ʼE Tonu Ke Fia Maʼuliʼi Te Agaʼofa e Te Hahaʼi ʼa Te ʼAtua
“Koteā ʼaē ʼe kole atu e Sehova kia te koe, ʼe mole koa la ko te maʼuliʼi ʼo te faitotonu, mo te manako ki te agaʼofa, pea mo haʼele mo tou ʼAtua ʼaki he fia mālalo?”—Mikea 6:8.
1, 2. (a) He koʼe ʼe mole tou punamaʼuli ki te fakamaʼua mai e Sehova ki tana hahaʼi ke nātou maʼu te agaʼofa? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi ʼo ʼuhiga mo te agaʼofa?
KO SEHOVA ʼe ko he ʼAtua agaʼofa. (Loma 2:4; 11:22) ʼE mahino ia neʼe ko he faʼahi neʼe leleiʼia ʼaupito e te ʼuluaki taumatuʼa, ia Atama mo Eva! ʼI te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe nā sisio ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu, ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo te agaʼofa ʼo te ʼAtua ki te tagata, he neʼe feala hanā fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaia. Pea ʼe kei hoko atu pe te agaʼofa ʼo te ʼAtua ki te hahaʼi fuli, māʼiape la ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole loto fakafetaʼi pea mo agakovi.
2 Neʼe fakatupu te tagata ki te paki ʼo te ʼAtua, koia ʼe feala ai ke ina fakahā te ʼu kalitate ʼo te ʼAtua. (Senesi 1:26) Pea ʼe fakamaʼua mai e Sehova ke tou maʼu te agaʼofa. Ohage ko tona ʼui ia Mikea 6:8, ko te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe tonu ke nātou “manako ki te agaʼofa.” Kae koteā te faka ʼuhiga ʼo te agaʼofa? Koteā tona pikipikiga mo te tahi ʼu kalitate ʼo te ʼAtua? Logola ʼe lava fakahā e te hahaʼi fuli te agaʼofa, kae he koʼe koa kua liliu te malamanei ʼo agakovi ʼaupito pea mo aga fefeka? He koʼe ʼe tonu kia tatou kau Kilisitiano, ke tou faiga ʼo agaʼofa ki te hahaʼi?
Koteā Te Agaʼofa?
3. Koteā te agaʼofa?
3 Ko te agaʼofa ʼe ko he tokaga ke maʼuli lelei te hahaʼi. ʼE hā te agaʼofa mokā tou fai he ʼu meʼa moʼo tokoni kia nātou pea mo fai he ʼu palalau agalelei. Ko te agaʼofa ʼe ko te fai ʼo te ʼu aga ʼe lelei kae mole ko he ʼu aga ʼe kovi. Ko he tahi ʼe agaʼofa, ʼe ko he tahi ʼe aga fakakaumeʼa, mo agalelei pea mo agamālū. ʼE loto fia foaki pea mo tokaga ki tana aga ki te hahaʼi. Neʼe tokoni fēnei ia te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano: “Koutou kofuʼi foki te ʼu ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, pea mo te agaʼofa, te manatu agavaivai, te agamālū pea mo te kātaki fualoa.” (Kolose 3:12, MN ) Koia ko te agaʼofa ʼe ko he koga ʼo te kofu fakatātā ʼaē ʼe tonu ke kofuʼi e te Kilisitiano moʼoni.
4. Neʼe ʼuluaki fakahā feafeaʼi e Sehova te agaʼofa ki te malamanei?
4 Neʼe ʼuluaki fakahā e Sehova ʼAtua te agaʼofa. Ohage ko tona ʼui e Paulo, ko te temi ʼaē “neʼe fakahā ai ki te tagata te agaʼofa pea mo te ʼofa ʼo te ʼAtua, totatou Fakamaʼuli,” neʼe ina “fakamaʼuli ai tatou ʼaki te vai ʼaē neʼe ina fakamaʼuli ai tatou pea mo te fakafoʼou ʼa te laumālie maʼoniʼoni.” (Tito 3:4, 5, MN ) ʼE fakamaʼa e te ʼAtua te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te taʼataʼa ʼo Sesu, ʼo ina fakaʼaogaʼi kia nātou te ʼu lelei ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Kilisito. ʼE nātou liliu ʼo foʼou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, pea mo nātou liliu ko “he fakatupu foʼou” ohage ko he ʼu foha ʼo te ʼAtua neʼe fakanofo ʼaki te laumālie. (2 Kolonito 5:17, MN ) Tahi ʼaē meʼa, ko te agaʼofa pea mo te ʼofa ʼo te ʼAtua neʼe ina toe fai ki “te toe hahaʼi tokolahi,” ʼaē neʼe nātou “fō tonatou ʼu kofu pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno.”—Apokalipesi 7:9, 14, MN; 1 Soane 2:1, 2.
5. He koʼe ʼe tonu ke fakahā te agaʼofa e nātou ʼaē ʼe takitaki e te laumālie ʼo te ʼAtua?
5 ʼE toe kau te agaʼofa ki te fua ʼo te laumālie maʼoniʼoni, peʼe ko te mālohi gāue ʼo te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Ko te fua ʼo te laumālie, ko te ʼofa, te fiafia, te tokalelei, te kātaki fualoa, te agaʼofa, te agalelei, te tui, te agamālū, te lolomi ʼo kita. Ki te taʼi ʼu meʼa ʼaia ʼe mole he lao.” (Kalate 5:22, 23, MN ) Koia ko nātou ʼaē ʼe takitaki e te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe mole tonu koa ke nātou fakahā te agaʼofa ki te hahaʼi?
Te Agaʼofa Moʼoni ʼe Mole Ko He Vaivaiʼaga
6. Ko te temi fea ʼaē ʼe liliu ai te agaʼofa ko he vaivaiʼaga, pea koteā tona tupuʼaga?
6 Maʼa ʼihi, ko te agaʼofa ʼe ko he vaivaiʼaga. ʼI tanatou manatu, ʼe tonu ke aga fefeka he tahi, ke sio ʼe ʼihi ʼe ko he tahi ʼe mālohi. Kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ʼe tonu ke mālohi moʼoni he tahi ke feala hana fakahā te agaʼofa moʼoni pea ke mole agalelei fau. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te agaʼofa moʼoni ʼe kau ki te fua ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, koia ʼe mole feala ke vaelua, pea mo ina tali he aga ʼe kovi. ʼI te tahi faʼahi, ko he tahi ʼe fakapelepele fau, ʼe ko he vaivaiʼaga ʼaia pea ʼe ina lava tali ai he aga ʼe mole lelei.
7. (a) Neʼe hā feafeaʼi te agalelei fau ʼa Elia? (b) He koʼe ʼe tonu ke tokakaga te kau tagata ʼāfea ke mole nātou agalelei fau?
7 Ohage la, ko te faʼifaʼitaki ʼo Elia, te pelepitelo lahi ʼo Iselaele. Neʼe mole ina fakatonutonuʼi tona ʼu foha, ia Ofeni mo Fineasi, ʼaē neʼe ko te ʼu pelepitelo ʼi te tapenakulo. Neʼe mole nā feʼaugaʼia te vahe ʼo te ʼu sakilifisio ʼaē neʼe fakatotonu e te Lao ʼa te ʼAtua ke foaki age maʼa nātou, kae neʼe nā fekauʼi he tagata kaugana ke ʼalu ʼo kole mai he kanoʼi manu mata ʼo te manu ʼaē neʼe sakilifisioʼi ʼi muʼa ʼo te momoli ʼo te gako pea mo tutu ʼi te ʼaletale. Neʼe toe fai e te ʼu foha ʼo Elia te ʼu felāveʼi fakasino mo te ʼu fafine ʼaē neʼe tauhi ʼi te hūʼaga ʼo te tapenakulo. Neʼe mole fakahifo e Elia ia Ofeni pea mo Fineasi mai tonā tuʼulaga, kae neʼe gata pe ʼaki tana pupulaʼi ia nāua. (1 Samuele 12:12-25) Koia neʼe “kua maʼu tahitahiga te folafola ʼa Sehova ʼi te ʼu ʼaho ʼaia.” (1 Samuele 3:1) ʼE tonu ke tokakaga te kau tagata ʼāfea ke mole nātou agalelei fau kia nātou ʼaē ʼe nātou fai he ʼu meʼa kovi, naʼa tuʼutāmaki ai te maʼuli fakalaumālie ʼo te kokelekasio. Ko te agaʼofa moʼoni ʼe mole ina meʼa noaʼi te ʼu palalau pea mo te ʼu aga kovi ʼaē ʼe nātou maumauʼi te ʼu lekula ʼa te ʼAtua.
8. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te agaʼofa moʼoni?
8 Ko tatatou Faʼifaʼitaki, ia Sesu Kilisito, neʼe mole he temi neʼe agalelei fau ai ki te hahaʼi. Neʼe agaʼofa moʼoni. Ohage la, ‘neʼe ʼofa mamahi ki te hahaʼi he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete ohage ko he faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi.’ Ko te hahaʼi loto moʼoni neʼe nātou fakaōvi faʼifaʼitaliha kia Sesu, ʼo nātou ʼaumai mo tanatou ʼu tamaliki kia te ia. Koutou fakakaukauʼi age muʼa tona agaʼofa pea mo tona manavaʼofa ʼi tana “fua ake natou o umai, pea nee ina hilifaki kia natou ona nima mo tapuakiʼi natou.” (Mateo 9:36; Maleko 10:13-16) Logola neʼe agaʼofa ia Sesu, kae neʼe pipiki tuʼumaʼu ki te meʼa ʼaē ʼe matatonu kia mata ʼo tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. Neʼe mole he temi neʼe tali ai e Sesu te ʼu aga ʼaē ʼe kovi, pea neʼe ina maʼu te mālohi mai te ʼAtua moʼo tala te malualoi ʼa te kau takitaki lotu. Ohage ko tona tuʼu ia Mateo 23:13-26, neʼe ina ʼui tuʼa lahi fēnei: “Malaia ia koutou Sekelipa mo koutou Faliseo, malualoi!”
Te Agaʼofa Pea Mo Te Tahi ʼu Kalitate Fakaʼatua
9. Koteā te pikipikiga ʼo te agaʼofa mo te kātaki fualoa pea mo te agalelei?
9 ʼE ʼi ai te pikipikiga ʼo te agaʼofa pea mo te tahi ʼu kalitate ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua. ʼE tuʼu te agaʼofa ʼi te vaha ʼo te ʼu kalitate ko te “kātaki fualoa” pea mo “te agalelei.” Ko ia ʼaē ʼe agaʼofa ʼe ina fakahā ʼi tana faʼa kātaki. ʼE faʼa kātaki ki he tahi tatau aipe peʼe agakovi. ʼE pipiki te agaʼofa ki te agalelei, heʼe ʼi te agamāhani ʼe fakahā te agaʼofa mokā tou fai he ʼu meʼa moʼo tokoni ki te hahaʼi. ʼI ʼihi temi, ko te kupu faka Keleka “agaʼofa” ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu, neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “agalelei.” Neʼe ʼiloga lelei te kalitate ʼaia ʼi te kau Kilisitiano, pea ohage ko tona ʼui e Tertullien, neʼe ko he meʼa fakaofoofo maʼa te hahaʼi pagani ʼo nātou fakahigoaʼi te ʼu tisipulo ʼaia ʼa Sesu ko te ‘hahaʼi agaʼofa lahi.’
10. Koteā te pikipikiga ʼo te agaʼofa pea mo te ʼofa?
10 ʼE ʼi ai te pikipikiga ʼo te agaʼofa pea mo te ʼofa. ʼO ʼuhiga mo tana kau tisipulo, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuli ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou femaʼuʼaki te ʼofa.” (Soane 13:35, MN ) Pea ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Ko te ofa e kataki, ko te ofa e [“agaʼofa,” MN ].” (1 Kolonito 13:4) ʼE toe pipiki te agaʼofa ki te ʼofa agatonu. Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “lotoʼofa” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te ʼofa. Ko te lotoʼofa ʼe pipiki ki he meʼa ʼo aʼu ki te fakahoko ʼo tona fakatuʼutuʼu. Ko te lotoʼofa ʼo Sehova, peʼe ko tona ʼofa agatonu, ʼe hā ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe. Ohage la, neʼe hā ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai moʼo faka ʼāteainaʼi te hahaʼi pea mo puipui nātou.—Pesalemo 6:4; 40:11; 143:12.
11. Koteā te fakapapau ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te lotoʼofa ʼo te ʼAtua?
11 Ko te lotoʼofa ʼo Sehova ʼe ina taki mai te hahaʼi kia te ia. (Selemia 31:3) ʼI te temi ʼaē ʼe ʼaoga ai ki te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ke faka ʼāteainaʼi nātou peʼe tokoni kia nātou, ʼe nātou ʼiloʼi ʼe ina fakahā anai kia nātou tona ʼofa agatonu. ʼE ina fakahā tuʼumaʼu kia nātou tona ʼofa agatonu. Koia ʼe feala ai ke nātou faikole ʼaki he loto falala, ohage ko tona ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “Ko ʼau, neʼe ʼau falala ki tou lotoʼofa, ke fakafiafia toku loto ʼuhi ko tau hāofaki.” (Pesalemo 13:5) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼe agatonu, koia ʼe feala ke falala katoa tana ʼu kaugana kia te ia. ʼE nātou maʼu te fakapapau ʼaenī: “ ʼE mole līaki anai e Sehova tana hahaʼi, pea ʼe mole situʼa anai ki tona tofiʼa.”—Pesalemo 94:14.
He Koʼe ʼe Agakovi Lahi Feiā Te Malamanei?
12. Neʼe kamata ʼanafea te pule fefeka pea neʼe hoko feafeaʼi?
12 Ko te tali ki te fehuʼi ʼaia ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼōloto ʼo Eteni. ʼI te kamata ʼo te hisitolia ʼo te malamanei, ko te ʼaselo neʼe liliu ʼo maʼuli galo pea mo fialahi, pea neʼe ina fakatuʼutuʼu ke liliu ʼo puleʼi te malamanei. Neʼe liliu ai ko “te pule o te malama-nei,” ko he pule ʼe aga fefeka. (Soane 12:31) Neʼe liliu ko Satana te Tevolo, ia ia ʼaē neʼe fakafeagai tāfito ki te ʼAtua pea mo te tagata. (Soane 8:44; Apokalipesi 12:9) ʼI te ʼosi fakatupu ʼo Eva, neʼe ʼiloga tana fiatuʼu ʼi tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke pule ʼo fakafeagai ki te pule agaʼofa ʼa Sehova. Kae neʼe kamata te pule agakovi ʼi te temi ʼaē neʼe filifili ai e Atama ke mole fakalogo ki te pule ʼa te ʼAtua, ʼo ina līaki katoa Tona finegaloʼofa. (Senesi 3:1-6) Neʼe mole liliu ia Atama mo Eva ʼo nā puleʼi pe ia nāua, kae neʼe nā liliu ʼo fakalogo ki te pule ʼa te Tevolo ʼaē ʼe maʼuli galo pea mo fialahi.
13-15. (a) Koteā te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko ʼaki te līaki ʼo te pule faitotonu ʼa Sehova? (b) He koʼe ʼe tau te malamanei mo he ʼu faigataʼaʼia?
13 Tou vakaʼi ʼihi fua kovi ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe kapu ia Atama mo Eva mai te palatiso ʼo te kele. Neʼe nā mavae mai te kele lelei ʼaē neʼe nā maʼu ai te ʼu ʼakau matalelei pea mo te ʼu fuaʼi ʼakau, ʼo nā felāveʼi ai leva mo ni ʼu faigataʼaʼia ʼi tuʼa ʼo te ʼōloto ʼo Eteni. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia Atama: “ ʼUhi ko tau fakalogo ki te leʼo ʼo tou ʼohoana ʼo kai te fua ʼo te ʼakau ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu: ‘ ʼAua naʼa ke kai kiai,’ koia ʼe malaʼia te kele ʼuhi ko koe. ʼE ke kai anai tona ʼu fua ʼaki he loto kinakina ʼi te ʼaho fuli pe ʼo tou maʼuli. Pea ʼe ina fakahomo anai maʼa koe te malualoi pea mo te ʼakau talatala.” Ko te malaʼia ʼaē neʼe fai ki te kele, neʼe ko he fakaliliu ʼo te kele ke faigataʼa ʼaupito tona gāueʼi. Neʼe logoʼi e te hōloga ʼo Atama te ʼu fua ʼo te fakamalaʼia ʼaia ʼo te kele, ʼaki te ʼu malualoi pea mo te ʼu ʼakau talatala. Koia neʼe talanoa ai ia Lameke, te tāmai ʼa Noe, ʼo ʼuhiga mo “te mamahi ʼo totatou ʼu nima ʼuhi ko te kele ʼaē neʼe fakamalaʼia e Sehova.”—Senesi 3:17-19; 5:29.
14 Pea neʼe mole kei maʼu e Atama mo Eva te maʼuli fīmālie, kae neʼe kua nā maʼuʼuli ʼaki he lotohoha. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia Eva: “ ʼE ʼau fakalahi ʼaupito anai te mamahi ʼo tou faitama; ʼe ke fānauʼi anai he ʼu tamaliki ʼi te mamahi, pea ʼe tuʼu anai tou holi ki tou ʼohoana pea ko ia, ʼe ina puleʼi anai koe.” Ki muli age, ko Kaino, te ʼalopoʼou ʼa Atama mo Eva neʼe ina fai te agamālohi ʼo ina matehi tona tēhina ko Apele.—Senesi 3:16; 4:8.
15 Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soane 5:19, MN ) Ia ʼaho nei, ko te hahaʼi ʼe nātou agakovi, mo maʼuli galo pea mo fialahi, ohage pe ko tonatou pule. ʼE mole tou punamaʼuli ai ʼi te lahi ʼo te aga fefeka pea mo te agamālohi! Kae ʼe mole feiā tuʼumaʼu pe anai. ʼE tokaga moʼoni anai ia Sehova ke maʼu ʼi tona Puleʼaga te agaʼofa pea mo te manavaʼofa, kae mole ko te aga fefeka pea mo te agamālohi.
ʼE Lahi Anai Te Agaʼofa ʼi Te Pule ʼa Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
16. He koʼe ʼe agaʼofa te pule ʼa te ʼAtua ʼaē ka fakahoko e Kilisito Sesu, pea koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai kia tatou?
16 Ko Sehova pea mo Kilisito Sesu, te Hau ʼaē neʼe hinoʼi ke pule ʼi Tona Puleʼaga, ʼe nā fakamaʼua ke agaʼofa te hahaʼi ʼaē ka fakalogo kia nāua. (Mikea 6:8) Neʼe fakahā fakatomuʼa e Sesu Kilisito ʼe ina fakahoko anai ʼaki te agaʼofa te gāue ʼaē neʼe foaki age kia te ia e tana Tāmai. (Hepeleo 1:3) ʼE hā te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu moʼo tauteaʼi te kau takitaki lotu hala, ʼaē neʼe nātou faka mafasia te hahaʼi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālieʼi anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau ʼamo pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi. Heʼe ko taku ʼakau ʼamo ʼe mālū pea ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.” (Mateo 11:28-30, MN ) ʼO toe feiā pe, tokolahi te kau pule lotu pea mo te tahi kau pule, ʼe nātou faka mafasia te hahaʼi ʼaki te ʼu kavega mamafa, ohage ko te ʼu tuʼuga lao pea mo te ʼu fatogia. Kae ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua e Sesu ki tana kau tisipulo ʼe mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou pea mo tonatou ʼu fealagia. ʼE ko he ʼāmoga ʼe fakaloto fīmālie pea mo agaʼofa! ʼE mahino ia ʼe tou fia faʼifaʼitaki kia te ia, ʼo tou agaʼofa ki te hahaʼi.—Soane 13:15.
17, 18. He koʼe ʼe feala ke tou falala ko nātou ʼaē ka kaugā hau mo Kilisito ʼi selo pea mo tana kau fakafofoga ʼi te kele ʼe nātou fakahā anai te agaʼofa?
17 Ko te ʼu palalau maʼuhiga ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau ʼapositolo ʼe ina fakahā lelei ai te kehekehe ʼo te pule ʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te pule ʼa te tagata. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “[Ko te kau tisipulo] neʼe nātou toe fetalanoaʼaki foki ia nātou pe ko ai ʼaē ʼe lahi ake ia nātou. Kaʼe neʼe ʼui maʼana kia nātou: ‘Ko te ʼu hau ʼo te ʼu puleʼaga, ʼe nātou pule faka hau kia nātou, pea ko nātou ʼaē ʼe pule kia nātou, ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu hahaʼi ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. Kaʼe ko koutou, ʼe mole tonu ke koutou feiā. Kaʼe ko ʼaē ʼe lahi ake ia koutou ke liliu ia ohage ko ʼaē ʼe kei tūpulaga ia koutou, pea ko ʼaē ʼe pule ke liliu ia ohage ko ʼaē ʼe faifekau. Ko ai moʼoni ʼaē ʼe lahi ake, ʼe ko ʼaē koa ʼe takokoto ki te laupapa kai pe ko ʼaē ʼe kaugana ki ai? ʼE mole koa la ko ʼaē ʼe takoto ki te laupapa kai? Kaʼe ko ʼau ʼe ʼau nofo ʼi te lotolotoiga ʼo koutou ohage ko ʼaē ʼe kaugana.’ ”—Luka 22:24-27, MN.
18 ʼE fia liliu te ʼu pule fakatagata ʼo maʼuhiga ʼo nātou “pule faka hau” ki te hahaʼi pea mo kumi he ʼu tuʼulaga, heʼe nātou manatu ʼaki tonatou ʼu tuʼulaga ʼaia ʼe nātou liliu anai ʼo lelei age ia nātou ʼaē ʼe nātou puleʼi. Kae neʼe ʼui e Sesu ko ia ʼaē ʼe maʼuhiga moʼoni ʼe ko ia ʼaē ʼe tauhi ki te hahaʼi—ʼo faiga fakamalotoloto pea mo gāue tuʼumaʼu maʼa te hahaʼi. Ko nātou fuli ʼaē ʼe fia kaugā pule anai mo Kilisito ʼi selo peʼe nātou fia fakafofoga ia ia ʼi te kele, ʼe tonu ke nātou faiga ke nātou mulimuli ki tana faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te agavaivai pea mo te agaʼofa.
19, 20. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te agaʼofa lahi ʼo Sehova? (b) ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia Sehova ʼo ʼuhiga mo te agaʼofa?
19 Tou vakaʼi te tahi tokoni ʼofa neʼe fai e Sesu. ʼI tana fakahā te agaʼofa lahi ʼo Sehova, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kapau ʼe koutou ʼoʼofa pe kia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia koutou, koteā te fakafetaʼi ʼe koutou maʼu ai? Heʼe māʼia mo te kau agahala ʼe nātou ʼoʼofa kia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa age kia nātou. Pea kapau ʼe koutou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei kia nātou ʼaē ʼe nātou fai atu te meʼa ʼaē ʼe lelei kia koutou, koteā koa te fakafetaʼi ʼe koutou maʼu ai? ʼE toe fai pe la te ʼu meʼa ʼaia e te kau agahala. Pea tahi foki, kapau ʼe koutou tuku age he maʼua paʼaga ʼe mole hona tupu kia nātou ʼaē ʼe koutou ʼamanaki ke nātou foaki atu, koteā te fakafetaʼi ʼe koutou maʼu ai? Māʼia mo te kau agahala ʼe nātou tuku age te ʼu maʼua paʼaga ʼe mole hona tupu ki te kau agahala ke nātou maʼu tona tatau. Kaʼe ke koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼu fili ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea mo koutou tuku age he maʼua paʼaga ʼo mole hona tupu, ʼo mole koutou ʼamanaki ke liufaki atu he meʼa; pea ʼe lahi anai tokotou fakapale, pea ʼe koutou liliu ai anai ko te ʼu foha ʼo te Māʼoluga ʼAupito, heʼe agalelei ia ki te kau maʼuli galo pea mo te kau agakovi. Ke koutou haga manavaʼofa ohage ko te manavaʼofa ʼo takotou Tāmai.”—Luka 6:32-36, MN.
20 Ko te agaʼofa fakaʼatua ʼe mole manatu pe kia ia. ʼE mole ina kole he meʼa pea ʼe mole ʼamanaki ke toe liufaki age he meʼa. Ko Sehova, ʼaki he agalelei, “e ina fakahopoʼake tana laa ki te hahai agakovi mo te hahai agalelei, pea e ina fakaʼua ifo ki te hahai agatonu mo te hahai agahala.” (Mateo 5:43-45; Gaue 14:16, 17) Tou faʼifaʼitakiʼi tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼo mole gata ʼaki pe hatatou mole fai he meʼa ʼe kovi kia nātou ʼaē ʼe maʼuli galo, kae ke tou toe agaʼofa foki kia nātou, māʼiape la ki totatou ʼu fili. Kapau ʼe tou fakahā te agaʼofa, pea ʼe tou fakahā ai kia Sehova pea mo Sesu ʼe tou fia maʼuʼuli ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼi te temi ʼaē ka hā ai te agaʼofa pea mo te ʼu kalitate ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu felogoi ʼa te hahaʼi.
He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Agaʼofa?
21, 22. He koʼe ʼe tonu ke tou fakahā te agaʼofa?
21 Ko he Kilisitiano moʼoni, ʼe maʼuhiga ʼaupito ke ina maʼu te agaʼofa. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe tou maʼu te laumālie ʼo te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa, ka tou fakahā te agaʼofa moʼoni, ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ai ia Sehova ʼAtua pea mo Kilisito Sesu. ʼE toe fakamaʼua te agaʼofa kia nātou ʼaē ka nātou fakalogo anai ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koia ʼe tonu ai ke tou manako ki te agaʼofa pea mo ako ke tou fakahā te agaʼofa.
22 Koteā te ʼu faʼahi ʼe feala ai ke tou fakahā te agaʼofa ʼi totatou maʼuli? Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe talanoa anai ki te faʼahi ʼaia.
Koteā Takotou Tali?
• Koteā te agaʼofa?
• He koʼe ʼe aga fefeka pea mo agamālohi feiā te malamanei?
• ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe fakahā lahi anai te agaʼofa ʼi te temi ʼaē ka pule ai te ʼAtua?
• He koʼe ʼe maʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe nātou fia fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ke nātou maʼu te agaʼofa?
[Paki ʼo te pasina 13]
Ko te kau tagata ʼāfea ʼe nātou faiga ke nātou agalelei ʼi tanatou ʼu felogoi mo te faga ōvi
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE fakahā tuʼumaʼu pe anai e Sehova tona lotoʼofa ki tana ʼu kaugana ʼi te ʼu temi faigataʼa
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼAki he agaʼofa, ʼe fakagafua e Sehova ke mū te laʼā pea mo ʼua ifo ki te hahaʼi fuli pe