“Koutou Fe’talitali Kaigaʼaki”
KO TE fafine Kilisitiano ko Foepene neʼe tau mo te fihifihia. Neʼe folau mai Senekele ʼi Keleka, ʼo ʼalu ki Loma, kae neʼe mole feʼiloʼiʼaki mo tona ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼo te kolo ʼaia. (Loma 16:1, 2) ʼE ʼui fēnei e te tagata fai fakaliliu Tohi-Tapu ko Edgar Goodspeed: “Ko te sosiete Loma ʼo te temi ʼaia neʼe ko he sosiete kovi pea mo agamālohi, pea ko te ʼu fale tali fagona neʼe mole ko he ʼu koga meʼa lelei maʼa te hahaʼi fafine aga fakapoipoi, tāfito la ki he fafine Kilisitiano.” Neʼe nofo ʼifea ia Foepene?
Neʼe faʼa feʼaluʼaki te hahaʼi ʼi te temi muʼa. Neʼe faʼa feʼoloʼaki ia Sesu Kilisito mo tana kau tisipulo ʼo faka mafola te logo lelei ʼi Sutea kātoa pea mo Kalilea. Mole faʼa fualoa kiai, pea ko te kau misionea Kilisitiano ohage ko Paulo neʼe nātou ʼave te logo ʼaia ki te ʼu koga meʼa kehekehe ʼo te Metitelanea, ʼo kau ai ia Loma, ko te taulaga ʼo te Puleʼaga Loma. Ka feʼoloʼaki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼi te loto telituale Sutea peʼe ko tuʼa atu, neʼe nātou ʼolo ʼo nonofo ʼifea? Ka nātou maʼu honatou nofoʼaga, koteā te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe tau mo nātou? Koteā te ako ʼe tou lava tāʼofi mai iā nātou ʼo ʼuhiga mo te tali kāiga?
“I Te Aho-Nei, e Maua Ke Au Nofo i Tou Api”
Ko te tali kāiga ʼe ko te fakatalitali ʼofa ki he kau fakaafe pea mo fakaʼapi nātou, pea neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼo te kau atolasio moʼoni ʼa Sehova. Ohage la neʼe tali kāiga ia Apalahamo, mo Lote, pea mo Lepeka. (Senesi 18:1-8; 19:1-3; 24:17-20) ʼI tana toe fakamanatu tana fakatalitali ki te kau matāpule, neʼe ʼui fēnei e Sopo: “Neʼe mole he matāpule neʼe nofo ʼi tuʼa ʼi te pōʼuli; neʼe tuku ava toku ʼu matapā ʼi te ala foufou.”—Sopo 31:32.
ʼO ʼuhiga mo te tali kāiga ʼaē neʼe fai e te hahaʼi Iselaele ki te hahaʼi ʼaē neʼe feʼoloʼaki, ʼi te māhani neʼe tonu pe ke nātou heheka ʼi te lapalasi ʼo te kolo pea mo ʼatali ke fakaafe nātou e he tahi. (Kau Tuʼi Fakamāu 19:15-21) ʼI te agamāhani ko te hahaʼi ʼaē neʼe tali kāiga, neʼe nātou fufulu te ʼu vaʼe ʼo tanatou kau fakaafe, mo fafaga ia nātou pea mo tanatou ʼu manu. (Senesi 18:4, 5; 19:2; 24:32, 33) Ko te hahaʼi feʼoloʼaki ʼaē neʼe mole nātou fia liliu ko he ʼāmoga ki tanatou ʼu hahaʼi tali kāiga, neʼe nātou feʼoloʼaki mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga tāfito kiā nātou—ohage ko tanatou meʼa kai pea mo he meʼa kai maʼa tanatou ʼu ʼasino. Ko te meʼa pe ʼaē neʼe nātou loto tāfito kiai, ko honatou nofoʼaga ʼi te pōʼuli.
Logope ʼe tahitahiga te fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu ia te koga meʼa ʼaē neʼe moe ai ia Sesu lolotoga tana ʼu feʼaluʼaki ʼo fai faka mafola, kae neʼe ʼi ai te koga meʼa ke momoe ai ia ia mo tana kau tisipulo. (Luka 9:58) ʼI tana ʼaʼahi te kolo ko Seliko, neʼe ʼui fēnei age e Sesu kiā Sakeo: “I te aho-nei, e maua ke au nofo i tou api.” Neʼe “tali fakafiafia” e Sakeo tana tagata fai fakaafe ʼaia. (Luka 19:5, 6) Neʼe tau fakaafe ia Sesu e tona ʼu kaumeʼa ko Maleta, mo Malia pea mo Lasalo ʼi Petania. (Luka 10:38; Soane 11:1, 5, 18) Pea ʼe ʼiloga ia ʼi Kapenaume, neʼe nofo ia Sesu ʼiō Simone Petelo.—Maleko 1:21, 29-35.
ʼI te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau ʼapositolo e toko 12, ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe ʼasi mai ai ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakatalitali ʼaē neʼe tonu ke nātou ʼamanaki maʼu ʼi Iselaele. Neʼe ʼui fēnei age e Sesu kiā nātou: “Aua naa koutou tanaki aulo, pe ko he paaga, pe ko he paaga kapa ke koutou ai ki outou kiliipipi, pe ko he taga ki te ala, pe ko ni kofu e lua, pe ko he u sulie, pe ko he tokotoko; koteuhi e tuha pe te tagata-gaue mo tana meakai. Pea i he kolo’pe, pe ko he kolo lahi, pe ko he kolo veliveli e koutou hu ai, koutou kumikumi iaʼia ae e mauli ai pea e tuha mo koutou; koutou nofo ai o kaku ki tautou mavae.” (Mateo 10:9-11) Neʼe ʼiloʼi e Sesu ko te hahaʼi agaʼofa ʼe nātou fai anai he fakatalitali lelei ki tana kau tisipulo, ʼo foaki age kiā nātou hanatou meʼa kai, mo honatou nofoʼaga, pea mo he tahi age ʼu meʼa ʼe ʼaoga anai kiā nātou.
Kae neʼe hoko mai te temi, neʼe tonu ai ki te kau fai faka mafola feʼoloʼaki ke nātou tōkakaga ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kiā nātou. ʼO ʼuhiga mo te ʼu fihifihia ʼaē ka tau anai mo tana kau tisipulo pea mo te fakahoko atu ʼo te gāue fai faka mafola ʼi te ʼu telituale ʼaē ʼe tuʼu ʼi tuʼa ʼi Iselaele, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ae e i ai hana paaga ke ina too ia, o feia mo ia ae e i ai hana taga.” (Luka 22:36) Ko te ʼu feʼoloʼaki pea mo te nofoʼaga, neʼe ko he ʼu faʼahi neʼe maʼuhiga ki te faka mafola ʼo te logo lelei.
“Mauliʼi Te Aga Talitali Kaiga”
Ko te mole lahi ʼo te ʼu tau pea mo te ʼu gāue lahi ʼaē neʼe fai ke tokalelei te ʼu ala kātoa ʼo te Puleʼaga ʼo Loma ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe ina faka fealagia ai ki te hahaʼi ke lahi tanatou feʼoloʼaki.a ʼI te lahi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe feʼoloʼaki, neʼe toe lahi ai foki mo te kumi nofoʼaga. ʼI te ʼu ala ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi tāfito e te hahaʼi, neʼe tuʼu haʼele ai te ʼu fale tali fagona neʼe nātou fēvahaʼaki ʼi te ʼaho kātoa ʼi te feʼoloʼaki lalo kiai. Kae ʼe ʼui fēnei ʼi te tohi The Book of Acts in Its Graeco-Roman Setting: “ ʼE ʼui neʼe mole faʼa lelei te ʼu fale tali fagona ʼaia. ʼE fakahā ʼi te ʼu tohi pea mo te ʼu maʼu ʼo te alekeolosia, neʼe ʼuli te ʼu fale ʼaia, neʼe mole ʼi ai he ʼu puha, neʼe ʼi ai te ʼu kutuʼi kuli ʼi te ʼu moeʼaga, neʼe mole lelei te meʼa kai pea mo te meʼa ʼinu, pea neʼe lahi ai mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē neʼe fai e te hahaʼi.” ʼE mahino mai ia, ko he tahi neʼe feʼaluʼaki pea neʼe lelei tana aga, neʼe ina faigaʼi ke ʼaua naʼa ʼalu ki te ʼu taʼi fale tali fagona ʼaia.
Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te fakaloto mālohiʼi liuliuga ʼo te kau Kilisitiano ke nātou fakahā te tali kāiga ki ʼihi. Neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e Paulo ia te kau Kilisitiano ʼo Loma: “Koutou tokoni ki te u mea e aoga ki te kaigalotu, mo mauliʼi te aga talitali kaiga.” (Loma 12:13) Neʼe ina fakamanatuʼi fēnei ki te kau Kilisitiano Sutea: “Naa galoi e koutou te talikaiga, uhi ko te mea aia, nee i ai ihi nee natou talitali he u aselo, kae nee mole natou iloi.” (Hepeleo 13:2) Neʼe uga e Petelo tona ʼu tēhina ke nātou ‘fetali kāigaʼaki, kae ʼaua tanatou mumuna.’—1 Petelo 4:9.
Kae neʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga neʼe mole ʼaoga ai te fakahoko ʼo te tali kāiga. ʼO ʼuhiga mo “ae e vave tana fakalaka ki mua, kae e mole mauli i te akonaki a Kilisito,” neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Aua tautou tali iaʼia i toutou api, pea e au tala atu, aua tautou fakaʼalofa ki ai. Ko ae e ina talitali iaʼia, e ina vaevae mo ia tana u gaue kovi.” (2 Soane 9-11) ʼO ʼuhiga mo te kau agahala ʼaē ʼe mole fakahemala, neʼe tohi fēnei e Paulo: “Aua te fakatahi mo he tahipe e ina mau te higoa ko ‘Tehina’, kapau e feauaki, pe manumanu, pe tauhi taulaʼatua, pe fasituu, pe konahia pe kaka, aua te fakatahi mo te faahiga tagata aia.”—1 Kolonito 5:11.
Neʼe faigaʼi e te hahaʼi kākā pea mo te tahi ʼu hahaʼi ke nātou fakaʼaogaʼi te agaʼofa ʼa te kau Kilisitiano moʼoni. ʼI te tohi Enseignement des Douze Apôtres ʼaē neʼe fai ʼi te lua sēkulō ʼo totatou temi kae ʼe mole ko he tohi faka Tohi-Tapu, ʼe ʼui ai neʼe tonu ke fai te tali kāiga ki te tagata fai faka mafola feʼaluʼaki ki “he ʼaho e tahi, pea kapau neʼe ʼaoga, ke fai ai mo te lua ʼaho.” Hili te ʼu ʼaho ʼaia, ʼi tana ʼosi mavae, “koutou ʼavage hana meʼa kai . . . Kapau ʼe kole falā atu, pea ʼe ko he polofeta loi.” ʼE toe ʼui fēnei ʼi te tohi ʼaia: “Kapau ʼe kei fia nofo ʼi tokotou ʼapi kae ʼe poto gāue, ke gāue moʼo taupau ʼo tona maʼuli. Kae kapau leva ʼe koutou sio age ʼe mole poto gāue moʼo taupau ʼo tona maʼuli, pea ke ʼaua naʼa nofo ʼi tokotou ʼapi ohage ko he tagata ʼe fakapikopiko, koteʼuhi ko ia ko te Kilisitiano. Kae kapau leva ʼe mole ina fai hana gāue, ko te tagata ʼaia ʼe aga fakakākā ki te Lotu Faka Kilisitiano ke maʼu ai hana meʼa; koia koutou tōkakaga ki te faʼahiga tagata ʼaia.”
Ka nofo fualoa te ʼapositolo ko Paulo ʼi he kolo, neʼe tokaga ke ʼaua naʼa ina hilifaki he ʼāmoga ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe tali kāiga kiā ia. Moʼo taupau ʼo tona maʼuli, neʼe tufuga tui falelā. (Gaue 18:1-3; 2 Tesalonika 3:7-12) Moʼo tokoni ki te hahaʼi feʼoloʼaki ʼaē neʼe tāu ke fai age ki ai he tali kāiga, ʼe ʼasi mai neʼe fai te ʼu tohi moʼo fakahā ʼe nātou tāu mo te faʼahi ʼaia, ohage ko tona fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo Foepene. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “E au tuku atu kia koutou ia Foepene totatou tuagaane . . . i te Aliki, ke koutou tali ia [ia] . . . pea koutou tokoni kia te ia i he meape e aoga ke koutou tokoni ki ai.”—Loma 16:1, 2.
Te ʼu Tapuakina ʼe Maʼu Mai Te Tali Kāiga
Ko te kau misionea Kilisitiano neʼe nātou falala kiā Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli. Kae neʼe feala koa ke nātou ʼamanaki ʼe fakahoko age kiā nātou te tali kāiga mai tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane? Ko Litia neʼe tali kāiga kiā Paulo pea mo ʼihi atu. Neʼe nofo ia te ʼapositolo mo Akila pea mo Pilisika ʼi Kolonito. Neʼe fakatoka te meʼa kai maʼa Paulo pea mo Silasi e te tagata leʼo fale pilisoni ʼi Filipe. Neʼe fakahoko te tali kāiga kiā Paulo e Iasono ʼi Tesalonika; ko Filipe ʼaē neʼe tali kāiga ki ai ʼi Filipe; pea ko Manasone ʼaē neʼe tali kāiga ki ai ʼi te ala ʼaē ʼe ʼalu ʼi Sesalea ki Selusalemi. ʼI tana ʼalu ki Loma, neʼe taupau ia Paulo e te ʼu tēhina ʼi Potiolu. ʼE mahino ia ko nātou ʼaē neʼe nātou fai ki ai ia te tali kāiga, neʼe nātou maʼu ai te ʼu tapuakina fakalaumālie!—Gaue 16:33, 34; 17:7; 18:1-3; 21:8, 16; 28:13, 14.
ʼE ʼui fēnei e te tagata poto ko Frederick F. Bruce: “Ko te ʼu kaumeʼa ʼaia pea mo te ʼu kaugā gāue ʼaia, mo nātou ʼaē neʼe tali kāiga, neʼe nātou ʼoʼofa kiā Paulo pea mo te Pule ʼaē neʼe tauhi ki ai. Neʼe nātou ʼiloʼi ʼi tanatou tauhi ia Paulo neʼe nātou tauhi ki tona Pule.” ʼE ko he manatu lelei ʼaupito ʼaia ki te tali kāiga.
ʼE kei ʼaoga pe ke fakahoko te tali kāiga ʼi te temi nei. Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou tali kāiga ki te toko lauʼi afe kau tagata feʼoloʼaki ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko ʼihi kau fai faka mafola ʼe nātou ʼolo ʼo fai faka mafola ʼi te ʼu koga meʼa ʼe tahitahiga te tala ai ʼo te logo lelei. ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu ʼi tatatou tali kāiga, peʼe lelei tota ʼapi peʼe mole faʼa lelei. Ko he tali kāiga agaʼofa ʼaē ʼe lagi ko he kiʼi meʼa kai, ʼe ko he ʼu faigamālie ʼaia ke ʼi ai “he fefakaloto mālohiʼaki,” pea mo fakahā totatou ʼofa ki ʼotatou tēhina pea mo te ʼAtua. (Loma 1:11, 12, MN ) Ko te ʼu lakaga ʼaia ʼe fakatupu fiafia tāfito kiā nātou ʼaē ʼe tali kāiga, koteʼuhi “e leleiʼage takita foaki i takita tali.”—Gaue 20:35.
[Kiʼi nota]
a ʼE lau ʼi te lagi taʼu 100 ʼo totatou temi, neʼe fola maka te ʼu ala Loma iā kilometa e 80 000.
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou “maʼuliʼi te aga talitali kaiga”