ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo ʼUluaki Fakamatala
NEʼE kua hili taʼu e 77 talu mai te temi ʼaē neʼe liliu ai te kau Iselaele ki tonatou fenua, ʼi tanatou ʼosi ʼaunofo ʼi Papiloni. Neʼe kua taʼu 55 te tuʼu ʼo te fale lotu ʼaē neʼe toe laga e te Kovana ko Solopapele. Neʼe toe liliu tāfito te kau Sutea ki Selusalemi ke feala hanatou toe fakatuʼu te tauhi moʼoni. Kae neʼe mole faʼafai te hahaʼi ʼi te tauhi kiā Sehova. Neʼe ʼaoga ʼaupito he fakaloto mālohi, pea ʼe ko te faʼahi ʼaia ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu iā ʼUluaki Fakamatala.
Ko te tohi ʼo ʼUluaki Fakamatala ʼe tuʼu ai te ʼu hisitolia ʼo te ʼu taʼu e 40, ʼo kamata mai te taʼu ʼaē neʼe mate ai te Hau ko Saulo ʼo aʼu ki te taʼu ʼaē neʼe mate ai te Hau ko Tavite, kae mole kau ai te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu higoa ʼo te ʼu hōloga faka famili. ʼE ʼui ʼe ko te pelepitelo ko Esitalasi ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼaia ʼi te taʼu 460 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE tou fia vakavakaʼi te tohi ʼo ʼUluaki Fakamatala heʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te tauhi ʼaē neʼe fai ʼi te fale lotu pea mo tou maʼu ai te tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te hōloga ʼo te Mesia. ʼE kau te tohi ʼaia ki te Folafola ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, koia ko te logo ʼaē ʼe tou maʼu ai ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatatou tui pea mo fakatuputupu tatatou mahino ki te Tohi-Tapu.—Hepeleo 4:12.
KO HE FAKAMATALA MAʼUHIGA ʼO TE ʼU HIGOA
Ko te tohi hāko ʼaē neʼe fai e Esitalasi neʼe ʼaoga ʼuhi ko faʼahi e tolu: moʼo ʼiloʼi papau peʼe ko ai te ʼu tagata ʼaē neʼe kau ʼi te hōloga faka pelepitelo, moʼo tokoni ke ʼiloʼi te ʼu tofiʼa ʼo te ʼu telepi, pea moʼo taupau te tohi hōloga ʼaē neʼe tonu ke tupu mai ai te Mesia. Ko te tohi ʼaia ʼo te ʼu hōloga ʼe ina fakamatala ia te hisitolia ʼa te kau Sutea ʼo kamata mai te ʼuluaki tagata. Ko taʼiake e Hogofulu mai iā Atama ʼo aʼu kiā Noe, pea mo te tahi taʼiake e hogofulu ʼo aʼu kiā Apalahamo. ʼI tana ʼosi fakahā ia te ʼu higoa ʼo te ʼu foha ʼo Isimaele, mo te ʼu foha ʼo Apalahamo ʼaē neʼe ina maʼu mo te fafine ko Ketula, pea mo te ʼu foha ʼo Esau, ʼe talanoa ai leva te tohi ʼaia ki te hōloga ʼo te ʼu foha e toko 12 ʼo Iselaele.—1 Fakamatala 2:1.
ʼE talanoa tāfito ia Esitalasi ʼo ʼuhiga mo te hōloga ʼo Suta, heʼe ko te hōloga faka hau ʼaia ʼo te Hau ko Tavite. Ko taʼiake e 14 mai iā Apalahamo ʼo aʼu kiā Tavite, pea ko te tahi taʼiake e 14 ʼo aʼu ki te faka ʼaunofo ʼa te kau Iselaele ʼi Papiloni. (1 Fakamatala 1:27, 34; 2:1-15; 3:1-17; Mateo 1:17) Pea neʼe tohi e Esitalasi te hōloga ʼo te ʼu telepi ʼaē neʼe nonofo ʼi te potu esite ʼo Solotane, pea hoa kiai te tohi hāko ʼo te ʼu foha ʼo Levi. (1 Fakamatala 5:1-24; 6:1) Pea neʼe ina fakamatala fakanounou ia te tahi ʼu telepi ʼaē neʼe nonofo ʼi te potu uesite ʼo te Vaitafe ʼo Solotane pea mo te hōloga kātoa ʼo Pesamino. (1 Fakamatala 8:1) Neʼe ina tohi mo te ʼu higoa ʼo te ʼu ʼuluaki Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Selusalemi ʼi tanatou toe liliu mai ki tonatou fenua ʼi tanatou ʼosi ʼaunofo ʼi Papiloni.—1 Fakamatala 9:1-16.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:18—Neʼe ko ai te tāmai ʼa Sela—neʼe ko Kainane peʼe ko Alapasate? (Luka 3:35, 36, MN ) Neʼe ko Alapasate te tāmai ʼa Sela. (Senesi 10:24; 11:12) Ko te higoa “Kainane” iā Luka 3:36, ʼe lagi haʼu mai te kupu totonu ʼaē ko “te kau Kalitia.” Kapau koia, pea neʼe tohi fēnei ʼi te faka Hepeleo: “Foha ʼo te tagata Kalitia ko Alapasate.” Peʼe feala ke faka ʼuhiga te ʼu higoa ʼaē ko Kainane pea mo Alapasate ki he tagata pe e tahi. ʼE mole tonu ke galo kiā tatou ko te kupuʼi palalau “foha ʼo Kainane” ʼe mole tuʼu ia ʼi ʼihi ʼu ʼuluaki tohi ʼaē neʼe tohi nima.—Luka 3:36, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.
2:15—Ko Tavite neʼe ko te fitu foha koa ʼo Sese? Kailoa. Neʼe ko te valu foha ʼo Sese, pea neʼe ko Tavite te muli. (1 Samuele 16:10, 11; 17:12) ʼE mahino ia neʼe kua mate te tahi foha ʼo Sese kae neʼe mole hana fānau. Neʼe mole tohi e Esitalasi te higoa ʼo te foha ʼaia he neʼe mole faʼa maʼuhiga ki te tohi hāko.
3:17—He koʼe ʼe ʼui iā Luka 3:27 ko Salatiele te foha ʼo Sekonia ʼe ko te foha ia ʼo Neli? Ko Sekonia neʼe ko te tāmai ʼo Salatiele. Kae neʼe lagi foaki e Neli tona ʼofafine ke ʼohoana mo Salatiele. Neʼe ʼui e Luka ko te ʼohoana ʼo te ʼofafine ʼo Neli ʼe ko tona foha, ohage pe ko tana ʼui ʼo ʼuhiga mo Sosefo, ʼe ko te foha ʼo Elia, te tāmai ʼa Malia.—Luka 3:23.
3:17-19—Neʼe koteā te pikipikiga ʼo Solopapele, mo Petaia, pea mo Salatiele? Ko Solopapele neʼe ko te foha ʼo Petaia, ʼaē neʼe tautēhina mo Salatiele. Kae ʼe tau fakahigoaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia Solopapele ʼe ko te foha ʼo Salatiele. (Mateo 1:12; Luka 3:27) Neʼe lagi fakahigoaʼi feiā he neʼe mate ia Petaia pea ko Salatiele ʼaē neʼe ina pusiaki ia Solopapele. Peʼe lagi neʼe mate ia Salatiele kae neʼe mole hana fānau, pea ʼohoanaʼi e Petaia te ʼohoana ʼo tona tēhina, pea neʼe ko Solopapele tanā ʼuluaki tamasiʼi.—Teutalonome 25:5-10.
5:1, 2—Neʼe koteā tona faka ʼuhiga kiā Sosefo tana maʼu te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu? Ko tona faka ʼuhiga ʼaē neʼe maʼu e Sosefo te vahe lua ʼi te tofiʼa ʼo tona Tāmai. (Teutalonome 21:17) Neʼe liliu ai ko te tāmai ʼo te ʼu telepi e lua—ia Efalaime pea mo Manase. Ko te tahi ʼu foha ʼo Iselaele neʼe nātou liliu ko te ʼu tāmai ʼe takitahi mo tona telepi.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:1–9:44. Ko te ʼu hōloga ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe māʼuʼuli moʼoni ʼe nātou fakamoʼoni ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼe fakatafito ki he ʼu meʼa neʼe hoko moʼoni, kae mole ko he ʼu fagana.
4:9, 10. Neʼe tali e Sehova te faikole fakamalotoloto ʼa Sapese ke fakalahi tona telituale ʼi te tokalelei, ke feala hona nofoʼi e he ʼu hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼe tokolahi age. ʼI tatatou faʼafai ʼi te gāue ʼaē ko te fai ʼo he ʼu tisipulo, ʼe toe ʼaoga mo tatou ke tou fai he ʼu kole fakamalotoloto ke tuputupu te kau atolasio ʼa te ʼAtua.
5:10, 18-22. ʼI te temi ʼo te Hau ko Saulo, neʼe mālo te ʼu telepi ʼo te potu esite ʼo Solotane ʼi te kau Akelite, logola neʼe nātou kaugamālie age. Neʼe tupu he ko te ʼu tagata mālolohi ʼo te ʼu telepi ʼaia neʼe nātou falala kiā Sehova pea mo nātou kole ke lagolago age kiā nātou. Tou falala kātoa kiā Sehova ʼi te tau fakalaumālie ʼaē ʼe tou fakafeagai ai ki te ʼu fili ʼaē ʼe fakaofoofo.—Efeso 6:10-17.
9:26, 27. Ko te kau Levite ʼaē neʼe nātou leʼoleʼo te ʼu matapā neʼe foaki age kiā nātou te gāue maʼuhiga. Neʼe foaki age kiā nātou te kalavi ʼo te hūʼaga ki te ʼu potu tapu ʼo te fale lotu. Neʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe feala ke nātou falala ki ai moʼo avahi ʼo te ʼu matapā ʼi te ʼaho fuli pe. Neʼe foaki mai te maʼua ʼaē ke tou palalau ki te hahaʼi fuli pe ʼi totatou telituale pea mo tokoni kiā nātou ke nātou atolasio kiā Sehova. ʼE mole tonu koa ke tou agatonu pea ke tau mo tatou ia te falala, ohage ko te kau Levite ʼaē neʼe nātou leʼoleʼo te ʼu matapā?
ʼE PULE TAVITE ʼI TONA ʼUHIGA HAU
ʼE kamata te fakamatala ʼaki te mate ʼa te Hau ko Saulo pea mo tona ʼu foha e toko tolu ʼi tanatou tauʼi te kau Filisitini ʼi te Moʼuga ʼo Kilipoa. Ko Tavite, te foha ʼo Sese, neʼe fakanofo hau ki te telepi ʼo Suta. Mole tuai pea neʼe ina puleʼi mo Selusalemi. Ko te ʼu tagata tau ʼo te ʼu telepi fuli neʼe ʼōmai ki Hepelone pea mo nātou fakanofo hau ia ia ki Iselaele kātoa. (1 Fakamatala 1:1-3 Hili ʼaia neʼe ina ʼohofi ia Selusalemi. Ki muli age, neʼe ʼaumai e te kau Iselaele ia te aleka ʼo te fuakava ki Selusalemi “ ʼaki he ʼu kalaga fakafiafia pea mo fakatatagi te puhi tala pea mo . . . tā mālohi te ʼu meʼa mahōlō filo pea mo te ʼu alepa.”—1 Fakamatala 15:28.
Neʼe fakahā e Tavite ʼe ina fia laga he ʼapi maʼa te ʼAtua moʼoni. Neʼe tuku e Sehova te pilivilesio ʼaia kiā Salomone, kae ina fai he fuakava mo Tavite ʼo ʼuhiga mo he Puleʼaga. ʼI te laga tau ʼa Tavite ki te ʼu fili ʼo Iselaele, neʼe faka fealagia e Sehova ke mālo ʼi te ʼu tau fuli ʼaia. Neʼe mamate te toko 70 000 hahaʼi ʼuhi he neʼe lau e Tavite te hahaʼi kae neʼe mole fakatotonu age ke ina fai te faʼahi ʼaia. ʼI tana ʼosi maʼu te ʼu fakatotonu mai te ʼāselo moʼo laga he ʼaletale maʼa Sehova, neʼe totogi e Tavite te kele ʼa te tagata Sepusite ko Olenane. Neʼe “lahi te ʼu meʼa neʼe teuteuʼi e Tavite” moʼo fakatuʼu ʼi te kele ʼaia he ʼapi “matalelei ʼaupito” maʼa Sehova. (1 Fakamatala 22:5) Neʼe fakatuʼutuʼu e Tavite te gāue ʼa te kau Levite, pea ʼe mole he tahi age tohi ʼi te tohi ʼaenī ʼo te Tohi-Tapu ʼe fakamatala lelei ai te ʼu gāue ʼaia. Neʼe lahi ʼaupito te ʼu meʼa ʼofa ʼaē neʼe fai e te hau pea mo te hahaʼi maʼa te fale lotu. Hili tana ʼafio ia taʼu e 40, ko Tavite neʼe mate “fiafia ʼi tona ʼu ʼaho, neʼe lahi tona ʼu koloā pea mo tona kolōlia; pea ko Salomone tona foha neʼe ina kamata toʼo tona tuʼulaga hau.”—1 Fakamatala 29:28.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
11:11—He koʼe ʼe tohi neʼe matehi te toko 300 kae mole ko te toko 800 ohage ko tona tuʼu iā 2 Samuele 23:8? Ko te pule ʼo te ʼu tagata toʼa e toko tolu ʼa Tavite neʼe ko Sasopeame, peʼe ko Sosepe-pasepete. Ko te tahi ʼu tagata mālolohi e lua neʼe ko Eleasale pea mo Sama. (2 Samuele 23:8-11) ʼE kehekehe te ʼu fakamatala ʼaia e lua heʼe lagi talanoa ki he tahi age ʼu gāue neʼe fakahoko e te tagata ʼaia.
11:20, 21—Neʼe koteā te tuʼulaga ʼo Apisai ʼi te ʼu tagata toʼa tāfito e toko tolu ʼa Tavite? Neʼe mole kau ia Apisai ʼi te ʼu tagata toʼa e toko tolu ʼaē neʼe nātou gāue maʼa Tavite. Kae ohage ko tona ʼui iā 2 Samuele 23:18, 19, neʼe ina takitaki te toko 30 tagata tau pea neʼe mālohi age ia ia nātou fuli. Neʼe toʼa ia Apisai ohage ko te ʼu tagata toʼa tāfito e tolu ʼaia, he neʼe ina fakahoko te gāue mālohi ohage ko Sasopeme.
12:8—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē neʼe hage te ʼu fofoga ʼo te ʼu tagata tau Katite ko “te ʼu fofoga ʼo te ʼu laione”? Ko te ʼu tagata toʼa ʼaia neʼe nātou fakatahi mo Tavite ʼi te toafa. Neʼe hage tonatou ʼu fofoga ko he ʼu laione, he neʼe nātou lauʼulu loloa.
13:5—Koteā “te vaitafe ʼo Esipito”? Neʼe manatu e ʼihi neʼe lagi ko he tahi koga ʼo te Vaitafe ʼo te Nile. Kae ʼe mahino mai neʼe ko “te Liuʼa [loa] ʼi Esipito”—ʼaē neʼe ko te tuʼakoi ʼaia ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau ʼi te potu saute uesite.—Faka au 34:2, 5; Senesi 15:18.
16:30—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “koutou mamahi kovi” ʼuhi ko Sehova? Ko te kupu “mamahi” ʼe fakaʼaogaʼi ʼi henī ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, moʼo fakahā te manavasiʼi pea mo te fakaʼapaʼapa lahi ʼaē ʼe tonu ke fai kiā Sehova.
16:1, 37-40; 21:29, 30; 22:19—Koteā te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te tauhi neʼe kei fai pe ʼi Iselaele ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaumai ai te Aleka ki Selusalemi ʼo aʼu ki te laga ʼo te fale lotu? ʼI te temi ʼaē neʼe ʼave ai e Tavite te Aleka ki Selusalemi pea mo ina tuku ʼi te falelā ʼaē neʼe ina faʼu, neʼe kua lauʼi taʼu te mole tuku ʼa te Aleka ʼi te tapenakulo. ʼI tona ʼosi ʼave ʼaia, neʼe tuku te Aleka ʼi te falelā ʼi Selusalemi. Neʼe tuʼu te tapenakulo ʼi Kipeone, ʼaē neʼe fai ai te ʼu sākilifisio e te Pelepitelo Lahi ko Satoke pea mo tona ʼu tēhina, ohage ko tona fakatotonu ʼi te Lao. Neʼe hoko atu te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te laga ʼo te fale lotu ʼi Selusalemi. ʼI te ʼosi laga ʼo te fale lotu, neʼe ʼaumai te tapenakulo mai Kipeone ki Selusalemi, pea neʼe tuku te Aleka ʼi te Potu Taputapu ʼAupito ʼo te fale lotu.—1 Hau 8:4, 6.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
13:11. ʼE mole tonu ke tou ʼiʼita pea mo tukugakoviʼi ia Sehova mokā mole iku tatatou ʼu faiga, kae ʼe tonu ke tou vakavakaʼi totatou ʼaluʼaga pea mo faiga ke tou mahino pe koteā ʼaē neʼe mole hoko ai tatatou ʼu faiga. ʼE mahino papau ia neʼe ko te faʼahi ʼaia neʼe fai e Tavite. Neʼe ina tāʼofi te ako mai tana ʼu hala, pea ki muli age neʼe iku lelei tana ʼaumai te Aleka ki Selusalemi he neʼe mulimuli ki tona faʼahiga fai ʼaē neʼe fakatotonu ʼi te Lao.a
14:10, 13-16; 22:17-19. ʼE tonu ke tou fakaōvi tuʼumaʼu kiā Sehova ʼi te faikole pea mo kumi tana takitaki ʼi muʼa ʼo hatatou fai he tonu ʼe fua kovi anai ki totatou maʼuli fakalaumālie.
16:23-29. ʼE tonu ke tou fakamuʼamuʼa ʼi totatou maʼuli ia te tauhi ʼaē kiā Sehova.
18:3. Ko Sehova ʼe ina Fakahoko tana ʼu fakapapau. ʼAki ia Tavite, neʼe ina fakahoko tana fakapapau ʼaē ke ina foaki ki te hāko ʼo Apalahamo te kele kātoa ʼo Kanaane, “mai te vaitafe ʼo Esipito ʼo aʼu ki te vaitafe lahi, te vaitafe ʼo Eufalate.”—Senesi 15:18; 1 Fakamatala 13:5.
21:13-15. Neʼe fakatotonu e Sehova ki te ʼāselo ke ina fakagata te malaʼia he neʼe manavaʼofa ki te ʼu mamahi ʼaē neʼe hoko ki Tana hahaʼi. Ei “ ʼe lahi ʼaupito tona ʼu manavaʼofa.”b
22:5, 9; 29:3-5, 14-16. Logola neʼe mole fakatotonu age kiā Tavite ke ina laga te fale lotu ʼa Sehova, kae neʼe ina fakahā te loto fia foaki. Koteā tona tupuʼaga? He neʼe mahino kiā ia ko meʼa fuli ʼaē neʼe ina maʼu neʼe tupu ko te lotoʼofa ʼo Sehova. ʼE tonu mo tatou ke tou maʼu te taʼi loto fakafetaʼi ʼaia ke feala hatatou loto fia foaki.
24:7-18. Ko te ʼu kalasi pelepitelo e toko 24 ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Tavite, neʼe kei nātou gāue ʼi te temi ʼaē neʼe hā ai te ʼāselo ʼa Sehova kiā Sakalia, te tāmai ʼa Soane Patita, pea mo ina fakahā age ʼe fuafatuʼi anai ia Soane e Elisapeta. ʼI tana kau ʼaē ki “te kalasi ʼo Apisa,” neʼe ko te temi ʼo Sakalia ke ina fakahoko tana selevisi ʼi te fale lotu. (Luka 1:5, 8, 9 , MN ) Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni ʼe talanoa ki ni ʼu hahaʼi neʼe māʼuʼuli moʼoni kae ʼe mole ko he ʼu fagana. ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼe tou maʼu mo kapau ʼe tou lagolago agatonu ki “te tagata kaugana agatonu mo poto,” ʼo ʼuhiga mo tana fakatuʼutuʼu lelei ʼo te tauhi ʼaē kiā Sehova ia ʼaho nei.—Mateo 24:45.
Tou Tauhi Kiā Sehova “[ʼAki] He Nefesi ʼe Fiafia”
Ko te tohi ʼo ʼUluaki Fakamatala ʼe mole talanoa pe ki te ʼu hōloga. ʼE toe fakamatala ai te ʼaumai e Tavite ia te aleka ʼo te fuakava ki Selusalemi, mo te ʼu tau lalahi ʼaē neʼe mālo ai, mo te ʼu meʼa neʼe ina teuteuʼi moʼo laga te fale lotu, pea mo tana fakatuʼutuʼu ia te ʼu kalasi pelepitelo Levitike. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakamatala e Esitalasi ʼi te tohi ʼo ʼUluaki Fakamatala neʼe fua lelei ki te kau Iselaele, he neʼe tokoni kiā nātou ke toe mālohi tanatou faʼafai moʼo fai te tauhi ʼaē kiā Sehova ʼi te fale lotu.
ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaē neʼe tuku mai e Tavite ʼi tana faka maʼuhigaʼi te tauhi ʼaē kiā Sehova ʼi tona maʼuli! Neʼe mole kumi e Tavite he ʼu pilivilesio makehe, kae neʼe ina kumi ke ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE fakaloto mālohiʼi tatou ke tou maʼuliʼi tana fai tokoni mai ʼaē ke tou tauhi kiā Sehova “ ʼaki he loto kātoa pea mo he nefesi fiafia.”—1 Fakamatala 28:9.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu ako ʼo ʼuhiga mo te faiga ʼaē ʼa Tavite ke ina ʼaumai te Aleka ki Selusalemi, koutou vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 2005, ʼi te pasina 16 ki te 19.
b Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu ako ʼo ʼuhiga mo te lau ʼaē ʼa Tavite ia te hahaʼi kae neʼe mole fakatotonu age e Sehova, koutou vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 2005, ʼi te pasina 16 ki te 19.
[Paki ʼo te pasina 8-11]
(Vakaʼi te nusipepa)
4026 ʼi muʼa ʼo totatou temi Atama Te ʼu Taʼiake mai iā Atama
ʼo aʼu kiā Noe (ko taʼu e 1 056)
Ko taʼu e 130 ⇩
Seti
105 ⇩
Enosi
90 ⇩
Kainane
70 ⇩
Mahalaleele
65 ⇩
Salete
162 ⇩
Enoke
65 ⇩
Metusela
187 ⇩
Lameke
182 ⇩
2970 ʼi muʼa ʼo totatou temi Noe 2970 ʼI MUʼA ʼO TOTATOU
TEMI NEʼE TUPU IA NOE
Te ʼu Taʼiake mai iā Noe ʼo aʼu
Ko taʼu e 502 kiā Apalahamo (ko taʼu e 952)
Semi
TE TULIVIO 2370 ʼi muʼa
ʼo totatou temi
100 ⇩
Alapasate
35 ⇩
Sela
30 ⇩
Epele
34 ⇩
Peleki
30 ⇩
Leu
32 ⇩
Seluki
30 ⇩
Naole
29 ⇩
Tela
130 ⇩
2018 ʼi muʼa ʼo totatou temi Apalahamo 2018 ʼI MUʼA ʼO
TOTATOU TEMI NEʼE TUPU
IA APALAHAMO
Mai iā Apalahamo ʼo aʼu
kiā Tavite:
Taʼu e 100 ʼe ko taʼiake e 14
(ko taʼu e 911)
Isaake
60 ⇩
Sakopo
ʼI te teitei taʼu 88 ⇩
Suta
⇩
Pelesi
⇩
Eselone
⇩
Lame
⇩
Aminatape
⇩
Naasone
⇩
Salemone
⇩
Poase
⇩
Opete
⇩
Sese
⇩
1107 ʼI MUʼA ʼO TOTATOU TEMI NEʼE TUPU IA TAVITE