Tou Palalau ʼi Te Moʼoni Ki Totatou Kāiga
“ ʼI te temi ʼaenī kua kotou liʼaki ai te loi, kotou tahi palalau ʼi te moʼoni ki tona kāiga.”—EFE. 4:25.
1, 2. Koteā te manatu ʼa te tokolahi ʼo ʼuhiga mo te moʼoni?
TALU mai fualoa mo te fihi ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te moʼoni. ʼI te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata palalau fakatuketuke Keleka ko Alcaeus, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE maʼu te moʼoni ʼi te vino.” Ko tona fakaʼuhiga ʼe fakahā pē anai e he tahi ia te moʼoni mo kapau kua konā pea kua gutu palalau ia. Ko Posio Pilato, te Kōvanā Loma ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe ina fakahā mo ia tana mole maʼu ia he manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te moʼoni, ʼaki tana fehuʼi fakamanukinuki ʼaenī kiā Sesu: “Koteā te moʼoni?”—Soa. 18:38.
2 ʼE lahi te ʼu manatu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te moʼoni iā ʼaho nei. Tokolahi te hahaʼi, ʼe natou ʼui ʼe lahi te ʼu fakaʼuhiga ʼo te kupu “moʼoni” peʼe tahi ʼalu pē te hahaʼi mo tana faʼahiga moʼoni. Ko ʼihi ʼe hoki natou fakahā pē te moʼoni mo kapau ʼe ʼaoga kiā nātou totonu peʼe tonu ke natou fakatokatoka fakavilivili he fihifihia. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi The Importance of Lying (Te Maʼuhiga ʼo Te Loi): “Ko te aga fakahagatonu ʼe lagi ko he aga ʼe lelei, kae ki te hahaʼi ʼe mole faʼa maʼuhiga ia ki tonatou maʼuli pea mo te mate, ʼi tanatou faiga ʼaē ke natou maʼuli haohaoa pea mo fīmālie. Pea ko te puleʼaki pē kiai, ʼe tonu ke natou loi ke tupu ʼaki ai hanatou māʼuʼuli.”
3. He koʼē ko Sesu ʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te palalau ʼi te moʼoni?
3 ʼE kehekehe ʼosi ia mo te ʼu tisipulo ʼa Kilisito! Ko te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te moʼoni neʼe mole tatau mo te ʼu manatu ʼaia. Neʼe palalau tuʼumaʼu ia ʼi te moʼoni. Māʼiapē lā mo tona ʼu fili, neʼe natou ʼui fēnei: “Faiako, ʼe matou ʼiloʼi ʼe ke moʼoni pea ʼe ke akonakiʼi te ala ʼo te ʼAtua ʼaki te moʼoni.” (Mat. 22:16) ʼO toe fēia iā ʼaho nei, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu. ʼE natou palalau tuʼumaʼu pē ʼi te moʼoni. ʼE natou tali ʼaki tonatou loto kātoa ia te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe tokoni fēnei ki te ʼu tehina: “ ʼI te temi ʼaenī kua kotou liʼaki ai te loi, kotou tahi palalau ʼi te moʼoni ki tona kāiga.” (Efe. 4:25) Tou vakaʼi age muʼa ia faʼahi e tolu ʼo te ʼu palalau ʼaia neʼe fai e Paulo. ʼUluaki, ko ai totatou kāiga? Lua, koteā te fakaʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ke tou fepalalauʼaki ʼi te moʼoni? Pea tolu, ʼe tou lava maʼuliʼi feafeaʼi ia te tokoni ʼaia ʼi totatou maʼuli ʼaē ʼi te ʼaho fuli?
Ko Ai Totatou Kāiga?
4. ʼO mole hagē ko te kau takitaki Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ia te manatu ʼa Sehova peʼe ko ai totatou kāiga?
4 ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko ʼihi takitaki Sutea neʼe natou akoʼi, ʼe gata pē ki te kau Sutea peʼe ko tonatou ʼu kaumeʼa lelei ʼaē ʼe tāu ke fakahigoaʼi ko he “kāiga.” Kae neʼe faʼifaʼitakiʼi lelei e Sesu ia te ʼuluagaaga pea mo te manatu ʼo tana Tamai. (Soa. 14:9) Pea neʼe ina fakahā lelei ki tana ʼu tisipulo, ko te ʼAtua ʼe ʼofa fakatatau ki te ʼu lanu fuli peʼe ko te ʼu fenua fuli. (Soa. 4:5-26) Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakahā e te laumālie māʼoniʼoni ki te ʼapositolo ko Petelo, ko te “ ʼAtua ʼe mole fakapalatahi, kae ʼi te puleʼaga fuli pē ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kiā te ia pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu ʼe ina tali leleiʼi ia ia.” (Gāue 10:28, 34, 35) Koia, ʼe tonu ke tou fakaʼuhiga ia te hahaʼi fuli pē ko hotatou kāiga, ʼo tou toe fakahā age ia totatou ʼofa kiā nātou ʼaē ko totatou ʼu fili.—Mat. 5:43-45.
5. Koteā te fakaʼuhiga ʼo te palalau ʼi te moʼoni mo totatou kāiga?
5 Kae neʼe koteā te fakaʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē e Paulo, ʼe tonu ke tou fepalalauʼaki ʼi te moʼoni? Ko te palalau ʼi te moʼoni, ʼe ko he fakamatala ʼo he ʼu meʼa neʼe hoko moʼoni, pea ʼe mole maʼu ai ni ʼu loi. Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole natou fakamatala he ʼu meʼa neʼe mole hoko moʼo kākāʼi niʼihi. ʼE natou ‘fēhihiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi’ pea mo natou “pipiki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.” (Loma 12:9) ʼI tatatou faʼifaʼitakiʼi ia “te ʼAtua ʼo te moʼoni,” ʼe tou faiga anai ke tou fai fakahagatonu tatatou gāue pea mo palalau ʼi te moʼoni. (Pes. 15:1, 2; 31:5) Kapau ʼe tou fakakaukauʼi fakalelei tatatou ʼu palalau, pea ʼe tou lava fakatokatoka aipē he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa kae neʼe mole tou loi.—Lau ia Kolose 3:9, 10.
6, 7. (a) Ko tatatou palalau ʼi te moʼoni mo te hahaʼi, ko tona fakaʼuhiga koa ʼe tonu ke tou fakahā age ia meʼa fuli ki he tahi ʼe fai fehuʼi mai? Kotou fakamahino. (b) Ko ai ʼaē ʼe tuha ke tou falala ki ai pea ʼe tonu ke tou fakamatala kātoa age ki ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko?
6 Ko te palalau ʼi te moʼoni mo te hahaʼi, ko tona fakaʼuhiga koa ʼe tonu ke tou fakahā age ia meʼa fuli ki he tahi ʼe fai fehuʼi mai? Kailoa ia. ʼI tana ʼi te kele, neʼe fakahā e Sesu ʼe mole tuha mo ʼihi ke fai age kiā nātou he tali fakahagatonu peʼe ke fakahā age kiā nātou ia he manatu ʼe totonu. ʼI te fehuʼi age e te kau takitaki lotu mālualoi, peʼe ko te pule fea peʼe ko te mālohi fea ʼaē ʼe ina fai ai te ʼu fakaʼiloga pea mo te ʼu milakulo, neʼe ʼui fēnei age e Sesu: “ ʼE au fai atu anai kiā koutou te fehuʼi pē e tahi. Ke kotou tali mai, pea ʼe au toe tala atu anai mo au kiā koutou peʼe ko te pule fea ʼaē ʼe au fai ʼaki te ʼu meʼa ʼaenī.” ʼI te mole fia tali age ʼa te kau sekelipa pea mo te ʼu tagata ʼāfea, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Pea mo au, ʼe mole au tala atu kiā koutou pe ko te pule fea ʼaē ʼe au fai ʼaki te ʼu meʼa nei.” (Mko. 11:27-33) Neʼe mole ko he maʼua ʼo Sesu ke tali age ki te fehuʼi, koteʼuhi neʼe heʼemaʼa tanatou ʼu aga pea neʼe natou tuku ia te faʼifaʼitaki kovi ʼo ʼuhiga mo te tui. (Mat. 12:10-13; 23:27, 28) ʼO toe fēia iā ʼaho nei, ʼe ʼaoga ki te hahaʼi ʼa Sehova ke natou tōkakaga ki te kau ʼapositā pea mo ʼihi hahaʼi agakovi, ʼaē ʼe natou aga fakakākā moʼo fakahoko tanatou ʼu manatu fakatagata.—Mat. 10:16; Efe. 4:14.
7 Neʼe toe fakahā e Paulo ʼe mole tuha mo ʼihi hahaʼi ʼe fai fehuʼi mai, ke tou fakamatala kātoa age te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. Neʼe ina ʼui ko te hahaʼi “fai fatufatu pea mo fia ʼiloʼi meʼa fuli,” ʼe natou “palalau ki he ʼu meʼa ʼe mole tonu ke natou palalau kiai.” (1 Tim. 5:13) ʼEī, ko nātou ʼaē ʼe natou fia ʼiloʼi meʼa fuli peʼe ko nātou ʼaē ʼe mole natou lava taupau he ʼu meʼa fakalilo, ʼe lagi ʼi tanatou manatu ko ʼihi ʼe mole natou fia fakahā age he ʼu logo. ʼE lelei age hatatou mulimuli ki te tokoni ʼa Paulo ʼaē neʼe ina fai ʼaki te takitaki ʼa ʼAtua: “Kotou tokaga ʼo maʼuli fakatokatoka pea mo tokaga ki takotou ʼu meʼa totonu.” (1 Tes. 4:11) Kae ʼi ʼihi temi, ko te kau tagata ʼāfea ʼi te fai ʼaē ʼo tanatou ʼu gāue fakatauhi ovi, ʼe lagi natou fai atu anai ni ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa neʼe hoko. ʼI te temi leva ʼaia, ʼe lelei anai pea mo ʼaoga tāfito ke kotou fakahā kātoa age ia te moʼoni.—1 Pet. 5:2.
Tou Palalau ʼi Te Moʼoni Mo Totatou Fāmili
8. Ko te palalau ʼi te moʼoni ʼe tokoni feafeaʼi ki te fāmili ke felōgoi lelei?
8 ʼI te agamāhani, ʼe ko totatou fāmili ʼaē ʼe tou felōgoi tāfito lelei mo ia. Ke mālohi age ia te noʼo ʼaia, ʼe maʼuhiga ke tou fepalalauʼaki ʼi te moʼoni. ʼE feala ke mole hoko he ʼu fihifihia pea mo he ʼu femahinohalaʼaki mo kapau ʼe tou palalau fakahagatonu ʼi te moʼoni pea ʼaki he agalelei. Ohagē lā, kā neʼe tou faihala, ʼe tou lotolotolua koa ʼi tona fakahā ki tokita ʼohoana, peʼe ki takita fānau peʼe ki he tahi age ʼo te fāmili? Ko he faifakalelei fakamālotoloto ʼe tokoni anai ki te tokalelei pea mo te logotahi ʼo te fāmili.—Lau ia 1 Petelo 3:8-10.
9. Kā tou palalau ʼi te moʼoni, he koʼē ʼe mole tonu ke tou palalau fefeka?
9 Ko te palalau ʼi te moʼoni ʼe mole fakaʼuhiga ʼe tonu ke tou palalau fefeka. Kapau ʼe tou palalau fēia pea ʼe mole ʼi ai anai he ʼaoga ʼo te ʼu palalau ʼaē ʼe tou fai. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Ke toʼo iā koutou te lotokovi fuli pē, te ʼita fuli pē, te hauhau fuli pē, te kalaga fuli pē, te lea kovi fuli pē, pea mo te agakovi fuli pē. Kae ke kotou liliu ʼo feagaleleiʼaki, fonu ʼi te manavaʼofa, ʼo kotou fefakamolemoleʼaki, ohagē ko te fakamolemole ʼa te ʼAtua kiā koutou ʼaki ia Kilisito.” (Efe. 4:31, 32) Kapau ʼe tou palalau agalelei pea mo fakaʼapaʼapa, pea ʼe ʼi ai anai tona ʼaoga pea ʼe tou fakahā ai tatatou fakaʼapaʼapa kiā nātou ʼaē ʼe tou palalau kiai.—Mat. 23:12.
Tou Palalau ʼi Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Te ʼu Meʼa ʼo Te Kōkelekāsio
10. Koteā te ako ʼe feala ki te kau tagata ʼāfea Kilisitiano ke natou tāʼofi mai te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e Sesu ʼo ʼuhiga mo te palalau ʼi te moʼoni?
10 Ko Sesu neʼe ina fakaʼaogaʼi ia he ʼu palalau faigafua kae fakahagatonu ki tana ʼu tisipulo. Ko tana fai tokoni neʼe ina fai tuʼumaʼu pē ʼaki te ʼofa, kae neʼe mole ina fufū ia te moʼoni ʼuhi pē ke mole lotomamahi ia te hahaʼi ʼaē neʼe fakalogo ki tana ʼu faiakonaki. (Soa. 15:9-12) Ohagē lā, ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe fihi ai tana kau ʼapositolo peʼe ko ai iā nātou ʼaē neʼe lahi age, neʼe tokoniʼi fakamālohi nātou e Sesu kae neʼe ina toe maʼu pē ia te faʼa kātaki moʼo fakamahino kiā nātou ia te maʼuhiga ʼaē ke natou agavaivai. (Mko. 9:33-37; Luka 9:46-48; 22:24-27; Soa. 13:14) ʼO toe fēia ki te kau tagata ʼāfea ʼo te temi nei, logolā tanatou lagolago mālohi ʼaē ki te faitotonu, kae ʼe mole natou pule fakamālohi ki te faga ovi ʼa te ʼAtua. (Mko. 10:42-44) ʼE natou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito, ʼo natou “feagaleleiʼaki” pea mo “fonu ʼi te manavaʼofa” ʼi tanatou ʼu felōgoi mo ʼihi.
11. Ko te ʼofa ʼaē ki totatou ʼu tehina ʼe tonu ke ina uga tātou ke tou fakaʼaogaʼi feafeaʼi totatou ʼalelo?
11 Ko tatatou palalau fakahagatonu ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane kae ʼaua leva naʼa fefeka fau, ʼe tou lava fakahā ai tatatou manatu kae mole tou fakamamahiʼi nātou. Koia, ʼe mole tou loto anai ke “māsila [totatou ʼalelo] ohagē he tele,” ʼo tou fakaʼaogaʼi moʼo fakamamahiʼi niʼihi ʼaki he ʼu palalau fakalainoa. (Pes. 52:2; Taag. 12:18) Ko te ʼofa ʼaē ki totatou ʼu tehina ʼe ina uga anai tātou ke tou “taupau [totatou] ʼalelo mai te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea mo [totatou] laugutu mai te ʼu palalau fakakākā.” (Pes. 34:13) Kā tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tou fakamaʼuhigaʼi ai te ʼAtua pea mo fakatuputupu ia te logotahi ʼo te kōkelekāsio.
12. Koteā te loi ʼaē ʼe fakamaʼua kiai ke fai he fakamāu? Kotou fakamahino.
12 Ko te kau tagata ʼāfea ʼe natou tōkakaga tuʼumaʼu ki te puipui ʼaē ʼo te kōkelekāsio mai iā nātou ʼaē ʼe loi moʼo fakahoko hanatou ʼu fakatuʼutuʼu kovi. (Lau ia Sake 3:14-16.) ʼE loi he tahi koteʼuhi ʼe ina fia fai he meʼa ʼe kovi ki he tahi; pea ko tana fakatuʼutuʼu ke lotomamahi peʼe ke hoko kiai he faʼahiga tuʼutāmaki pē. ʼE mole fakaʼuhiga ki he ʼu kiʼi meʼa noa, ohagē lā mokā neʼe mole faʼa totonu te fakamatala ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, pe neʼe hilifaki kiai he tahi age ʼu meʼa ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko moʼoni. ʼE mahino ia, ʼe kovi te loi, kae ʼe mole fakamāu leva he tahi ʼi te temi fuli pē ʼaē neʼe loi ai. Koia, ʼe tonu ai ki te kau tagata ʼāfea ke natou maʼu ia he fakasiosio poto pea mo lelei mokā natou vakavakaʼi he ʼaluʼaga neʼe loi ai he tahi, pe neʼe ina fai mo tona loto kātoa ia he ʼu fakamatala ʼe fakatupu lotomamahi, ʼaē ko he ʼaluʼaga ʼe tonu ke fai kiai he fakamāu. Peʼe lagi tonu pē anai kiai, ke fai he fakatonutonuʼi mālohi pea mo ʼofa, ʼaki ia te Tohi-Tapu?
Tou Palalau ʼi Te Moʼoni ʼi Te ʼu Faʼahi ʼo Te Gāue
13, 14. (a) Koteā ʼaē ʼe fai e ʼihi ʼi tanatou mole gāue fakahagatonu maʼa tonatou pātolō? (b) Koteā te fua lelei ʼe feala ke hoko mokā gāue fakahagatonu he tahi pea mo fai ia meʼa fuli ʼi te moʼoni?
13 ʼE tou māʼuʼuli nei ʼi te temi ʼe mafola ai ia te aga fakakākā, koia ʼe lagi faigataʼa ia te gāue ʼaki he aga fakahagatonu ki he pātolō. Tokolahi kā natou tohi te pepa kumi gāue, ʼe natou loi. Ohagē lā, ʼi tanatou fia maʼu he gāue ʼe lelei pea mo lelei age tona totogi, ʼe lagi natou tohi anai he ʼu tuʼuga meʼa ʼo ʼuhiga mo tonatou poto gāue peʼe ko te ʼu pepa ʼi te faleako ʼaē neʼe natou maʼu. ʼI te tahi age faʼahi, tokolahi te hahaʼi gāue ʼe natou ʼui ʼe natou gāue ʼi te temi gāue, kae ʼi tona fakahagatonu ʼe natou fai ʼi te temi ʼaia hanatou ʼu meʼa ʼa nātou totonu, ʼaē ko he aga ia ʼe tapuʼi e te fale gāue. ʼE lagi natou lau he ʼu tohi ʼe mole hona pikipikiga mo tanatou gāue, peʼe natou fai telefoni ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa ʼa nātou totonu, peʼe natou faitohi ʼi te Neti, peʼe natou vakaʼi he ʼu meʼa ʼi te Neti.
14 Ki te kau Kilisitiano moʼoni, ʼe ko he maʼua kiā nātou ke natou aga fakahagatonu pea mo gāue ʼi te moʼoni. (Lau ia Tāʼaga Lea 6:16-19.) Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE matou loto ke matou aga fakahagatonu iā meʼa fuli pē.” (Hep. 13:18) Koia, ko te kau Kilisitiano ʼe natou gāue ʼaho kātoa maʼa tonatou pātolō ke totogi ai nātou ki te ʼaho gāue kātoa ʼaia. (Efe. 6:5-8) Ko he tahi ʼe gāue lelei ʼe feala ai ke fai he fakavikiviki ki tatatou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō. (1 Pet. 2:12) Ohagē lā ko te pātolō ʼo Roberto ʼi Sepania, neʼe vikiʼi ia ia he neʼe ko te tagata gāue fakahagatonu pea mo tokaga lelei ki tana gāue. ʼUhi ko te gāue lelei ʼa Roberto, neʼe fakagāue ai leva ʼihi Fakamoʼoni ʼi te fale gāue. Mo nātou foki ʼaia, neʼe natou liliu ko he kau gāue lelei ʼaupitō. Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe maʼu e Roberto te ʼu gāue maʼa te ʼu tehina e toko 23 pea mo te kau ako Tohi-Tapu e toko 8!
15. Ko he Kilisitiano ʼe pātolō, ʼe tonu ke ina fakahā feafeaʼi tana palalau ʼaē ʼi te moʼoni?
15 Kapau ko koutou ko he pātolō, ʼe kotou gāue fakahagatonu koa, peʼe ʼi ʼihi temi ʼe kotou loiʼi koa tokotou kāiga? Ko he Kilisitiano ʼe pātolō, ʼe mole tonu ke aga fakakākā ʼo ʼuhiga mo he meʼa ʼe ina fakatau peʼe ko he gāue ʼe ina fai, ke tupu ʼaki ai hana fakatau fakavilivili ʼo hana meʼa; pea ʼe mole tonu ke ina foaki he totogi fakafufū peʼe ke ina tali he paʼaga fakafufū. ʼE tou fai anai ki te hahaʼi te meʼa ʼaē ʼe tou loto ke natou fai mai kiā tātou.—Taag. 11:1; Luka 6:31.
Tou Palalau ʼi Te Moʼoni Mo Te ʼu Pule Fenua
16. Koteā ʼaē ʼe liufaki e te kau Kilisitiano (a) ki te ʼu pule fenua? (b) kiā Sehova?
16 Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Kotou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kiā Sesale, kae ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.” (Mat. 22:21) Koteā “te ʼu meʼa” ʼaē ʼe tonu ke tou foaki kiā Sesale, ko tona fakaʼuhiga ʼe ko te ʼu pule fenua? ʼI te fai ʼaē e Sesu ia te ʼu palalau ʼaia, neʼe talanoa ia ʼo ʼuhiga mo te ʼu tukuhau. Koia ke maʼa ia te leʼo ʼo loto ʼo te kau Kilisitiano iā muʼa ʼo te ʼAtua pea mo te tagata, ʼe natou fakalogo ki te ʼu lao ʼo te fenua, ʼaē ʼe kau kiai ia te lao ʼo te totogi ʼo te ʼu tukuhau. (Loma 13:5, 6) Kae ʼe tou ʼiloʼi lelei pē ʼe ko Sehova ia te Tuʼi Māʼoluga, te ʼAtua moʼoni pē e tahi, ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ki ai ʼaki totatou loto kātoa, mo totatou nefesi kātoa, mo totatou ʼatamai kātoa pea mo totatou mālohi kātoa. (Mko 12:30; Fakh. 4:11) Koia, ʼe tou tuku kātoa tatatou fakalogo kiā Sehova ʼAtua.—Lau ia Pesalemo 86:11, 12.
17. Koteā te manatu ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē ʼe foaki e te puleʼaga ki te hahaʼi faigataʼaʼia?
17 ʼE lahi te ʼu fenua ʼe natou fakatuʼutuʼu he ʼu polokalama peʼe ko he ʼu gāue moʼo tokoni kiā nātou ʼaē ʼe faigataʼaʼia. ʼE mole kovi ki he Kilisitiano hana maʼu ia te taʼi tokoni ʼaia, pea ʼe maʼua ke foaki ki ai ia te taʼi tokoni ʼaia. Ko te palalau ʼi te moʼoni ki totatou kāiga, ko tona fakaʼuhiga ʼe mole tonu ke tou kākāʼi peʼe tou loiʼi te ʼu pule fenua ke tupu ʼaki ai hatatou maʼu ia te ʼu tokoni ʼaia.
Te ʼu Tapuakina ʼAē ʼe Tou Maʼu Mokā Tou Palalau ʼi Te Moʼoni
18-20. Koteā te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mokā tou palalau ʼi te moʼoni mo totatou kāiga?
18 ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mokā tou palalau ʼi te moʼoni. ʼE tou taupau ia he leʼo ʼo loto ʼe maʼa, ʼo tou maʼu ai he ʼatamai tokalelei pea mo he loto fīmālie. (Taag. 14:30; Filp. 4:6, 7) Ko te maʼu ʼo he leʼo ʼo loto ʼe maʼa, ʼe ko he faʼahi ʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā mata ʼo te ʼAtua. Pea kā tou palalau ʼi te moʼoni iā meʼa fuli pē ʼaē ʼe tou fai, pea ʼe mole tou tuʼaniaʼi anai he meʼa ʼe feala ai ke maʼu fakafokifā tātou e he tahi.—1 Tim. 5:24.
19 Tou vakaʼi ia te tahi age tapuakina. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Iā meʼa fuli ʼe matou fakahā ko mātou ko te ʼu minisi ʼa te ʼAtua . . . [ʼi] te tala ʼo te moʼoni.” (2 Ko. 6:4, 7) Ko he faʼahi neʼe hoko moʼoni ki te Fakamoʼoni ʼe maʼuli ʼi Pilitānia. ʼI tana faiga ʼaē ke ina fakatau te motokā ki te tagata neʼe ʼamanaki ke ina toʼo, neʼe ina fakahā age ki ai ia te ʼu meʼa fuli ʼo te motokā ʼaē ʼe haʼele lelei pea mo ʼaē kua maumau, māʼiapē lā mo te ʼu meʼa ʼo te motokā ʼaē ʼe ū. ʼI tana uli te motokā moʼo vakaʼi peʼe haʼele lelei, neʼe fehuʼi age e te tagata ki te tehina peʼe ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. He koʼē neʼe manatu fēia te tagata? Neʼe tokagaʼi e te tagata te aga fakahagatonu ʼa te tehina pea mo tana agamaʼa. Ko tanā fai palalau ʼaia neʼe fakafealagia ai ki te tehina ke fai fakamafola ki te tagata.
20 ʼE tou toe fakavikiviki fēia koa mo tātou totatou Tupuʼaga ʼaki hatatou aga fakahagatonu tuʼumaʼu pea mo fai ia meʼa fuli ʼi te moʼoni? Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Kua tou liʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ū pea mo tou ufiufi ai, ʼo mole tou haʼele fakakākā.” (2 Ko. 4:2) Koia tou faiga ʼaupitō ke tou palalau ʼi te moʼoni mo totatou kāiga. ʼI tatatou fai fēia, ʼe tou fakakolōliaʼi anai tatatou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō pea mo tana hahaʼi.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Ko ai totatou kāiga?
• Koteā te fakaʼuhiga ʼo te palalau ʼi te moʼoni mo totatou kāiga?
• ʼE fakakolōliaʼi feafeaʼi ia te ʼAtua mokā tou palalau ʼi te moʼoni?
• Koteā te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mokā tou palalau ʼi te moʼoni?
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼE kotou foimo fakahā koa te ʼu kiʼi hala liliki ʼaē neʼe kotou fai?
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE kotou palalau koa ʼi te moʼoni mokā kotou tohi te pepa kumi gāue?