Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 1/5 p. 27-31
  • Te ʼu Faigaoʼi ʼo Te Temi Muʼa Pea Mo Te Faka Maʼuhigaʼi ʼo Te Mālo

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Faigaoʼi ʼo Te Temi Muʼa Pea Mo Te Faka Maʼuhigaʼi ʼo Te Mālo
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Faigaoʼi ʼe Ko He Fakatuʼutuʼu ʼĀfea
  • Te ʼu Faigaoʼi ʼAē Neʼe Fai Ai
  • Te Totogi
  • Te ʼu Fale Faigaoʼi Mo Tonatou Kau Faigaoʼi
  • Te Kau Kilisitiano Mo Te Gaoʼi
  • ‘Koutou Lele Feiā’
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼE Feafeaʼi Koa Takotou Lele ʼi Te Lele ʼAē Ki Te Maʼuli?
    Te Tule Leʼo—1992
Te Tule Leʼo—2004
w04 1/5 p. 27-31

Te ʼu Faigaoʼi ʼo Te Temi Muʼa Pea Mo Te Faka Maʼuhigaʼi ʼo Te Mālo

“E FAKAMAUA e natou fuli e faigaoi he lekula mamafa ki tonatou akoi.” “Kapau e i ai he tahi e tautakao, e mole fakapale, gatape mo kapau nee tautakao o mulimuli ki te lekula.”—1 Kolonito 9:25; 2 Timoteo 2:5.

Ko te ʼu faigaoʼi ʼaē neʼe palalau kiai ia te ʼapositolo ko Paulo neʼe ko he ʼu koga maʼuhiga ʼo te sivilisasio Keleka ʼo te temi muʼa. Koteā ʼaē ʼe ʼui mai e te hisitolia ʼo ʼuhiga mo te ʼu faigaoʼi ʼaia pea mo te agaaga ʼo te ʼu lakaga ʼaia?

Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe fai te fakahāhāʼaga meʼa ʼi te Colisée (te malaʼe) ʼi Loma, ʼo te ʼu gaoʼi Keleka, Nike—Il gioco e la vittoria (Nike—Te Gaoʼi Pea Mo Te Mālo).a Neʼe maʼu te ʼu tali ki te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahāhā ai pea mo feala ai ke tou ʼiloʼi peʼe koteā ʼaē ʼe tonu ke mahino kiai te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu faigaoʼi.

Ko Te Faigaoʼi ʼe Ko He Fakatuʼutuʼu ʼĀfea

Neʼe mole ko te kau Keleka ʼaē neʼe nātou ʼuluaki fai te ʼu faigaoʼi. Kae ʼi te valu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata fai tuketuke Keleka ko Homère neʼe talanoa ki he sosiete ʼe holi ki te fia hā pea mo te fakataupiepie, neʼe ina faka maʼuhigaʼi te mālohi faka solia pea mo te faigaoʼi. Neʼe fakamahino e te fakahāhāʼaga meʼa ko te ʼu ʼuluaki fakafiafia faka Keleka neʼe kamata ohage ko he ʼu toʼotoʼoga faka lotu ki te ʼu ʼatua ʼi te ʼu ʼavaifo ʼo te kau tama toʼa. Ohage la, ʼi te Iliade, ko te tohi Keleka ʼāfea ʼaupito ʼa Homère ʼaē ʼe kei maʼu ia ʼaho nei, ʼe ina fakamatala neʼe tuku e te kau tama tau, ia te ʼu kaumeʼa ʼo Achille, tanatou ʼu mahafu tau ʼi te ʼavaifo ʼo Patrocle pea neʼe nātou fakahā tanatou faiva ʼi te fuhu, mo te fagatua, pea mo te lī ʼo te pa mo te savelo, pea mo te ʼu lele saliote.

Neʼe mafola te ʼu fakafiafia feiā ʼi te fenua katoa ʼo Heleni. ʼE ʼui e te kiʼi tohi ʼo te fakahāhāʼaga meʼa: “Ko te ʼu fakafiafia neʼe ko te ʼu faigamālie tāfito ki te kau Keleka ʼi tanatou fakaʼapaʼapa ki tonatou ʼu ʼatua, ke nātou lītuʼa ki tanatou ʼu fihi hoholo pea mo nātou fetogi tanatou ʼu fetauʼaki ʼaki he ʼu gaoʼi fakataupiepie.”

Neʼe fakatahitahi tuʼumaʼu te ʼu kolo lalahi ki te ʼu fale tauhi fakatahi moʼo fai hū ki tonatou ʼu ʼatua ʼaki te ʼu gaoʼi fakataupiepie. ʼAki te temi, ko te ʼu fakafiafia feiā e fā—ko te ʼu gaoʼi ʼi Olympe pea mo Némée, neʼe fai ki te ʼatua ko Zeus, pea ko te ʼu gaoʼi ʼi Delphes pea mo Isthme, neʼe fai kia Apollon pea mo Poséidon—neʼe liliu ʼo maʼuhiga pea fakahigoaʼi ai ki te ʼu fakafiafia ʼa te kau Keleka. Ko te kau faigaoʼi ʼaē neʼe kau ai neʼe nātou ʼōmai mai te ʼu potu fuli ʼo Heleni. ʼI te ʼu fakafiafia ʼaia neʼe ʼi ai te ʼu sakilifisio pea mo te ʼu faikole, pea neʼe toe fakaʼapaʼapa ki te ʼu ʼatua ʼaki te ʼu gaoʼi pea mo te ʼu fai paki fakataupiepie.

ʼE ʼui ko te fakafiafia ʼaē kua ʼāfea ʼaē neʼe kamata ʼi te taʼu 776 ʼi muʼa ʼo totatou temi neʼe fai ʼi te fakaʼosi ʼo taʼu e fā maʼa te ʼatua ko Zeus ʼi Olympe. Ko te lua fakafiafia maʼuhiga neʼe ko te fakafiafia Pythique. Neʼe fai ōvi ki te koga meʼa ʼiloa ʼo te mālama ʼāfea, ʼi Delphes, pea neʼe fai ai foki mo te ʼu faigaoʼi. Kae ʼi te faka maʼuhigaʼi ʼo te ʼatua ʼo te fai tuketuke pea mo te fai musika, ia Apollon, neʼe fai te fakafiafia ʼaia ʼaki te ʼu hiva pea mo te ʼu meʼe.

Te ʼu Faigaoʼi ʼAē Neʼe Fai Ai

Ka fakatatau mo te ʼu faigaoʼi ʼo te temi nei, neʼe mole lahi ia, pea neʼe gata pe ki te hahaʼi tagata ʼaē neʼe kau kiai. ʼI te polokalama ʼo te ʼu gaoʼi Olympiques ʼāfea, neʼe ko faigaoʼi pe e hogofulu. ʼE mole lahi he ʼu fakamatala ʼe maʼu kiai ʼi te ʼu fakatātā, mo te ʼu kaupā togi, mo te ʼu fai paki ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu ipu kele ʼaē neʼe fakahāhā ʼi te Colisée.

Neʼe ko te ʼu lele lalo e tolu neʼe fai—ko te lele ia meta ʼe lagi 220; mo te lele ʼaē ʼe fakatatau ki te lele ʼe fai ʼi te temi nei ia meta e 400; pea mo te lele loaloaga ʼaē neʼe fai ia meta e 4 500. Neʼe telefua ia te kau faigaoʼi. Ko te kau faigaoʼi ʼaē neʼe kau ki te pentathlon neʼe nātou fai hoholo te ʼu faigaoʼi e nima ʼi te temi e tahi: ko te lele, mo te hihiki mamaʼo, mo te lī ʼo te pa, mo te lī ʼo te savelo pea mo te fagatua. Neʼe ʼi ai mo te tahi ʼu faigaoʼi, ohage ko te fuhu pea mo te pancrace, neʼe lau “ko te faigaoʼi fakamataku ʼe fefio ai ia te fagatua mo te fuhu.” Pea neʼe ʼi ai mo te lele saliote ia meta e 1 600, ko te saliote maʼamaʼa ʼe ava noa ʼe piki ai te ʼu teka liliki pea ʼe toho e te ʼu hōsi e lua peʼe fā.

Neʼe kovi ʼosi te fuhu pea ʼi ʼihi temi neʼe hoko ai te mate. ʼI tonatou ʼu tuke, neʼe haʼi e te kau fai fuhu ia te ʼu lauʼi kiliʼi manu neʼe fakapipiki kiai te ʼu moʼi ukamea ʼe fakatupu lavelavea. Kua koutou mahino pe koʼe neʼe mole kei ʼiloʼi e te tama fuhu ko Stratofonte tona fofoga ʼi te sioʼata ʼi tana ʼosi fuhu lolotoga te ʼu hola. ʼE fakamoʼoni e te ʼu fakatātā pea mo te ʼu kaupā togi, ia te lavelavea ʼo te ʼu mata ʼo te kau tagata fuhu.

ʼI te fagatua, neʼe gafua pe ke fepukepukeʼaki ʼi te ʼu koga ʼo ʼoluga ʼo te sino, pea neʼe mālo ia ia ʼaē neʼe ina fakatō tuʼa tolu ia ia ʼaē ʼe nā tau. Kae ki te pancrace neʼe mole ʼi ai he tapu peʼe ko te koga fea ʼo te sino ʼaē ʼe lava puke. Ko nātou ʼaē neʼe kau ki te faigaoʼi ʼaia neʼe nātou lava tauʼaka, mo hoka, pea mo mioʼi te ʼu hokoga hui. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tapuʼi tona fai ko te puhiʼi ʼo te ʼu foʼi mata, mo te tā valuvalu, pea mo te usiʼusi. ʼI te faigaoʼi ʼaia, neʼe faigaʼi e te tagata fagatua ke ina tāʼofi maʼu ʼi lalo ia ia ʼaē ʼe nā fagatua pea mo ina fakakinauʼi ke ina fakahā tana kua lavā. Neʼe lau e ʼihi ko “te faigaoʼi ʼaia neʼe fia sio tāfito kiai ia te hahaʼi lolotoga te ʼu gaoʼi ʼi Olympe.”

ʼE lau ko te pancrace ʼiloa ʼo te temi muʼa neʼe ko te gaoʼi Olympiques fakaʼosi ʼi te taʼu 564 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko Arrhachion, ʼaē neʼe tege, neʼe ina maʼu te puleʼaki ke ina fasiʼi te kauʼi vaʼe ʼo ia ʼaē neʼe fuhu mo ia. ʼI te kua lahi ʼo te mamahi ʼo ia ʼaē neʼe nā fuhu, neʼe ina fakahā tana lavā ʼi muʼa ʼo te mate ʼa Arrhachion. Neʼe fakahā e te sivi fuhu ko te sino mate ʼo Arrhachion ʼaē neʼe mālo!

Ko te ʼu lele saliote neʼe ko he ʼu lakaga maʼuhiga ʼo te ʼu fakafiafia ʼaia pea mo maʼuhiga ʼaupito maʼa te kau maʼu koloā, mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole ko ia ʼaē neʼe ina taki te saliote ʼaē neʼe mālo, kae ko te tagata ʼo ʼona te saliote mo te ʼu hōsi. Ko te ʼu lakaga maʼuhiga ʼo te gaoʼi ʼaia neʼe ko te kamataʼaga ʼo te lele, mokā tonu ke nonofo maʼu te ʼu saliote ʼi te laini ʼo te kamata pea mokā nātou toʼo he pikoga. Neʼe fia mamata tāfito kiai te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu hala peʼe ko te ʼu fai kākā ʼaē neʼe fakatupu ai he ʼu feʼīʼaki.

Te Totogi

Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “E mole koutou iloi ko te kau lele i te malae faigaoi, e natou lele fuli, kae ko te tokotahi e ina mau te fakapale.” (1 Kolonito 9:24) Ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe ko te maʼu ʼo te mālo. Neʼe mole ʼi ai he ʼu metai siliva peʼe ko he metai kapa, neʼe mole ʼi ai he tuʼulaga lua peʼe tolu. Neʼe fakamahino e te fakahāhāʼaga meʼa: “Ko te meʼa ʼaē neʼe faiga kiai te tagata faigaoʼi, neʼe ko te ‘Mālo.’ Neʼe feʼauga ʼaki pe te meʼa ʼaia, koteʼuhi neʼe feala ai ki te tagata faigaoʼi ke ina fakahā lelei tona natula fakasino pea mo tana aga, pea mo te fia meamea ʼo tona kolo.” ʼE fakamatala fakanounou te aga ʼaia e te ʼu palalau ʼaenī ʼa Homère: “Neʼe ʼau ako ke ʼau liliu ʼo lelei tuʼumaʼu.”

Ko te fakapale ʼaē neʼe fakatoʼo kia ia ʼaē neʼe mālo ʼi te ʼu gaoʼi ʼaia—neʼe ko he kolona lau. Neʼe fakahigoaʼi e Paulo ko “he kolona popo gafua.” (1 Kolonito 9:25) Kae neʼe maʼuhiga ʼaupito te faka ʼuhiga ʼo te fakapale ʼaia. Neʼe ina fakatātā te mālohi ʼaē neʼe foaki e te natula kia ia ʼaē neʼe mālo. Ko te mālo, fakatahi mo te loto faiga, neʼe hā ʼaki ai neʼe ko he tapuakina ʼa te ʼu ʼatua. ʼI te fakahāhāʼaga meʼa neʼe fakamatala ai ko te hahaʼi togi maka pea mo te hahaʼi fai paki, neʼe nātou paki ia Nike, ia te ʼatua fafine ʼo te mālo ʼaki tona ʼu kapakau, ʼe ina hili te kolona moʼo fakapale ia ia ʼaē neʼe mālo. Ko te mālo ʼi Olympe neʼe ko te tuʼulaga māʼoluga ʼaupito neʼe lava maʼu e he tagata faigaoʼi.

Ko te ʼu kolona ʼi Olympe neʼe fai ʼaki te ʼu lauʼi oliveto vao—ko te kolona ʼi Isthme neʼe fai ʼaki te ʼu lau sapa, ko te kolona ʼi te ʼu fakafiafia Pythiques neʼe fai ʼaki te ʼu lauʼi lolie, ko te kolona ʼi Némée neʼe fai ʼaki te ʼu lau selelī. Ko nātou ʼaē neʼe nātou fakatuʼutuʼu te ʼu faigaoʼi ʼi te tahi ʼu koga meʼa, neʼe nātou foaki falā peʼe ko he tahi ʼu totogi ke tupu ai he fia ʼolo kiai ʼa te kau faigaoʼi faiva. ʼE lahi te ʼu ipu kele neʼe fakahā ʼi te fakahāhāʼaga meʼa neʼe ko te ʼu totogi ʼi te ʼu gaoʼi ʼaia neʼe hoko ʼi Ateni moʼo faka kolōliaʼi te ʼatua fafine ko Atena. ʼI muʼa atu, neʼe tuku ʼi loto ia te lolo maʼuhiga mai Attique. ʼI te tahi faʼahi ʼo te ʼu ipu ʼaia neʼe paki ai te ʼatua fafine pea ʼe tohi ai “ko he totogi ki te kau faigaoʼi ʼo Ateni.” ʼI te tahi leva faʼahi ʼo te ipu, neʼe tuʼu ai te paki ʼo te gaoʼi, ohage la ko he tagata faigaoʼi kua mālo.

ʼE fiafia te ʼu kolo Keleka ʼi te fakahāhā te ʼiloa ʼo tanatou kau faigaoʼi, ʼaē ʼe nātou liliu ko he ʼu tama hā ʼi tonatou ʼu kolo mokā nātou mālo. Ko nātou ʼaē neʼe mālo neʼe tali fakaʼaliʼaliki ʼi tonatou kolo. Neʼe togi mo te ʼu maka ʼo tonatou paki ko he ʼu mōlaga fakafetaʼi ki te ʼu ʼatua—ko te taʼi faka maʼuhigaʼi ʼaia ʼe mole fai māhani ki te tagata—pea ko te kau tagata faʼu palalau tuketuke neʼe nātou hivaʼi tanatou faiva. Neʼe foaki age leva kia nātou ʼaia neʼe mālo ia te ʼu ʼuluaki hekaʼaga ʼi te ʼu toʼotoʼoga ʼaē neʼe fai mo te kaugamālie, pea neʼe foaki age e te puleʼaga tanatou vaega falā.

Te ʼu Fale Faigaoʼi Mo Tonatou Kau Faigaoʼi

Neʼe ʼui ko te ʼu faigaoʼi fakataupiepie neʼe ko he puleʼaki maʼuhiga ki te tuputupu lelei ʼo te hahaʼi solia ʼo te fenua. Ko te ʼu kolo Keleka fuli neʼe ʼi ai tanatou ʼu fale faigaoʼi, neʼe fefioʼaki ai ia te akoako faigaoʼi ʼa te kau tūpulaga mo te ako fakaʼatamai pea mo te ʼu ako fakalaumālie. Neʼe laga te ʼu fale ʼaia ʼi te ʼu malaʼe laulahi pea mo tuku ava ki te ʼu akoako faigaoʼi, pea neʼe tuʼu tākai ia te ʼu fakamalumaluʼaga pea mo te tahi ʼu fale ʼe māpunupunu ko te ʼu fale tānaki tohi pea mo te ʼu kalasi ako. Ko te taʼi fale ʼaia neʼe ʼolo tāfito kiai ia te kau tūpulaga ʼaē ʼe ʼōmai mai te ʼu famili maʼu koloā, ʼaē neʼe faka fealagia ai kia nātou ke maʼu honatou temi ki te ako kae mole nātou gāue. ʼI te ʼu fale ʼaia, neʼe fakakinauʼi e te kau faigaoʼi totonu ke nātou fai he ʼu teuteu loaloaga pea mo fai mālohi ki te ʼu gaoʼi, ʼaki te tokoni ʼa te kau akoako faigaoʼi, ʼaē neʼe nātou toe sivi foki mo te meʼa kai pea mo tāʼofi ia nātou mai te ʼu felāveʼi fakasino.

ʼI te fakahāhāʼaga meʼa ʼi te Colisée, neʼe fakahāhā ai ki te hahaʼi mamata ia te ʼu paki ʼo te kau faigaoʼi ʼo te temi muʼa, neʼe lahi ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu maka togi faka Keleka ʼaē neʼe fai ʼi te temi ʼo te kau Loma. Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼi te ʼu manatu ʼa te kau Keleka ʼo te temi muʼa, neʼe ʼalutahi ia te fuafua tatau ʼo te sino pea mo te lelei ʼo te aga, pea neʼe maʼu te manatu ʼaia e te kau maʼu koloā, koia ko te ʼu maka togi ʼa te kau faigaoʼi ʼaē neʼe mālo pea mo fuafua tatau tonatou sino, neʼe ko te fakaʼiloga ʼo te faʼahiga fakakaukau faka filosofia. Neʼe leleiʼia e te kau Loma ia te ʼu fakatātā togi ʼaia ohage ko he ʼu meʼa maʼuhiga, pea neʼe lahi tona fakaʼaogaʼi moʼo teuteuʼi te ʼu malaʼe faigaoʼi, mo te ʼu ʼapi, pea mo te ʼu fale lalahi matalelei.

ʼI te kau Loma, neʼe ko he ʼu agamāhani ia te ʼu fakahāhāʼaga meʼa ke ʼi ai te agamālohi, koia ʼi te ʼu faigaoʼi Keleka ʼaē neʼe fai ʼi Loma, neʼe fia mamata te hahaʼi ki te fuhu, mo te fagatua, pea mo te pancrace. Maʼa te kau Loma, ko te ʼu taʼi faigaoʼi ʼaia, neʼe mole ko he ʼu fakataupiepie ke ʼiloga ai te ʼu faiva kehekehe, kae neʼe hage pe ia ko he faʼahiga fakafiafia pe. Neʼe kua līaki ia te fakatuʼutuʼu ʼuluaki ʼo te ʼu faigaoʼi, ʼaē ke kau fakatahi he kau solia pea mo he kau tagata faigaoʼi ohage ko hanatou ako. Kae neʼe fakaliliu e te kau Loma ia te ʼu faigaoʼi Keleka ko he faigaoʼi pe ia moʼo taupau ʼo te sino ʼi muʼa ʼo te maʼanu, peʼe ko he faigaoʼi ʼe fia mamata kiai te hahaʼi kae ʼe mole ko he hahaʼi faiva ʼaē neʼe tau, ohage ko te tau ʼa te kau kalatiatea.

Te Kau Kilisitiano Mo Te Gaoʼi

ʼUhi ko te agaaga faka lotu ʼo te ʼu faigaoʼi, neʼe mahino ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō te maʼua ʼaē ke nātou fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaia, koteʼuhi “kote faahi fea e tatau ai te faletapu o te Atua mo te u fale o te u taulaʼatua?” (2 Kolonito 6:14, 16) Kae feafeaʼi te ʼu faigaoʼi ʼi te temi nei?

ʼE moʼoni ia, ko te ʼu faigaoʼi ʼo te temi nei ʼe mole fai moʼo faka maʼuhigaʼi he ʼu ʼatua pagani. Kae ʼe mole koa la moʼoni ko ʼihi faigaoʼi ʼe ʼalu fakatahi ai mo he faiga faka lotu, ʼo fakatatau mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu faigaoʼi ʼo te temi muʼa? Pea tahi ʼaē meʼa, ohage ko tona fakahā e te ʼu logo mole heʼeki faʼa fualoa, ʼi tanatou fia mālo, ko te tahi kau faigaoʼi ʼe nātou folo he ʼu toloke ke nātou liliu ʼo mālolohi, kae ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki tonatou maʼuli.

Maʼa te kau Kilisitiano, ʼe mole faʼa maʼuhiga te ʼu faigaoʼi ʼaia. ʼE tou matalelei kia mata ʼo te ʼAtua, ʼuhi ko te ʼu kalitate fakalaumālie ʼo “te ʼuhigaʼi tagata fufū ʼaē ʼo te loto.” (1 Petelo 3:3, 4, MN ) ʼE tou ʼiloʼi ʼe mole ko nātou fuli ʼaē ʼe kau ki te ʼu faigaoʼi ʼi te temi nei ʼe nātou maʼu te loto ʼaē ko te fakataupiepie, kae ko te tokolahi ʼe nātou maʼu te manatu ʼaia. Ko te fakatahi mo nātou ʼe tokoni mai anai koa ke tou muliʼi te tokoni faka Tohi-Tapu, ke ‘ ʼaua naʼa tou fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he fia hā, kae ʼaki te loto fia mālalo?’ Peʼe ko te taʼi fakatahi ʼaia ʼe mole iku anai koa ki “te u taufehia, te maveu, te maheka, te ita, te fe’filiʼaki, te mavetevete”?—Filipe 2:3; Kalate 5:19-21.

ʼE lahi te ʼu faigaoʼi ʼi te temi nei ʼe hoko ai te ʼu agamālohi. Ko ʼaē ʼe fia kau ki te ʼu taʼi faigaoʼi ʼaia ʼe lelei ke ina manatuʼi te ʼu palalau ʼa te Pesalemo 11:5: “Ko Sehova totonu ʼe ina sivisivi te agatonu pea mo te agakovi, pea ko ʼaē ʼe manako ki te agamālohi, ʼe mahino ia, ʼe fehiʼa ki ai Tona nefesi.”

Ko te faigaoʼi ʼaē ʼe fai ʼi tona ʼuhiga lelei, ʼe fakatupu fiafia, pea neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo “ko te faigai o te sino, e siʼi tona aoga.” (1 Timoteo 4:7-10) Kae ʼi tana palalau ki te ʼu faigaoʼi ʼa te kau Keleka, neʼe fai pe kiai e Paulo ia te fakatā moʼo fakahā ki te kau Kilisitiano ia te maʼuhiga ke nātou maʼu ia te ʼu kalitate ohage ko te loto lolomi pea mo te faʼa kātaki. Ko te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe faiga tāfito kiai ia Paulo, ko tana maʼu te “kolona” ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua: ia te maʼuli heʼegata. (1 Kolonito 9:24-27; 1 Timoteo 6:12) ʼI te faʼahi ʼaia, neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki lelei kia tatou.

[Kiʼi nota]

a Nike ʼe ko te kupuʼi palalau faka Keleka ki te “mālo.”

[Talanoa ʼo te pasina 31]

Te Tama Fuhu ʼe Mālōlō Muʼa

ʼE fakahā e te maka kapa ʼaenī ʼo te fā sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi ia te ʼu lavelavea ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu fuhu ʼo te temi muʼa, ʼe fakamatala e te tohi ki te fakahāhāʼaga meʼa ʼi Loma, “neʼe vikiʼi e te hahaʼi te tologa ʼo te tagata fuhu . . . ʼaē neʼe kau ki te ʼu fuhu ʼaē neʼe fakatupu gaʼegaʼe, ʼo nātou ʼui ʼe ko he meʼa lelei ‘te tali ʼo te kovi ʼaki te kovi.’ ” ʼE toe hoko atu fēnei te fakamatala: “Neʼe ʼi ai te tahi ʼu lavea foʼou ʼi te fuhu ʼe hilifaki atu ki te ʼu lavea ʼāfea.”

[Paki ʼo te pasina 29]

Ko te ʼu lele saliote neʼe ko te ʼu lakaga maʼuhiga ʼaupito ʼo te ʼu fakafiafia ʼo te temi muʼa

[Paki ʼo te pasina 30]

Neʼe fai e te hahaʼi fai paki ia Nike, ia te ʼatua fafine ʼo te mālo ʼaki tona ʼu kapakau, ʼe ina fakapale ʼaki te kolona ia ia ʼaē neʼe mālo

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae