“ ʼE Maʼu Anai Te Kele e Te Kau Agavaivai”—ʼO Feafeaʼi?
“ ʼE MAHINO ia kua ke ʼiloʼi lelei te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼa Sesu ʼaē neʼe ina ʼui ‘ko te kau agavaivai ʼe nātou maʼu anai te kele.’ Ka tou sisio ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe fefaiʼaki e te hahaʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai ki te kele, ʼi tau manatu, ʼe maʼu anai koa e te kau agavaivai hanatou tofiʼa ʼi te kele?”—Mateo 5:5; Pesalemo 37:11.
Ko Myriam, te Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ina fai te fehuʼi ʼaia moʼo kamata tana fai palalau. Neʼe ʼui age e te tagata ʼaē neʼe fai palalau mo ia, kapau neʼe fai e Sesu te fakapapau ʼaia, pea ʼe mahino ia ko te kele ʼe liliu anai ohage ko he tofiʼa matalelei, kae ʼe mole liliu anai ko he koga meʼa kua maumauʼi pea mole kei lava nofoʼi.
ʼE hā ʼaki te tali ʼa te tagata, neʼe faka tui ki te fakapapau ʼaia. Kae ʼe feala koa hatatou faka tui ki te fakapapau ʼaia? Ei, heʼe foaki mai e te Tohi-Tapu te ʼu tupuʼaga tāfito ke tou tui ai ʼe hoko moʼoni anai te fakapapau. ʼI tona fakahagatonu, ko te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaia ʼe pipiki ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi pea mo te kele. Pea ʼe tou ʼiloʼi papau, ko te meʼa ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua, ʼe ina fakahoko moʼoni anai. (Isaia 55:11) Koia, neʼe koteā te ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua maʼa te malamanei, pea ʼe feafeaʼi anai tana fakahoko?
Te Fakatuʼutuʼu Heʼegata ʼa Te ʼAtua Maʼa Te Kele
Neʼe ʼi ai te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼAtua ʼi tana faʼu te kele. “Koʼeni te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova, ia Ia ʼaē neʼe ina fakatupu te lagi, ʼaē neʼe ina faʼufaʼu te kele pea mo ina fakatupu, ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼu ʼo mālohi, ia ia ʼaē neʼe mole ina fakatupu noa, neʼe ina faʼu ke nofoʼi: ‘Ko ʼau Sehova, pea ʼe mole ʼi ai he tahi age.’ ” (Isaia 45:18) Koia, neʼe fakatupu tāfito te kele ke nofoʼi e te tagata. Pea tahi, neʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke liliu te kele ko he nofoʼaga heʼegata maʼa te tagata. “Neʼe ina fakatuʼu te kele ki ʼona fakatafito; pea ʼe mole toe gaūgaūe anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, peʼe talu ai.”—Pesalemo 104:5; 119:90.
Neʼe toe ʼiloga te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kele ʼi te gāue ʼaē neʼe ina foaki ki te ʼuluaki taumatuʼa. Neʼe ʼui fēnei e Sehova kia Atama mo Eva: “Koulua fanaunau, pea koulua liliu ʼo hahaʼi, pea koulua fakafonu te kele, pea koulua puleʼi, pea koulua pule ki te ʼu ika ʼo te tai, pea mo te ʼu manulele ʼo te lagi, pea mo te ʼu manu maʼuʼuli fuli ʼe gaūgaūe.” (Senesi 1:28) Ko te kele ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua kia Atama mo Eva, neʼe tonu ke liliu ko he nofoʼaga heʼegata maʼa nāua pea mo tonā hōloga. Hili te ʼu sēkulō ki muli age, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼO ʼuhiga mo te lagi, ʼe ʼa Sehova te lagi, kae ko te kele neʼe ina foaki ki te ʼu foha ʼo te tagata.”—Pesalemo 115:16.
Ke nā ʼiloʼi te ʼamanaki taulekaleka ʼaia, ko Atama mo Eva ʼo feiā mo tonā hōloga neʼe tonu ke nātou tali ko Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga, ko tonatou Pule Faʼitaliha pea mo nātou fakalogo katoa kia te ia. Neʼe fakahā lelei age e Sehova te meʼa ʼaē ʼe tonu ke nā fai ʼi tana foaki age te fakatotonu ʼaia kia Atama: “Ko te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼo te ʼōloto ʼe feala anai hau kai kiai ʼo aʼu ki tau mākona. Kae ki te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni ai anai.” (Senesi 2:16, 17) Ke haga maʼuli ia Atama mo Eva ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe tonu ke nā fakalogo ki te fakatotonu lelei pea mo faigafua ʼaia. Kapau ʼe nā fakalogo, ʼe nā fakahā ai anai tanā loto fakafetaʼi kia meʼa fuli ʼaē neʼe fai e te Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo maʼa nāua.
ʼI te talagataʼa ʼa Atama mo Eva ki te ʼAtua, ʼo nā maumauʼi te fakatotonu ʼaē neʼe foaki age kia nāua, neʼe nā situʼa moʼoni ai kia ia ʼaē neʼe ina foaki age kia nāua ia meʼa fuli ʼaē ʼe nā maʼu. (Senesi 3:6) ʼAki tanā fai te meʼa ʼaia, neʼe mole kei nā maʼu ai te Palatiso taulekaleka ʼo feiā mo tonā hōloga. (Loma 5:12) ʼAki te talagataʼa ʼa te ʼuluaki taumatuʼa, neʼe fetogi ai koa e te ʼAtua tana fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te kele?
Ko Te ʼAtua Mole Heʼeki Fetogi
ʼAki tana polofeta ko Malakia, neʼe tala fēnei e te ʼAtua: “Ko ʼau ia Sehova, ʼe mole heʼeki ʼau fetogi.” (Malakia 3:6) ʼO ʼuhiga mo te vaega ʼaia, neʼe ʼui e te tagata fai Tohi-Tapu Falani ko L. Fillion, ko te vaega ʼaia ʼe ʼalutahi mo te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau fakaʼatua. Neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe feala kia Sehova ke ina molehi tana hahaʼi agatuʼu, kae mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole ina fetogi tana ʼu fakapapau logola te ʼu ʼaluʼaga ʼe feala ke hoko, ʼe ina fakahoko moʼoni anai tana ʼu fakapapau ʼaē neʼe ina fai ki muʼa atu.” Ko te ʼu fakapapau ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ki he tokotahi, peʼe ki he puleʼaga, peʼe ki te malamanei, ʼe ina fakahoko moʼoni anai ʼi tona lakaga tonu. “ ʼE ina manatuʼi tana fuakava ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, te folafola ʼaē neʼe ina fakatotonu, ki te ʼu taʼiake e afe.”—Pesalemo 105:8.
E feafeaʼi hatatou ʼiloʼi papau ʼe mole heʼeki fetogi e Sehova tana ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te kele? ʼE feala ke tou tui papau kiai, heʼe talanoa te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke ina foaki te kele maʼa te hahaʼi fakalogo. (Pesalemo 25:13; 37:9, 22, 29, 34) Pea ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ko nātou ʼaē ʼe tapuakinaʼi e Sehova ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te tokalelei, ʼo nātou tahi heheka anai “ ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku,” pea ʼe “mole toe ʼi ai anai he tahi ʼe ina fakatete ia nātou.” (Mikea 4:4; Esekiele 34:28) Ko nātou ʼaē neʼe filifili e Sehova “ ʼe mahino papau ia, ʼe nātou laga anai ni ʼu fale pea ʼe nātou nofoʼi anai; pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou to anai he ʼu fuʼu vite pea mo nātou kai anai tonatou ʼu fua.” ʼE nātou toe maʼuʼuli anai ʼi te tokalelei mo te ʼu manu fekai ʼo te ʼu vao matuʼa.—Isaia 11:6-9; 65:21, 25.
ʼE fakakikite e te Tohi-Tapu te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼi te tahi faʼahi. ʼI te temi pule ʼo te Hau ko Salomone, neʼe maʼu e te puleʼaga ʼo Iselaele te tokalelei pea mo te mahu. ʼI tona temi hau, “ko Suta mo Iselaele neʼe nā maʼuʼuli fīmālie, ʼo tahi nofo pe ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, ʼo haʼu mai Tane ʼo aʼu ki Pelesepa, ʼi te ʼu ʼaho fuli ʼaē ʼo Salomone.” (1 Hau 4:25) Ko te Tohi-Tapu ʼe ina ʼui ko Sesu ʼe “lahiʼage ia Salomone,” pea ʼo ʼuhiga mo tona temi pule, neʼe fakakikite fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼI tona ʼu ʼaho ʼe homo ake anai te agatonu, pea ko te lahi ʼo te tokalelei ʼo aʼu ki te puli ʼo te māhina.” ʼI te temi ʼaia, “ ʼe mahu anai te pulapula ʼo te kele; ʼe tapuke anai ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga.”—Luka 11:31; Pesalemo 72:7, 16.
ʼE agatonu anai ia Sehova ʼAtua ki tana fakapapau, ke tou maʼu te tofiʼa ʼaē neʼe ina fakapapauʼi mai pea mo ina toe fakaliliu ke hage ko te kamata. Ia Apokalipesi 21:4, ʼe ʼui mai e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapauʼi mai, ko te ʼAtua ʼe ina “holoholo anai ia loimata fuape i [te ʼu] fofoga [ʼa te hahaʼi], pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi.” Ko te fakapapau ʼaia ʼe ko te Palatiso.—Luka 23:43.
ʼE Maʼu Feafeaʼi Te Tofiʼa ʼAē Neʼe Fakapapauʼi Mai
Ko te fakaliliu ʼo te kele ko he palatiso ʼe hoko anai ʼi te temi pule ʼo te puleʼaga ʼaē ʼe ina takitaki mai te lagi, ko te Puleʼaga ʼe Hau ai ia Sesu Kilisito. (Mateo 6:9, 10) ʼUluaki, ko te Puleʼaga ʼaia ʼe ina “maumauʼi [anai] natou e natou maumauʼi te kelekele.” (Apokalipesi 11:18; Taniela 2:44) ʼOsi ʼaia, ʼi tona ʼuhiga “ ʼAliki ʼo te Tokalelei,” ʼe fakahoko anai e Sesu Kilisito te ʼu palalau faka polofeta ʼaenī: “ ʼE mole toe gata anai te mahu ʼo te pule fakaʼaliki pea mo te tokalelei.” (Isaia 9:6, 7) ʼI te takitaki ʼo te Puleʼaga ʼaia, ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi, ʼo kau ai mo nātou ʼaē ʼe fakatuʼuake anai, ʼe nātou maʼu anai te fealagia ʼaē ke nātou maʼu te kele.—Soane 5:28, 29; Gaue 24:15.
Ko ai anai ʼaē ka ina maʼu te tofiʼa taulekaleka ʼaia? Tou vakaʼi te ʼu palalau ʼa Sesu: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe agamālū, heʼe nātou maʼu anai te kele.” (Mateo 5:5, MN ) Koteā te faka ʼuhiga ʼaē ke tou agamālū peʼe ke tou agavaivai? ʼI te agamāhani ʼe faka ʼuhiga e te ʼu tikisionalio te “agavaivai” peʼe ko te “agamālū,” ohage ko he tahi ʼe agalelei, ʼe aga fakaʼeteʼete, ʼe fakalogo, ʼe nofo fakalogologo. Kae ko te kupu faka Keleka ʼe loloto age tona faka ʼuhiga. ʼE ʼui e William Barclay ʼi te New Testament Wordbook, ʼi te kupu ʼaia “ ʼe ʼi ai te agalelei kae ʼe pipiki te agalelei ʼaia ki te mālohi fakakaukau.” Ko he faʼahiga fakakaukau ʼe ina faka fealagia ki he tahi ke ina ʼutakiʼi te mamahi kae mole ina taupau ʼi tona loto he lotokovi peʼe ko he fia lagavaka, heʼe ʼaki tana fai ia te faʼahi ʼaia ʼe ina maʼu ai te ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua, pea ʼe liliu te ʼu felogoi ʼaia ʼe ko he meʼa ʼe ina fakaloto mālohiʼi ia ia.—Isaia 12:2; Filipe 4:13.
Ko he tahi ʼe agavaivai ʼe ina tali te ʼu lekula ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tona maʼuli, ʼo mole ina faigaʼi anai ke tuʼu tana ʼu manatu peʼe ina muliʼi ni ʼu manatu ʼa niʼihi. Ko he tahi ʼe akoʼi gafua, pea ʼe ina tali lelei ke akoʼi ia ia e Sehova. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite: “[Ko Sehova] ʼe ina faka haʼele anai te kau agavaivai ʼi tana ʼu tonu fakamāu, pea ʼe ina akoʼi anai ki te kau agavaivai tona ala.”—Pesalemo 25:9; Tāʼaga Lea 3:5, 6.
ʼE koutou kau koa ʼi “te kau agavaivai” ʼaē ka nātou maʼu anai te kele? ʼE koutou lava ʼamanaki ke koutou maʼuʼuli heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele, mo kapau ʼe koutou ʼiloʼi ia Sehova pea mo tona finegalo, ʼo koutou ako tuʼumaʼu tana Folafola pea mo maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ako.—Soane 17:3.
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE hā lelei te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ki te kele ʼi te gāue ʼaē neʼe ina foaki kia Atama mo Eva
[Paki ʼo te pasina 6]
Ko te tokalelei pea mo te fīmālie ʼi te temi hau ʼo Salomone neʼe ko he fakaʼiloʼilo ʼo te tofiʼa ʼaē neʼe fakapapauʼi mai
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Sheep and background hill: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; Arabian oryx: Hai-Bar, Yotvata, Israel; farmer plowing: Garo Nalbandian
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE koutou maʼuʼuli anai koa ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼaē ka fakatuʼu?