Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/6 p. 23-27
  • Ko He Toe Fiafia ʼe Mole Hona Fakatatau!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He Toe Fiafia ʼe Mole Hona Fakatatau!
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Taku Kamata
  • Te Lua Tau Faka Malamanei—Ko Te Temi ʼo Te ʼAhiʼahi
  • ʼE ʼAu Kau Ki Te Selevisi Temi Katoa
  • Te ʼu Fihifihia Pea Mo Te ʼu Pilivilesio ʼo Te Fai Faka Mafola
  • Ko He Kamataʼaga Fakaloto Mamahi
  • Kotou Tuku Tokotou Loto Ki Te ʼu Koloa Fakalaumalie
    Te Tule Leʼo—2017
  • Neʼe ʼAu Ako Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu ʼi Roumanie
    Te Tule Leʼo—1997
  • Tou Taupau Maʼu Tatatou Sio Pea Mo Totatou Loto Ki Te Fakapale
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Te Moʼi Pepa Neʼe Ina Fetogi Toku Maʼuli
    Te Tule Leʼo—2003
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/6 p. 23-27

Tonatou Maʼuli

Ko He Toe Fiafia ʼe Mole Hona Fakatatau!

NEʼE FAKAMATALA E REGINALD WALLWORK

“ ʼE mole he meʼa ʼi te malamanei neʼe feala ke fakatatau mo te ʼu fiafia ʼaē neʼe tā maʼu ʼi te selevisi misionea temi katoa kia Sehova.” ʼI te ʼosi pe ʼo te mate ʼo toku ʼohoana ʼi Maio 1994, neʼe ʼau maʼu te moʼi pepa ʼaē neʼe tohi ai te ʼu palalau ʼaia e toku ʼohoana.

ʼI TAKU fakakaukauʼi te ʼu palalau ʼa Irene, ʼe ʼau manatuʼi te ʼu taʼu fiafia ʼaupito e 37 ʼaē neʼe mā gāue misionea ai ʼi Pelu. Neʼe mā kaugā gāue fakatahi talu mai tamā ʼohoana ʼi Tesepeli 1942​—pea ʼe ʼau kamata ai anai taku fakamatala.

Talu mai tana kei veliveli, neʼe kau ia Irene ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Liverpool, ʼi Pilitania. Neʼe nātou toko fā taʼahine, pea neʼe mate tana tāmai ʼi te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. Neʼe ʼohoana leva tana faʼe mo Winton Fraser, pea neʼe nā maʼu tanā tama ko Sidney. ʼI muʼa pe ʼo te hoko ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe mavae tona famili ʼo ʼolo ki Bangor, ʼi te Potu Noleto ʼo te fenua ko Galles, ʼaē neʼe papitema ai ia Irene ʼi te taʼu 1939. Neʼe papitema ia Sydney ʼi te taʼu ki muʼa atu, pea neʼe nā kaugā pionie mo Irene​—ko te kau fai faka mafola temi katoa​—ʼi te potu noleto ʼo Galles, mai Bangor ki Caernarvon, ʼo kau kiai mo te motu ʼo Anglesey.

ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼau kau ki te kokelekasio ʼo Runcorn, ia kilometa e 20 ʼi te potu saute mo esite ʼo Liverpool, neʼe ko ʼau te tagata taupau pelesita, ohage ko tona fakahigoa ʼi te temi ʼaenī. Neʼe fakaōvi mai ia Irene ʼi te tahi fakatahi faka silikosikilipisio ʼo kole mai peʼe feala ke ʼi ai hana telituale ke ʼalu ʼo faka mafola ai, heʼe ʼalu anai ʼo nofo mo Vera, tona taʼokete kua ʼohoana, neʼe nofo ʼi Runcorn. Neʼe mā kaumeʼa lelei mo Irene ʼi te ʼu vāhaʼa e lua ʼaē neʼe nofo ai mo mātou, pea ki muli age neʼe ʼau tatuʼu ʼo ʼaʼahi ia ia ʼi Bangor. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi te tali ʼa Irene ʼi te tahi vāhaʼa taku kole ʼaē ke mā ʼohoana!

ʼI taku toe liliu ʼaē ki fale ʼi te ʼAhotapu, neʼe ʼau fai atu aipe te ʼu fakatuʼutuʼu ki tamā ʼohoana, kae ʼi te Feliatolu, neʼe ʼau maʼu te tohi. Neʼe tohi fēnei ai: “ ʼE ʼau fakalelei atu mo kapau ʼe ke lotomamahi anai ʼi te tohi ʼaenī. ʼE mole kei ʼau loto ke tā ʼohoana. ʼE ʼau toe faitohi atu anai moʼo fakamahino atu peʼe koteā tona tupuʼaga.” Neʼe ʼau punamaʼuli. Neʼe koteā koa te fihifihia?

Neʼe ʼau maʼu te tohi ʼa Irene ʼi te ʼaho ake. Neʼe ina tala mai ai ʼe ʼalu ki Horsforth ʼi Yorkshire ke pionie ai mo Hilda Padgett.a Neʼe ina fakamahino mai, ia māhina e 12 ki muʼa atu neʼe lotolelei ke ʼalu ʼo gāue ʼi te ʼu potu ʼaē ʼe ʼaoga lahi ai mokā kole age anai kia ia. Neʼe ina tohi fēnei: “Kia ʼau neʼe hage ko haku fakapapau kia Sehova, he neʼe ʼau fai te fakapapau ʼaia kia te ia ʼi muʼa ʼo taku felāveʼi mo koe, pea ʼe tonu ke ʼau fakahoko taku fakapapau.” Logola neʼe ʼau lotomamahi, kae neʼe ʼau leleiʼia ʼaupito tana agatonu pea mo ʼau faitohi age fēnei: “ ʼAlu koe. ʼE ʼau talitali atu anai.”

ʼI tana nofo ʼi Yorkshire, neʼe fakatūʼa ia Irene ke pilisoni ia māhina e tolu he neʼe mole fia lagolago ki te tau. Pea hili māhina e 18, ʼi Tesepeli 1942, pea mā ʼohoana.

Taku Kamata

ʼI te taʼu 1919, neʼe toʼo e taku faʼe te ʼu tohi Étude des Écritures.b Logola, ohage ko tona ʼui e taku tāmai ʼi te temi ʼaia, neʼe mole heʼeki lau e taku faʼe he tohi ʼi muʼa atu, kae neʼe fia ako lelei e taku faʼe te ʼu tohi ʼaia ʼaki tana Tohi-Tapu. Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia pea neʼe papitema ʼi te taʼu 1920.

Neʼe mole aga fefeka taku tāmai pea neʼe mole ina tāʼofi taku faʼe ke ina fai te meʼa ʼaē neʼe ina loto kiai, ohage ko tana akoʼi ia te moʼoni ki tanā ʼu tamaliki e toko fā, ko toku ʼu tokolua lalahi e lua, ko Gwen pea mo Ivy, mo toku tēhina lahi ko Alec pea mo ʼau. Ko Stanley Rogers pea mo te tahi kau Fakamoʼoni agatonu ʼi Liverpool, neʼe nātou ʼōmai ki Runcorn moʼo fai te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu, pea mole tuai pea fakatuʼu ai te kokelekasio. Neʼe tuputupu fakatahi toku famili mo te kokelekasio ʼi te faʼahi fakalaumālie.

Neʼe kapite ia Gwen ʼi te ’Ēkelesia ʼo Pilitania kae neʼe ina fakagata ʼi tana kamata ako te Tohi-Tapu mo taku faʼe. ʼI te ʼaʼahi mātou e te patele moʼo vakaʼi pe koʼe ʼe mole kei kau ki tana kalasi, neʼe fai age kia ia te ʼu tuʼuga fehuʼi neʼe mole feala hana tali fakalelei kiai. Neʼe fehuʼi age e Gwen ʼo ʼuhiga mo te faka ʼuhiga ʼo te Faikole ʼo Te Tāmai ʼaē ʼe ʼi Selo, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fakamahino age ki te patele! Neʼe ina fakaʼosi te fai palalau ʼo ina lau ia 1 Kolonito 10:​21, ʼo ina fakahā lelei age neʼe mole feala ke ‘kai ʼi he ʼu laupapa e lua.’ ʼI tana mavae ʼi tamatou ʼapi, neʼe ʼui e te patele ʼe ina hūfakiʼi anai ia Gwen, pea ʼe toe liliu mai anai moʼo tali ki tana ʼu fehuʼi, kae neʼe mole toe liliu mai. ʼI tana ʼosi papitema, neʼe liliu ia Gwen ʼo fai faka mafola temi katoa.

Neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei te tokaga ʼaē neʼe fai e tomatou kokelekasio ki te kau tūpulaga. ʼE ʼau manatuʼi ʼi toku taʼu fitu, neʼe ʼau fakalogo ki te akonaki neʼe fai e te tagata ʼāfea neʼe haʼu ʼo ʼaʼahi tomatou kokelekasio. Hili ʼaia pea neʼe haʼu ʼo mā fai palalau. Neʼe ʼau ʼui age kia ia neʼe ʼau lau te hisitolia ʼo Apalahamo, pea mo tana faiga ʼaē ke ina momoli tona foha, ia Isaake. Neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼAlu ki te pokoʼi meʼa ʼaē ʼe fai ai te ʼu akonaki, pea ke fakamatala mai ia meʼa fuli ʼaē neʼe ke lau.” Neʼe ʼau fiafia ʼi taku tuʼu ʼaia ʼo fai taku ʼuluaki “akonaki ki te kaugamālie”!

Neʼe ʼau papitema ʼi toku taʼu 15 ʼi te taʼu 1931, te taʼu ʼaē neʼe mate ai taku faʼe, pea mo ʼau mavae ʼi te faleako ke ʼau akoako te gāue hila. ʼI te taʼu 1936 neʼe fakatatagi ʼi te ala te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu neʼe puke, pea ko te tuagaʼane kua finematuʼa neʼe ina fakaloto mālohiʼi ʼau mo toku tēhina ke mā kau ki te gāue ʼaia. Koia ko ʼau mo Alec neʼe mā ʼolo ki Liverpool ʼo toʼo ai te lelue pea mo he kiʼi meʼa ʼe toho ʼi muli ke ʼai kiai te foi fakatagi. Neʼe fakapipiki ki te meʼa toho ʼaia te ukamea neʼe meta lua tona lahi pea ʼi te fuga ʼo te ukamea ʼaia neʼe ʼai ai te meʼa moʼo fakamālohi ʼo te leʼo. Neʼe ʼui e te tagata mekanisia neʼe mole heʼeki ina faʼu he meʼa feiā ʼi muʼa atu, kae neʼe haʼele lelei. Neʼe mā gāue ʼi tamā telituale ʼaki he loto fiafia, ʼo mā fakafetaʼi ki te fakaloto mālohi ʼa te tuagaʼane pea mo te ʼu pilivilesio ʼaē neʼe foaki mai.

Te Lua Tau Faka Malamanei—Ko Te Temi ʼo Te ʼAhiʼahi

ʼI te kua vave hoko mai ʼo te tau, ko Stanley Rogers pea mo ʼau neʼe mā maʼumaʼua ʼo fakahā te akonaki ki te kaugamālie ko tona kupu tāfito “Tou Sio Ki Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Hoko,” neʼe fai ʼi te fale ʼo te Royal Albert Hall ʼo Pilitania ʼi te ʼaho 11 ʼo Sepetepeli 1938. Ki muli age, neʼe ʼau kau ki te tufa ʼo te ʼu kiʼi kaupepa neʼe tā ai te akonaki ʼaia, mo te kaupepa Fascisme ou Liberté, neʼe tā ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai. Ko te ʼu kiʼi kaupepa ʼaia e lua neʼe nā fakahā lelei te holi ʼa te tagata Siamani ko Itilele ki he puleʼaga aga fefeka. ʼAki te temi, neʼe ʼiloʼi lelei ʼau ʼi Runcorn ʼuhi ko taku fai faka mafola, pea mo fakaʼapaʼapaʼi ʼau. Koia, ʼuhi ko taku kau tuʼumaʼu ki te ʼu gāue faka teokalatike, neʼe liliu ko he ʼaluʼaga neʼe tokoni ʼaupito kia ʼau ki muli age.

Ko te sosiete ʼaē neʼe ʼau gāue ai neʼe ina sinie te kotala ke ina ʼai te hila ki te fale gāue foʼou neʼe tuʼu mamaʼo ʼi te kolo. ʼI taku ʼiloʼi ʼaē neʼe ko he fale faʼu mahafu ki te tau, neʼe ʼau fakahā fakalelei kia nātou ʼe mole feala ke ʼau gāue ai. Logola neʼe mole leleiʼia e toku ʼu patolo, kae neʼe hāofaki ʼau e toku tagata pule pea neʼe tuku mai te tahi gāue. Ki muli age, neʼe ʼau ʼiloʼi ko tona mahikitaga neʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova.

Neʼe fakaloto mālohiʼi lahi ʼau e te tagata neʼe mā kaugā gāue ʼi tana ʼui fēnei: “ ʼE mole he tahi meʼa ʼe mātou ʼamanaki ke ke fai, Reg, koteʼuhi kua fualoa tau kau ki te gāue ʼo te Tohi-Tapu.” Kae neʼe tonu ke ʼau nofo tokaga, he neʼe tokolahi toku ʼu kaugā gāue neʼe nātou fia fakatupu hoku ʼu fihifihia.

Ko taku faitohi ʼaē ke mole ʼau kau ki te solia neʼe tali e te telepinale ʼo Liverpool ʼi Sūnio 1940, mo kapau ʼe ʼau taupau taku gāue ʼaē neʼe ʼau fai. Pea neʼe feala ai ke hoko atu toku minisitelio.

ʼE ʼAu Kau Ki Te Selevisi Temi Katoa

ʼI te ʼamanaki fakaʼosi ʼo te tau, neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau mavae ʼi taku gāue pea mo ʼau kaugā gāue mo Irene ʼi te minisitelio temi katoa. ʼI te taʼu 1946, neʼe ʼau faʼu tomā ʼapi neʼe toho e tamā motokā, pea ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe kole mai ke mā ʼolo ki Alveston, ko te kiʼi kolo ʼi Gloucestershire. Pea neʼe mā pionie ʼi te kolo ʼāfea ʼo Cirencester pea ʼi te kolo ʼo Bath. ʼI te taʼu 1951, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau tagata taupau moʼo ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼi te potu saute ʼo Galles, kae hili taʼu e lua, neʼe mā ʼolo ai ʼo kau ki te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼa te Sosiete, ke ako ai māua ki te gāue faka misionea.

Ko te kalasi 21 ʼo te faleako neʼe fai ʼi South Lansing, ʼi te potu noleto ʼo New York, pea neʼe maʼu tomā ʼu pepa ʼi te taʼu 1953 ʼi te Fakatahi ʼa Te Sosiete ʼo Te Mālama Foʼou ʼaē neʼe fai ʼi New York City. Ko Irene mo ʼau neʼe mole mā ʼiloʼi peʼe hinoʼi anai māua kifea, ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē neʼe foaki mai ai tomā ʼu pepa. Neʼe mā fiafia ʼaupito ʼi tamā ʼiloʼi ʼaē neʼe hinoʼi māua ki Pelu. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko Sidney Fraser, te tokolua veliveli ʼo Irene pea mo tona ʼohoana, ia Margaret, neʼe kua taʼu katoa tanā gāue ʼi te filiale ʼo Lima, ʼi tanā ʼosi maʼu pepa ʼi te kalasi 19 ʼo Kalaate!

ʼI tamā talitali ʼaē ki tomā ʼu visa, neʼe mā gāue ʼi he kiʼi temi ʼi te Petele ʼo Brooklyn, kae mole fualoa pea mā ʼolo leva ki Lima. ʼI te ʼu potu e hogofulu ʼaē neʼe hinoʼi māua kiai neʼe mā ʼuluaki ʼolo ki Callao, ko te ʼuafu tāfito ʼaia ʼo Pelu, ʼi te potu uesite ʼo Lima. Logola neʼe kua mā ako he ʼu kupu tāfito ʼo te faka Sepania, kae neʼe mole feala kia Irene pea mo ʼau ke mā fai palalau mo he tahi ʼi te faka Sepania. Neʼe lava feafeaʼi ke mā fakahoko tamā gāue?

Te ʼu Fihifihia Pea Mo Te ʼu Pilivilesio ʼo Te Fai Faka Mafola

Neʼe ʼui mai kia mātou ʼi Kalaate, ʼe mole akoʼi e he faʼe he lea ki tana tamasiʼi. Kae ʼe ako te tamasiʼi mokā palalau age tana faʼe kia ia. Koia neʼe fai mai te tokoni ʼaenī: “Koutou foimo ʼolo ʼo fai faka mafola, pea koutou ako te lea ʼaki te hahaʼi. ʼE nātou tokoni atu anai.” ʼI taku faiga ʼaē ke ʼau mahino pea mo lava palalau ki te lea ʼaia, koutou fakakaukauʼi age muʼa pe neʼe feafeaʼi toku loto ʼi temi ʼaē neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau tagata taupau pelesita ʼi te kokelekasio ʼo Callao, hili pe vāhaʼa e lua ʼo tamā tau atu kiai! Neʼe ʼau ʼalu kia Sidney Fraser, kae neʼe ina foaki mai pe te tokoni ʼaē neʼe foaki mai ʼi Kalaate​—gāue fakatahi mo te kokelekasio pea mo te hahaʼi ʼo tau telituale. Neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau mulimuli ki te tokoni ʼaia.

ʼI te Moeaki uhu, neʼe ʼau felāveʼi mo te tagata tufuga ʼakau ʼi tona fale koloā. Neʼe ina ʼui fēnei mai: “ ʼE tonu ke ʼau fakaʼosi taku gāue, kae fakalelei siʼi ʼou loto, haʼu ʼo heka pea mo palalau mai ki te faʼahi ʼaē ʼe ke haʼu ai.” Neʼe ʼau ʼui age kia ia ʼe ʼau fai anai te faʼahi ʼaia kae ʼe ʼi ai te meʼa ʼe tonu ke ina fai: “Kapau ʼe ʼau faihala ʼi taku ʼu palalau, fakalelei siʼi ʼou loto kae ke ke fakatonutonuʼi ʼau. ʼE mole ʼau ʼita anai.” Neʼe kata pea neʼe ina tali taku kole. Neʼe ʼau ʼaʼahi ia ia tuʼa lua ʼi te vāhaʼa pea neʼe ʼau tokagaʼi ai neʼe ko he ʼaluʼaga lelei ʼaia ke ʼau ʼiloʼi ai taku lea foʼou, ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui mai.

ʼI Ica, ko te lua potu ʼaia ʼaē neʼe hinoʼi ai māua ke mā gāue misionea ai, neʼe ʼau toe felāveʼi mo te tahi tagata tufuga ʼakau pea neʼe ʼau fakamahino age kia ia te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ʼau fai ʼi Callao. Neʼe ina tali lelei ke tokoni mai, koia neʼe tuputupu vave ai taku palalau faka Sepania, logola neʼe hili taʼu e tolu pea neʼe ʼau poto moʼoni ai ʼi te palalau. Neʼe maʼumaʼua tuʼumaʼu pe te tagata ʼaia, kae neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke fai tana ako ʼaki te lau ʼo te Tohi-Tapu pea mo ʼau fakamahino kia ia tona faka ʼuhiga. ʼI te tahi vāhaʼa neʼe ʼau haʼu ʼo ʼaʼahi ia ia, neʼe ʼui mai e tona patolo kua ʼalu ia ki Lima he neʼe ina maʼu ai tana gāue foʼou. Ki muli age ʼi tamā tau mo Irene ki Lima ki te fakatahi, neʼe ʼau toe felāveʼi mo te tagata ʼaia. Neʼe ʼau fiafia ʼaupito ʼi taku ʼiloʼi ʼaē neʼe talaga mo te kau Fakamoʼoni ʼo te kolo ke hoko atu tana ako, pea ko ia mo tona famili kua nātou liliu fuli ko he ʼu kaugana kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova.

ʼI te tahi kokelekasio, neʼe ʼi ai te taumatuʼa neʼe mole heʼeki ʼohoana, kae neʼe kua nā papitema. ʼI tamatou ʼosi palalau mo nāua ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo tonā faʼahi, neʼe nā fakatotonu ai ke nā ʼohoana ʼi te lameli, ke feala ai hana liliu ko he ʼu Fakamoʼoni kua papitema. Neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau ʼave nāua ki te fale ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼu pilō ʼo te puleʼaga ke tohi ai tonā ʼohoana. Kae neʼe ʼi ai te fihifihia he neʼe ʼi ai tanā ʼu toe e toko fā neʼe mole fakamoʼoni e te lao, pea neʼe ko he fakamaʼua ʼa te lao te fai ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe mātou feʼekeʼaki ai pe koteā anai ka fai e te tagata ʼo te lameli. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼUhi ko te hahaʼi agalelei ʼaenī, tokotou ʼu kaumeʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke fakamoʼoni tokolua ʼohoana ʼi te lao, ʼe ʼau molehi te fakatotonu ʼaē ke foaki he pepa ʼo te lao maʼa te ʼu fānau takitahi, pea ʼe ʼau tohi anai tonatou ʼu higoa kae mole koutou totogi he meʼa.” Neʼe mātou loto fakafetaʼi ʼaupito, he neʼe ko te famili neʼe masiva pea kapau neʼe ʼi ai he meʼa neʼe tonu ke totogi pea neʼe ko he toe kavega anai maʼa nātou!

Ko Albert D. Schroeder mai te ʼu pilō tāfito ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Brooklyn, neʼe ina ʼaʼahi fakamuli mātou pea neʼe ina ʼui ʼe lelei anai mokā fakatuʼu he fale misionea foʼou ʼi he tahi potu ʼo Lima. Koia, ko Irene mo ʼau, mo te ʼu tuagaʼane e lua, ko Frances pea mo Elizabeth Good mai Amelika, pea mo te taumatuʼa mai Kanata neʼe mātou ʼolo ki te tisitilike ʼo San Borja. Ia taʼu e lua peʼe tolu, neʼe fakatuʼu te tahi kokelekasio neʼe tuputupu lelei.

ʼI tamā gāue ʼi Huancayo, ʼaē neʼe tuʼu māʼoluga ʼi te moʼuga ia meta e 3 000 ʼi te kolo tāfito, neʼe mā fakatahi ai mo te kokelekasio neʼe ko te toko 80 kau Fakamoʼoni. Neʼe ʼau kau ai ki te laga ʼo te lua Fale ʼo Te Puleʼaga ʼi te kolo. Neʼe hinoʼi ʼau ko te fakafofoga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, he neʼe mātou ʼolo tuʼa tolu ki te telepinale moʼo fakahā te fakamoʼoni ʼo tamatou totogi ia te kele. Ko te ʼu gāue ʼaia, pea mo te tuputupu ʼo te fai ʼo he ʼu tisipulo ʼaki te gāue ʼa te tokolahi ʼo te kau misionea agatonu ʼi te ʼu ʼuluaki taʼu ʼaia, neʼe ko te tafitoʼaga mālohi ʼaia ki he tuputupu lelei ʼe tou sio kiai ʼi te temi nei ʼi Pelu​—mai te toko 283 kau Fakamoʼoni ʼi te taʼu 1953 ki te toko 83 000 ia ʼaho nei.

Ko He Kamataʼaga Fakaloto Mamahi

Neʼe mā fiafia ʼi tamā fakatahi lelei mo te ʼu misionea ʼi tomā ʼu fale misionea fuli, pea neʼe ʼau tau maʼu te pilivilesio ʼaē ke ʼau tagata taupau ʼi te ʼu fale ʼaia. ʼI te ʼu Mōnite fuli neʼe mātou fakatahitahi moʼo palalau ki tamatou gāue ʼi te vāhaʼa ka hoko mai, pea mo vaevae te ʼu gāue moʼo taupau tomatou fale. Neʼe mahino kia mātou ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe ko te fai faka mafola, pea moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia neʼe mātou gāue fuli ʼi te logo tahi. ʼE ʼau fiafia ʼi taku manatuʼi ʼaē neʼe mole hoko he fihi ʼi te ʼu fale ʼaia.

Neʼe hinoʼi fakamuli māua ki Brena, ko te tahi kiʼi kolo veliveli ʼo Lima. Neʼe ko he kokelekasio agalelei, pea mo te kau Fakamoʼoni e toko 70 ʼaē neʼe tuputupu vave ʼo liliu ko te toko 100 tupu, koia neʼe fakatuʼu ai te tahi kokelekasio ʼi Palominia. Neʼe ko te temi ʼaia ʼaē neʼe mahaki ai ia Irene. Neʼe ʼau ʼuluaki fakatokagaʼi neʼe ina tau galoʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe palalau kiai, pea ʼi ʼihi temi neʼe faigataʼa kia ia tana manatuʼi te ala ʼaē ki fale. Logola neʼe lelei tona faitoʼo, kae neʼe hifohifo māmālie tona mālohi.

Meʼa fakaʼofaʼofa heʼe ʼi te taʼu 1990, neʼe tonu ke ʼau fai he ʼu fakatuʼutuʼu maʼa māua ke mā toe liliu ki Pilitania ʼaē neʼe tali lelei ai māua e toku taʼokete ko Ivy. Hili taʼu e fā, pea neʼe mate ia Irene ʼi tona taʼu 81. Neʼe ʼau hoko atu toku minisitelio temi katoa, ʼo ʼau tagata ʼāfea ʼi te tahi kokelekasio ʼo te ʼu kokelekasio e tolu ʼi toku kolo. ʼI ʼihi temi, ʼe ʼau toe folau ki Manchester moʼo fakaloto mālohiʼi te kiʼi kūtuga lea faka Sepania.

Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe hoko kia ʼau te meʼa fakaloto māfana, neʼe kamata ia talu mai ni ʼu taʼu ki muʼa atu, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau fakatatagi ia minuta e nima te ʼu akonaki ki te hahaʼi. ʼE kei ʼau manatuʼi lelei te kiʼi taʼahine ako neʼe tuʼu ʼi te tuʼa ʼo tana faʼe ʼi te matapā, ʼo ina fakalogo te logo.

Ki muli age, neʼe ʼalu te kiʼi taʼahine ʼaia ki Kanata, pea neʼe nā fefaitohiʼaki mo tona kaumeʼa fafine ʼe kei maʼuli pe ʼi Runcorn, pea kua liliu ʼi te temi nei ko te Fakamoʼoni. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe faitohi age te taʼahine ʼaia ʼo ina ʼui ko Fakamoʼoni e lua neʼe nā ʼaʼahi ia ia pea fokifā pe, ʼi tanā ʼu palalau neʼe ina manatuʼi ai te logo ʼaē neʼe fakatatagi ʼi te ʼu minuta ʼaia e nima. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ko te moʼoni ʼaia, ʼi te temi nei ko he kaugana kua ina foaki tona maʼuli kia Sehova pea neʼe ina kole ke fakahā tana fakamālo ki te tūpulaga ʼaē neʼe ina ʼaʼahi tana faʼe kua hili kiai taʼu e 60! ʼE mahino ia, ʼe mole tou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te aka pea mo te homo ake ʼo te pulapula ʼo te moʼoni.​—Tagata Tānaki 11:⁠6.

Ei, ʼe ʼau toe manatuʼi ʼaki he loto fakafetaʼi toku maʼuli ʼaē neʼe ʼau fakaʼaogaʼi ai ki te selevisi maʼuhiga ʼa Sehova. Talu mai toku papitema ʼi te taʼu 1931, neʼe mole ʼau tō ʼi he fakatahi ʼa te hahaʼi ʼa Sehova. Logola ko Irene mo ʼau neʼe mole mā maʼu fānau, kae ʼe ʼau fiafia ʼi taku maʼu toku ʼu ʼofafine pea mo toku ʼu foha fakalaumālie e toko 150 tupu, ʼe nātou tauhi fuli kia Sehova, tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. Ohage ko tona tohi e toku ʼohoana ʼofaina, neʼe mā maʼu tomā fiafia ʼe mole hona fakatatau ʼi tomā ʼu pilivilesio makehe.

[Kiʼi nota]

a ʼE tou maʼu te hisitolia ʼo te maʼuli ʼo Hilda Padgett ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼOketopeli 1995, ʼi te pasina 19 ki te 24, ko tona kupu tāfito “Neʼe ʼAu Muliʼi Te ʼu Ala ʼo Taku ʼu Mātuʼa.”

b Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Paki ʼo te pasina 24]

Ko taku faʼe ʼi te kamata ʼo te ʼu taʼu 1900

[Paki ʼo te pasina 24, 25]

ʼI te faʼahi hema: ko Hilda Gadgett, mo ʼau, mo Irene, pea mo Joyce Rowley ʼi Leeds, ʼi Pilitania ʼi te taʼu 1940

[Paki ʼo te pasina 25]

ʼI ʼoluga: ko Irene pea mo ʼau ia muʼa ʼo tomā ʼapi ʼaē neʼe toho e tamā motokā

[Paki ʼo te pasina 27]

ʼE mātou fakahā te akonaki ki te kaugamālie, ʼi Cardiff, ʼi Galles ʼi te taʼu 1952

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae