“Te Tapuakina ʼa Sehova—Koʼena Te Meʼa ʼAē ʼe Ina Fakakoloaʼia”
ʼE TOU loto fuli ke tapuakina tatou. ʼE ʼui e te tikisionalio The American Heritage College Dictionary, ʼe fakatupu e te ʼu tapuakina “te loto fiafia, te logo fīmālie, peʼe ko te maui mālie ʼo tokita maʼuli.” Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe haʼu mai ia Sehova “te meʼa ʼofa lelei fuli pea mo te mōlaga haohaoa fuli,” koia ko te ʼu tapuakina moʼoni fuli pea mo heʼegata ʼe foaki mai e totatou Tupuʼaga ʼofa. (Sakopo 1:17, MN ) ʼE ina tuku ifo te ʼu tapuakina ki te hahaʼi fuli, māʼia mo nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi ia ia. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana Tāmai: “ ʼE ina fakahopo ake tona laʼā ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei, pea ʼe ina fakatō te ʼua ki te kau agatonu pea mo te kau heʼe agatonu.” (Mateo 5:45, MN ) Kae ʼe makehe te tokaga ʼa Sehova kia nātou ʼe ʼoʼofa kia te ia.—Teutalonome 28:1-14; Sopo 1:1; 42:12.
Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo: “Ko Sehova ʼe mole ina fakafisi anai he meʼa lelei kia nātou ʼaē ʼe haʼele fakahagatonu.” (Pesalemo 84:11) Ei, ko te maʼuli ʼo nātou ʼaē ʼe tauhi kia Sehova ʼe lelei pea ʼe ʼi ai tona ʼuhiga. ʼE nātou ʼiloʼi “ko te tapuakina ʼa Sehova—koʼena te meʼa ʼaē ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he mamahi.” ʼE toe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko nātou ʼaē ʼe tapuakina e [Sehova] ʼe nātou maʼu anai te kele.” (Tāʼaga Lea 10:22; Pesalemo 37:22, 29) ʼE ko he toe tapuakina lahi anai!
ʼE tou lava maʼu feafeaʼi te tapuakina ʼa Sehova? ʼUluaki, ʼe tonu muʼa ke tou maʼuliʼi te ʼu kalitate ʼaē ʼe ina leleiʼia. (Teutalonome 30:16, 19, 20; Mikea 6:8) ʼE tou sio ki te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu faʼifaʼitaki e tolu ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo te ʼu temi ʼāfea.
ʼE Tapuakina e Sehova Tana Kau Kaugana
Ko Noe neʼe ko he kaugana makehe ʼa te ʼAtua. Ia Senesi 6:8, ʼe tou lau fēnei: “Neʼe leleiʼia ia Noe e Sehova.” Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko Noe neʼe fakalogo. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe haʼele ia Noe mo te ʼAtua moʼoni.” Neʼe taupau e Noe te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa Sehova pea neʼe fakalogo ki tana ʼu fakatotonu. ʼI te temi ʼaē neʼe agamālohi ai pea mo aga fakalialia ai te malamanei, ko Noe neʼe lotomālohi ia ʼo “fai ia meʼa fuli, ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua. Neʼe ina fai ʼo mulimuli pe kiai.” (Senesi 6:9, 22) Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe fakatotonu age e Sehova kia ia ke ina faʼu “he aleka ki te haofaki o [te] lotofale [ʼo Noe].” (Hepeleo 11:7) ʼAki tana gāue ʼaia, ko Noe pea mo tona famili—pea mo tonatou hōloga fuli—neʼe nātou hāo ʼi te tautea ʼo te taʼiake ʼaia. Pea ko Noe neʼe mate ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke toe fakatuʼuake ki te maʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. Neʼe ko he ʼu tapuakina lahi neʼe ina maʼu!
Neʼe toe maʼu mo Apalahamo te ʼu kalitate neʼe leleiʼia e Sehova. Ko te kalitate tāfito ʼaē neʼe ina maʼu, neʼe ko te tui. (Hepeleo 11:8-10) Neʼe līaki e Apalahamo tana maʼuli lelei ʼi Ule pea ki muli age ʼi Halane, koteʼuhi neʼe tui ki te fakapapau ʼa Sehova ʼe kaugamālie anai tona hōloga, pea ʼe ko he tapuakina anai maʼa te ʼu puleʼaga fuli. (Senesi 12:2, 3) Logope te ʼu taʼu loaloaga ʼo tona ʼahiʼahiʼi, kae neʼe fakapale tana tui ʼi te temi ʼaē neʼe tupu ai tona foha ko Isaake. ʼAki ia ia, neʼe liliu ai ia Apalahamo ko te kui ʼa te hahaʼi neʼe filifili e te ʼAtua, ia te kau Iselaele, pea ki muli age neʼe liliu ko te kui ʼo te Mesia. (Loma 4:19-21) Tahi ʼaē meʼa, ko ia “ko te tamai a te hahai tui fuape,” pea neʼe fakahigoaʼi ia ia ko te “Kaumea o [“Sehova,” MN ].” (Loma 4:11; Sakopo 2:23; Kalate 3:7, 29) Neʼe katoa ʼaupito tona maʼuli pea neʼe lahi mo tona tapuakina!
Koutou tokagaʼi foki mo te tagata agatonu ʼaē ko Moisese. Ko tona kalitate ʼaē neʼe makehe neʼe ko tana leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie. Neʼe situʼa ia Moisese ki te ʼu koloā fuli ʼo Esipito pea “neʼe nofo mālohi ia ohage ʼe sio kia Ia ʼaē ʼe fakapulipuli.” (Hepeleo 11:27, MN ) Hili kiai taʼu e 40 ʼi Matiane, neʼe toe liliu ki Esipito kae kua matuʼa, pea neʼe ʼalu ki te pule mālohi ʼo te temi ʼaia, ia Falaone, ʼo kole age ki ai ke ina faka ʼāteaina tona ʼu tēhina. (Ekesote 7:1-7) Neʼe sio ki te ʼu tautea e hogofulu, mo te vaheʼi lua ʼo te Tai Kula, pea mo te fakaʼauha ʼo te kautau ʼo Falaone. Neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e Sehova moʼo foaki te Lao ki Iselaele pea mo fakahoko Tana fuakava mo te hahaʼi foʼou ʼaia. Lolotoga taʼu e 40, neʼe taki e Moisese te hahaʼi ʼo Iselaele ʼi te toafa. Neʼe ʼi ai te ʼuhiga moʼoni ʼo tona maʼuli, pea neʼe fakafiafia ʼi te ʼu tapuakina ʼo tana ʼu gāue.
Te ʼu Tapuakina ʼi Te Temi Nei
ʼE fakahā e te ʼu fakamatala ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼuhiga moʼoni ʼo te maʼuli ʼo nātou ʼaē ʼe tauhi ki te ʼAtua. Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe faiga e te hahaʼi ʼa Sehova ke nātou maʼuliʼi te ʼu kalitate ohage ko te talagafua, te tui pea mo te leleiʼia ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie, koia ʼaē ʼe tapuakina lahi ʼaupito ai nātou.
Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ʼe nātou maʼu? ʼI te temi ʼaē ʼe hoge fakalaumālie ai te lauʼi miliona hahaʼi ʼo te Keletiate, ʼe feala pe ke tou “fiafia ki te agalelei ʼa Sehova.” (Selemia 31:12) ʼAki ia Sesu Kilisito pea mo “te kaugana agatonu mo fakapotopoto,” neʼe foaki e Sehova te meʼa kai fakalaumālie ʼe lahi ʼaupito, ʼe tokoni mai kia tatou ke tou nofo ʼi “te ala e alu ki te mauli.” (Mateo 7:13, 14; 24:45; Soane 17:3) Ko tatatou fakatahi mo totatou ʼu tēhina Kilisitiano ʼe ko he tahi tapuakina lahi ʼaia. ʼI te ʼu fono pea mo te tahi ʼu lakaga, ʼe ko he matapuna ʼaia ʼo he toe fiafia lahi, hatatou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe atolasio tahi mo tatou ʼi te ʼofa, pea mo nātou faiga fakamalotoloto ke nātou teu “te ʼulugaaga foʼou.” (Kolose 3:8-10, MN; Pesalemo 133:1) Kae ko te tapuakina lahi ʼaē ʼe tou maʼu, ʼe ko te pilivilesio maʼuhiga ʼaē ke tou felogoi mo Sehova ʼAtua pea mo mulimuli ki te ʼu tafuga vaʼe ʼo tona ʼAlo ko Kilisito Sesu.—Loma 5:1, 8; Filipe 3:8.
Kapau ʼe tou fakakaukauʼi te ʼu tapuakina ʼaia, pea ʼe tou mahino ai ki te maʼuhiga moʼoni ʼo tatatou tauhi ki te ʼAtua. ʼE lagi tou manatuʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē ʼe feʼaluʼaki ʼo fakatau koloā pea ʼe ina maʼu te mataʼi tofe maʼuhiga. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaia: “I tana mau he mataitofe mauhiga aupito, nee alu ia o fakatau te meafuape nee ina mau pea nee ina totogi te mataitofe aia.” (Mateo 13:46) ʼE mahino ia ʼe maʼuhiga feiā kia tatou tatatou ʼu felogoi mo te ʼAtua, mo tatatou pilivilesio ʼaē ke tou tauhi kia te ia, mo tatatou fakatahitahi faka Kilisitiano, mo tatatou ʼamanaki, pea mo te tahi ʼu tapuakina fuli ʼaē ʼe pipiki ki tatatou tui. ʼE mole he tahi age meʼa ʼe maʼuhiga age ʼi totatou maʼuli.
Koutou Toe Liufaki Kia Sehova
ʼUhi ʼaē heʼe tou ʼiloʼi ʼe ko Sehova ʼaē ʼe ina foaki mai te ʼu meʼa ʼofa fuli pe, koia ʼe uga ai tatou ʼe totatou loto ke tou fakafetaʼi ki te ʼu tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu. ʼE tou lava fai feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE feala ke tou tokoni ki te hahaʼi ke nātou maʼu mo nātou te ʼu tapuakina ʼaia. (Mateo 28:19) Ia fenua e 230 tupu, ʼe maʼumaʼua te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼaʼahi ʼo tonatou ʼu vāhaʼa fale moʼo fai te faʼahi ʼaia. Koia, ʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou maʼu pea mo tonatou ʼu fealagia—tonatou temi, tonatou mālohi, pea mo tonatou ʼu koloā—moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou “kaku ki te iloi o te mooni.”—1 Timoteo 2:4.
Koutou tokagaʼi te ʼu pionie ʼe maʼuʼuli ʼi Glendale, ʼi Californie, ʼi Amelika. ʼI te ʼu Moeaki uhu fuli, ʼe nā fai kilometa e 100 moʼo ʼaʼahi te fale pilisoni. Logola ʼe mole feala ke nā ʼaʼahi fualoa te kau pilisoni takitokotahi, kae ʼe mole nā lotovaivai. ʼE ʼui fēnei e te tahi ia nāua: “ ʼE lahi te ʼu fakapale ʼe kita maʼu ʼi te telituale makehe ʼaenī. ʼE ma fai te faʼahi ʼaia ʼaki he fiafia lahi. ʼE lahi te hahaʼi ʼe nātou fia ʼiloʼi te moʼoni, pea ʼe faigataʼa kia māua hamā ʼaʼahi tuʼumaʼu nātou. ʼI te temi nei, ʼe ma ako mo te toko nima, pea neʼe kole mai e te toko fā ke fai hanatou ako Tohi-Tapu.”
Ko te kau Kilisitiano faʼafai ʼe nātou fiafia ʼi te tokoni ki te gāue ʼaia ʼe ina hāofaki te ʼu maʼuli. ʼE nātou maʼu te manatu ʼa Sesu, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Nee koutou tali noa, koutou foaki noa.” (Mateo 10:8) Ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼi te malamanei katoa ʼe nātou toe foaki lahi mo nātou ʼi te gāue ʼaia, pea ko te toe hahaʼi tokolahi loto moʼoni ʼe nātou tali pea mo nātou liliu ko he ʼu tisipulo. ʼI te ʼu taʼu fakamuli pe ʼaenī e nima, ko hahaʼi e teitei 1,7 miliona neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova. Moʼo tali ki te tuputupu ʼaia, ʼe tonu ke tā he ʼu Tohi-Tapu pea mo he ʼu tohi faka Tohi-Tapu, pea ke laga he ʼu Fale ʼo Te Puleʼaga foʼou pea mo te tahi ʼu fale fono. ʼE maʼu maifea te falā moʼo foaki te ʼu meʼa ʼaia? ʼE ko te ʼu meʼa ʼofa katoa.
ʼUhi ko te ʼu faigataʼaʼia faka ekonomika ʼi ʼihi fenua, koia ʼe gāue kinakina te tokolahi moʼo taupau tonatou famili. Ohage ko tona ʼui e te nusipepa New Scientist, ko hahaʼi e tahi miliale ʼe nātou fakaʼaogaʼi te vahe 70 ʼi te teau ʼo tonatou totogi ki te meʼa kai. Tokolahi totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼe nātou tau mo te faigataʼa ʼaia. Kapau ʼe mole tokoni age kia nātou tonatou ʼu tēhina, pea ʼe mole feala ke nātou maʼu he ʼu tohi peʼe ko he ʼu Fale ʼo Te Puleʼaga ʼe matalelei.
ʼE mahino ia ʼe mole ʼui ko nātou ʼaia ʼe nātou talitali ke fakahoko e ʼihi tonatou maʼua. Kae ʼe ʼaoga he tokoni kia nātou. Ko Moisese, ʼi tana fakaloto mālohiʼi te kau Iselaele ke nātou foaki he ʼu meʼa ʼofa moʼo fakamālo ki te ʼu tapuakina ʼa Sehova, neʼe ina ʼui fēnei: “Ke tahi mulimuli te meʼa ʼofa ki te tapuakina ʼaē neʼe foaki atu e Sehova, tou ʼAtua.” (Teutalonome 16:17) Koia, ʼi te sio ʼa Sesu ki te meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki e te fafine vitua ki te fale lotu, ko “kii fala-lua,” neʼe ina vikiʼi ia ia ki tana ʼu tisipulo, koteʼuhi neʼe ina fai te meʼa ʼaē neʼe ina lavaʼi. (Luka 21:2, 3) ʼO toe feiā pe, ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe māsisiva ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe nātou lavaʼi. Pea kapau ʼe mole feʼauga, pea ʼe toe tokoni kiai te kau Kilisitiano ʼaē ʼe mahu ʼi te faʼahi fakakoloa.—2 Kolonito 8:13-15.
Ka tou liufaki feiā ki te ʼAtua, pea ʼe maʼuhiga ke lelei tokita loto. (2 Kolonito 8:12) Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Ke tahi foakipe o fai ki te mea kua tonu ki ai tona loto, aua naa fai mo te loto mamahi, pe ko he maua, koteuhi e ofa te Atua kia ia ae e ina foaki fakafiafia.” (2 Kolonito 9:7) Kapau ʼe tou foaki lahi mo totatou loto katoa, pea ʼe tou lagolago ai ki te mafola faka teokalatike ʼaē ʼe lolotoga hoko nei pea mo tuputupu ai totatou fiafia.—Gaue 20:35.
Ko tatatou kau ki te gāue fai faka mafola pea mo fai meʼa ʼofa, ʼe ko te ʼu faʼahiga fai ʼaia e lua moʼo fakafetaʼi kia Sehova ki te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ina foaki mai. Pea ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi te ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe ina fia foaki tana tapuakina ki te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe fakamalotoloto, ʼaē ʼe mole heʼeki nātou ʼiloʼi ia ia! (2 Petelo 3:9) Koia tou haga fakaʼaogaʼi totatou ʼu koloā ʼi te tauhi ki te ʼAtua, ke tou maʼu ai he ʼu hahaʼi loto agatonu pea mo tokoni kia nātou ke nātou maʼu te ʼu kalitate ohage ko te fakalogo, mo te tui pea mo te fakafetaʼi. ʼE tou maʼu ai anai te fiafia ʼi te tokoni kia nātou ke nātou “ ʼahiʼahi pea mo . . . vakaʼi ko Sehova ʼe lelei.”—Pesalemo 34:8.
[Talanoa ʼo te pasina 28]
Te ʼu Faʼahiga Fai Moʼo Foaki
HE ʼU MEʼA OFA KI TE GĀUE FAKA MALAMANEI
Ko te tokolahi ʼe nātou tānaki kehe hanatou foʼi falā ke nātou ʼai ki te ʼu kesi ʼaiʼaga meʼa ʼofa ʼaē ʼe tohi ai: “Te ʼu meʼa ʼofa ki te gāue faka malamanei—Mateo 24:14.”
ʼI te māhina fuli, ʼe momoli e te ʼu kokelekasio te falā ʼaia ki te ʼu nofoʼaga faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼi Brooklyn, ʼi New York, peʼe ki te filiale ʼo tonatou telituale. ʼE toe feala foki ke tou momoli fakahagatonu te ʼu meʼa ʼofa ki te filiale ʼo totatou fenua. ʼE feala ke tou foaki he ʼu faʼahiga koloā kehekehe peʼe ko he tahi age ʼu meʼa maʼuhiga. ʼE tonu ke tou momoli fakatahi mo te ʼu meʼa ʼaia he tohi fakanounou ʼe fakahā ai ʼe ko he ʼu meʼa ʼofa.
TE ʼU MEʼA ʼOFA ʼE FAKA TUʼAKOI
ʼE feala ke tou foaki he paʼaga ʼaki te faka tuʼakoi makehe ʼaenī, kapau ʼe toe ʼaoga te paʼaga ʼaia kia tatou, pea ʼe toe liufaki mai anai. Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino, pea koutou faitohi ki te filiale.
KO HE MEʼA ʼOFA KUA FAKATUʼUTUʼU
ʼO hilifaki atu ki te ʼu meʼa ʼofa faka paʼaga ʼaia ʼaē ʼe mole honatou ʼu faka tuʼakoi pea mo te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe faka tuʼakoi, ʼe toe ʼi ai te tahi ʼu faʼahiga fai meʼa ʼofa moʼo lagolago ki te haʼele lelei ʼo te gāue faka malamanei ʼo te Puleʼaga. ʼE kau kiai te ʼu meʼa ʼaenī:
Polices dʼassurance: ʼE feala ke foaki ki te Sosiete Watch Tower he police dʼassurance peʼe ko he letelete/he posio.
Te Falā ʼi Te Fale Paʼaga: ʼO mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua e te ʼu fale paʼaga ʼo tokotou fenua, ʼe feala ke koutou tuku te Sosiete Watch Tower ke tokaga ki takotou falā ʼi te fale paʼaga, peʼe ko he compte dépôt, peʼe ko he compte de retrait personnel, peʼe feala ke fakatoʼo te ʼu meʼa ʼaia ki te Sosiete ʼi takotou mate.
Te ʼu Vahe ʼo He Matani Gāue: ʼE feala ke foaki ki te Sosiete Watch Tower te ʼu meʼa ʼaia ohage ko he meʼa ʼofa katoa, peʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼe faka fealagia ai kia ia ʼaē ʼe ina foaki ke hoholo atu tana maʼu te paʼaga.
Te ʼu Kele Pea Mo Te ʼu Nofoʼaga: ʼE feala ke tou foaki ki te Sosiete Watch Tower te ʼu koloā ʼaia ʼaē ʼe feala hanatou fakatau, peʼe tou faka tuʼakoi ke feala hatatou fakaʼaogaʼi ʼi totatou temi maʼuli. ʼE tonu ke tou fakahā te faʼahi ʼaia ki te filiale ʼo totatou fenua ʼi muʼa ʼo tatatou foaki kiai te ʼu koloā ʼaia.
Te ʼu Pepa ʼAē ʼe Tohi Ai Te Loto Fakamuli ʼo He Tahi Pea Mo Te ʼu Kotala Fidéicommis: ʼE feala ke tou foaki he kele peʼe ko he paʼaga ki te Sosiete Watch Tower ʼo tou tohi ʼi he pepa totatou loto fakamuli, ʼo mulimuli pe ki te lao, peʼe toe feala ke tou fai te kotala fidéicommis ʼaē ʼe ʼui ai ʼe maʼu anai e te Sosiete tatatou ʼu koloā ʼi tatatou ʼosi mate. ʼE lagi feala ke fakasiʼisiʼi te tukuhau ʼaē ʼe tonu ke totogi e ia ʼaē ʼe ina fai te kotala ʼaia, kapau ʼe fai mo te kautahi faka lotu.
Ko nātou ʼaē ʼe nātou fia ʼiloʼi he faʼahiga meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te foaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa, ʼe tonu ke nātou faitohi ki te filiale ʼo tonatou fenua.