Te ʼu Puleʼaki Ki Te ʼu Lāuga ʼe Fai Māhani e Te ʼu Taumātuʼa
ʼE MOLE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe faigafua te nofo ʼohoana. Ko te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe takitaki e te ʼAtua neʼe ina ʼui ko te ʼu taumātuʼa ʼe natou felāveʼi anai mo “te ʼu mamahi ʼo te ʼaho fuli.” (1 Kolonito 7:28, Bible en français courant) Kae ʼe feala pē ki he taumātuʼa ke nā fakasiʼisiʼi ifo te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo nāua pea mo fakatuputupu te fiafia ʼi tonā maʼuli fakataumātuʼa. Tou vakaʼi age muʼa te ʼu lāuga e ono ʼe fai māhani e te ʼu tagata ʼohoana pea mo te ʼu fafine ʼohoana, pea mo tou vakaʼi ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu ʼe lava tokoni ki te ʼu faʼahi ʼaia.
1
LĀUGA:
“Kua ʼāʼāsili age taku mole kei felōgoi ʼaē mo toku ʼohoana.”
TE PELESEPETO FAKATOHI-TAPU:
“Ke kotou ʼiloʼi papau te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito.”—FILIPE 1:10.
Ko tokolua maʼuli fakataumātuʼa ʼe kau ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼi tokolua maʼuli. ʼE tonu ke kolua fakamuʼamuʼa te faʼahi ʼaia ʼi tokolua ʼu maʼuli. Koia kolua toe vakavakaʼi fakalelei takolua ʼu fakatuʼutuʼu, heʼe lagi ko he faʼahi ʼe toe kau pē foki ki te fihifihi ʼaia. ʼAua naʼa kolua tuku ke liliu tokolua ʼu maʼua māhani ʼaē ʼi te ʼaho fuli, ko he faʼahi ʼe ina veteki tokolua maʼuli fakataumātuʼa. ʼE mahino ia, ʼe feala ki takolua ʼu gāue pea mo ʼihi age ʼaluʼaga ʼe lagi tonu ke kolua fakahoko fakatemi, ke liliu ko he faʼahi ʼe tupu ʼaki ai hakolua mole kei fesioʼaki tuʼumaʼu. Kae ʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga ʼe kolua lava fakatuʼakoi peʼe tonu ke koulua fakatuʼakoi, ohagē lā ko te temi ʼaē ʼe kolua fakaʼaogaʼi ki te ʼu fakafiafia peʼe ki tokolua ʼu kaumeʼa.
Kae ko ʼihi hahaʼi ʼohoana, ʼe lagi natou fai he ʼu gāue fakalaka peʼe ko he tahi age ʼu fakafiafia, mole maʼu honatou temi ki ʼonatou ʼohoana. Ko nātou ʼaē ʼe aga fēia, ʼe natou “fakamamaʼo māmālie pē” mai ʼonatou ʼohoana. ʼE feala pē ke hoko he ʼu fihifihia ʼaki tonatou faʼahiga maʼuli ʼaia. Kapau ʼe fēia tokolua maʼuli fakataumātuʼa, pea ʼe ʼaoga ke kolua vakavakaʼi fakalelei te ʼu faʼahi ʼaē ʼe kolua tōtō ai pea mo kolua fakatokatoka. ʼE hoki kolua fai pē anai hakolua ʼu gāue fakatahi, pea hoki feala ai ke kolua maʼuli fiafia pea mo kolua “liliu [moʼoni] ai ko te kakano e tahi.”—Senesi 2:24.
Neʼe maʼuliʼi e ʼihi te tokoni ʼaia: Ko te taumātuʼa ʼi Ositalalia ko Andrewa pea mo Tanji, neʼe kua taʼu 10 tanā kua ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei e Andrew: “ ʼAki te temi neʼe mahino kiā au, ʼe feala ke fihifihia te maʼuli ʼo he taumātuʼa mokā ʼe nā tokaga fau ki tanā ʼu gāue pea mo lahi fau tonā ʼu maʼua ʼaē ʼe nā fakahoko. Koia ko au mo toku ʼohoana, neʼe mā fakatuʼutuʼu ai he temi ke mā fai palalau ai pea ke mā fefakahāʼaki ai ia tamā ʼu manatu.”
Ko Dave mo Jane ʼe nonofo ʼi Amelika pea kua taʼu 22 tanā kua ʼohoana, pea ʼi te afiafi fuli iā minuta e 30 ʼe nā fai palalau ai ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe felāveʼi mo nāua ʼi te ʼaho ʼaia, ʼo toe fēia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼonā loto. Neʼe ʼui fēnei e Jane: “ ʼE ko he toe temi maʼuhiga ʼaia kiā māua pea ʼe mole mā fakafealagia ki he tahi age meʼa ke ina faʼao tomā temi ʼaia.”
2
LĀUGA:
“ ʼE mole kei au maʼu te meʼa ʼaē ʼe au loto kiai ʼi te taʼi maʼuli ʼaenī.”
TE PELESEPETO FAKATOHI-TAPU:
“Ke ʼaua naʼa kumi e he tahi te meʼa ʼaē ʼe lelei pē kiā te ia, kae ke ina toe kumi foki mo te meʼa ʼaē ʼe lelei ki niʼihi.”—1 KOLONITO 10:24.
Ko he tahi ʼe ina fakamuʼamuʼa pē ia te meʼa ʼaē ʼe loto kiai ʼi te nofo ʼohoana, ʼe mole fiafia anai ia ʼi he temi, tatau aipē peʼe ʼohoana tuʼa lahi. ʼE hoki fiafia te maʼuli ʼo he taumātuʼa mokā ʼe nā tahi foaki kae mole nā fakatalitali ke kamata e he tahi iā nāua te faʼahi ʼaia. ʼE fakahā mai e Sehova te tupuʼaga ʼaē ʼo te fua lelei ʼo te taʼi aga ʼaia: “ ʼE lahi age te fiafia ʼi takita foaki, ʼi takita tali.”—Gāue 20:35.
Neʼe maʼuliʼi e ʼihi te tokoni ʼaia: Ko Maria pea mo Martin neʼe nonofo ʼi Mekesike, pea neʼe kua taʼu 39 tanā kua ʼohoana. Kae ko tonā maʼuli taumātuʼa neʼe mole fiafia tuʼumaʼu. ʼE nā manatuʼi neʼe ʼi ai te tahi temi neʼe faigataʼaʼia tāfito ia tonā maʼuli. ʼE ʼui fēnei e Maria: “ ʼI tamā tahi fihi neʼe kovi ʼaupitō, neʼe au fai te ʼu palalau ʼe mole mata fakaʼapaʼapa kiā Martin. Neʼe kovi ʼaupitō ai tona ʼita ʼaē kiā au. Neʼe au faiga ke au fakamahino age te kua hala ʼo taku ʼu palalau, he neʼe au lotomamahi. Kae neʼe mole kei fia fakalogo mai ia.” ʼE ʼui fēnei e Martin: “Lolotoga te fihi ʼaia, neʼe au manatu ai leva, ʼe mole kei feala hamā maʼuli fakatahi, pea kua lagi lelei age haku mole toe tokaga ki tomā maʼuli fakataumātuʼa.”
Neʼe loto e Martin ke ina maʼu te fakaʼapaʼapa mai tona ʼohoana, pea kiā Maria ke ina maʼu he lotomahino mai tona ʼohoana. Kae neʼe mole heʼeki he tahi iā nāua neʼe kua ina tali ke ina fai te faʼahi ʼaia.
Koteā ʼaē neʼe nā fai moʼo fakatokatoka ia tonā fihifihia? Neʼe ʼui fēnei e Martin: “Neʼe au fakatuʼutuʼu ke au agavaivai age iā māua, pea neʼe mā fakatotonu taumātuʼa ke mā muliʼi te ʼu tokoni fakapotopoto ʼa te Tohi-Tapu ʼaē ke mā fefakaʼapaʼapaʼaki pea mo feagaleleiʼaki. ʼAki te temi, neʼe mahino kiā māua, peʼe koteā pē he fihifihia ʼe hoko kua feala hamā tekeʼi mo kapau ʼe mā kole tokoni ki te ʼAtua pea mo maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu.”—Isaia 48:17, 18; Efesi 4:31, 32.
3
LAUGĀ:
“ ʼE mole fakahoko fakalelei e toku ʼohoana tona ʼu maʼua ʼaē ʼi tomā loto fale.”
TE PELESEPETO FAKATOHI-TAPU:
“ ʼE tou tahi fai pē anai he fakamatala ʼo tona maʼuli ki te ʼAtua maʼa tātou takitokotahi.”—LOMA 14:12.
ʼE mahino ia, ʼe mole kātoa anai te maʼuli fiafia ʼo he taumātuʼa mo kapau ʼe ko he tokotahi pē iā nāua ʼe tokaga ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼe kovi age anai ia mo kapau ʼe ko te taumātuʼa toko lua ʼaē ʼe mole tōkakaga ki tonā maʼuli.
Kapau ʼe kotou manatu ʼe tonu ke lelei atu pē te aga ʼaē ʼo tokotou ʼohoana, pea ʼe mole kotou maʼuli fiafia anai. Tāfito lā mo kapau ʼe kotou valokiʼi te ʼu vaivaiʼaga ʼo tokotou ʼohoana moʼo takuʼaki ke mole kotou fakahoko ai tokotou ʼu maʼua. Kae kapau ʼe kotou faiga ke kotou liliu ko he tagata peʼe ko he fafine ʼohoana lelei, pea ʼe mahino ia ʼe lelei age anai tokotou maʼuli fakataumātuʼa. (1 Petelo 3:1-3) Tahi ʼaē meʼa maʼuhiga, ʼe kotou fakahā ki te ʼAtua takotou fakaʼapaʼapa ʼaē ki tana fakatuʼutuʼu ʼohoana, pea ʼe kotou fakafiafia anai te loto ʼo Sehova ʼaki takotou ʼu aga.—1 Petelo 2:19.
Neʼe maʼuliʼi e ʼihi te tokoni ʼaia: Ko Kim pea mo tona ʼohoana ʼe nā nonofo ʼi Kolea, pea kua taʼu 38 tanā kua ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei e Kim: “ ʼI ʼihi temi kua fiu toku ʼohoana ʼi te nofo mo au pea ʼe mole kei gū mai, kae mole au ʼiloʼi pē lā tona tupuʼaga. ʼE hagē ai kiā au ʼi te temi ʼaia ʼe mole kei ʼofa ia iā au. ʼI ʼihi temi neʼe au manatu fēnei: ‘He koʼē ʼe loto ia ke au lotomahino age kiā ia kae mole lotomahino mai ia kiā au?’ ”
Neʼe feala pē kiā Kim ke tuʼu tana sio ʼi te aga ʼaē ʼe mole lelei ʼo tona ʼohoana, ʼo fēia mo te ʼu faʼahi ʼaē neʼe mole ina fai. Kae neʼe mole ko te faʼahi ʼaia neʼe ina sioʼi. ʼE ʼui fēnei e Kim: “Neʼe mole au nofo mo toku lotomamahi. Neʼe mahino kiā au, ʼe lelei age haku maʼuli tokalelei mo toku hoa. Ki muli age, neʼe feala kiā māua tokolua ke mā fekātakiʼaki tomā ʼu vaivaiʼaga pea ke mā fepalalauʼaki ʼi te tokalelei.”—Sake 3:18.
4
LĀUGA:
“ ʼE mole fakalogo toku ʼohoana ki taku takitaki.”
TE PELESEPETO FAKATOHI-TAPU:
“[Ko] te pule ʼo te tagata fuli pē, ko Kilisito.”—1 KOLONITO 11:3.
Kapau ʼe fakatokagaʼi e he tagata ko tona ʼohoana ʼe mole fakalogo ki tana takitaki, pea ʼe lagi lelei ki te tagata ke ina vakavakaʼi muʼa ia ia totonu peʼe mulimuli lelei ki te takitaki ʼo tona Pule ko Sesu Kilisito. ʼE feala ke fakahā e he tagata ʼohoana tana fakalogo ʼaki tana muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu.
Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼU tagata ʼohoana, ke kotou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohagē ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kōkelekāsio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kōkelekāsio.” (Efesi 5:25) Ko Sesu neʼe mole “pule fakahau” ki tana ʼu tisipulo. (Maleko 10:42-44) Neʼe ina takitaki fakalelei tana ʼu tisipulo pea neʼe ina fakatonutonuʼi ia nātou mokā neʼe ʼaoga kiā nātou te faʼahi ʼaia. Kae neʼe mole aga fefeka ia ʼi he temi kiā nātou. Neʼe lotomahino kiā nātou pea neʼe mole ina fakamaʼua age he ʼu meʼa neʼe mole natou lavaʼi. (Mateo 11:29, 30; Maleko 6:30, 31; 14:37, 38) Neʼe ina fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou ʼi tana ʼu meʼa ʼa ia totonu.—Mateo 20:25-28.
ʼE ʼaoga ki te tagata ʼohoana ke ina fai te fehuʼi ʼaenī kiā ia totonu pē: ‘Ko toku ʼuhiga pule pea mo taku faʼahiga aga kiā nātou fafine, ʼe hagē koa ko tona faʼahiga fai ʼaē ʼi taku agaʼi fenua peʼe au mulimuli ki te ʼu tokoni pea mo te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu?’ Ohagē lā, koteā anai takotou manatu ki he fafine ʼe mole manatu tahi mo tona ʼohoana pea ʼe ina fakahā age ki ai tana manatu kae ʼe ina fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa? ʼI te Tohi-Tapu ʼe talanoa ai kiā Sala te ʼohoana ʼo Apalahamo, ʼe ko he fafine ʼohoana neʼe fakalogo ki tona ʼohoana. (1 Petelo 3:1, 6) Kae neʼe ina fakahā tana manatu ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaoga ai ke ina fai te faʼahi ʼaia, ʼi te ʼu temi neʼe mole fakatokagaʼi ai e Apalahamo te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko ki tona fāmili.—Senesi 16:5; 21:9-12.
ʼE ʼiloga mai ai, neʼe mole agakovi ia Apalahamo kiā Sala ke tupu ʼaki hana mataku ʼi te palalau age kiā ia. Neʼe mole aga fefeka ia. ʼO toe fēia, ko he tagata ʼohoana ʼe mulimuli lelei ki te tokoni ʼa te Tohi-Tapu, ʼe mole ina fakamatakuʼi anai tona ʼohoana, ʼo ina fakamaʼua age ʼi te temi fuli pē ki tona ʼohoana ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe loto kiai. ʼE ina maʼu gafua anai te fakaʼapaʼapa ʼo tona ʼohoana, ʼi tana fakahoko tona tuʼulaga pule ʼaki te loto manavaʼofa.
Neʼe maʼuliʼi e ʼihi te tokoni ʼaia: Ko James ʼe nofo ʼi Pilitānia pea kua taʼu valu tana kua ʼohoana, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mahino kiā au, ʼe mole tonu ke au toʼo he ʼu tonu maʼuhiga kae neʼe heʼeki au felōgoi muʼa mo toku ʼohoana. Neʼe au faiga aipē ke mole au manatu pē kiā au totonu. Kae neʼe au tokaga tāfito ke au fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼe loto kiai toku hoa ʼi taku ʼu meʼa ʼaʼaku totonu.”
Ko Georges ʼe nofo ʼi Amelika pea kua taʼu 59 tana kua ʼohoana, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe au faiga aipē ke au tokaga ki toku ʼohoana ohagē ko he tahi ʼe ʼatamai pea mo faʼafai, kae ke mole hagē kiā ia ʼe au fia māʼoluga age iā ia.”—Tāʼaga Lea 31:10.
5
LĀUGA:
“ ʼE fakaʼauʼauganoa ʼosi toku ʼohoana ki te fai ʼaē ʼo tona ʼu maʼua pule fāmili.”
TE PELESEPETO FAKATOHI-TAPU:
“Ko te fafine ʼaē ʼe poto moʼoni neʼe ina laga tona fale, kae ko ia ʼaē ʼe vale ʼe ina holoʼi ʼaki ʼona nima.”—TĀʼAGA LEA 14:1.
Kapau ʼe mole tokaga tokotou ʼohoana ʼo fai he ʼu tonu peʼe mole ina takitaki tokolua maʼuli fakataumātuʼa, pea ko faʼahi e tolu ʼe feala anai ke hoko. (1) ʼE feala ke kotou valokiʼi tuʼumaʼu tona ʼu vaivaiʼaga (2) peʼe feala ke kotou faʼao tona tuʼulaga pule fāmili (3) peʼe feala ke kotou vikiʼi fakamālotoloto tana ʼu faiga fuli moʼo fakahoko tona ʼu maʼua. Kapau ʼe kotou filifili te ʼuluaki manatu peʼe ko te lua manatu, ʼe kotou holoʼi anai tokotou loto fale ʼaki pē tokotou ʼu nima. Kae kā kotou filifili te tolu manatu, pea ʼe tokoni atu anai kiā koutou ke kotou lagalaga tokotou maʼuli fakataumātuʼa peʼe ke kotou fakalotomālohiʼi.
Tokolahi te hahaʼi tagata ʼe maʼuhiga age kiā nātou te fakaʼapaʼapa ʼi honatou ʼofainaʼi. Koia, kapau ʼu fafine ʼohoana ʼe kotou faiga ke sio tokotou ʼu ʼohoana ki takotou fakaʼapaʼapa ʼaē kiā nātou, ʼaki takotou fakahā age ʼaē kiā nātou ʼe lelei tanatou takitaki, pea ʼe mahino ia ʼe lelei age anai ia tanatou fakahoko ʼaē ʼo tonatou tuʼulaga pule fāmili. ʼE moʼoni, ʼe mole kotou manatu tahi tuʼumaʼu anai mo tokotou ʼohoana kiā meʼa fuli. Pea ʼe ʼaoga leva ʼi te ʼu temi ʼaia ke kolua felōgoi fakalelei ki te ʼu faʼahi ʼaia. (Tāʼaga Lea 18:13) Kae ʼaki te ʼu palalau ʼaē kā kotou fai peʼe ko te faʼahiga ʼaveʼave ʼaē ʼo tokotou leʼo, ʼe feala ai anai ke kotou lagalaga tokotou maʼuli fakataumātuʼa peʼe ke kotou maumauʼi. (Tāʼaga Lea 21:9; 27:15) Kotou fakahā takotou ʼu manatu ʼaki he aga fakaʼapaʼapa, pea ʼe lagi iku anai ki te meʼa ʼaē ʼe kotou loto kiai, ʼe kotou sio anai ki tokotou ʼohoana ʼe mole toe lotolotolua ʼi te fakahoko ʼo tona ʼu maʼua pule fāmili.
Neʼe maʼuliʼi e ʼihi te tokoni ʼaia: Ko Michele ʼe nofo ʼi Amelika pea kua taʼu 30 tana kua ʼohoana, neʼe ina ʼui fēnei: “Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko taku faʼē tokotahi ʼaē neʼe ina taupau au mo toku ʼu kiʼi tehina e toko lua he neʼe mole ʼi ai hona ʼohoana, koia neʼe liliu ai ko he fafine neʼe mālohi pea mo poto ʼi te takitaki ʼo tomatou maʼuli. Neʼe au faiga ke au hagē ko ia. Koia neʼe tonu ai ke au tokaga tuʼumaʼu ki taku fakalogo ʼaē ki toku ʼohoana. Ohagē lā, neʼe au fakamāmāhani ke au felōgoi muʼa mo toku ʼohoana mokā ʼe ʼi ai he ʼu tonu ke fai.”
Ko Rachel ʼe nofo ʼi Ositalalia pea kua taʼu 21 tana kua ʼohoana mo Mark, pea neʼe hagē pē tona maʼuli ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako ʼi tana lahilahi ake. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mole fakalogo pē lā taku faʼē ki taku tamai. ʼI te temi fuli pē neʼe tali gutu pea mole aga fakaʼapaʼapa. ʼI taku foʼofoʼou ʼohoana neʼe au fai fuli pē te ʼu aga ʼaia ʼo taku faʼē. Kae ʼaki te temi, neʼe mahino leva kiā au, te maʼuhiga ʼaē ke au maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼaē ʼo te aga fakaʼapaʼapa ki toku ʼohoana. ʼI te temi nei, ko au pea mo Mark kua lahi ʼaupitō age ia tomā maʼuli fiafia fakataumātuʼa.”
6
LĀUGA:
“Kua au fiu ʼi te ʼu aga fakafiu ʼaē ʼe fai tuʼumaʼu e toku ʼohoana.”
TE PELESEPETO FAKATOHI-TAPU:
“Kotou haga fekātakiʼaki pea mo kotou lotolelei ʼi te fefakamolemoleʼaki, mo kapau ʼe lotomamahi he tahi ʼi he meʼa ki he tahi age.”—KOLOSE 3:13.
ʼI te temi ʼaē neʼe kotou kamata fakatahi ai mo ia ʼaē kā ʼohoana mo koutou, neʼe lahi age pē takotou tokagaʼi ia tona ʼu kalitātē, kae tahitahiga ia takotou tokagaʼi ia tona ʼu vaivaiʼaga. ʼE feala koa ʼi te temi nei ke kotou toe fai fēia? ʼE mahino ia, ʼe lagi kotou ʼita tonu ki te aga ʼaē ʼe fai atu e tokotou hoa. Kae kotou fai te fehuʼi ʼaenī kiā kotou totonu pē: ‘Koteā koa ʼaē ʼe au fakatokagaʼi tāfito ʼi toku ʼohoana: te ʼu faʼahi ʼaē ʼe lelei peʼe ko ʼaē ʼe kovi?’
Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te lea fakatātā mālohi moʼo fakahā te ʼaoga ʼaē kiā tātou ke mole tou tokagaʼi fau te ʼu vaivaiʼaga ʼo ʼihi. Neʼe ina fai te fehuʼi ʼaenī: “He koʼē ia ʼe ke sioʼi koe te mouku ʼaē ʼe ʼi te mata ʼo tou tehina, kā mole ke tokaga koe ki te lalago ʼaē ʼe ʼi tou mata ʼo koe?” (Mateo 7:3) Ko te mouku ʼe lagi ko he kihiʼi fuluʼi vao. Kae ko te lalago, ʼe ko he toe potu ʼakau mālohi neʼe fakaʼaogaʼi ke hili kiai te ʼato ʼo he fale. Koteā te ako ʼe hā mai ai? “Toʼo muʼa te lalago [ʼaē] ʼi tou mata, pea hoki ke sio lelei ai leva ke ke toʼo ia te mouku mai te mata ʼo tou tehina.”—Mateo 7:5.
Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te fakatokaga mālohi moʼo kamata ʼaki te lea fakatātā ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Tuku takotou fakamāu, koteʼuhi ke ʼaua naʼa fakamāuʼi koutou; heʼe fakamāuʼi anai koutou ʼaki te fakamāu ʼaē ʼe kotou fakamāuʼi ʼaki.” (Mateo 7:1, 2) Kapau ʼe kotou hagē ko te ʼAtua ʼaē ʼe mole gata pē tana sio ʼi tokotou ʼu vaivaiʼaga, ʼaē ʼe fakatā ʼaki te mouku ʼaē ʼi tokotou mata, pea ʼe lagi lelei age kiā koutou ke mole gata pē takotou sio ʼi te ʼu vaivaiʼaga ʼaē ʼo tokotou ʼohoana.—Mateo 6:14, 15.
Neʼe maʼuliʼi e ʼihi te tokoni ʼaia: Ko Jenny ʼaē ʼe nofo ʼi Pilitānia pea kua taʼu 9 nei tana kua ʼohoana mo Simon, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE au fakatokagaʼi ko te faʼahi ʼaē ʼe mā tautau fihi ai mo toku ʼohoana, ʼe ko tana mole fai he ʼu fakatuʼutuʼu fakatomuʼa ʼi tomā maʼuli, kae ko tana hoki ʼoho ʼaē ʼo fai he meʼa kae kua nounou te temi. Ko te meʼa ʼaē ʼe faikehe, heʼe ʼi tamā kei fakatahi, neʼe au leleiʼia pē tana aga ʼaia. Kae kua mahino leva kiā au ʼi te temi nei ʼe ʼi ai pē foki mo toku ʼu vaivaiʼaga, ohagē lā ko taku fia tokaga fau ʼaē kiā meʼa fuli pē. Koia, ko au pea mo Simon neʼe mā fakamāmāhani ke ʼaua naʼa mā fesiosioʼaki.”
Ko Curt ʼaē ʼe ʼohoana mo Michele neʼe kua tou talanoa pē ki ai ki muʼa atu, neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe kita tokagaʼi fau te ʼu faʼahi ʼaē ʼe mole kita leleiʼia ʼi tokita ʼohoana, pea ʼe liliu anai tona ʼu vaivaiʼaga ohagē ko he faʼahi ʼe mamafa fau kiā kita. ʼE au leleiʼia age haku tokagaʼi tāfito te ʼu kalitātē ʼaē neʼe tupu ai taku manako ʼaē kiā Michele.”
Te ʼu Puleʼaki ʼAē Ke Fua Manūʼia Ai Te Nofo ʼOhoana
ʼE fakahā lelei e te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī neʼe tou vakaʼi, ʼe feala pē ke hoko he ʼu fihifihia ʼi te nofo ʼohoana, kae ʼe toe feala pē foki hona fakatokatoka. Koteā te ʼu puleʼaki ʼaē ʼe feala ai ke fua manūʼia te nofo ʼohoana? Ke kita fakatuputupu tokita ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo kita maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼi te Folafola, te Tohi-Tapu.
Ko Alex pea mo Itohan, ʼe nā nonofo ʼi Niselia pea kua taʼu 20 tupu tanā kua ʼohoana, neʼe mahino kiā nāua te ʼu puleʼaki ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e Alex: “Neʼe mahino kiā au ʼe feala pē ke fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo he taumātuʼa, mo kapau ʼe nā maʼuliʼi te ʼu tokoni Fakatohi-tapu.” Neʼe ʼui fēnei e tona ʼohoana: “Neʼe mahino kiā māua te maʼuhiga ʼaē ʼo te faikole fakatahi tuʼumaʼu pea mo te maʼuliʼi ʼo te ʼu tokoni Fakatohi-tapu, pea ke mā feʼofaʼofani pea mo fekātakiʼaki. ʼI te temi nei ʼe kei ʼi aipē tomā ʼu kiʼi fihifihia, kae mole kei tautau leva mo tamā foʼofoʼou ʼohoana.”
ʼE kotou fia maʼu koa he tahi age ʼu fakamahino, peʼe feafeaʼi ʼo he ʼaoga atu ki tokotou fāmili ia te ʼu tokoni ʼaē ʼi te Tohi-Tapu? Kapau ʼe kotou loto kiai, kotou kole age ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke kotou felōgoi mo nātou ki te kāpite 14 ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?b
[ʼU nota]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
b Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Paki ʼo te pasina 4]
ʼE ʼi ai koa hokolua temi ke kolua fai palalau ai?
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE au faiga koa ke lahi age taku foaki ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe au loto kiai?
[Paki ʼo te pasina 6]
ʼE au fakatuʼutuʼu koa ke au fakatokatoka te ʼu kē ʼaē ʼi tomā maʼuli fakataumātuʼa?
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE au tokagaʼi koa te manatu ʼo toku ʼohoana ʼi muʼa ʼo haku fai ia he ʼu tonu?
[Paki ʼo te pasina 9]
ʼE au tokagaʼi tāfito koa te ʼu kalitātē ʼo toku ʼohoana?