Te ʼu Sakilifisio ʼo Te Fakavikiviki ʼAē ʼe Tali e Sehova
“Momoli outou sino ko he sakilifisio mauli mo maonioni pea mo taau ki te Atua.”—Loma 12:1.
1. Koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuhiga faka temi ʼo te ʼu sakilifisio ʼo te Lao ʼa Moisese?
“KOTEUHI, e mau e te lao he ata o te u koloa kahau, kae e mole ko te paaki totonu o te u mooni aia pea fakatahi mo te u sakilifisio e natou momoli i te taù fuli, e mole feala . . . ke ina [“fakaliliu ʼo haohaoa,” MN ] natou e laka ki ai.” (Hepeleo 10:1) ʼI henī, ʼe fakamoʼoni lelei e te ʼapositolo ko Paulo, ko te ʼu sakilifisio fuli ʼaē neʼe fai ʼi te Lao Faka Moisese, neʼe mole tologa moʼo hāofaki te malamanei.—Kolose 2:16, 17.
2. He koʼe ʼe mole vaʼiganoa tatatou faiga ʼaē ke tou mahino lelei ki te ʼu manatu ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu mōlaga pea mo te ʼu sakilifisio ʼo te Lao?
2 Ko tona faka ʼuhiga koa ko te ʼu manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Pentateuque ʼo ʼuhiga mo te ʼu mōlaga pea mo te ʼu sakilifisio ʼe mole kei ʼi ai honatou ʼaoga ki te kau Kilisitiano ia ʼaho nei? ʼI tona fakahagatonu, ʼo laka age ʼi te taʼu katoa, ko nātou ʼaē ʼe kau ʼi te Ako ʼo Te Minisitelio Faka Teokalatike ʼi te ʼu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, neʼe nātou lau te ʼu ʼuluaki tohi e nima ʼo te Tohi-Tapu. Ko ʼihi neʼe nātou faiga mālohi ke nātou lau pea mo mahino ki te ʼu faʼahi fuli. Neʼe vaʼiganoa koa tanatou ʼu faiga ʼaia? Kailoa ia, koteʼuhi “ko mea nee tohi i te temi mua, nee tohi o uhiga mo totatou akoʼi, ke tou mau te falala aki te kataki, mo te [“fīmālie,” MN ] o te Tohi-tapu.” (Loma 15:4) Koia, ʼe tou fai ai te fehuʼi ʼaenī: Koteā te “ako” pea mo te “fīmālie” ʼaē ʼe feala ke tou maʼu mai te ʼu fakatuʼutuʼu katoa ʼo te Lao ʼo ʼuhiga mo te ʼu mōlaga pea mo te ʼu sakilifisio?
Moʼo Akoʼi Pea Mo Fakafimālie Tatou
3. Koteā te meʼa tāfito ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou?
3 Logope la mole kei fakamaʼua mai ke tou momoli he ʼu sakilifisio moʼoni ohage ko tona fakatotonu e te Lao, kae ʼe kei ʼaoga tāfito kia tatou te faʼahi ʼaē neʼe lava maʼu veliveli pe e Iselaele ʼaki te ʼu sakilifisio, ʼaē ko te fakamolemole ʼo tatatou ʼu agahala pea ke ʼofa te ʼAtua kia tatou. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole kei tou momoli he ʼu sakilifisio moʼoni, ʼe tou lava maʼu feafeaʼi te ʼu lelei ʼaia? ʼI tana ʼosi fakahā lelei te ʼu meʼa veliveli ʼaē neʼe lava fakahoko e te ʼu sakilifisio manu, ʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koia, i te hu mai a Kilisito ki te malama-nei, e folafola maʼana: Nee mole ke fia fai sakilifisio mo molaga, kae nee ke teuteu he sino mo oku. Nee mole ke leleiʼia te u [holokoseta] mo te u sakilifisio o uhiga mo te u agahala. Nee au tala atu leva: Koeni au, kuʼau haù o fai tou finegalo, Atua. He nee tohi o uhiga mo au i te takaiga tohi o te tohi.”—Hepeleo 10:5-7.
4. ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi e Paulo te Pesalemo 40:6-8 kia Sesu Kilisito?
4 Neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ia Pesalemo 40:6-8, ʼo ina fakahā mai ko Sesu neʼe mole haʼu moʼo fakahoholo te fai ʼo te “sakilifisio pea mo [te] molaga,” mo ‘te u holokoseta mo te u sakilifisio o uhiga mo te u agahala,’ heʼe ʼi te temi ʼaē neʼe faitohi ai Paulo, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe mole kei tali e te ʼAtua. Kae neʼe haʼu Sesu mo he sino neʼe teuteuʼi e tana Tāmai ʼaē ʼi selo, ko he sino neʼe tatau ʼosi mo te sino ʼaē neʼe teuteuʼi e te ʼAtua ʼi tana fakatupu ia Atama. (Senesi 2:7; Luka 1:35; 1 Kolonito 15:22, 45) ʼI tona ʼuhiga ʼAlo haohaoa ʼo te ʼAtua, neʼe ko Sesu te “hāko” ʼo te fafine, ʼaē neʼe fakakikite ia Senesi 3:15. ʼE fai anai e Sesu he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo ‘fakavolu te ʼulu ʼo Satana’ logola ʼe ‘fakavolu anai tona vaʼe.’ Neʼe liliu ai Sesu ko te fealagia ʼaē neʼe foaki e Sehova moʼo hāofaki te malamanei, ʼaē neʼe ʼamanaki kiai te ʼu tagata tui talu mai te temi ʼo Apele.
5, 6. Koteā te tafitoʼaga lahi ʼaē ʼe maʼu e te kau Kilisitiano moʼo fakaōvi ki te ʼAtua?
5 ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga makehe ʼaia ʼo Sesu, ʼe ʼui fēnei e Paulo: “Ko ia ʼaē neʼe mole ina ʼiloʼi te agahala, neʼe fai [e te ʼAtua] ko te agahala maʼa tatou, ke tou liliu ʼaki ia ia ko te faitotonu ʼa te ʼAtua.” (2 Kolonito 5:21, MN ) Ko te kupuʼi palalau “neʼe fai ko te agahala,” ʼe toe feala foki ke fakaliliu fēnei “neʼe fai ko he sakilifisio ʼo ʼuhiga mo te agahala.” ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ia ko te sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala, pea ʼe mole gata ʼaki pe tatatou ʼu agahala, kae ʼo toe kau ai mo te ʼu agahala ʼa te malamanei katoa.” (1 Soane 2:2, MN ) Koia, logola neʼe maʼu e te kau Iselaele te ʼu fealagia faka temi ke nātou fakaōvi ki te ʼAtua ʼaki tanatou ʼu sakilifisio, kae ʼe maʼu e te kau Kilisitiano he tahi tafitoʼaga lahi age moʼo fakaōvi ki te ʼAtua—ko te sakilifisio ʼa Sesu Kilisito. (Soane 14:6; 1 Petelo 3:18) Kapau ʼe tou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua pea mo tou fakalogo kia te Ia, pea ʼe feala ai ke fakamolemole mo tatatou ʼu agahala pea mo tou maʼu te ʼofa pea mo te tapuakina ʼa te ʼAtua. (Soane 3:17, 18) ʼE mole fakaloto fīmālie koa la te faʼahi ʼaia? Kae ʼe tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼaia?
6 ʼI tana ʼosi fakamahino te tafitoʼaga lahi ʼaē ʼe maʼu e te kau Kilisitiano moʼo fakaōvi ki te ʼAtua, ʼe faka maʼuhigaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ʼi te ʼu vaega ʼo Hepeleo 10:22-25, te ʼu faʼahi e tolu ʼe tou lava fakahā ai tatatou tui pea mo tatatou fakafetaʼi ki te fakatuʼutuʼu ʼofa ʼa te ʼAtua. Logope la ko te tokoni ʼa Paulo neʼe fai tāfito kia nātou ʼaē ʼe nātou “hu ki te sagatualio”—ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe ʼamanaki ʼolo ki selo— kae ʼe tou ʼiloʼi papau ʼe tonu ke tokagaʼi e te hahaʼi fuli te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Paulo, mo kapau ʼe nātou fia maʼu te ʼu lelei mai te sakilifisio faifakalelei ʼa Sesu.—Hepeleo 10:19.
Koutou Momoli He ʼu Sakilifisio ʼe Maʼa Pea Mo Heʼe Mele
7. (a) ʼE fakahā feafeaʼi e Hepeleo 10:22 te meʼa ʼaē neʼe fai ʼi te sakilifisio? (b) Koteā ʼaē neʼe tonu ke fai ke ʼiloʼi papau ai neʼe tali e te ʼAtua te sakilifisio?
7 ʼUluaki, ʼe uga fēnei e Paulo te kau Kilisitiano: “Tou fakaovi mo he loto tonu mo te katoa o te tui, kua fakamaʼa otatou loto mai te loto uli pea mo otatou sino kua fufulu aki te vai maʼa.” (Hepeleo 10:22) Ko te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī, ʼe nātou fakahā lelei ʼaupito te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai ʼi te sakilifisio ʼi te Lao. ʼE tau mo feʼauga te faʼahi ʼaia koteʼuhi, ke tali he sakilifisio, neʼe tonu ke fai ʼaki he ʼu manatu ʼe lelei pea neʼe tonu ke maʼa pea mo heʼe mele. Neʼe toʼo te manu ʼaē neʼe sakilifisio mai te faga manu, ʼaē neʼe ko te ʼu manu ʼe maʼa, pea neʼe “heʼe mele.” Kapau ko te sakilifisio neʼe ko he manulele, pea neʼe tonu ke fai ʼaki he ʼu kulukulu pe ko he ʼu lupe. Kapau neʼe mulimuli lelei he tahi ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, pea neʼe “tonu ke tali fakalelei maʼa ia, moʼo fai he faifakalelei maʼa ia.” (Levitike 1:2-4, 10, 14; 22:19-25) Neʼe mole he meʼa fakatupu ʼi te mōlaga ʼo te ʼu pulapula, he neʼe ina fakatātā te aga fakahehema, pea neʼe mole ʼai kiai te meli, neʼe lagi ko te huhuʼa ʼo te ʼu foʼi meʼa mata, he neʼe feala ke pala ai. ʼI te temi ʼaē neʼe momoli ai te sakilifisio—te manu peʼe ko te pulapula—ʼi te ʼaletale, neʼe ʼai kiai te māsima, moʼona fakatologa.—Levitike 2:11-13.
8. (a) Koteā ʼaē neʼe fakamaʼua kia ia ʼaē neʼe ina fai hana mōlaga? (b) ʼE tou lava ʼiloʼi feafeaʼi ʼe tali e te ʼAtua tatatou tauhi?
8 E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe ina foaki te mōlaga? Neʼe ʼui e te Lao ko ia ʼaē neʼe haʼu kia muʼa ʼo Sehova, neʼe tonu ke maʼa pea mo heʼe mele. Ko he tahi neʼe agahala, neʼe tonu muʼa ke ina fai he sakilifisio ʼo ʼuhiga mo te agahala peʼe ʼo te lākahala, ke feala hana toe maʼa ia muʼa ʼo Sehova, pea neʼe feala ai ke Ina tali tana holokoseta peʼe ko tana sakilifisio ʼo te logo tahi. (Levitike 5:1-6, 15, 17) Koia, ʼe tou mahino ai koa ki te maʼuhiga ʼaē ke tou nonofo maʼa tuʼumaʼu ia muʼa ʼo Sehova? Kapau ʼe tou loto ke tali e te ʼAtua tatatou tauhi, pea ʼe tonu ke tou fai fakavilivili he fakatokatoka mo kapau neʼe tou talagataʼa ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua. ʼE tonu ke tou foimo fakaʼaogaʼi fakalelei te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua moʼo tokoni kia tatou—“te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio” pea mo te “sakilifisio faifakalelei ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu agahala,” ia Sesu Kilisito.—Sakopo 5:14; 1 Soane 2:1, 2, MN.
9. Koteā ʼaē neʼe kehekehe tāfito ai te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai kia Sehova pea mo te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe momoli ki te ʼu ʼatua loi?
9 Ko te mole tali ʼo te ʼu faʼahiga aga ʼuli fuli, neʼe ko te kehekehe tāfito ʼaia ʼo te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe momoli kia Sehova, pea mo te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai ki te ʼu ʼatua loi e te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ia tafa ʼo Iselaele. ʼI tana palalau ʼo ʼuhiga mo te kehekehe ʼaia ʼo te ʼu sakilifisio ʼi te Lao ʼa Moisese, ʼe ʼui fēnei e te tikisionalio: “ ʼE tou lava fakatokagaʼi ʼe mole honatou pikipikiga mo te faifakalauʼakau peʼe ko te fai fakakikite; neʼe mole fai ai he ʼu meʼa faka lotu fakavalevale, peʼe ko he gaohi koviʼi e te hahaʼi tonatou sino, peʼe ko he ʼu aga faka paomutu taputapu, pea neʼe tapuʼi te ʼu toʼotoʼoga ʼo te fanaunau ʼaē neʼe fai ai he ʼu aga heʼeʼaoga; pea neʼe mole sakilifisioʼi he ʼu hahaʼi; pea neʼe mole fai he ʼu sakilifisio maʼa te kau mate.” ʼE hā ʼaki mai ko Sehova ʼe maʼoniʼoni, pea ʼe mole ina fakagafua peʼe ina tali te ʼu faʼahiga agahala pe ko te ʼu aga ʼuli fuli pe. (Hapakuke 1:13) Ko te tauhi pea mo te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fai kia te ia, neʼe tonu ke maʼa pea mo heʼe mele—ʼi te faʼahi fakasino, mo te faʼahi ʼo te ʼu aga ʼaē neʼe tonu ke fai, pea mo te faʼahi fakalaumālie.—Levitike 19:2; 1 Petelo 1:14-16.
10. ʼO ʼalutahi mo te tokoni ʼa Paulo ʼaē ʼe tuʼu ia Loma 12:1, 2, koteā te sivi ʼe tonu ke tou fai takitokotahi?
10 Kua mahino mai, ʼe tonu ke tou sivi ia tatou totonu ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo totatou maʼuli, ke tou ʼiloʼi papau ai ʼe tali e Sehova tatatou tauhi. ʼE mole tonu ke tou manatu ʼi he temi, mo kapau ʼe tou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano pea mo te minisitelio, ʼe mole maʼuhiga te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai ʼāteaina takitokotahi ʼi totatou maʼuli. Pea ʼe mole tonu ke tou manatu, ko tatatou kau ki te ʼu gāue faka Kilisitiano ʼe nātou fakagafua mai kia tatou ke mole tou mulimuli ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼi te tahi ʼu faʼahi ʼo totatou maʼuli. (Loma 2:21, 22) ʼE mole tou lava ʼamanaki ʼe tou maʼu anai te tapuakina pea mo te ʼofa ʼo te ʼAtua, mo kapau ʼe tou tali he ʼu meʼa ʼuli peʼe heʼe mele kia te ia, ke nātou ʼulihi tatatou ʼu fakakaukau pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai. Tou manatuʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Koia, e au tagi atu kia koutou, u tehina, aki te u ofa o te Atua, momoli outou sino ko he sakilifisio mauli mo maonioni pea mo taau ki te Atua, ko tautou tauhi fakapotopoto aia. Pea aua tautou fakatatau ki te taitupu aeni, kae koutou fetogi aki te fakafoou o toutou atamai, ke koutou iloi, pe kotea te finegalo o te Atua, te mea e lelei mo taau mo ia pea mo te mea ae e katoa.”—Loma 12:1, 2.
Tou Momoli He ʼu Sakilifisio ʼo Te Fakavikiviki ʼAki He Loto Katoa
11. Koteā ʼaē neʼe faka ʼuhiga kiai te kupu “fakaha,” ʼaē ʼe tuʼu ia Hepeleo 10:23?
11 ʼI tana faitohi ki te kau Hepeleo, neʼe fakatokagaʼi ki muli age e Paulo te faʼahi tāfito ʼo te tauhi moʼoni: “Tou taupau malohi te fakaha o tatatou falala, koteuhi e agatonu iaʼia nee fakapapau mai.” (Hepeleo 10:23) Ko te kupu “fakaha” ʼe faka ʼuhiga ki te “vete,” pea ʼe toe palalau Paulo ʼo ʼuhiga mo “te sakilifisio o te fakavikiviki.” (Hepeleo 13:15) ʼE fakamanatuʼi mai e te faʼahi ʼaia te faʼahiga sakilifisio ʼaē neʼe momoli e Apele, mo Noe, pea mo Apalahamo.
12, 13. Koteā ʼaē neʼe fakamoʼoni kiai te Iselaele mokā ina momoli he holokoseta, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo fakahā te manatu ʼaia?
12 Ka momoli e he Iselaele he holokoseta, neʼe ina fai “ ʼaki he lotolelei ia muʼa ʼo Sehova.” (Levitike 1:3) ʼAki te faʼahiga sakilifisio ʼaia, neʼe lotolelei ke ina fakahā peʼe ina fakamoʼoni ia muʼa ʼo te hahaʼi, ki te ʼu tapuakina lahi ʼa Sehova pea mo tona manavaʼofa ki tana hahaʼi. Koutou manatuʼi ko te faʼahi ʼaē ʼe makehe ai te holokoseta he neʼe tutu te mōlaga katoa ʼi te ʼaletale—ko he fakatātā lelei ʼaia ʼo he tauhi ʼe fai ʼaki he fakamalotoloto pea mo te maʼuli katoa. ʼO toe feiā pe, ʼe tou fakahā tatatou tui ki te sakilifisio faitotogi pea mo totatou loto fakafetaʼi ki te fakatuʼutuʼu ʼaia, mokā tou momoli ʼaki he lotolelei pea mo totatou loto katoa, hatatou ʼu “sakilifisio o te fakavikiviki [kia Sehova], ko te fua aia o te u laugutu.”
13 Logope la ʼe mole momoli e te kau Kilisitiano he ʼu sakilifisio moʼoni—he ʼu sakilifisio manu peʼe ko he mōlaga pulapula—kae ʼe maʼua ke nātou fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te Puleʼaga pea mo fai he ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito. (Mateo 24:14; 28:19, 20) ʼE koutou fakaʼaogaʼi lelei koa te ʼu temi faigamālie moʼo tala ki te hahaʼi te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ke feala ai ki te tokolahi ke nātou ʼiloʼi te ʼu meʼa fakatalakitupua ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua maʼa te hahaʼi fakalogo? ʼE koutou lotolelei koa ke koutou fakaʼaogaʼi tokotou temi pea mo tokotou mālohi moʼo akoʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou loto kiai, pea mo tokoni kia nātou ke nātou liliu ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito? Ko tatatou gāue lahi ki te minisitelio ʼe ina fakafiafia te loto ʼo te ʼAtua, ohage ko te mamanu lelei ʼo te holokoseta.—1 Kolonito 15:58.
Tou Fakakaumeʼa Mo Te ʼAtua Pea Mo Te Tagata
14. ʼE tatau feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe fai e Paulo ia Hepeleo 10:24, 25 pea mo te manatu ʼo te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi?
14 Moʼo fakaʼosi, ʼe talanoa Paulo ki tatatou ʼu felogoi mo totatou ʼu kaumeʼa Kilisitiano ʼi tatatou tauhi ki te ʼAtua. “Pea tou fe’tokagaʼaki o fakaʼalaʼala ki te fai o te ofa pea mo te u gaue lelei. Aua naa tou liaki atatou fakatahi o hage ko te aga mahani a ihi, kae tou fe’tokoniʼaki, pea tafito leva, e koutou mamata ki te fakaovi mai o te Aho.” (Hepeleo 10:24, 25) Ko te ʼu kupuʼi palalau “fakaʼalaʼala ki te fai o te ofa pea mo te u gaue lelei,” mo “atatou fakatahi,” pea mo te ʼu kupu “tou fe’tokoniʼaki,” ʼe fakamanatuʼi ai kia tatou fuli te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua mokā nātou fai te sakilifisio ʼo te logo tahi.
15. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tatau ai te sakilifisio ʼo te logo tahi pea mo te ʼu fono faka Kilisitiano?
15 Ko te kupu “te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi,” ʼe fakaliliu ʼi ʼihi temi ko “te ʼu sakilifisio ʼo te tokalelei.” ʼI te faka Hepeleo, ko te kupu ʼaenī “tokalelei,” ʼe fakaʼaogaʼi ki he tuʼuga meʼa, lagi moʼo faka ʼuhiga, ka fai te ʼu sakilifisio ʼaia pea ʼe maʼu ai te tokalelei mo te ʼAtua pea mo te tokalelei mo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tou atolasio tahi. ʼO ʼuhiga mo te sakilifisio ʼo te logo tahi, ʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “Koia, ko te faʼahi ʼaia neʼe ko he fakatahi fakafiafia mo te ʼAtua ʼo te Fuakava, he neʼe ina tali ai ke liliu ko he Tahi neʼe fakaafe e Iselaele ki te kai ʼo te sakilifisio, logola neʼe ko Ia tuʼumaʼu tonatou Tagata Tali Kāiga.” ʼE fakamanatuʼi mai e te faʼahi ʼaia te fakapapau ʼaenī ʼa Sesu: “He ko te faahi e fakatahi ai he tokolua, pe ko he tokotolu i toku huafa, e au afio i te lotolotoga o natou.” (Mateo 18:20) ʼI te ʼu temi fuli ʼaē ʼe tou ʼolo ai ki he fono faka Kilisitiano, ʼe tou maʼu ai he ʼu fakakaugā lelei, mo he ako ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou, pea ʼe tou ʼiloʼi ai ko totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito ʼe nofo mo tatou. ʼE liliu ai te fono ko he lakaga fakafiafia moʼoni pea ʼe ina fakaloto mālohiʼi ai tatatou tui.
16. Kapau ʼe tou manatuʼi te sakilifisio ʼo te logo tahi, pea koteā ʼaē ʼe tupu tāfito ai tatatou fiafia lahi ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano?
16 ʼI te sakilifisio ʼo te logo tahi, ko te gako fuli—ʼi te ʼu gākau, ʼi te ʼu ifiifi mo te kili ʼo te ʼate, pea mo te ʼu lombes, ʼo feiā mo te hiku gako ʼo te ōvi—neʼe tutu moʼo momoli kia Sehova, ʼo fakakohu ʼi te ʼaletale. (Levitike 3:3-16) Neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu ʼi te gako pea neʼe ko te koga lelei ʼaupito ʼaia ʼo te manu. Ko tona momoli ki te ʼaletale neʼe ina fakatātā te foaki kia Sehova te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaupito. Ko te faʼahi ʼaē ʼe fakafiafia tāfito ai te ʼu fono, ʼe mole gata ʼaki pe te ako ʼaē ʼe fai mai kia tatou, kae ʼe toe feala ai ke tou fai he ʼu fakavikiviki kia Sehova. ʼE tou fai te faʼahi ʼaia—ʼaki he faiga fakamalotoloto pea mo he fia mālalo—mokā tou hiva ʼaki totatou loto katoa, mo tou fakalogo fakalelei, pea mo tou fai he ʼu tali mokā feala. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Koutou fakavikiviki kia Sah! Koutou hiva kia Sehova he hiva foʼou, tona fakavikiviki ʼi te kokelekasio ʼo te kau faitotonu.”—Pesalemo 149:1.
ʼE Tou Maʼu Anai He ʼu Tapuakina Lahi Mai Ia Sehova
17, 18. (a) ʼI te fakatapu ʼo te fale lotu ʼo Selusalemi, koteā te sakilifisio lahi ʼaē neʼe fai e Salomone? (b) Koteā te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e te hahaʼi mai te toʼotoʼoga ʼi te fakatapu ʼo te fale lotu?
17 ʼI te fakatapu ʼo te fale lotu ʼo Selusalemi, ʼi te fitu māhina ʼo te taʼu 1026 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe momoli e te Hau ko Salomone “he sakilifisio lahi ia muʼa ʼo Sehova,” neʼe ko “he holokoseta pea mo te mōlaga ʼo te ʼu pulapula pea mo te ʼu koga gakoʼia ʼo te ʼu sakilifisio ʼo te logo tahi.” ʼO hilifaki ki te meʼa ʼaē neʼe momoli ʼi te ʼu mōlaga ʼo te pulapula, neʼe sakilifisioʼi ʼi te lakaga ʼaia te ʼu pipi e 22 000 pea mo te ʼu ōvi e 120 000.—1 Hau 8:62-65.
18 Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu koloā pea mo te toe gāue lahi ʼaē neʼe fai ʼi te toʼotoʼoga lahi ʼaia! Kae ko te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e Iselaele neʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu koloā fuli ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi ki te ʼaho ʼaia. ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu fakafiafia, ko Salomone neʼe ina “fakaliliu te hahaʼi, pea neʼe nātou tapuakiʼi te hau pea mo nātou ʼolo ai ki tonatou ʼu ʼapi, ʼo nātou fiafia pea mo fiafia ʼi tonatou loto ʼuhi ko te ʼu meʼa lelei fuli ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa Tavite tana kaugana pea mo Iselaele tana hahaʼi.” (1 Hau 8:66) ʼE mahino ia, ohage ko tona ʼui e Salomone, “ko te tapuakina ʼa Sehova—koʼena te meʼa ʼaē ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he mamahi.”—Tāʼaga Lea 10:22.
19. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou maʼu ai te ʼu tapuakina mai ia Sehova ʼi te temi nei ʼo talu ai?
19 ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi te temi ʼaē kua fetogi ai e “te paaki totonu o te u mooni ia te “ata o te u koloa kahau.” (Hepeleo 10:1) Ko Sesu Kilisito, ʼaē ko te fakatātā lahi ʼo te Pelepitelo Lahi, kua hū ki selo pea kua ina momoli te maʼuhiga ʼo tona taʼataʼa moʼo fai he faifakalelei maʼa nātou fuli ʼaē ʼe nātou tui ki tana sakilifisio. (Hepeleo 9:10, 11, 24-26) ʼO fakatafito ki te sakilifisio lahi ʼaia, pea mo tatatou momoli ʼaki he loto katoa ki te ʼAtua he ʼu sakilifisio maʼa pea mo heʼe mele ʼo te fakavikiviki, ʼe feala mo tatou ke tou haʼele ‘fiafia pea mo fiafia ʼi totatou loto’ ʼo tou sioʼi te ʼu tapuakina lahi mai ia Sehova.—Malakia 3:10.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā te ako pea mo te fakafimālie ʼaē ʼe feala ke tou maʼu mai te ʼu manatu ʼo te Lao ʼo ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio pea mo te ʼu mōlaga?
• Koteā ʼaē neʼe ʼuluaki fakamaʼua ke lava tali ai he sakilifisio, pea koteā tona faka ʼuhiga kia tatou?
• Koteā ʼaē ʼe feala ke tou momoli, ʼe tatau mo he holokoseta neʼe momoli ʼaki he lotolelei?
• Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ke fakatatau te ʼu fono faka Kilisitiano ki te sakilifisio ʼo te logo tahi?
[Paki ʼo te pasina 18]
Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu moʼo hāofaki te malamanei
[Paki ʼo te pasina 20]
Ke tali e Sehova tatatou tauhi, ʼe tonu ke tou maʼa ʼi te ʼu faʼahi fuli
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼE tou fakahā te agalelei ʼa Sehova ʼi tatatou kau ki te minisitelio