʼaia ʼe mole lagi faʼa ʼiloa ʼi te hahaʼi. Ko te ʼu ʼahiʼahiʼi ʼo tanatou nofo agatonu ʼe mole faʼa tokagaʼi e te hahaʼi. Kae ʼe lagi nātou “koloaʼia i te tui” ohage pe ko nātou ʼaē ʼe ʼiloa. (Sakopo 2:5) Pea ka nofo agatonu he tahi pea ʼe ina maʼu te ʼofa ʼo Sehova.—Mateo 10:22; 1 Kolonito 4:2.
Ko Seteone—Ia Ia “ ʼAē ʼe Veliveli ʼAupito” ʼi Te ʼApi ʼo Tana Tāmai
11. Neʼe fakahā feafeaʼi e Seteone tana fia mālalo ʼi tana palalau mo te ʼaselo ʼa te ʼAtua?
11 Ko Seteone, te tama mālohi ʼo te telepi ʼo Manase, neʼe maʼuli ʼi te temi ʼaē neʼe maveuveu ai Iselaele. Lolotoga taʼu e fitu, neʼe maʼuli mamahi te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te pule agakovi ʼa te kau Matianite. Kae neʼe kua hoko leva te temi ʼaē ke faka ʼāteaina ai e Sehova tana hahaʼi. Koia, neʼe hā te ʼaselo kia Seteone pea ina ʼui fēnei age: “ ʼE nofo Sehova mo koe, tagata mālohi pea mo toʼa.” Neʼe fia mālalo ia Seteone, koia neʼe mole laupisi ai ʼi te ʼu palalau ʼaia. Kailoa ia, kae ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, neʼe ina ʼui fēnei ki te ʼaselo: “Fakalelei siʼi ʼou loto, toku ʼaliki, kae kapau ʼe nofo Sehova mo mātou, pea he koʼe ʼe hoko te ʼu meʼa fuli ʼaenī kia mātou?” Neʼe fakamahino age e te ʼaselo te faʼahi ʼaia pea ina ʼui fēnei age kia Seteone: “ ʼE ke hāofaki moʼoni anai ia Iselaele mai te ʼu nima ʼo Matiane.” Neʼe koteā te tali ʼa Seteone? Neʼe mole fia fakaʼaogaʼi e Seteone te ʼaluʼaga ʼaia ke liliu ai ko te tagata toʼa ʼo te fenua, kae neʼe ina tali fēnei: “Silou age Sehova. ʼE ʼau hāofaki anai Iselaele ʼaki teā? Sio! Ko taku toko afe ʼaenī ʼe ko te tokosiʼi pe ʼaia ʼi Manase, pea ko ʼau ʼaē ʼe veliveli ʼaupito ʼi te ʼapi ʼo taku tāmai.” ʼI fia mālalo leva ʼa Seteone!—Kau Fakamāu 6:11-15.
12. Neʼe fakahoko feafeaʼi e Seteone tana gāue fakapulipuli?
12 ʼI muʼa ʼo te fekauʼi ʼo Seteone ke ʼalu ki te tau, neʼe ʼahiʼahiʼi e Sehova ia ia. ʼO feafeaʼi? Neʼe ina ʼui age kia Seteone ke ina maumauʼi te ʼaletale ʼo Paale ʼaē neʼe laga e tana tāmai, pea mo tuʼusi te pou taputapu ʼaē neʼe tuʼu ʼi te ʼu tafa ʼo te ʼaletale. Neʼe tonu ke lototoʼa ia Seteone, kae neʼe ina toe fakahā he loto fia mālalo pea neʼe gāue fakapulipuli moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia. Neʼe mole ina fia fakahāhā ia ia ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, kae neʼe fai e Seteone te faʼahi ʼaia ʼi te pōʼuli ke mole tokagaʼi ia ia. Tahi ʼaē meʼa, neʼe tokaga lelei ia Seteone ʼi tana fakahoko te gāue ʼaē neʼe tuku age kia ia. Neʼe ʼalu mo te ʼu kaugana e toko hogofulu—ke feala ai ki ʼihi ke nātou leʼoleʼo kae tokoni ʼihi kia ia moʼo maumauʼi te ʼaletale pea mo te pou taputapu.b ʼAki te tapuakina ʼa Sehova, neʼe fakahoko e Seteone te gāue ʼaia, pea ʼi tona temi totonu, neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e te ʼAtua moʼo faka ʼāteainaʼi ia Iselaele mai te kau Matianite.—Kau Fakamāu 6:25-27.
Tou Fia Mālalo Pea Mo Gāue Fakapulipuli
13, 14. (a) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi te fia mālalo mokā foaki mai he pilivilesio? (b) Koteā te faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e te Tēhina ko A. H. Macmillan ʼo ʼuhiga mo te fia mālalo?
13 ʼE lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te fia mālalo ʼo Seteone. Ohage la, ʼe tou tali feafeaʼi he pilivilesio ʼe tuku mai? ʼE tou ʼuluaki manatu koa ʼe faka maʼuhigaʼi anai tatou pea mo tou ʼiloa anai ʼaki te pilivilesio ʼaia? Peʼe tou fia mālalo koa pea mo vakaʼi ʼi te faikole peʼe feala ke tou fakahoko te meʼa ʼaē ʼe kole mai ke tou fai? Ko te Tēhina ko A. H. Macmillan, ʼaē neʼe mate ʼi te taʼu 1966, neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia. Ko C. T. Russell, te ʼuluaki pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower, neʼe ina fia ʼiloʼi te manatu ʼa te Tēhina ko Macmillan, pe ko ai ʼaē ʼe feala ke tokaga ki te gāue mokā ʼalu ʼo folau. ʼI tanā fai palalau, neʼe mole laupisi te Tēhina ko Macmillan ʼo ʼuhiga mo ia, logola neʼe feala ke ina fakahoko te maʼua ʼaia. Ki muli age, neʼe kole age e te Tēhina ko Russell ke tali e te Tēhina ko Macmillan te gāue ʼaia. Hili kiai ni ʼu taʼu, neʼe tohi fēnei e te Tēhina ko Macmillan: “Neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito. ʼE moʼoni neʼe mole ʼau manatu ki te faʼahi ʼaia pea neʼe ʼau faikole ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼi muʼa ʼo taku ʼui age ʼaē ʼe ʼau tali fakafiafia ke ʼau fakahoko ia meʼa fuli ʼaē ʼe ʼau lavaʼi moʼo lagolago kia ia.”
14 Neʼe mole fualoa pea mate te Tēhina ko Russell, pea neʼe mole he tahi neʼe ina fetogi te tuʼulaga pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko te Tēhina ko Macmillan ʼaē neʼe ina fetogi te Tēhina ko Russell ʼi tana fai folau fakamuli moʼo faka mafola, neʼe ʼui fēnei e te tahi tēhina kia ia: “Mac, ʼe mahino ia ʼe ke maʼu anai te tuʼulaga ʼaia. Neʼe ko koe te fakafofoga tāfito ʼo te Tēhina ko Russell ʼi te temi ʼaē neʼe fai folau ai, pea neʼe ina ʼui mai kia mātou fuli ke mātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ke fakatotonu mai. Koia, kua ʼalu pea ʼe mole toe liliu mai anai. ʼE ko koe ʼaē ka ke fetogi ia ia.” Neʼe tali fēnei e te Tēhina ko Macmillan: “Tēhina, ʼe mole tonu ke feiā tau manatu ki te faʼahi ʼaia. ʼE ko te gāue ʼaenī ʼa te ʼAliki pea ko te tuʼulaga ʼaē ʼe ke maʼu ʼi te kautahi ʼo te ʼAliki ʼe ko te tuʼulaga ʼaē ʼe sio e te ʼAliki ʼe tāu mo koe; pea ʼe ʼau ʼiloʼi papau ʼe mole ʼau feʼauga mo te gāue ʼaia.” Neʼe vikiʼi e te Tēhina Macmillan te tahi tēhina ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga ʼaia. Ohage ko Seteone, neʼe fia mālalo—pea ʼe tonu ke toe feiā mo tatou.
15. ʼI tatatou fai faka mafola, koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe feala ai ke tou fakahā te poto?
15 ʼE tonu mo tatou ke tou fia mālalo mokā tou fakahoko te ʼu gāue ʼaē neʼe hinoʼi mai. Neʼe poto Seteone pea neʼe ina faiga ke mole fakatupu ʼita ki te hahaʼi fakafeagai he neʼe mole hona ʼaoga. ʼO toe feiā pe, ʼi tatatou gāue fai faka mafola, ʼe tonu ke tou fia mālalo pea mo tou popoto mokā tou fai palalau mo te hahaʼi. ʼE moʼoni, ʼe tou kau ʼi te tau fakalaumālie, ʼe tou maumauʼi “te u malohi fiamaoluga” pea mo “te [ʼu] fakakaukau.” (2 Kolonito 10:4, 5) Koia, ʼe mole tonu ke tou fakalainoaʼi te hahaʼi peʼe tou fai he meʼa ke tupu ai hanatou ʼiʼita ki te logo ʼaē ʼe tou tala. Kae ʼe tonu ke tou fakaʼapaʼapa ki tanatou ʼu manatu, ʼo tou palalau ki he ʼu faʼahi ʼe feala ke tou felogoi ai, ʼosi ʼaia pea tou fakahā ai leva te ʼu manatu lelei ʼo totatou logo.—Gaue 22:1-3; 1 Kolonito 9:22; Apokalipesi 21:4.
Ko Sesu—Ko He Faʼifaʼitakiʼaga Lahi ʼo Te Fia Mālalo
16. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te manatu fia mālalo?
16 Ko te faʼifaʼitaki lelei tokotahi ʼo te fia mālalo ʼe ko Sesu Kilisito.c Logola tana ʼu felogoi lelei mo tana Tāmai, kae neʼe fakamoʼoni e Sesu ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi neʼe mole pule ki ai. (Soane 1:14) Ohage la, ʼi te tahi ʼaho neʼe kole age e te faʼe ʼo Sake pea mo Soane ke nonofo tana ʼu tama ʼi te ʼu tafa ʼo Sesu ʼi tona Puleʼaga, pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ki te nofo i toku toomatau mo toku toohema, e mole a aku te foaki o te mea aia.” (Mateo 20:20-23) ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼui fakalelei fēnei e Sesu: “E mole au mafai he mea e au totonu . . . E mole au kumi toku finegalo, kae ko te finegalo o ia ae nee ina fekaui mai au.”—Soane 5:30; 14:28; Filipe 2:5, 6.
17. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tana fia mālalo ʼi tana ʼu felogoi mo te hahaʼi?
17 Neʼe māʼoluga age Sesu ʼi te hahaʼi agahala ʼi te ʼu faʼahi fuli pe, pea neʼe ina maʼu mo te pule lahi mai ia Sehova, tana Tāmai. Kae neʼe fia mālalo Sesu ʼi tana ʼu felogoi mo tana kau tisipulo. Neʼe mole palalau age ki he ʼu tuʼuga meʼa ʼaki he fakahāhā lahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ʼiloʼi. Neʼe ʼofa kia nātou pea ʼaki he loto manavaʼofa, neʼe ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki te hahaʼi. (Mateo 15:32; 26:40, 41; Maleko 6:31) Koia, logola neʼe haohaoa Sesu, kae neʼe mole ina fakamaʼua ke haohaoa te hahaʼi. Neʼe mole he temi neʼe kole ai e Sesu he meʼa ʼe mole lava fakahoko anai e tana kau tisipulo, pea neʼe mole ina tuku age kia nātou he ʼu meʼa neʼe mole nātou lava fai. (Soane 16:12) ʼE mahino ia ko te tokolahi neʼe nātou maʼu he loto fīmālie ia te ia!—Mateo 11:29.
Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Fia Mālalo ʼo Sesu
18, 19. ʼE tou lava faʼifaʼitaki feafeaʼi te fia mālalo ʼa Sesu (a) ʼo ʼuhiga mo tatou totonu, pea (b) ʼi tatatou felogoi mo te hahaʼi?
18 Kapau neʼe fia mālalo te tagata ʼaē neʼe lahi tokotahi, pea ʼe mahino papau ʼe tonu ke tou toe feiā mo tatou. ʼI te agamāhani, ʼe faigataʼa ki te hahaʼi agahala tanatou fakamoʼoni ʼe mole nātou pule kia meʼa fuli. Kae ohage ko te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sesu, ʼe faiga e te kau Kilisitiano ke nātou fia mālalo. ʼE mole nātou fialahi, kae ʼe nātou foaki he ʼu gāue kia nātou ʼaē ʼe feala ke nātou fakahoko te ʼu faʼahi ʼaia; pea ʼe mole nātou fia māʼoluga pea mo fakafisi ke takitaki ia nātou e te ʼu tagata ʼaē ʼe feala ke nātou fai te faʼahi ʼaia. ʼAki he loto fia lagolago, ʼe nātou tuku ke fai ia meʼa fuli ʼi te kokelekasio ʼi “te fakapotopoto mo te fakatokatoka.”—1 Kolonito 14:40.
19 Tahi ʼaē meʼa, ko te fia mālalo ʼe tokoni mai anai ke tou fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto ke fai mai e ʼihi, pea mo tou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. (Filipe 4:5) ʼE lagi tou maʼu he ʼu fealagia pea mo he mālohi ʼe mole maʼu e ʼihi. Kae kapau ʼe tou fia mālalo, pea ʼe mole tou loto anai ke nātou fai tuʼumaʼu ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai. ʼI tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe tou tahi maʼu tona ʼu tuʼakoi, koia ʼaki he loto fia mālalo ʼe tou fakamolemole anai te ʼu hala ʼaē ʼe fai mai e ʼihi. Neʼe tohi fēnei e Petelo: “I te meafuape, e mua aki tautou mau he feʼofaʼofani e tuumau, koteuhi e uufi e te ofa ia he lukuga agahala lahi aupito.”—1 Petelo 4:8.
20. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo tauʼi tatatou fialahi?
20 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou ako, ko te hahaʼi ʼaē ʼe fia mālalo ʼe nātou maʼu te poto. Kae e feafeaʼi mokā koutou tokagaʼi ʼe mole koutou fia mālalo peʼe koutou fialahi? ʼAua naʼa koutou lotovaivai. Kae koutou muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa Tavite, ʼaē neʼe faikole fēnei: “Tāʼofi . . . tau kaugana ke mamaʼo mai te ʼu gāue faka fialahi; ke ʼaua naʼa nātou puleʼi ʼau.” (Pesalemo 19:13) Kapau ʼe tou faʼifaʼitakiʼi te tui ʼo te ʼu tagata ohage ko Paulo, mo Seteone, pea mo te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo Sesu Kilisito, pea ʼe hoko moʼoni anai kia tatou te ʼu folafola ʼaenī: “Ko te poto ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe fia mālalo.”—Tāʼaga Lea 11:2.
[Kiʼi nota]
a Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu te ʼu “faifekau” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki he sinifu ʼe tauʼaʼalo ʼi te faʼahi lalo ʼo he foʼi vaka lahi. ʼI te tahi age faʼahi, ko te ʼu “hahaʼi taupau,” ʼe lagi tuku kia nātou ke nātou tokakaga ki he ʼu gāue ʼe lahi age, lagi ko te taupau ʼo he loto fale. Kae ki te tokolahi ʼo te hahaʼi pule, ko te tagata taupau neʼe ko he tagata kaugana ohage pe ko he kaugana ʼi te ʼu vaka.
b Neʼe mahino hala ʼihi ʼo ʼuhiga mo te fakahoko e Seteone tana gāue ʼi te fakapulipuli pea mo tana fai ʼaki he loto tokaga, ʼo nātou ʼui neʼe ko hana lotovaivai. Kae ʼe mole koia, heʼe fakamoʼoni tona lototoʼa ia Hepeleo 11:32-38, ʼaē ʼe tuʼu ai Seteone ia nātou ʼaē neʼe “liliu ʼo mālolohi” pea mo “lototoʼa ʼi te tau.”
c Ko he tahi ʼe fia mālalo ʼe ina ʼiloʼi tona ʼu tuʼakoi, koia ko Sehova ʼe mole hona ʼu tuʼakoi, kae ʼe agavaivai.—Pesalemo 18:35.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te fia mālalo?
• ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te fia mālalo ʼo Paulo?
• ʼAki te faʼifaʼitaki ʼo Seteone, koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼo ʼuhiga mo te fia mālalo?
• Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te fia mālalo ʼaē neʼe tuku mai e Sesu?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼI tana fia mālalo, neʼe ʼui e Paulo ʼe ‘kaugā gāue’ mo tona ʼu tēhina
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe gāue fakapulipuli ia Seteone moʼo fakahoko te finegalo ʼo te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko Sesu, te ʼAlo ʼo te ʼAtua, neʼe fia mālalo ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai