Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 15/5 p. 9-14
  • Ka Haʼu Anai Ia Sesu ʼi Te Kolōlia ʼo Te Puleʼaga

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ka Haʼu Anai Ia Sesu ʼi Te Kolōlia ʼo Te Puleʼaga
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Fakaloto Mālohiʼi Tatatou Tui
  • Ko Te ʼu Kaumeʼa ʼo Sesu ʼAē Neʼe Faka Kolōliaʼi
  • Ko Te ʼu Fakamoʼoni ʼe Tatau Mo Moisese Pea Mo Elia
  • Ko Te ʼu Tēhina ʼo Sesu ʼe Nātou ’Ōmai ʼi Te Kolōlia
  • Neʼe Ha Ia Kilisito ʼi Tona Kololia
    Ko Sesu Te Ala, Mo Te Moʼoni Pea Mo Te Maʼuli
  • ʼE Koutou Agatonu Anai Koa Ohage Ko Elia?
    Te Tule Leʼo—1997
  • Ko Te Hā ʼo Te Kolōlia ʼo Kilisito ʼi Tona Puleʼaga
    Te Tagata ʼAē ʼe Lahi Tokotahi ʼo Te ʼu Temi Fuli
  • Kua Hoko Ia Te ʼu Fakamelomelo ʼo ʼUhiga Mo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2005
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 15/5 p. 9-14

Ka Haʼu Anai Ia Sesu ʼi Te Kolōlia ʼo Te Puleʼaga

“Ko ʼihi ia nātou ʼaenī ʼe tutuʼu ʼi henī . . . ʼe mole nātou tomuʼa mamate anai ka heʼeki nātou mamata muʼa ki te Foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi tona puleʼaga.”​—Mateo 16:28.

1, 2. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi pe ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 32 ʼo totatou temi, pea neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo te meʼa ʼaia neʼe hoko?

ʼI TE hili pe ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 32 ʼo totatou temi, neʼe sio te ʼu ʼapositolo e toko tolu ʼa Sesu Kilisito ki te meʼa ʼe mole feala ke nātou galoʼi. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe tohi ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua, “neʼe toʼo e Sesu ia Petelo, pea mo Sake, pea mo Soane tona tēhina, pea ina ʼave ia nātou ki te moʼuga māʼoluga, ia nātou pe ʼaia. Pea neʼe liliu ia ʼo fetogi ʼi ʼonatou muʼa.”​—Mateo 17:​1, 2.

2 Ko te fetogi ʼaia neʼe hoko ʼi he temi maʼuhiga. Neʼe kua kamata ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo ʼe tonu ke mamahi pea mo mate ʼi Selusalemi, kae neʼe faigataʼa tanatou mahino ki tana ʼu palalau. (Mateo 16:21-​23) Ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe sio kiai te ʼu ʼapositolo e toko tolu ʼa Sesu, neʼe ina fakaloto mālohiʼi tanatou tui, moʼo teuteuʼi ʼo nātou ki tona mate pea mo te ʼu taʼu ʼaē ka faigataʼa ai tanatou gāue pea mo te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ka hoko anai ki te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼE lava koa ke tou maʼu he ako mai te meʼa ʼaia ʼaē neʼe nātou sisio kiai? Ei, koteʼuhi ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakatātā ʼe hoko moʼoni ʼi totatou temi.

3, 4. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ia ʼaho e ono ʼi muʼa ʼo tana fetogi? (b) Koutou fakamatala te meʼa ʼaē neʼe hoko lolotoga te fetogi.

3 Ia ʼaho e ono ʼi muʼa ʼo tona fetogi, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Ko te Foha ʼo te tagata ʼe tōfiga ke haʼu ʼi te kolōlia ʼo tana Tāmai, mo tana kau ʼaselo, pea ʼe ina totogi anai ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli pe ki tana aga.” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe hoko anai ʼi “te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” Neʼe toe ʼui age e Sesu: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou, ko ʼihi ia nātou ʼaenī ʼe tutuʼu ʼi henī, ʼe mole nātou tomuʼa mamate anai ka heʼeki nātou mamata muʼa ki te Foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi tona puleʼaga.” (Mateo 16:27, 28; 24:3; 25:31-​34, 41; Taniela 12:4) Ko te fetogi ʼaia neʼe ko he fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaia.

4 Koteā te meʼa ʼaē neʼe sio tonu kiai te ʼu ʼapositolo ʼaia e toko tolu? ʼE fakamatala e Luka te meʼa ʼaē neʼe hoko: “Lolotoga [te] faikole [ʼa Sesu], neʼe liliu ʼo kehe te agaaga ʼo tona fofoga pea ko tona ʼu mutuʼi meʼa neʼe liliu ʼo gigila ʼaupito. Pea koʼeni! ko tagata e toko lua ʼe fai palalau mo ia, neʼe ko Moisese pea mo Elia. Neʼe hā mai ia nāua ʼi te kolōlia pea neʼe nā palalau ki te ʼaho ʼaē ʼe mavae ai, ʼaē ʼe ʼamanaki ke ina fakahoko ʼi Selusalemi.” Pea, “neʼe tupu te ʼao ʼo ina ʼūgaki ia [te kau ʼapositolo]. Pea ʼi tanatou hū ki te ʼao, neʼe nātou matataku. Pea neʼe haʼu te leʼo mai te ʼao, ʼo ina ʼui fēnei: ‘Ko ia nei ʼe ko toku ʼAlo, ia ia ʼaē neʼe fili. Ke koutou fakalogo kia te ia.’ ”​—Luka 9:​29-​31, 34, 35.

ʼE Fakaloto Mālohiʼi Tatatou Tui

5. Neʼe malave feafeaʼi te fetogi ʼaia ki te ʼapositolo ko Petelo?

5 Neʼe kua ʼiloʼi e te ʼapositolo ko Petelo ko Sesu ʼe ko “Kilisito, te ʼAlo ʼo te ʼAtua maʼuli.” (Mateo 16:16) Ko te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova mai te lagi, neʼe fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia, pea ko te fetogi ʼa Sesu, neʼe ina fakakikite te haʼu ʼa Kilisito ʼaki te mālohi pea mo te kolōlia ʼo te Puleʼaga, moʼo fakamāuʼi ʼo te malamanei. Hili kiai taʼu e 30 tupu ʼo te fetogi ʼaia, neʼe tohi fēnei e Petelo: “Neʼe mole ko te mulimuli ʼaē ki he ʼu fagana neʼe fakakaukauʼi lelei, ʼaē neʼe mātou fakahā atu ai te mālohi pea mo te ʼi henī ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, kae ʼuhi ko tamatou sio mata ki tona kolōlia. He neʼe ina maʼu te faka maʼuhiga pea mo te kolōlia mai te ʼAtua te Tāmai, ʼi te temi ʼaē neʼe aʼu ai kia te ia, ʼaki te kolōlia taulekaleka, te ʼu palalau ʼaenī: ‘Ko ia nei ko toku ʼAlo, toku ʼofaina, ʼaenī kua ʼau fiafia ʼaupito ai ia te ia.’ ʼIo ko te ʼu palalau ʼaia neʼe haʼu mai te lagi, ʼi te temi ʼaē neʼe mātou nonofo fakatahi ai mo ia ʼi te moʼuga taputapu.”​—2 Petelo 1:​16-​18; 1 Petelo 4:​17.

6. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi ʼo te fetogi ʼa Sesu?

6 Ia ʼaho nei, ko tatatou tui ʼe toe fakaloto mālohiʼi ʼaki te meʼa ʼaē neʼe sio kiai te ʼu ʼapositolo e toko tolu. ʼE mahino ia, ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko māmālie talu mai te taʼu 32 ʼo totatou temi. ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe mate ia Sesu pea neʼe toe fakatuʼuake, ʼo hake ki te toʼomataʼu ʼo tana Tāmai. (Gāue 2:​29-​36) ʼI te Penikosite ʼo te taʼu ʼaia, neʼe tupu ai te “Iselaele [foʼou] ʼo te ʼAtua,” pea neʼe kamata ai te fai faka mafola ʼi Selusalemi pea ki muli age neʼe mafola ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele. (Kalate 6:​16; Gāue 1:8) Mole tuai pea neʼe ʼahiʼahiʼi te tui ʼa te kau tisipulo ʼa Sesu. Neʼe puke te kau ʼapositolo pea neʼe haha mālohi nātou he neʼe mole nātou fia fakagata tanatou fai faka mafola. Mole fualoa pea neʼe fakapogi ia Etieni. Pea neʼe tāmateʼi mo Sake, ʼaē neʼe sio mata ki te fetogi ʼa Sesu. (Gāue 5:​17-​40; 6:8–​7:​60; 12:​1, 2) Kae lolotoga te ʼu taʼu, ko Petelo pea mo Soane neʼe maʼuʼuli ʼo tauhi agatonu kia Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe tohi e Soane te tahi ʼu meʼa neʼe hā ai ia Sesu ʼi te kolōlia ʼi selo.​—Fakahā 1:​12-​20; 14:14; 19:11-​16.

7. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe kamata hoko ai te meʼa ʼaē neʼe hā ʼi te fetogi? (b) Ko te temi fea ʼaē neʼe totogi ai ʼihi e Sesu ʼo mulimuli pe ki tanatou aga?

7 Talu mai te kamata ʼo “te ʼaho ʼo te ʼAliki” ʼi te taʼu 1914, ʼe lahi te ʼu meʼa neʼe sio fakatomuʼa kiai ia Soane neʼe hoko ʼi te taʼu ʼaia. (Fakahā 1:​10) Kae e feafeaʼi te ‘haʼu ʼa Sesu ʼi te kolōlia ʼo tana Tāmai,’ ohage ko tona fakatātā e te fetogi? Ko te meʼa ʼaia neʼe hā neʼe kamata hoko ʼi te tupu ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo ʼi te taʼu 1914. Neʼe tuʼu ia Sesu, ohage ko he fetuʼu ʼo te ʼaho, ʼi tona ʼuhiga Hau foʼou ʼaē kua fakanofo, ʼaē neʼe ina fakatātā te mafoa ake ʼo te ʼaho foʼou. (2 Petelo 1:​19; Fakahā 11:15; 22:16) Neʼe fakapale koa e Sesu he ʼu hahaʼi ʼi te temi ʼaia ʼo mulimuli ki tanatou aga? ʼE mahino ia. ʼE ʼi ai te fakamoʼoni mālohi, neʼe mole faʼa fualoa, neʼe kamata ai te fakatuʼuake ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ke nātou ʼolo ki selo.​—2 Timoteo 4:8; Fakahā 14:13.

8. Koteā te ʼu meʼa ʼe hoko ʼe fakaʼiloga ʼaki anai te ikuʼaga ʼo te fakahoko ʼo te fetogi ʼaia?

8 ʼE mole kei tuai, pea haʼu anai ia Sesu “ ʼi tona kolōlia, pea mo te kau ʼaselo fuli mo ia” ke nātou fakamāuʼi te malamanei. (Mateo 25:31) ʼI te temi ʼaia, ʼe hā anai ia ia totonu ʼi tona kolōlia taulekaleka, pea mo ina foaki ki te “tagata takitokotahi” te totogi ʼo mulimuli pe ki tana aga. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe hage ko he ʼu ōvi ʼe nātou maʼu anai te tofiʼa ʼaē ko te maʼuli heʼegata ʼi te Puleʼaga ʼaē neʼe teuteuʼi maʼa nātou, pea ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe hage ko he ʼu tao ʼe nātou ʼolo anai ki te “pulinoa heʼegata.” ʼE ko he fakaʼosi taulekaleka ʼaē ka hoko anai ʼaki te fetogi ʼaia neʼe hā!​—Mateo 25:34, 41, 46; Maleko 8:​38; 2 Tesalonika 1:​6-​10.

Ko Te ʼu Kaumeʼa ʼo Sesu ʼAē Neʼe Faka Kolōliaʼi

9. ʼE tonu koa ke tou ʼamanaki ʼe kau anai ia Moisese mo Elia pea mo Sesu ʼi te fakahoko ʼo te fetogi ʼaia? Koutou fakamahino.

9 Neʼe mole tokotahi ia Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe fetogi ai. Neʼe kau ai ia Moisese pea mo Elia. (Mateo 17:​2, 3) Kae neʼe ko nāua moʼoni koa? Kailoa, koteʼuhi neʼe kua nā mamate talu mai fualoa, pea neʼe nā toe liliu ki te efu ʼo fakatalitali ki te toe fakatuʼuake. (Tagata Tānaki 9:​5, 10; Hepeleo 11:35) ʼE nā hā anai koa mo Sesu mokā haʼu anai ʼi tona kolōlia ʼaē ʼi selo? Kailoa, koteʼuhi neʼe maʼuʼuli ia Moisese pea mo Elia ʼi te temi ʼaē neʼe mole heʼeki faka fealagia ai ki te hahaʼi ke nātou maʼu te ʼamanaki ʼaē ki te maʼuli ʼi selo. ʼE nā kau anai ki te “toe fakatuʼuake . . . ʼa te kau faitotonu” ki te maʼuli ʼi te kele. (Gāue 24:15) Koia ko tanā hā ʼi te fetogi ʼaia ʼe ko he meʼa fakatātā. ʼE ina fakatātā koa teā?

10, 11. Ko ai ʼaē ʼe fakatātā e Elia pea mo Moisese?

10 ʼI te tahi ʼu ʼaluʼaga, ʼe fakatātā e Moisese pea mo Elia te ʼu meʼa faka polofeta. ʼI tona ʼuhiga tagata faka felogoi ʼo te fuakava ʼo te Lao, neʼe fakatātā e Moisese ia Sesu, te tagata Faka felogoi ʼo te fuakava foʼou. (Teutalonome 18:18; Kalate 3:​19; Hepeleo 8:6) Neʼe fakatātā e Elia ia Soane Patita, pea neʼe ko te tagata fakamelomelo ʼo te Mesia. (Mateo 17:11-​13) Tahi ʼaē meʼa, ʼi te tohi ʼo Fakahā kapite 11, neʼe fakatātā e Moisese pea mo Elia te toe ʼo te kau fakanofo ʼi te temi fakaʼosi. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

11 Tou fuli kia Fakahā 11:​1-6. ʼE tou lau fēnei ʼi te vaega 3: “ ʼE ʼau fai anai ke fakakikite taku ʼu fakamoʼoni ʼaē e toko lua, ia ʼaho e afe luageau onogofulu, ʼo nā kofuʼi te ʼu tapoleniʼi taga.” Ko te lea faka polofeta ʼaia neʼe hoko ki te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo lolotoga te ʼUluaki Tau Faka Malamanei.a He koʼe ko te ʼu fakamoʼoni e toko lua? Koteʼuhi ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼe ina fakahoko te ʼu gāue, ʼe tatau ʼi hona ʼaluʼaga fakalaumālie, mo te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Moisese pea mo Elia. ʼI te vaega 5 pea mo te vaega 6 ʼe ʼui fēnei: “Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina fia fai age he meʼa ʼe kovi kia nāua, pea ʼe haʼu mai tonā ʼu gutu te afi, ʼo ina kai tonā ʼu fili; pea kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe ina fai age he meʼa ʼe kovi kia nāua, pea ʼe tonu ke feiā tona matehi. ʼE ia nāua te mālohi ʼaē moʼo pupunu ʼo te lagi ke ʼaua naʼa tō he ʼua lolotoga te ʼu ʼaho ʼaē ʼe nā fai fakakikite ai, pea ʼe nā puleʼi te ʼu vai ke nā fakaliliu ko te toto pea mo fueʼi te kele ʼaki te ʼu tautea kehekehe, ʼo fakalogo pe tonatou fakahoko putuputu kia nāua.” Koia, ʼe ko he fakamanatu ʼaia kia tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu milakulo ʼaē neʼe fakahoko e Elia pea mo Moisese.​—Faka au 16:31-​34; 1 Hau 17:1; 2 Hau 1:​9-​12.

12. ʼI te fetogi ʼaia, ko ai ʼaē ʼe fakatātā e Moisese pea mo Elia?

12 Ko ai ʼaē neʼe fakatātā e Moisese pea mo Elia ʼi te fetogi ʼaē neʼe hoko? ʼE ʼui e Luka neʼe nā hā mo Sesu “ ʼi te kolōlia.” (Luka 9:​31) ʼE mahino lelei mai, ʼe nā fakatātā te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, ʼe nātou “maʼu fakatahi te tofiʼa” mo Sesu, pea neʼe nātou maʼu te ʼamanaki taulekaleka ʼaē ko te “faka kolōliaʼi fakatahi” mo ia. (Loma 8:​17) Ko te kau fakanofo ʼaē neʼe fakatuʼuake ʼe nātou kau fakatahi anai mo Sesu ʼi te temi ʼaē ka haʼu ai ʼi te kolōlia ʼo tana Tāmai, moʼo “totogi anai ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli pe ki tana aga.”​—Mateo 16:27.

Ko Te ʼu Fakamoʼoni ʼe Tatau Mo Moisese Pea Mo Elia

13. Ko te ʼu agaaga feafeaʼi ʼaē neʼe maʼu e Moisese pea mo Elia, ʼe ʼui ai ʼe tau mo nāua ke nā fakatātā te kau fakanofo ʼaē ka nātou maʼu fakatahi mo Sesu ia te tofiʼa?

13 ʼE ʼi ai te ʼu agaaga ʼe tou fakatokagaʼi neʼe maʼu e Moisese pea mo Elia, ʼaē ʼe ʼui ʼe tau mo feʼauga mo nāua ke nā fakatātā te kau fakanofo ʼaē ka nātou maʼu fakatahi mo Sesu te tofiʼa. Lolotoga te ʼu taʼu ko Moisese pea mo Elia neʼe ko te ʼu tagata fakahoko palalau ʼa Sehova. Neʼe nā felāveʼi mo te hāūhāū ʼo te pule. ʼI te ʼu temi ʼaē neʼe nā felāveʼi ai mo te ʼu faigataʼaʼia, neʼe lagolago te ʼu famili matāpule kia nāua. ʼAki he lototoʼa neʼe nā fakahā te ʼu fakakikite ki te ʼu hau, pea neʼe nā fakafeagai mālohi ki te ʼu polofeta loi. Neʼe sio ia Moisese pea mo Elia ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā ai te mālohi ʼo Sehova ʼi te Moʼuga ʼo Sinai (ʼe toe fakahigoaʼi foki ko Holepe). Neʼe nā fakanofo te ʼu tagata ʼaē ka hoa kia nāua, ʼi te potu hahake ʼo Solotane. Pea lolotoga te ʼu ʼaho ʼo Moisese (mo Sosue) pea mo Elia (mo Eliseo) neʼe nā fakahoko te ʼu milakulo fakaofoofo, mo kapau ʼe mole lau te ʼu milakulo ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe kei maʼuli ai ia Sesu.b

14. Neʼe gāue feafeaʼi te kau fakanofo ohage ko he tagata ʼave folafola ʼa Sehova, ohage ko Moisese pea mo Elia?

14 ʼE mole fakamanatuʼi mai koa la e te ʼu meʼa fuli ʼaia kia tatou te Iselaele ʼo te ʼAtua? ʼE mahino ia. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo agatonu: “Koutou ʼolo pea ke koutou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼo koutou ako ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu kia koutou. Pea koʼeni, ʼe ʼau nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pe, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Mateo 28:19, 20) ʼO mulimuli ki te fakatotonu ʼaia, neʼe gāue te kau Kilisitiano fakanofo ko te kau ʼave folafola ʼa Sehova talu mai te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī. Ohage ko Moisese pea mo Elia, ʼe nātou felāveʼi mo te hāūhāū ʼo te ʼu pule fakatagata pea ʼe nātou fai faka mafola kia nātou. Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu ʼapositolo e toko 12: “ ʼIo, ʼe toho anai koutou kia muʼa ʼo te ʼu kovana pea mo te ʼu hau ʼuhi ko ʼau, ko he fakamoʼoni kia nātou pea mo te ʼu puleʼaga.” (Mateo 10:18) Neʼe hoko liuliuga tana ʼu palalau lolotoga te hisitolia ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano.​—Gāue 25:​6, 11, 12, 24-​27; 26:3.

15, 16. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tatau ai te kau fakanofo pea mo Moisese mo Elia ʼo ʼuhiga mo tanatou (a) lotomālohi ki te moʼoni? (b) ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē neʼe fai age e te ʼu hahaʼi ʼe mole ko he kau Iselaelite?

15 Tahi ʼaē meʼa, ko te kau Kilisitiano fakanofo neʼe nātou lotomālohi ohage ko Moisese pea mo Elia, he neʼe nātou taupau te moʼoni kae nātou līaki te lotu hala. Tou manatuʼi pe neʼe feafeaʼi te fakahā e Paulo ia te polofeta loi Sutea ko Pale-Sesu, pea ʼaki te aga fakapotopoto neʼe ina fakahā fakalelei te ʼu ʼatua loi ʼo te hahaʼi ʼo Ateni. (Gāue 13:​6-​12; 17:16, 22-​31) Tahi ʼaē meʼa, ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼo totatou temi, ʼe nātou fakahā ʼaki he lototoʼa te ʼu loi ʼo te Keletiate, pea ko te taʼi fai faka mafola ʼaia ʼe ina tauteaʼi te Keletiate.​—Fakahā 8:​7-​12.c

16 ʼI te hola ʼa Moisese ʼuhi ko te ʼita ʼo Falaone, neʼe ʼalu ʼo nono ʼi te ʼapi ʼo te tagata ʼe mole Iselaelite, ko Liueli, ʼe toe higoa foki ko Setelo. Ki muli age, neʼe foaki e Liueli, te ʼu tokoni maʼuhiga kia Moisese ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼo te hahaʼi, neʼe ko tona foha ko Hopape ʼaē neʼe ina takitaki ia Iselaele ʼi te toafa.d (Ekesote 2:​15-​22; 18:​5-​27; Faka au 10:29) ʼE feiā koa te lagolago ʼaē ʼe fai ki te Iselaele ʼo te ʼAtua, e nātou ʼaē ʼe mole kau ki te kau fakanofo ʼo te Iselaele ʼo te ʼAtua? ʼIo, ʼe lagolago kia nātou te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te “tahi ʼu ōvi,” ʼaē neʼe hoki hā lolotoga te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī. (Fakahā 7:9; Soane 10:16; Isaia 61:5) ʼI tana fakakikite te lagolago fiafia, mo agaʼofa ʼa te ʼu “ōvi” ʼaia ki tonatou ʼu tēhina fakanofo, neʼe ʼui fēnei e Sesu kia nātou ʼi te lea faka polofeta ʼaenī: “He neʼe ʼau fia kai pea neʼe koutou foaki mai kia te ʼau he meʼa ke ʼau kai; neʼe ʼau fia ʼinu pea neʼe koutou foaki mai kia te ʼau he meʼa ke ʼau ʼinu. Neʼe ʼau matāpule pea neʼe koutou fakaafeʼi ʼau; neʼe ʼau telefua pea neʼe koutou fakavalaʼi ʼau. Neʼe ʼau mahaki pea neʼe koutou taupau ʼau. Neʼe ʼau ʼi te pilisoni pea neʼe koutou ʼōmai kia te ʼau. . . . ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ʼI te fakafuafua ʼo te meʼa ʼaē neʼe koutou fai ki he tahi ia nātou ʼaē ʼe liliki ʼosi ʼo toku ʼu tēhina ʼaenī, neʼe ko ʼau ia ʼaē neʼe koutou fai kiai.”​—Mateo 25:​35-​40.

17. Ko te meʼa fea ʼaē neʼe hoko ki te kau fakanofo ʼe tatau mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Elia ʼi te Moʼuga ʼo Holepe?

17 Tahi ʼaē meʼa, ko te Iselaele ʼo te ʼAtua neʼe hoko ki ai te meʼa ʼe tatau mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Elia ʼi te Moʼuga ʼo Holepe.e Ohage ko Elia ʼi te temi ʼaē neʼe hola ai mai te fineʼaliki ko Sesapele, ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼaē neʼe loto manavasiʼi, neʼe nātou manatu kua ʼosi tanatou gāue ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei. Pea ʼo toe hage pe ko Elia, neʼe tonu ke palalau Sehova kia nātou, ʼaē neʼe ina fakamāuʼi te ʼu kautahi ʼaē ʼe nātou ʼui ko nātou ko “te ʼapi ʼo te ʼAtua.” (1 Petelo 4:​17; Malakia 3:​1-3) Neʼe maʼu ko te Keletiate ʼe mole lelei tana gāue, kae neʼe fakamoʼoni ko te toe ʼo te kau fakanofo ʼe ko “te tagata kaugana agatonu mo poto,” pea neʼe fakanofo nātou ke nātou pule ki te ʼu meʼa fuli ʼa Sesu ʼi te kele. (Mateo 24:45-​47) ʼI Holepe, neʼe logo ia Elia ki “te leʼo mālū, mo vaivai” neʼe ko te leʼo ʼo Sehova, ʼo ina foaki age ki ai te ʼu gāue lahi ke ina fai. ʼI te temi tokalelei ʼaē neʼe hoa ki te ʼu taʼu ʼo te ʼosi tau, neʼe logo te ʼu kaugana fakanofo agatonu ʼa Sehova ki tona leʼo ʼi te ʼu pasina ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe toe mahino foki kia nātou ʼe ʼi ai tonatou maʼua ke nātou fakahoko.​—1 Hau 19:​4, 9-​18; Fakahā 11:​7-​13.

18. Neʼe hā feafeaʼi te mālohi ʼo Sehova ʼaki te Iselaele ʼo te ʼAtua?

18 Ki muli mai, neʼe fakahā koa te ʼu gāue fakaofoofo ʼo te mālohi ʼo Sehova ʼaki te Iselaele ʼo te ʼAtua? ʼI te ʼosi mate ʼo Sesu, neʼe fakahoko e te kau ʼapositolo te ʼu tuʼuga milakulo, kae ʼaki te temi neʼe gata leva te ʼu milakulo ʼaia. (1 Kolonito 13:​8-​13) ʼI te temi nei, ʼe mole tou sio ki he ʼu milakulo moʼoni. ʼI te tahi faʼahi, neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou, ko ʼaē ʼe tui kia te ʼau, ʼe ina toe fai anai mo ia te ʼu gāue ʼaē ʼe ʼau fai; pea ʼe ina fai anai he ʼu gāue ʼe lahi ake ʼi te ʼu gāue ʼaenī.” (Soane 14:12) Ko te faʼahi ʼaia neʼe ʼuluaki hoko ʼaki te faka mafola ʼo te logo lelei e te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼi te puleʼaga katoa ʼo Loma ʼi te ʼuluaki sēkulō. (Loma 10:18) Ia ʼaho nei ʼe fai e te toe ʼo te kau fakanofo te ʼu gāue lahi, ʼo nātou taki te fai faka mafola ʼo te logo lelei “ ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa.” (Mateo 24:​14) Koteā tona fua? Neʼe hoko ʼi te 20 sēkulō te tānaki ʼo te hahaʼi kaugamālie ʼi te hisitolia ʼo te kau kaugana ʼaē kua nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova. (Fakahā 5:​9, 10; 7:​9, 10) ʼE ko he fakamoʼoni taulekaleka ʼo te mālohi ʼo Sehova!​—Isaia 60:⁠22.

Ko Te ʼu Tēhina ʼo Sesu ʼe Nātou ’Ōmai ʼi Te Kolōlia

19. Ko te temi fea ʼaē ʼe faka kolōliaʼi ai te ʼu tēhina fakanofo ʼo Sesu mo ia?

19 ʼI te ʼosi mate ʼo te toe ʼo te ʼu tēhina fakanofo ʼo Sesu ʼi te kele, ʼe faka kolōliaʼi nātou mo ia. (Loma 2:​6, 7; 1 Kolonito 15:53; 1 Tesalonika 4:​14, 17) Koia ʼe nātou liliu ai ko te ʼu hau pea mo te ʼu pelepitelo tuputupua ʼi te Puleʼaga ʼi selo. ʼO fakatahi mo Sesu, ʼe nātou “takitaki anai te hahaʼi ʼaki te tokotoko ukamea ʼo laliki anai ia nātou ohage ko he ʼu ipu maka.” (Fakahā 2:​27; 20:​4-6; Pesalemo 110:​2, 5, 6) ʼO fakatahi mo Sesu, ʼe nātou heheka anai ʼi te ʼu hekaʼaga faka hau ʼo fakamāuʼi “te ʼu telepi e hogofulu-ma-lua ʼo Iselaele.” (Mateo 19:28) Ko te malamanei ʼaē ʼe toʼetoʼe ʼe fakatalitali ke hoko mai te ʼu meʼa ʼaia, ʼaē ʼe kau ki “te fakahā ʼo te ʼu foha ʼo te ʼAtua.”​—Loma 8:​19-​21; 2 Tesalonika 1:​6-8.

20. (a) Neʼe fakaloto mālohiʼi feafeaʼi te tui ʼa Petelo ʼi te fetogi ʼaē neʼe hoko? (b) ʼE fakaloto mālohiʼi feafeaʼi e te fetogi te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?

20 Neʼe talanoa ia Paulo ki te fakahā ʼo Sesu lolotoga te “toe mamahi lahi” ʼi tana tohi fēnei: “ ʼE haʼu anai ke faka kolōliaʼi ʼo ʼuhiga mo tana kau maʼoniʼoni, pea ke sioʼi ʼi te ʼaho ʼaia ʼaki te loto punamaʼuli ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua tui.” (Mateo 24:21; 2 Tesalonika 1:​10) ʼE ko he ʼamanaki taulekaleka ʼaē ʼe maʼu e Petelo, mo Sake, mo Soane, pea mo te kau Kilisitiano fuli ʼaē ʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni! Neʼe fakaloto mālohiʼi te tui ʼa Petelo ʼi tana sio ki te fetogi ʼaia. ʼE mahino ia, ko tatatou lau te fetogi ʼaia ʼa Sesu ʼe ina fakaloto mālohiʼi ai tatatou tui, pea ʼe ina faka mālohiʼi ai tatatou falala ʼaē kua vave pe te “totogi anai [e Sesu] ki te tagata takitokotahi ʼo mulimuli pe ki tana aga.” Ko te kau Kilisitiano fakanofo agatonu ʼaē ka hāo anai ʼi te ʼaho ʼaia, ʼe nātou sio anai ki te fakamoʼoni ʼo tanatou falala ʼaē ʼe faka kolōlia anai nātou mo Sesu. Ko te tahi ʼu ōvi ʼe fakaloto mālohiʼi tanatou tui ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē ʼe ina hāofaki anai nātou ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ke feala ai hanatou hū ki te mālama foʼou faka kolōlia. (Fakahā 7:​14) ʼE ko he meʼa fakaloto mālohi ke tou faʼa kātaki ʼo aʼu ki te fakaʼosi! Pea ko te meʼa ʼaia neʼe hā ʼe feala ke ina akoʼi mai kia tatou he tahi ʼu meʼa, ohage ko te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi te tohi “Que ton nom soit sanctifié,” pasina 314 ki te 315, pea mo Te Tule Leʼo, ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūlio 1994, ʼi te pasina 22 ki te 25.

b Ekesote 2:​15-​22; 3:​1-6; 5:2; 7:​8-​13; 8:​18; 19:16-​19; Teutalonome 31:23; 1 Hau 17:​8-​16; 18:21-​40; 19:​1, 2, 8-​18; 2 Hau 2:​1-​14.

c Vakaʼi Te Tule Leʼo, ʼo te ʼaho 15 ʼo Malesio 1994, pasina 24 ki te 31.

d Vakaʼi te tohi Vous pouvez survivre à Harmaguédon et entrer dans le monde nouveau de Dieu, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., pasina 281 ki te 283.

e Vakaʼi te tohi “Que ton nom soit sanctifié,” pasina 317 ki te 320.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Ko ai ʼaē neʼe hā mo Sesu ʼi te fetogi?

◻ Neʼe fakaloto mālohiʼi feafeaʼi te tui ʼa te kau ʼapositolo e te fetogi?

◻ ʼI te temi ʼaē neʼe hā ai ia Moisese pea mo Elia “ ʼi te kolōlia” mo Sesu ʼi te fetogi, ko ai ʼaē neʼe nā fakatātā?

◻ E feafeaʼi te tatau ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia Moisese mo Elia pea mo te ʼu meʼa neʼe hoko ki te Iselaele ʼo te ʼAtua?

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te meʼa ʼaē neʼe hā neʼe ina fakaloto mālohiʼi te tui ʼa te kau Kilisitiano ʼi te temi muʼa pea mo te temi ʼaenī

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae