Ko Sehova ʼe Ko Ia ʼAē ʼe Ina Haofaki Tana ʼu Kaugana ʼi Te ʼu Temi Muʼa
“Ê ʼAtua, vave mai kiā te au. Ko koe ko toku tokoni pea mo Ia ʼaē ʼe ina haofaki au.”—PES. 70:5.
1, 2. (a) Ko te temi fea ʼaē ʼe haga ai te kau ʼatolasio ʼa te ʼAtua ʼo kole tokoni kiā te ia? (b) Koteā te fehuʼi ʼaē ʼe tonu ai ke lagaʼi, pea ʼe tou lava maʼu ʼifea ia te tali?
NEʼE ʼolo te taumātuʼa ʼo mālōlō, pea lolotoga te temi ʼaia, neʼe fakahā age kiā nāua ko tanā taʼahine ʼe taʼu 23 ʼaē neʼe kua ʼohoana, neʼe puli fakafokifā. Neʼe mahalohalo ia te kau polisi neʼe hoko kiā ia he tuʼutāmaki. Neʼe nā foimo tānaki atu aipē tanā uta pea nā toe liliu ki tonā ʼapi, pea lolotoga te temi ʼaia neʼe nā kole fakamālotoloto kiā Sehova ke tokoni age kiā nāua. Ko te tūpulaga Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe taʼu 20 neʼe maʼu tona mahaki pea ʼaki te temi ʼe liliu anai tona sino kātoa ʼo palalisia. ʼI te temi pē ʼaia neʼe faikole kiā Sehova. Ko te faʼē ʼaē ʼe ina taupau tokotahi tana tamasiʼi pea mo faiga ke ina maʼu hana gāue, neʼe mole feʼauga tana falā moʼo totogi ʼaki hana meʼa kai maʼa ia pea mo tana taʼahine ʼe taʼu 12. Neʼe faikole kiā Sehova ʼaki tona loto kātoa. ʼE moʼoni, kā hoko kiā nātou he ʼu ʼahiʼahi peʼe ko he ʼu faigataʼaʼia, ko te kau ʼatolasio ʼa te ʼAtua ʼe natou haga atu aipē ki te ʼAtua moʼo kumi tokoni ki ai. Neʼe kua kotou pāui koa kiā Sehova ke tokoni atu ʼi he temi neʼe kotou tau ai mo he fihifihia lahi?
2 ʼE lagaʼi ai ia te fehuʼi maʼuhiga ʼaenī: ʼE feala koa ke tou falala moʼoni ʼe tali anai Sehova ki tatatou ʼu kole ʼaē ke tokoni mai? ʼE tou maʼu te tali ʼaē kā fakalotomālohiʼi ai tatatou tui ʼi te Pesalemo kāpite 70. Ko te pesalemo fakalotomālohi ʼaia neʼe tohi e Tavite, te tagata ʼatolasio agatonu ʼa Sehova, pea neʼe ina tauʼi ia te ʼu tuʼuga ʼahiʼahi pea mo faigataʼaʼia ʼi tona maʼuli. Ko te tagata fai pesalemo ʼaia neʼe takitaki e te ʼAtua ke ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo Sehova: “Ê ʼAtua, . . . ko koe ko toku tokoni pea mo Ia ʼaē ʼe ina haofaki au.” (Pes. 70:5) Ko te vakavakaʼi ʼo te Pesalemo kāpite 70 ʼe feala ke tokoni mai ke tou mahino pe koʼē ʼe feala mo tātou ke tou haga kiā Sehova mokā ʼe tou tau mo he faigataʼaʼia pea mo tou falala kātoa ʼe ko “Ia ʼaē [kā] ina haofaki” anai tātou.
‘Ko Koe . . . ʼe Ke Haofaki Au’
3. (a) Koteā ia te tagi ʼaē ke foimo tokoni age ia te ʼAtua ʼe tou maʼu ʼi te Pesalemo kāpite 70? (b) Koteā te falala ʼaē ʼe fakahā e Tavite ʼi te Pesalemo kāpite 70?
3 ʼE kamata pea mo fakaʼosi ia te Pesalemo ʼi te kāpite 70 ʼaki te tagi ʼaē ke foimo tokoni age ia te ʼAtua. (Lau ia Pesalemo 70:1-5.) ʼE kolekole e Tavite kiā Sehova ke “fakavilivili” age pea ke “vave mai” moʼo haofaki ia ia. ʼI te vaega lua ki te vaega fā, ʼe fai e Tavite te ʼu kolekole e nima, pea ko te ʼu ʼuluaki kolekole e tolu ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou faiga ke natou matehi ia ia. ʼE kole mamahi e Tavite kiā Sehova ke ina fakaʼalunoa ia te ʼu fakafeagai ʼo tona ʼu fili ʼaia pea ke ina fakaufiufiʼi nātou ʼuhi ko tanatou agakovi. Ko te ʼu kolekole e lua ʼaē neʼe hoa kiai, ʼi te vaega 4, ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼE kole e Tavite ke fiafia pea mo fakakolōliaʼi ia Sehova e nātou ʼaē ʼe natou kumi ia ia. Moʼo fakaʼosi tana pesalemo, ʼe ʼui fēnei e Tavite kiā Sehova: “Ko koe ko toku tokoni pea mo Ia ʼaē ʼe ina haofaki au.” Kotou tokagaʼi ʼe mole ʼui e Tavite “ ʼOfa pē ke ke” ohagē ko hana fai he tahi kolekole. Kae ʼe ina ʼui “ko koe,” ko te fakahā ʼaia ʼo tana falala. ʼE tui ia Tavite ʼe tokoni anai te ʼAtua kiā te ia.
4, 5. ʼI te Pesalemo kāpite 70, koteā ʼaē ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo Tavite, pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou tui papau kiai?
4 ʼI te Pesalemo kāpite 70, koteā ʼaē ʼe fakahā ai ʼo ʼuhiga mo Tavite? ʼI te fakafeagai ʼaē kiā ia ʼo tona ʼu fili ʼaē neʼe natou fia matehi ia ia, neʼe filifili e Tavite ke mole ina fai ʼe ia totonu he puleʼaki kiai. Kae neʼe falala ia ʼe fai anai e Sehova hana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fili ʼaia ʼi tona temi totonu. (1 Sam. 26:10) Neʼe agatonu ia Tavite ʼo tui papau ʼe tokoni age anai ia Sehova pea mo ina haofaki anai ia nātou ʼaē ʼe natou kumi ia ia. (Hep. 11:6) Neʼe tui ia Tavite ko te kau ʼatolasio moʼoni ʼaia ʼe feala ke natou fakafiafia pea mo fakakolōliaʼi ia Sehova, mo kapau ʼe natou tala ki ʼihi tona māʼoluga.—Pes. 5:11; 35:27.
5 Ohagē ko Tavite, ʼe feala ke tou tui papau ko Sehova ʼe ko totatou Tokoni pea mo “Ia ʼaē ʼe ina haofaki” tātou. Koia, kā tou tau mo ni ʼu faigataʼaʼia peʼe tou logoʼi ʼe ʼaoga ke tokoni mai he tahi, pea ʼe feala ke tou faikole ke tokoni fakavilivili mai Sehova. (Pes. 71:12) Kae koteā ʼaē ʼe feala ke fai e Sehova moʼo tali ki tatatou ʼu kole ʼaē ke tokoni mai? ʼI muʼa ʼo hatatou palalau pe tokoni feafeaʼi mai ia Sehova kiā tātou, tou vakaʼi ia ʼaluʼaga e tolu ʼaē neʼe ina haofaki ai ia Tavite, ʼo tokoni kiā ia ʼi te ʼu temi faigataʼa.
Neʼe Ina Haofaki Ia Ia Mai Te Kau Fakafeagai
6. Koteā ʼaē neʼe tokoni kiā Tavite ke ina ʼiloʼi ko Sehova ʼe ina haofaki ia te kau agatonu?
6 ʼAki te ʼu fakamatala Fakatohi-tapu ʼaē neʼe maʼu ʼi te temi ʼaia, neʼe ʼiloʼi e Tavite ko te kau agatonu ʼe feala ke natou falala ʼe tokoni ia Sehova kiā nātou. ʼI te fakahoko e Sehova ia te Tulivio ki te mālama heʼe tui, neʼe ina fakahao ia Noe pea mo tona fāmili ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. (Sen. 7:23) ʼI te fakatō e Sehova ia te ʼua afi pea mo te sulifa ki te hahaʼi agakovi ʼo Sotoma pea mo Komola, neʼe tokoni ki te tagata agatonu ko Lote pea mo tona ʼu ʼofafine e toko lua ke haofaki tonatou maʼuli. (Sen. 19:12-26) ʼI te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai e Sehova ia te tagata fialahi ko Falaone pea mo tana ʼu kautau sōlia ʼi te Tai Kula, neʼe Ina haofaki ia tana hahaʼi, ʼo tokoni ai kiā nātou ke ʼaua naʼa natou mamate. (Eke. 14:19-28) Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ʼi te vikiʼi e Tavite ia Sehova ʼi te tahi pesalemo ʼo ina ʼui ʼe “ko he ʼAtua ʼe ina fai he ʼu gāue moʼo haofaki.”—Pes. 68:20.
7-9. (a) Koteā te tupuʼaga ʼaē neʼe falala ai ia Tavite ki te mālohi ʼo te ʼAtua moʼo haofaki ia ia? (b) ʼI te ʼu palalau ʼa Tavite, ko ai ʼaē neʼe ina fakaʼāteainaʼi ia ia?
7 Neʼe ʼi ai mo te tahi tupuʼaga ke falala kātoa ia Tavite ki te mālohi ʼo Sehova moʼo haofaki ia ia. Neʼe sio tonu ko “te nima heʼegata” ʼo Sehova ʼe feala ke ina fakaʼāteaina ia nātou ʼaē ʼe tauhi kiā te Ia. (Teu. 33:27) Tuʼa lahi neʼe haofaki e Sehova ia Tavite mai tona ʼu “fili ʼitaʼita.” (Pes. 18:17-19, 48) Tou vakaʼi ia te faʼifaʼitaki.
8 ʼI te temi ʼaē neʼe kamata vikiʼi ai e te ʼu fafine ʼo Iselaele ia Tavite ʼuhi ko tana faiva ʼi te tau, ko te Hau ko Saulo neʼe maheka ʼaupitō ʼo ina hokaʼi tuʼa lua ia Tavite ʼaki tana tao. (1 Sam. 18:6-9) Tuʼa lua neʼe kalo ia Tavite, ʼo hao mai hona lavea ʼi te tao māsila. Neʼe hoko koa te faʼahi ʼaia ʼuhi pē he neʼe poto pea mo faiva ia Tavite ʼi te tau? Kailoa ia. ʼE fakamahino ʼi te fakamatala ʼi te Tohi-Tapu “neʼe nofo ia Sehova pea mo ia.” (Lau ia 1 Samuele 18:11-14.) Ki muli age, ʼi te mole hoko ʼa te fakatuʼutuʼu ʼa Saulo ke matehi ia Tavite e te kau Filisitini, “neʼe sio ia Saulo pea mo mahino neʼe nofo ia Sehova mo Tavite.”—1 Sam. 18:17-28.
9 Maʼa Tavite, ko ai ʼaē neʼe ina haofaki ia ia? Ko te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga ʼo te Pesalemo kāpite 18 ʼe ʼui ai ko Tavite “ ʼe ina fai kiā Sehova te ʼu palalau ʼo te hiva ʼaenī ʼi te ʼaho ʼaē neʼe fakahao ai ia ia e Sehova . . . mai te ʼu nima ʼo Saulo.” Neʼe fakahā e Tavite ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto ʼi tana hiva, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko Sehova ʼe ko toku maka, mo toku tule mālohi, pea mo Ia ʼaē ʼe ina haofaki au. Ko toku ʼAtua ʼe ko toku maka. ʼE au hola anai kiā te ia.” (Pes. 18:2) ʼE mole tuputupu koa ʼo mālohi tatatou tui ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe feala ke ina fakaʼāteainaʼi tana hahaʼi?—Pes. 35:10.
Neʼe Tokoni Kiā Ia ʼi Tana Takoto Mahaki
10, 11. ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ia te temi ʼaē neʼe lagi mahaki ai ia Tavite, ʼaē ʼe fakamatala iā Pesalemo ʼi te kāpite 41?
10 Neʼe ʼi ai te temi neʼe mahaki kovi ai te Hau ko Tavite, ʼaē ʼe tou lau iā Pesalemo ʼi te kāpite 41. ʼI tana takoto mahaki, neʼe logo kovi ʼaupitō ia Tavite pea neʼe hagē ki ʼihi ʼo tona ʼu fili ʼe mole “toe tuʼu ake” anai ia. (Vaega 7, 8) Ko te temi fea ʼaē neʼe mahaki kovi fēia ai ia Tavite? Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te pesalemo ʼaia, ʼe lagi fakaʼuhiga ki te temi ʼaē neʼe hoha ʼaupitō ai ia te loto ʼo Tavite, ʼi te temi ʼaē neʼe faiga ai ia tona foha ko Apisalone ke ina faʼao ia tona tuʼulaga hau.—2 Sam. 15:6, 13, 14.
11 Ohagē lā, neʼe talanoa ia Tavite ki tona kaumeʼa neʼe falala ki ai, ʼaē neʼe nā kakai fakatahi tuʼumaʼu, kae ko te tagata ʼaia neʼe ina lavakiʼi ia Tavite. (Vaega 9) ʼE lagi tou manatuʼi ai te meʼa neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo Tavite. ʼI te agatuʼu ʼa Apisalone, ko Ahitofele, te tagata fai tokoni ʼaē neʼe falala ki ai ia Tavite, neʼe ina lavakiʼi ia ia pea mo fakatahi mo Apisalone ʼi tana agatuʼu ki te hau. (2 Sam. 15:31; 16:15) Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te vaivai ʼo te hau ʼi tana takoto mahaki, ʼo mole kei hona mālohi ke lava tuʼu ake, pea mo tana ʼiloʼi ʼaē neʼe ʼi ai ʼihi neʼe natou fonofono ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo natou fakaʼamu ke mate lā kae ke natou fakahoko tanatou ʼu fakatuʼutuʼu kovi.—Vaega 5.
12, 13. (a) Koteā ʼaē neʼe falala kiai ia Tavite? (b) Neʼe foaki feafeaʼi e te ʼAtua ia te mālohi kiā Tavite?
12 Neʼe mole vaivai ʼi he temi ia te falala ʼa Tavite kiā “Ia ʼaē ʼe ina haofaki.” ʼI tana talanoa ʼo ʼuhiga mo he kaugana agatonu ʼa Sehova ʼe mahaki, neʼe ʼui fēnei e Tavite: “ ʼI te ʼaho ʼo te malaʼia, ʼe haofaki anai ia ia e Sehova. Ko Sehova totonu ʼe tokoni anai ki ai ʼi tona takotoʼaga mahaki; lolotoga tona mahaki ʼe ke fetogi moʼoni anai tona moeʼaga kātoa.” (Pes. 41:1, 3) Kotou toe tokagaʼi ʼi henī ia te tui papau ʼa Tavite, ʼi tana ʼui “ko Sehova totonu.” Neʼe ʼiloʼi papau e Tavite ʼe fakahao anai ia ia e Sehova. ʼO feafeaʼi?
13 Neʼe mole fakaʼamu e Tavite ke fai e Sehova he milakulo pea mo ina pulihi ia tona mahaki. Kae neʼe tui papau ia Tavite ko Sehova ʼe “tokoni anai ki ai,” ko tona fakaʼuhiga, ʼe ina foaki anai ki ai ia te mālohi ʼi tana takoto mahaki. Neʼe ʼaoga ʼaupitō kiā Tavite ia te tokoni ʼaia. ʼO mole gata pē ʼi te mahaki ʼaē neʼe vaivai ai, neʼe toe ʼi ai mo tona ʼu fili neʼe natou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo ia. (Vaega 5, 6) Neʼe lagi foaki e Sehova ia te mālohi kiā Tavite ʼaki hana fakamanatuʼi age ki ai ia he ʼu manatu ʼe fakalotofīmālie. Neʼe ʼui fēnei e Tavite: “ ʼUhi ko taku agatonu neʼe ke lagolago mai kiā au.” (Vaega 12) Neʼe lagi toe maʼu e Tavite ia te mālohi ʼi tana fakakaukauʼi ʼaē, neʼe ko he tagata agatonu ia kiā mata ʼo Sehova logolā tona kua vaivai pea mo te ʼu palalau kovi ʼaē neʼe fai e tona ʼu fili. Ki muli age, neʼe maʼu e Tavite hona fīmālie mai tona mahaki ʼaia. ʼE mole fakalotofīmālie koa lā ia te ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe feala ke tokoni kiā nātou ʼaē ʼe māhahaki?—2 Ko. 1:3.
Neʼe Ina Foaki Hana Meʼa Kai
14, 15. Ko te temi fea ʼaē neʼe ʼaoga ai kiā Tavite pea mo tana kau tagata hanatou meʼa kai, pea ko ai ʼaē neʼe tokoni age kiā nātou?
14 ʼI tana liliu ko te hau ʼo Iselaele, neʼe kai ia Tavite ki te meʼa kai kano lelei ʼaupitō pea mo te meʼa ʼinu, pea neʼe ina fakaafe te tokolahi ke natou kakai fakatahi. (2 Sam. 9:10) Kae neʼe toe tau ia Tavite mo te temi hālofia. ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai e tona foha ko Apisalone ia tana agatuʼu pea mo faiga ke ina faʼao te tuʼulaga hau, ko Tavite mo ʼihi tagata ʼaē neʼe natou nonofo agatonu kiā te ia, neʼe natou mavae ʼi Selusalemi. Neʼe natou feholaki ki te potu fenua ʼo Kileate, ʼi te potu ʼesitē ʼo te Vaitafe ʼo Solotane. (2 Sam. 17:22, 24) ʼUhi ko tanatou feholaki tuʼumaʼu mai tonatou ʼu fili, neʼe hoko ai te temi ʼaē neʼe ʼaoga ʼaupitō kiā Tavite pea mo tana ʼu tagata he meʼa kai mo he meʼa ʼinu pea mo honatou temi mālōlō. Kae ʼi te toafa ʼaia, ʼe natou maʼu anai ʼifea he meʼa kai?
15 Ki muli age, ko Tavite pea mo tana ʼu tagata neʼe natou tau ki te kolo ko Maanaime. Neʼe natou felāveʼi ai mo te ʼu tagata lototoʼa e toko tolu, ko Sopi, mo Makila, pea mo Palesilai. Neʼe tali e te ʼu tagata ʼaia ke tuʼutāmakiʼia tonatou maʼuli moʼo tokoni ki te hau ʼaia neʼe fili e te ʼAtua, heʼe kapau neʼe lava maʼu e Apisalone ia te tuʼulaga hau, pea ʼe mahino ia ʼe ina fakatūʼā mamafa anai ia nātou ʼaē neʼe natou tokoni kiā Tavite. ʼI tanatou sisio pea mo mahino ki te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko kiā Tavite pea mo tana ʼu tagata, ko te ʼu tagata fakalogo pea mo agatonu ʼaia neʼe natou ʼaumai ia te ʼu tuʼuga meʼa neʼe ʼaoga kiā nātou, ohagē lā ko te ʼu palepale, te fulumeto, te olose, te ʼu pulapula neʼe taʼo, te ʼu feve, te ʼu lenitili, te meli, te potilo, pea mo te ʼu ovi. (Lau ia 2 Samuele 17:27-29.) Ko te agatonu pea mo te tali kāiga fakaofoofo ʼa te ʼu tagata ʼaia e toko tolu neʼe malave ki te loto ʼo Tavite. Neʼe mole feala ʼi he temi ke galoʼi e Tavite ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou fai maʼa ia.
16. Ko ai moʼoni ʼaē neʼe tupu ai te foaki ʼo te meʼa kai ʼaia kiā Tavite pea mo tana ʼu tagata?
16 Kae ko ai moʼoni ʼaē neʼe ina foaki ia te meʼa kai ʼaia kiā Tavite pea mo tana ʼu tagata? Neʼe tui papau ia Tavite ko Sehova ʼe tokaga ki tana hahaʼi. ʼE lava uga moʼoni e Sehova ʼihi ʼi tana ʼu kaugana ke natou tokoni ki te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē ʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia. ʼI tana fakakaukauʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fenua ʼo Kileate, ʼe mahino ia neʼe ʼiloʼi papau ai e Tavite, ko te agalelei ʼa te ʼu tagata ʼaia ʼe toko tolu neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo te tokaga ʼofa ʼa Sehova. ʼI te fakaʼosi ʼo tona maʼuli, neʼe tohi fēnei e Tavite: “Neʼe au tūpulaga, pea kua au matuʼa foki, kae neʼe mole au sio ki he tagata agatonu [ʼo kau ai mo ia] kua liʼaki kātoa, pea neʼe mole au sio ki tona hākoga ʼe kumi pane.” (Pes. 37:25) ʼE mole fakalotofīmālie koa lā te ʼiloʼi ʼaē ʼe foaki tuʼumaʼu pē anai e Sehova te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tana ʼu kaugana?—Taag. 10:3.
‘ ʼE ʼIloʼi e Sehova Peʼe Feafeaʼi Te Fakahao ʼo Te Hahaʼi’
17. Koteā ʼaē neʼe fakahā tuʼa lahi e Sehova?
17 Neʼe kau ia Tavite ʼi te kau ʼatolasio tokolahi ʼaē neʼe haofaki e Sehova ʼi te ʼu temi muʼa. Talu mai te temi ʼo Tavite, neʼe fakahā tuʼa lahi e te ʼAtua ia te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼE ʼiloʼi e Sehova peʼe feafeaʼi te fakahao mai te ʼahiʼahi ia te hahaʼi ʼaē ʼe pipiki ki te ʼAtua.” (2 Pet. 2:9) Tou vakaʼi te ʼu faʼifaʼitaki e lua.
18. Neʼe fakahao feafeaʼi e Sehova ia tana hahaʼi ʼi te temi ʼo Esekiasi?
18 ʼI te temi ʼaē neʼe ʼohofi ai e te kautau mālohi Asilia ia Suta pea mo teuteuʼi ke natou maumauʼi ia Selusalemi ʼi te valu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe faikole fēnei e te Hau ko Esekiasi: “Ê Sehova tomatou ʼAtua, haofaki mātou . . . ke ʼiloʼi ai e te ʼu puleʼaga fuli pē ʼo te kele ko koe, Ê Sehova, ko koe te ʼAtua, ia koe tokotahi pē.” (Isa. 37:20) Neʼe tuʼania tāfito ia Esekiasi ʼo ʼuhiga mo te huafa pea mo te matagafua ʼo te ʼAtua. Neʼe tali e Sehova ki te faikole fakamālotoloto ʼaia. ʼI te pō pē e tahi, ko te ʼāselo ʼe tahi neʼe ina matehi ia te kau Asilia e toko 185 000, ʼo ina fakahao ai ia te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova.—Isa. 37:32, 36.
19. Ko te fakatokaga fea ʼaē neʼe mulimuli kiai ia te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo feala ai ke natou hao ʼi te tautea?
19 ʼI muʼa pē ʼo tana mate, neʼe tala fakakikite e Sesu te fakatokaga maʼa tana kau tisipulo ʼi Sutea. (Lau ia Luka 21:20-22.) Neʼe fakalaka ni ʼu taʼu pea ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, neʼe tauʼi e te ʼu kautau ʼo Loma ia Selusalemi ʼuhi ko te agatuʼu Fakasutea. Ko te ʼu kautau ʼo Cestius Gallus neʼe natou lava maumauʼi te faʼahi ʼo te kaupā ʼo te fale lotu; kae fokifā pē, pea natou mavae. ʼI tanatou mahino ʼaē neʼe ko he faigamālie ʼaia maʼa nātou ke natou hao mai te fakaʼauha ʼaē neʼe fakakikite e Sesu, neʼe feholaki ai te kau Kilisitiano agatonu ki te ʼu moʼuga. Neʼe toe liliu age te ʼu kautau ʼo Loma ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. ʼI te temi ʼaia neʼe mole natou toe mavae mai ai, kae neʼe natou maumauʼi kātoa ia Selusalemi. Ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe natou mulimuli ki te fakatokaga ʼa Sesu neʼe natou hao mai te tautea fakamataku ʼaia.—Luka 19:41-44.
20. He koʼē ʼe feala ke tou falala ko Sehova ʼe ko “Ia ʼaē ʼe ina haofaki” anai tātou?
20 ʼE mālohi anai tatatou tui ʼi tatatou vakavakaʼi pe neʼe tokoni feafeaʼi ia Sehova ki tana hahaʼi. ʼAki te meʼa ʼaē neʼe ina fai ʼi te temi muʼa, ʼe tou maʼu ai he fakatafito ke tou tui papau ai kiā Sehova. Logo aipē te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke hoko kiā tātou ʼi te temi nei peʼe ʼi te kā haʼu, kae ʼe feala ke tou toe falala kātoa mo tātou ko Sehova ʼe ko “Ia ʼaē ʼe ina haofaki” anai tātou. Kae ʼe fakahoko feafeaʼi e Sehova ia te haofaki? Pea koteā ʼaē neʼe hoko kiā nātou ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te ʼuluaki palakalafe? Tou vakaʼi ia te faʼahi ʼaia ʼi te ʼalatike ʼaē kā hoa mai.
ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?
• ʼI te Pesalemo 70, koteā ʼaē ʼe feala ke tou tui papau kiai?
• Neʼe maʼu feafeaʼi e Tavite te tokoni lolotoga tana takoto mahaki?
• Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼaē ʼe fakahā ai ko Sehova ʼe feala ke ina fakaʼāteaina tana hahaʼi mai te kau agakovi?
[Paki ʼo te pasina 13]
Neʼe tali ia Sehova ki te faikole ʼa Esekiasi