He Koʼe ʼe Mole Nātou Maʼu Fānau?
KO DELE pea mo Fola,a ko he taumatuʼa neʼe nonofo pea mo gāue ʼi te Petele ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Niselia. Neʼe mole heʼeki faʼa fualoa tanā kamata gāue ai, pea mo te ʼaʼahi ʼo nāua e te faʼe ʼo Fola. Neʼe haʼu mai mamaʼo ke nā fai palalau ki te faʼahi maʼuhiga, ko he faʼahi neʼe hoha ʼaupito ki ai pea kua lahi te ʼu po neʼe mole mamoe ai.
Neʼe ina ʼui kia nāua, “ ʼe lahi te ʼu meʼa lelei ʼe koulua fai maʼa ʼaku. ʼE koulua momoli mai te ʼu meʼa ʼofa, pea ʼe koulua ʼaʼahi ia ʼau. ʼE maʼuhiga kia ʼau te ʼu ʼofa ʼaē ʼe koulua fai mai. Kae ko te ʼu faʼahi fuli ʼaia ʼe toe fakatupu hoha pe foki kia te ʼau, koteʼuhi ʼe ʼau feʼekeʼaki pe ko ai ʼaē ka ina fai te ʼu meʼa ʼaenī kia koulua mokā koulua matutuʼa anai? Kua taʼu lua nei takolua ʼohoana, pea ʼe mole ʼi ai hakolua fānau. ʼE mole koulua manatu koa la kua tonu ke koulua mavae ʼi te Petele ke feala hakolua maʼu fānau?”
Koʼeni te manatu ʼo te faʼe ʼa Fola: kua feʼauga te temi gāue ʼa Dele pea mo Fola ʼi te Petele. ʼI te temi nei kua lagi tonu ke nā manatu kia nāua pea mo tonā ka haʼu. ʼE mahino, ʼe ʼi ai ʼihi ʼe feala ke nātou fetogi tanā gāue. ʼE mole tonu ia kia Dele pea mo Fola ke nā līaki te gāue temi katoa, kae ʼe feala pe hanā fetogi selevisi, ko he selevisi ʼe ina faka fealagia anai kia nāua ke nā maʼu hanā fānau pea mo maʼu te ʼu fiafia ʼo te ʼuhiga mātuʼa.
Te Hoha ʼa Te Faʼe
ʼE mahino kia tatou pe koʼe neʼe hoha feiā te faʼe ʼaia. Ko te fia maʼu fānau ʼe ko he koga ʼo te maʼuli pea ʼe maʼu tatau ʼi te lanu fuli pe pea ʼi te ʼu temi fuli pe. Ko te maʼu fānau ʼe fakatupu fiafia pea mo ina foaki mai he ʼamanaki. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu, “ko te fua ʼo te fatu ʼe ko he fakapale.” ʼE moʼoni, ko te fealagia ke maʼu fānau ʼe ko he meʼa ʼofa ia mai totatou Fakatupu ʼofa.—Pesalemo 127:3.
ʼE lahi te ʼu fenua, ko te ʼu taumatuʼa ʼohoana ʼe nātou tau mo te ʼu fakamālohi ʼa te hahaʼi ke nātou maʼu fānau. Ohage la, ʼi Niselia, ʼaē ʼe lau ko nātou fafine ʼe nātou taki tamaliki ono, ʼe ko he agamāhani hakita logo ki he ʼu fakaʼamu fēnei ʼe fai kia nāua ʼaē neʼe hoki ʼohoana: “ ʼI te ʼu māhina e hiva ka hoko mai, ʼe mātou fakaʼamu ʼe mātou logo anai ki he kiʼi toe ʼe tagi mai tokolua loto fale.” Peʼe lagi fai anai he meʼa ʼofa ki te taumatuʼa foʼou, ko he palepale maʼa he tamasiʼi kei meamea. Ko te ʼu faʼe ʼo te taumatuʼa, ʼe nā sivisivi lelei anai te kaletalio. Kapau leva ʼe hili he taʼu katoa peʼe laka atu, kae mole faitama te fafine, pea ʼe ʼōmai te ʼu faʼe ʼo kumi pea mo vakaʼi peʼe mole ʼi ai he fihifihia ke nā tokoni age ki te fafine.
Ki te tokolahi ʼo te ʼu faʼe, ʼe ʼohoana he toko lua heʼe nā fia maʼu fānau pea mo hoko atu te hōloga ʼo te famili. Neʼe ʼui age fēnei e te faʼe ʼa Fola: “He koʼe neʼe ke ʼohoana mo kapau ʼe mole ke fia maʼu fānau? Neʼe ʼi ai te tahi neʼe ina fānauʼi koe; pea mo koe foki ʼe tonu ke ke maʼu fānau.”
ʼO hilifaki ki te faʼahi ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼu potu maʼuhiga ʼe tonu ke tou tokagaʼi. ʼE lahi te ʼu fenua Afelika, ʼe mole lahi ai he ʼu fakatuʼutuʼu faka puleʼaga moʼo tokoni kia nātou ʼaē kua matutuʼa. ʼI te agamāhani, ʼe ko te fānau ʼaē ʼe nātou taupau tanatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa, ohage pe ko tonatou taupau e tanatou ʼu mātuʼa ʼi te temi ʼaē neʼe kei nātou liliki ai. Koia ko te loto ʼa te faʼe ʼa Fola ke maʼu fānau tana ʼu toe, naʼa fokifā pe ki te ʼu taʼu ki muli age ʼe nātou nonofo tokotahi anai, ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe fia fai kia nātou, mo nonofo māsisiva, pea mole ʼi ai he tahi moʼo tanu ʼo nātou mokā nātou mamate anai.
ʼI Afelika katoa, ʼe ʼui ko he malaʼia te mole maʼu fānau. ʼI ʼihi koga meʼa, ʼe fakamaʼua ki te hahaʼi fafine ke nātou fakamoʼoni tanatou lava maʼu fānau, tatau aipe peʼe mole heʼeki nātou ʼohoana. Tokolahi te hahaʼi fafine paʼa, ʼe nātou kumi anai he ʼu faifaitoʼo ke feala hanatou maʼu fānau.
ʼAki te ʼu manatu ʼaia, ʼe ʼui ai ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua ʼohoana, kae mole nātou fia maʼu fānau, ʼe nātou fakafisi ki te koloā maʼuhiga. ʼE tau ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe nātou faikehe, ʼe mole nātou fakakaukau mamaʼo, pea ʼe nātou fakaʼofaʼofa.
Ko Te Fiafia Pea Mo Te ʼu Maʼua
ʼE ʼiloʼi e te hahaʼi ʼa Sehova logope la ʼe ko he meʼa fakafiafia te taupau tamaliki, kae ʼe toe ʼi ai pe foki mo te maʼua. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu, ia 1 Timoteo 5:8, MN: “ ʼIo, kapau ʼe mole tokaga he tahi ki tona ʼu kāiga, kae tāfito ia nātou ʼo tona loto fale, ʼe kua fakafisi ia ki te tui pea ʼe kovi age ia ʼi he tagata ʼe mole tui.”
ʼE tonu ke foaki e te ʼu mātuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou ʼu famili ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe fakamaʼua kiai he temi pea mo he faiga maʼuhiga. ʼE mole nātou ʼui, mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua te ʼu tamaliki, pea ko ia ʼaē ʼe tonu ke tokaga kia nātou. ʼE mahino kia nātou ko te taupau tamaliki ʼo mulimuli ki te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, ʼe ko he maʼua ʼi te temi fuli pe neʼe foaki e te ʼAtua ki te ʼu mātuʼa; kae ʼe mole ko he maʼua ʼe tonu ke tuku ki ʼihi kehe.—Teutalonome 6:6, 7.
Ko te maʼua ʼaē ko te taupau fānau kua liliu tāfito ʼo faigataʼa ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼaenī, heʼe ko he “ ʼu temi maʼuhiga ʼaupito pea mo faigataʼa.” (2 Timoteo 3:1-5, MN ) ʼO hilifaki ki te lesili kovi ʼo te ʼu ʼaluʼaga faka ekonomika, ʼe toe fakatupu faigataʼa ki te taupau fānau te tuputupu ʼo he sosiete ʼe mole ʼofa ki te ʼAtua. Logope la te ʼu potu ʼaia, kae ʼi te malamanei katoa, ʼe lahi te ʼu taumatuʼa neʼe nātou tali te faʼahi ʼaē ko te taupau fānau, pea neʼe lava lelei tanatou akoʼi tanatou fānau ʼe aga faka lotu “ ʼi te akonaki pea mo te manatu ʼa Sehova.” (Efeso 6:4, MN ) ʼE ʼofa pea mo tapuakina e Sehova te ʼu mātuʼa ʼaia ʼuhi ko tanatou gāue kinakina.
He Koʼe Koa ʼe Mole Maʼu Fānau ʼIhi
ʼI te tahi faʼahi, ʼe lahi te ʼu taumatuʼa Kilisitiano ʼe mole nātou maʼu fānau. Ko ʼihi ʼe mole nātou lava maʼu fānau kae mole nātou faiga ke nātou taupau tamaliki. Ko ʼihi taumatuʼa, ʼaē ʼe lava maʼu fānau, ʼe mole nātou fia maʼu fānau. Ko te ʼu taumatuʼa ʼaia ʼe mole ʼui ʼe nātou filifili ke mole nātou maʼu fānau heʼe mole nātou fia fai ki te ʼu maʼua ʼaia, peʼe nātou tuʼania ki te ʼu kavega ʼo te ʼuhiga tāmai pea mo faʼe. Kailoa ia, kae neʼe nātou fakatotonu ke nātou tokaga katoa ki te ʼu koga kehekehe ʼo te gāue temi katoa, ko he koga ʼe mole faka fealagia e te maʼu fānau. Ko ʼihi ʼe nātou misionea. Ko ʼihi ʼe nātou tauhi kia Sehova ʼi te gāue feʼaluʼaki peʼe ʼi te Petele.
Ohage ko te kau Kilisitiano fuli, ʼe mahino kia nātou ʼe ʼi ai te gāue maʼuhiga. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Pea ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.” Ko te gāue ʼaia ʼe lolotoga fai ʼi te temi nei. ʼE ko he gāue maʼuhiga, koteʼuhi ko te “fakaʼosi” ʼe faka ʼuhiga anai ko te fakaʼauha ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mole fakalogo ki te logo lelei.—Mateo 24:14; 2 Tesalonika 1:7, 8.
Ko totatou temi ʼe tatau mo te temi ʼaē neʼe faʼu ai e Noe mo tona famili he toe aleka moʼo hāofaki ʼo nātou ʼi te Tulivio lahi. (Senesi 6:13-16; Mateo 24:37) Logope neʼe kua ʼohoana fuli te ʼu foha ʼo Noe, kae neʼe mole he tahi neʼe maʼu fānau ʼi muʼa ʼo te Tulivio. Neʼe lagi mole nātou maʼu fānau koteʼuhi neʼe tokaga katoa pea mo kau mālohi te ʼu taumatuʼa ʼaia ki te gāue maʼuhiga ʼaia. Ko te tahi tupuʼaga ʼo tanatou mole fia maʼu fānau, ʼe lagi ko tanatou mole fia taupau tamaliki ʼi he mālama ʼe aga fakalialia pea mo agamālohi ʼaē kua lahi ʼaupito ai “te agakovi ʼa te tagata . . . pea ko te ʼu fakakaukau fuli ʼo tona loto neʼe kovi tuʼumaʼu pe ia.”—Senesi 6:5.
Logope ko te potu ʼaenī ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe kovi te taupau tamaliki ia ʼaho nei, kae ʼe tokolahi te ʼu taumatuʼa Kilisitiano ʼe mole nātou fia maʼu fānau, heʼe nātou loto ke lahi age te temi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi ki te gāue maʼuhiga ʼaē neʼe tuku e Sehova ke fakahoko e tana hahaʼi. Ko ʼihi taumatuʼa ʼe nātou fakatalitali he kiʼi temi siʼisiʼi, ʼi muʼa ʼo hanatou maʼu fānau; ko ʼihi ʼe mole nātou fia maʼu fānau pea ʼe nātou fakatuʼutuʼu te potu ʼaia ki te mālama foʼou pea mo faitotonu ʼa Sehova. Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole nātou fakakaukau mamaʼo? ʼE nātou fakafisi koa ki he faigamālie? ʼE nātou fakaʼofaʼofa koa?
Ko He ʼu Maʼuli Fīmālie Pea Mo Fakafiafia
Ko Dele pea mo Fola, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamataʼaga ʼo te alatike, ko he taumatuʼa kua taʼu hogofulu tupu nei tanā nonofo ʼohoana, pea ʼe kei hoko atu pe tanā mole fia maʼu fānau. ʼE ʼui fēnei e Dele, “ ʼe kei fakamālohiʼi pe māua e tamā ʼu famili ke ma maʼu fānau. ʼE nātou hoha feiā kia māua heʼe nātou tuʼania maʼa māua ki ʼamuli. ʼE ma fakahā age kia nātou tamā fakafetaʼi ki tanatou tuʼania ʼaia heʼe nātou ʼofa kia māua, kae ʼe ma fakamahinohino lelei age ʼe ma fiafia ʼaupito ʼi te fakahoko ʼo te faʼahi ʼaē ʼe ma lolotoga fai. ʼO ʼuhiga mo tomā ka haʼu, ʼe ma fakahā age kia nātou, ʼe ma tuku tamā falala kia Sehova, ʼaē ʼe tokaga kia nātou ʼe nonofo agatonu age kia te ia. ʼE ma toe fakamahino age foki, ko te maʼu fānau ʼe mole ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe nātou tokakaga anai ki ʼanatou mātuʼa mokā matutuʼa. ʼE ʼi ai ʼihi ʼe veliveli tanatou tokaga ki ʼanatou ʼu mātuʼa, ko ʼihi ʼe mole nātou lava tokoni kia nātou, pea ʼe ʼi ai leva ʼihi ʼe nātou ʼuluaki mamate ʼi ʼanatou mātuʼa. Pea ʼi te tahi faʼahi, ʼaki ia Sehova ʼe ma falala ki tomā ka haʼu.”
Ko Dele pea mo ʼihi atu ohage pe ko ia, ʼe nātou falala katoa ki te fakapapau ʼaenī ʼa Sehova ki tana ʼu tagata kaugana agatonu: “E mole au tukunoa anai koe, pea e mole au liaki anai koe.” (Hepeleo 13:5) Tahi ʼaē meʼa, ʼe nātou faka tui “ko te nima ʼo Sehova neʼe mole liliu ia ʼo nounou fau moʼo hāofaki, peʼe ko tona taliga neʼe mole liliu ia ʼo mamafa fau moʼo fagono.”—Isaia 59:1.
Ko te tahi tupuʼaga ʼo tanatou falala, heʼe nātou sio ki te tokaga ʼa Sehova ki tana ʼu kaugana agatonu. Neʼe faitohi fēnei te Hau ko Tavite: “Neʼe ʼau tūpulaga, pea kua ʼau matuʼa foki, kae neʼe mole ʼau sio ki te agatonu kua līaki katoa.” Koutou fakakaukauʼi age muʼa te potu ʼaia. ʼE koutou ʼiloʼi koa he tahi ʼi te ʼu tagata agatonu ʼa Sehova kua “līaki katoa”?—Pesalemo 37:25.
Ko nātou ʼaia, ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou maʼuli ki te gāue ʼa Sehova pea mo tonatou ʼu kaugā gāue faka Kilisitiano, ʼe mole nātou sisio ki muli ʼaki he loto fakahemala, kae ʼe nātou fakakaukauʼi te faʼahi ʼaia ʼaki he loto fīmālie. Ko te tēhina ko Iro Umah neʼe gāue pionie lolotoga taʼu e 45 pea ʼi te temi nei ko te tagata taupau feʼaluʼaki ʼi Niselia. ʼE ina ʼui fēnei: “Logope ko ʼau mo toku ʼohoana ʼe mole ʼi ai hamā fānau, kae ʼe ma manatuʼi tuʼumaʼu pe ko Sehova neʼe tokaga tuʼumaʼu kia māua ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi fakasino. Neʼe ma maʼu te meʼa fuli neʼe ʼaoga kia māua. ʼE mole ina līaki anai māua mokā ma matutuʼa. Ko te ʼu taʼu ʼaenī ʼaē neʼe ma gāue katoa ai kia Sehova neʼe ko te ʼu taʼu fiafia ʼaupito ʼaia kia māua. ʼE ma fakafetaʼi ʼi tamā lava tauhi ki ʼoma ʼu tēhina, pea ʼe leleiʼia e te ʼu tēhina tamā gāue, pea ʼe nātou tokoni mai kia māua.”
Logope ʼe tokolahi te ʼu taumatuʼa neʼe mole ʼi ai hanatou fānau fakakakano, kae neʼe nātou maʼu tanatou fānau ʼi te tahi faʼahiga ʼaluʼaga: ko te kau tisipulo Kilisitiano ʼe nātou tauhi kia Sehova. Neʼe kua teitei taʼu 100 te ʼapositolo ko Soane ʼi tana faitohi fēnei: “E mole lahiʼage toku fiafia ki niʼihiʼage mea i te mea aeni, i taku logo e mauli aku fanau i te mooni.” (3 Soane 4) Ko te agatonu ʼa te “fanau” ʼa Soane—te hahaʼi ʼaē neʼe ina ʼaumai ki te moʼoni—neʼe tupu ai hana fiafia lahi.
ʼE toe lahi te fiafia ʼaia ʼi te temi nei. Ko Bernice, ko he tuagaʼane mai Niselia, neʼe ʼohoana kua hili kiai taʼu e 19, pea neʼe ina filifili ke mole ʼi ai hana fānau. Lolotoga te ʼu taʼu e 14 kua hili, neʼe gāue pionie. ʼI tana fakaōvi ki te temi ʼaē ʼe mole kei feala ai ki he fafine ke maʼu fānau, ʼe mole fakahemala ia ʼi tana foaki tona maʼuli moʼo fai ʼo ni tisipulo. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fiafia ʼi taku sio ki te tuputupu ʼo taku fānau fakalaumālie. Tatau aipe peʼe mole ʼi ai haku fānau totonu, kae ʼe mole ʼau ʼiloʼi peʼe tatau anai tanatou ʼofa mai kia te ʼau ohage ko te ʼofa ʼo nātou ʼaē neʼe ʼau tokoni ki ai ke nātou ako te moʼoni. ʼE nātou gaohi ʼau ohage pe ko hanatou faʼe totonu, ʼo nātou fakamatala mai ʼonatou ʼu fiafia pea mo ʼonatou ʼu fihifihia pea mo kumi tokoni mai kia te ʼau. ʼE nātou faitohi mai, pea ʼe mātou feʼaʼahiʼaki.
“Ko ʼihi ʼe nātou faka ʼuhiga ʼe ko he malaʼia te mole maʼu fānau. ʼE nātou ʼui ʼe ʼau maʼuli kinakina anai mokā ʼau finematuʼa. Kae ʼe mole feiā taku sio. ʼE ʼau ʼiloʼi papau, mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼau tauhi kia Sehova mo toku nefesi katoa, ʼe ina fakapale anai pea mo tokaga anai kia te ʼau. ʼE mole ina līaki anai ʼau mokā ʼe ʼau finematuʼa anai.”
ʼE ʼOfaina Pea Mo Faka Maʼuhigaʼi e Te ʼAtua
ʼE fai he fakamālo lahi kia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu fānau pea mo taupau hanatou fānau “ ʼe kei haga haʼele aipe ʼi te moʼoni.” ʼE mole tou punamaʼuli ʼi te ʼui fēnei ʼa te Tohi-Tapu: “Ko te tāmai ʼo ia ʼaē ʼe faitotonu ʼe fiafia anai ia; ko ʼaē ʼe liliu ko te tāmai ʼo ia ʼaē ʼe poto ʼe toe fakafiafia anai ia te ia. Ko tau tāmai pea mo tau faʼe ʼe nā fakafiafia anai, pea ko ia ʼaē neʼe ina fānauʼi koe ʼe fiafia anai ia”!—Tāʼaga Lea 23:24, 25.
Ko te kau Kilisitiano ʼaia neʼe mole nātou maʼu te fiafia ʼo te maʼu fānau ʼi te mālama, kae neʼe tapuakina nātou ʼi te tahi ʼu faʼahiga ʼaluʼaga. Tokolahi ʼi te ʼu taumatuʼa ʼaia neʼe nātou kau mālohi ki te fakatuputupu ʼo te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga. ʼAki te temi, kua nātou māhani ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli, kua nātou maʼu te agapoto, pea mo he ʼu faʼahiga faiva ʼe faka fealagia ai kia nātou ke nātou foaki he tokoni maʼuhiga ki te gāue ʼo te Puleʼaga. Tokolahi ia nātou ʼe nātou takimuʼa ʼi te gāue.
Logope ʼe mole nātou maʼu fānau ʼuhi ko te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga, kae ʼe tapuakina nātou e Sehova ʼaki he famili fakalaumālie agaʼofa ʼe ina leleiʼia ʼaupito te ʼu sakilifisio ʼaē ʼe nātou fai. Ohage pe ko te ʼui fēnei ʼa Sesu: “E mole he tahi nee ina liaki [ko tona fakaliliu “fehiʼa”] te api, pe ko te u tehina, pe ko te u tuagaane, pe ko te fae, pe ko te u fanau, pe ko te u kele, uhi ko au pea mo te [“logo lelei,” MN ], e ina tali i te temi aeni o tuà teau, te u api, mo te u tehina, mo te u tuagaane, mo te u fae mo te u fanau, mo te u kele . . . pea mo te mauli heegata i te malama kahau.”—Maleko 10:29, 30.
Ko nātou fuli ʼaē ʼe agatonu ʼe nātou maʼuhiga ʼaupito kia Sehova! Ki te kau agatonu fuli ʼaia, kia nātou ʼaē ʼe maʼu fānau ʼo feiā pe mo nātou ʼaē ʼe mole maʼu fānau, koʼeni te fakaloto mālohi ʼa Paulo: “ ʼE mole heʼe agatonu te ʼAtua ke ina galoʼi takotou gāue pea mo te ʼofa ʼaē neʼe koutou fakahā ʼo ʼuhiga mo tona huafa, ʼi takotou tauhi te kau maʼoniʼoni pea ʼe kei hoko atu pe takotou tauhi kia nātou.”—Hepeleo 6:10, MN.
[Kiʼi nota]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te ʼu taumatuʼa ʼaē ʼe mole maʼu fānau ʼe tapuakina nātou ʼaki he famili fakalaumālie agaʼofa