Ko Te Famili: Ko Te Fakatuʼutuʼu ʼOfa ʼa Sehova
“ ʼUhi ko te meʼa ʼaia, ʼe ʼau tuʼutuli ia muʼa ʼo te Tāmai, ʼaē ʼe maʼu ai e te famili katoa ʼi selo pea mo te kele tonatou higoa.” — Efesi 3:14, 15.
1, 2. a) Koteā te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼi tana fakatupu te famili logo tahi? b) Koteā te tuʼulaga ʼo te famili ia ʼaho nei ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova?
NEʼE fakatupu e Sehova te famili logo tahi. ʼAki te meʼa ʼaia, neʼe lahi ʼaupito age tana fakafimālie te tagata ʼi hana tuku age pe hona hoa, peʼe ko hona tokoni (Senesi 2:18). ʼAki te famili, ʼe lava ai leva ki te ʼAtua ke ina fakahoko tana fakatuʼutuʼu faka kolōlia ʼo ʼuhiga mo te kele. Neʼe ina ʼui fēnei ki te ʼuluaki taumatuʼa: “Koulua fanāunāu, pea koulua liliu ʼo hahaʼi, pea koulua fakafonu te kele, pea koulua puleʼi.” (Senesi 1:28). ʼAki te fānau ʼaē ka tupu anai mai ia Atama pea mo Eva pea mo tonā hāko, ko te famili ʼe ina maʼu anai he ʼaluʼaga fīmālie pea mo tokalelei.
2 Kae, ko te ʼuluaki taumatuʼa ʼaia neʼe nā fili nāua te ala ʼo te talagataʼa, neʼe ko he meʼa foki neʼe fua kovi kia nāua pea mo tonā hāko (Loma 5:12). Koia ʼi te temi nei ko te famili ʼe mole tatau ohage ko te meʼa ʼaē neʼe loto kiai te ʼAtua ʼi te kamataʼaga. Logope la te meʼa ʼaia, ko te famili kei maʼuhiga tona tuʼulaga ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova, ʼaē kei na fakaʼaoga ko he tafitoʼaga ʼo te sosiete faka kilisitiano. ʼAua leva naʼa ʼui ʼe mole ʼi ai he ʼaoga ʼo te gāue lelei ʼaē neʼe fai e te kau kilisitiano selipatea. Kae ʼe tou fakamoʼoni pe ki te maʼuhiga ʼaē ʼo te ʼu famili ki te maʼuli haohaoa fakalaumālie ʼo te kautahi faka kilisitiano katoa. Ko te ʼu famili mālohi ʼe nātou fakatupu te ʼu kokelekasio mālohi. Kae, ʼe feafeaʼi koa he lava haʼele lelei ʼo tokotou famili logope te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼo te temi nei? Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi muʼa te tala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo te famili.
Te famili ʼi te temi ʼāfea
3. Neʼe koteā te ʼu tuʼulaga ʼo te tagata pea mo te fafine ʼi te famili pateliaka?
3 Ko Atama mo Eva neʼe lituʼa nāua ki te taki ʼaē ʼa te ʼAtua. Kae ko te ʼu tagata tui, ohage ko Noe, Apalahamo, Isaake, Sakopo, pea mo Sopo, neʼe nātou fai fakalelei tonatou ʼu ʼuhiga takitaki faka famili (Hepeleo 7:4). Neʼe hage te famili pateliaka ko he kiʼi puleʼaga, ko te tāmai neʼe ko ia ko te tagata takitaki lotu, ko te tagata faiako, pea mo te tuʼi fakamāu (Senesi 8:20; 18:19). ʼO toe feiā aipe foki mo nātou fafine neʼe maʼuhiga tonatou ʼu tuʼulaga, neʼe mole ko he ʼu kaugana kae ko te ʼu tokoni ia ʼo ʼuhiga mo te tokaga ʼaē ki tonatou ʼu loto fale.
4. Neʼe feafeaʼi te fetogi ʼaē ʼo te maʼuli faka famili ʼi te Lao ʼa Moisese, koteā te tuʼutulaga tuʼumaʼu ʼa te ʼu mātuʼa?
4 ʼI te temi ʼaē neʼe liliu ai Iselaele ko te puleʼaga ʼi te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe toe fakakatoa ki te Lao faka fenua ʼaē neʼe foaki age kia Moisese te lao faka famili (Ekesote 24:3-8). ʼO ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼaē ke fai ki te ʼu meʼa ʼaē ohage la, ko te matehi ʼo he tahi, neʼe ko te kau tuʼi fakamāu ʼaē neʼe hinoʼi ke nātou vakaʼi te faʼahi ʼaia (Ekesote 18:13-26). Ko te kau pelepitelo levitike ʼe nātou fai nātou te ʼu faʼahi faka sakilifisio ʼo ʼuhiga mo te tauhi (Levitike 1:2-5). Pea ko te tāmai neʼe maʼuhiga aipe tona tuʼulaga. Neʼe fēnei te tokoni ʼa Moisese ki te ʼu tāmai: “Ko te ʼu palalau ʼaenī ʼe ʼau fakatotonu atu ia ʼaho nei ʼe tonu anai ke pipiki ʼi tou loto; pea ʼe tonu anai ke ke akoʼi ki tou foha pea mo palalauʼi mokā ʼe ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ʼe ke haʼele anai ʼi te ala, mokā ʼe ke moe anai, mokā ʼe ke tuʼu anai.” (Teutalonome 6:6, 7). ʼO toe feiā aipe mo te ʼu faʼe. ʼE fēnei te fakatotonu ʼa te Tāʼaga Lea 1:8 ʼe fakatotonu ki te kau tūpulaga: “Fakalogo, ʼe toku foha, ki te akonaki ʼa tau tāmai, pea ʼaua naʼa ke lituʼa ki te lao ʼo tau faʼe.” ʼIo, ʼaki te fai pule ʼo tona ʼohoana, ko te fafine hepeleo neʼe feala ke ina fai pea mo lagolago te lao faka famili. Neʼe tonu ke fakaʼapaʼapa ki ai tana ʼu fānau logope la kua nātou lalahi. — Tāʼaga Lea 23:22.
5. Neʼe feafeaʼi te fakahā e te Lao ʼa Moisese te tuʼulaga ʼo te fānau ʼi te fakatuʼutuʼu faka famili?
5 Neʼe toe fakahā lelei pe e te Lao ʼa te ʼAtua te tuʼulaga ʼo te ʼu fānau. ʼE ʼui fēnei ia Teutalonome 5:16: “Fakaʼapaʼapa ki tau tāmai pea mo tau faʼe, ohage ko tona fakatotonu atu e Sehova, tou ʼAtua, koteʼuhi ke ke maʼuli fualoa pea ke fua manuʼia kia te koe ʼi te kele ʼaē neʼe foaki atu e Sehova, tou ʼAtua.” Ko he aga pauʼu ʼa te fānau ki tana tāmai peʼe ki tana faʼe neʼe ko he agahala mamafa ia ʼi te Lao ʼa Moisese (Ekesote 21:15, 17). Ko te tala ʼaenī ʼa te Lao: “Kapau ʼe fetapā he tagata te kovi ki tana tāmai pea mo tana faʼe, ʼe tonu anai ke matehi.” (Levitike 20:9). Ko te talagataʼa ʼa te ʼu fānau ki te ʼu mātuʼa neʼe hage pe ko he talagataʼa ki te ʼAtua.
Te tuʼulaga ʼo te ʼu tagata ʼohoana kilisitiano
6, 7. He koʼe koa ko te talanoa ʼaē ʼa Paulo ia Efesi 5:23, 29 neʼe hage ko he manatu foʼou ki te kau lautohi ʼo te ʼuluaki sēkulō?
6 Neʼe fakahā foki e te lotu faka kilisitiano te ʼu faʼahiga fakamatala ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼo te famili, tāfito la te tuʼulaga ʼo te tagata ʼohoana. ʼI tuʼa atu ʼo te kokelekasio faka kilisitiano, neʼe ko he agamahani ki te kau tagata ʼohoana ʼo te ʼuluaki sēkulō tanatou gaohi koviʼi ʼonatou ʼu ʼohoana. Neʼe mole foaki ki te fafine te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tau mo ia. Neʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu (The Expositor’s Bible): “Ko te tagata Keleka ʼatamai ʼe ina fakaʼaogaʼi pe te fafine ke fanāunāu. Neʼe faʼifaʼitaliha ia ki te sino ʼo te fafine ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino. Ko tonā maʼuli faka taumatuʼa ʼe mole fakatafito ia ʼaki te ʼofa. (...) Ko te fafine kaugana neʼe mole ʼāteaina ia. Ko tona sino neʼe fakalogo pe ia ki tona tagata pule.”
7 ʼAki te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe fai ai leva e Paulo te palalau ʼaenī ia Efesi 5:23-29, ʼo fēnei: “Ko te tagata ʼe pule ki tona ʼohoana, ohage ko Kilisito ʼe pule ki te kokelekasio, te tagata hāofaki ʼo te sino ʼaia. (...) ʼU tagata ʼohoana, koutou haga ʼofa ki ʼokoutou ʼu ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼaē ʼa Kilisito ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa ia. (...) ʼE tonu ke ʼofa te kau tagata ki ʼonatou ʼu ʼohoana, ohage pe ko honatou ʼu sino tonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu, koteʼuhi ʼe mole heʼeki ʼi ai he tahi kua fehiʼa ki tona sino; kailoa ia, ʼe ina fafaga pea ina fakapelepeleʼi.” Ki te kau lautohi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe hage kia nātou te ʼu talanoa ʼaia ko he manatu foʼou. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu (The Expositor’s Bible): “ ʼO ʼuhiga mo te manatu faka kilisitiano ki te ʼohoana, ʼe mata foʼou pea mo faigataʼa mokā ʼe fakatatau mo te ʼu aga heʼeʼagoa ʼo te temi.”
8, 9. Koteā koa te ʼu aga heʼeʼaoga ʼe fai māhani e te ʼu tagata ki te ʼu fafine, pea koteā te tupuʼaga ʼaē ʼe maʼuhiga ai ki te tagata kilisitiano ke ina tekeʼi te ʼu aga ʼaia?
8 Ia ʼaho nei, ko te ʼu tokoni ʼaia ʼa te Tohi-Tapu ʼe kei fakafeagai pe ki ai te hahaʼi. Logope te ʼu akonaki fuli ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼāteaina ʼo te fafine, ʼe kei lahi te ʼu tagata ʼe nātou fakaʼaogaʼi te fafine ohage ko he meʼa pe ki te ʼu lelei fakasino. ʼI te ʼui ʼaē ko te fafine neʼe fakalogologo ki tona puleʼi, ki tona gaohi koviʼi, tokolahi te ʼu tagata ʼe nātou gaohi koviʼi tonatou ʼu ʼohoana ʼi te faʼahi fakasino feiā aipe mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loloto kiai. ʼE mole ko he aga fakafetaʼi ʼa he tagata kilisitiano hana faʼifaʼitakiʼi ki te aga ʼa te malamanei ʼo ʼuhiga mo te gaohi koviʼi ʼo tona ʼohoana! “Ko toku ʼohoana neʼe ko te tagata faifekau faka minisitelio pea neʼe ina fai foki mo te ʼu akonaki”, ko te ʼui ʼaia ʼa te fafine kilisitiano. Kae, ʼe ina toe tala, “ko toku ʼohoana neʼe ina tau ta ia ʼau”. ʼIo, ko he ʼu aga feiā ʼe mole felogoi tahi mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. ʼE mole feiā fuli leva te ʼu tagata faifekau ʼa Sehova, kia ia ʼaia neʼe ʼaoga ke ina kumi he tokoni moʼo lolomi tona ʼita mo kapau ʼe ina fia maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua. — Kalate 5:19-21.
9 ʼE fakamaʼua te tagata ʼohoana e te ʼAtua ke ʼofa ki tona ʼohoana ohage ko tona sino totonu. Ko te mole fakalogo ki te fai ʼo te meʼa ʼaia, ʼe ko he talagataʼa ia ki te fakatuʼutuʼu tāfito ʼa te ʼAtua pea ʼe feala ai ke toe fakatupu kovi ki tatatou felogoi ʼaē mo te ʼAtua. ʼE ʼiloga lelei ʼi te talanoa ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “Ko koutou ʼu tagata ʼohoana, koutou haga maʼuli mo nātou ʼaki te mālama, ʼo koutou foaki kia nātou he fakaʼapaʼapa ohage ki he ipu ʼe vaivai, (...) koteʼuhi ke mole tāʼofi ʼakotou ʼu faikole.” (1 Petelo 3:7). Ko he gaohi koviʼi ʼo he fafine ʼe toe fakatupu kovi ki tona maʼuli fakalaumālie feiā aipe mo tona hākoga ki muli age.
10. Koteā te ʼu faʼahiga faʼahi ʼe feala ke fai ai e te ʼu tagata ʼohoana ʼanatou takitaki ohage ko Kilisito?
10 ʼU tagata ʼohoana, ʼe fīmālie anai tokotou famili mo kapau ʼe koutou fai takotou pule ʼo faʼifaʼitaki kia Kilisito. Ko Kilisito neʼe mole aga mālohi pea mo fakakinau. Koia ʼaē neʼe lava ke ina ʼui fēnei ai: “Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi.” (Mateo 11:29). ʼE feala koa hakotou ʼui feiā ʼo ʼuhiga mo tokotou famili? Neʼe gaohi e Kilisito tana kau tisipulo ohage ko hona ʼu kaumeʼa pea neʼe falala ia kia nātou (Soane 15:15). ʼE feiā koa takotou fakaʼapaʼapa ki ʼokotou ʼu ʼohoana? ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te “fafine faʼa gāue”: “Ko te loto ʼo tona tagata pule ʼe falala kia te ia.” (Tāʼaga Lea 31:10, 11). Ko te faka ʼuhiga ʼo te talanoa ʼaenī, ʼe fakagafua e te tagata ki tona ʼohoana ke palalau faʼifaʼitaliha ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼa nāua faka taumatuʼa. Ko Sesu neʼe ina fakaloto mālohiʼi tana kau tisipulo ke nātou fakahā faʼifaʼitaliha tanatou ʼu manatu pea mo tanatou ʼu fakatuʼutuʼu (Mateo 9:28; 16:13-15). ʼE feiā koa takotou aga ki ʼokotou ʼu ʼohoana? Peʼe lagi ʼe hage ia kia koutou ʼe ko he meʼa ʼe fakatupu kovi ki takotou fai pule? Kapau ʼe koutou tokagaʼi te ʼu manatu ʼo tokotou ʼu ʼohoana, ʼe koutou fakatupu aipe ia nātou he fia fakaʼapaʼapa ki tokotou ʼuhiga pule.
11. a) ʼE feafeaʼi koa he faʼahiga tokaga ʼa te ʼu tāmai ki te ʼu meʼa fakalaumālie ʼa tanatou ʼu fānau? b) He koʼe koa ʼe tonu ke tuku e te ʼu tagata ʼāfea pea mo te kau tagata faifekau faka minisitelio he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo tanatou tokaga ʼaē ki tonatou famili?
11 Kapau ko koutou ko ni ʼu tāmai, ʼe tonu ke koutou tokaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto pea mo te ʼu meʼa fakasino ʼaē ʼe ʼaoga ki takotou ʼu fānau. Ko te faka ʼuhiga ʼo te meʼa ʼaia, ke koutou fai he polokalama ki te ʼu gāue fakalaumālie maʼa takotou famili: ke koutou gāue fakatahi mo nātou ʼi te fai faka mafola, ke koutou fai he ako faka famili faka tohi-tapu, ke koutou felogoi mo nātou ʼo ʼuhiga mo te koga tohi ʼo te ʼaho. Pea tahi foki, ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ko he tagata ʼāfea peʼe ko he tagata faifekau faka minisitelio ʼe tonu “ko he tagata ʼe ina maʼu he faʼahiga takitaki ʼe ʼaoga ki tona loto fale”. Ko te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼu tuʼulaga ʼaia, ʼe tonu ko he ʼu faʼifaʼitaki ki te ʼu pule faka famili. Māʼia pe la tanatou tau mo te ʼu kavega mamafa ʼaē ʼi te ʼu kokelekasio, ʼe nātou tuku aipe ki muʼa tonatou ʼu maʼua faka famili. Neʼe fakahā e Paulo tona tupuʼaga, ʼo fēnei: “ ʼIo, kapau ʼe mole ʼiloʼi ʼe he tahi ia te puleʼi ʼo tona loto fale, ʼe feafeaʼi anai hana tokaga ki te kokelekasio ʼa te ʼAtua?” — 1 Timoteo 3:4, 5, 12.
Ko te ʼu fafine kilisitiano ko te ʼu tokoni
12. Koteā te tuʼulaga ʼo te fafine ʼi te fakatuʼutuʼu faka kilisitiano?
12 Ko koutou koa ko ni ʼu fafine ʼohoana kilisitiano? ʼE toe maʼuhiga kia koutou takotou kau ki te fakatuʼutuʼu ʼo te famili. ʼE fēnei te fakaloto mālohiʼi ʼo te ʼu fafine kilisitiano “ke ʼoʼofa ki ʼonatou ʼohoana, ke ʼoʼofa ki ʼanatou tamaliki, ke nātou agapoto, aga maʼoniʼoni, faʼa gāue ʼi te loto fale, agalelei, ke nātou fakalogo ki ʼonatou ʼohoana”. (Tito 2:4, 5.) Koia, ʼe tonu ke koutou haga foaki he faʼifaʼitaki lelei ʼi te loto fale, ke koutou tokaga ʼo fakamaʼa pea ke maʼu ai e tokotou famili he fiafia. ʼIo, ʼe feala pe ke koutou kinakina ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼo te loto fale, kae ʼe toe ʼaoga pe foki. ʼI tokotou ʼuhiga fafine ʼohoana, ʼe tonu “ke koutou tokaga ki tokotou loto fale” pea ʼe fakalogo pe kia koutou takotou gāue ʼaia (1 Timoteo 5:14). Ohage la, ko te “fafine ʼohoana faʼa gāue”, ʼe tokaga ia ʼo totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te loto fale, ʼe poto ia ʼi te tāʼofi ʼo te falā, pea ʼe ina toe maʼu mo tana meʼa. ʼO mole fakaʼofolele tona vikiʼi e tona ʼohoana (Tāʼaga Lea, kapite 31)! ʼIo, ko te ʼu puleʼaki ʼaia ʼe ina fai ʼaki pe tana fakaʼapaʼapa ki te fai pule ʼaē ʼo tona ʼohoana.
13. a) He koʼe koa ʼe feala ke mata faigataʼa te fakalogo ʼa ʼihi fafine? b) Koteā te tupuʼaga ʼaē ʼe fua manuʼia ai ki te fafine kilisitiano hana fakalogo ki tona ʼohoana?
13 ʼE lagi faigataʼa pe kia koutou ʼi ʼihi temi te fai pule ʼo tokotou ʼohoana. ʼE mole lahi te ʼu tagata ʼaē ʼe tau mo te fakaʼapaʼapa ʼo tonatou ʼu ʼohoana. ʼE feala anai pe ia ke koutou popoto age koutou ʼi te fakaʼaveʼave ʼo tokotou maʼuli, ʼo feiā mo he fakatuʼutuʼu pea mo he faʼufaʼu ʼo ʼakotou ʼu meʼa. ʼE feala anai ke koutou maʼu hakotou gāue pea mo koutou kau ki te ʼu meʼa ʼo tokotou famili. Peʼe lagi neʼe koutou maʼuli mamahi ʼi he faʼahiga fai pule ʼa he tagata ʼi muʼa atu ʼo mata faigataʼa ai leva kia koutou ia te fakalogo ki he tagata. Kae, kapau ʼe koutou “fakaʼapaʼapa fakamalotoloto”, peʼe koutou “manavahe” ki tokotou ʼohoana, ʼe koutou fakahā aipe takotou fakaʼapaʼapa ki te taki ʼaē ʼa te ʼAtua (Efesi 5:33, Traduction interlinéaire du Royaume; 1 Kolonito 11:3). Ke fua manuʼia tokotou famili ʼe toe maʼuhiga te fakalogo; ʼe toe tokoni aipe ki tokotou maʼuli faka famili ke mole to ki he ʼu mamahi pea mo he ʼu faigataʼa ʼe mole honatou ʼuhiga.
14. Koteā te meʼa ʼe lava fai ʼe he fafine mokā ʼe mole ʼalu tahi tana manatu mo te tonu ʼaē neʼe fai e tona ʼohoana?
14 Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe tonu ke koutou nonofo fakalogologo mokā ʼe koutou sio neʼe fai e tokotou ʼohoana he tonu ʼe mole lelei ki te maʼuli fīmālie ʼo tokotou famili? Kailoa ia. Ko te ʼohoana ʼo Apalahamo ko Sala neʼe mole nofo fakalogologo ia ʼi tana sio ʼaē ki te gaohi ʼo tana tāma ko Isaake (Senesi 21:8-10). ʼO toe feiā aipe, ʼe maʼua ke koutou fakahā takotou ʼu manatu ʼi ʼihi temi. Kapau foki ʼe fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa ʼi tona “temi faigamalie”, ko te tagata kilisitiano aga faka lotu ʼe fagono anai ia ki te ʼu manatu ʼo tonatou ʼu hoa (Tāʼaga Lea 25:11). Kae kapau ʼe mole tokagaʼi takotou manatu, ʼe koutou lotomamahi anai koa ki te tonu ʼaē ʼo tokotou ʼohoana, lagi ʼe mole ko he tonu ia ʼe ina maumauʼi he fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu? Koutou manatuʼi, “ko te fafine agapoto moʼoni ʼe ina laga tona fale, kae ko ia ʼaē ʼe vale ʼe ina holoʼi ʼaki ʼona ʼu nima totonu pe”. (Tāʼaga Lea 14:1.) Moʼo fakaloto mālohi tokotou loto fale, ʼe tonu ke koutou lagolago te taki ʼa tokotou ʼu ʼohoana, ke koutou vikiʼi tana ʼu gāue logope ni ʼona ʼu kovi.
15. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lava ai ke kau te fafine ki te akonakiʼi pea mo akoʼi ʼo tana ʼu fānau?
15 Ko te tahi age meʼa ke koutou fai moʼo fakaloto mālohi tokotou loto fale, ʼe tonu ke koutou kau ki te akonakiʼi pea mo te akoʼi ʼo takotou ʼu fānau. Ohage la, ʼe feala hakotou fai he ako faka tohi-tapu maʼuhiga. “ ʼAua naʼa koutou tuku ke moe ʼokotou ʼu nima” mokā hoko mai te temi ʼaē ke foaki ai te ʼu moʼoni ʼa te ʼAtua ki takotou ʼu fānau: ka koutou haʼele peʼe koutou ʼolo ʼo fai fakatau mo nātou (Tagata Tānaki 11:6). Koutou tokoni kia nātou ʼo ʼuhiga mo te teuteuʼi ʼo hanatou ʼu tali ki te ʼu fono pea mo kau ki te Ako ʼo te minisitelio faka teokalatike. Koutou tokaga ki te ʼu tamaliki ʼaē ʼe faka kaugā kia nātou (1 Kolonito 15:33). Koutou fakahā ke mahino ki takotou ʼu fānau ta kolua logo tahi faka taumatuʼa ki te ʼu lekula pea mo te akonaki fakaʼatua ʼaē ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa. ʼAua naʼa koutou fakagafua ke fai ʼe takotou ʼu fānau he tokakovi ia koulua taumatuʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loloto kiai.
16. a) Ko te ʼu faʼifaʼitaki faka tohi-tapu feā ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakaloto mālohiʼi te tāmai pe ko te faʼe ʼaē ʼe maʼuli tokotahi mo tana fānau, feiā aipe mo nātou ʼaē ʼe ʼohoana mo he tagata peʼe mo he fafine ʼe mole tui kia Sehova? b) ʼE feafeaʼi koa ki niʼihi ʼi te kokelekasio hanatou tokoni ki he ʼu hahaʼi feiā?
16 Kapau ko koutou ko ni ʼu tāmaʼi peʼe ko ni ʼu faʼe ʼe maʼuʼuli takitokotahi mo takotou fānau, peʼe ʼe koutou ʼohoana mo he tahi ʼe mole lotu tahi mo koutou, ʼe tonu ke koutou tokaga fakalelei ki te taki fakalaumālie. ʼE lagi ʼe ko he meʼa ʼe mata faigataʼa anai pea mo fakatupu lotovaivai. Kae ʼaua naʼa koutou fiu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe fua manuʼia te ako ʼaē neʼe fai e te faʼe ʼa Timoteo kia ia “talu mai tana kei veliveli”, logope la te ʼohoana ʼaē ʼa te faʼe ʼa Timoteo mo te tagata neʼe mole lotu tahi mo tana faʼe (2 Timoteo 1:5; 3:15). ʼE tokolahi ia tatou neʼe tou maʼu te ʼu fua manuʼia feiā. Kapau ʼe koutou fia maʼu he faʼahiga tokoni ki te faʼahi ʼaia, koutou kole ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tokoni atu kia koutou ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia. ʼE nātou fai anai he ʼu fakatuʼutuʼu ke ʼalu atu he tahi ʼo kumi mai koutou ki te ʼu fono feiā aipe ki te fai faka mafola. ʼE lava pe hanatou kole ki niʼihi ke fakaafe takotou famili ki he ʼu mālōlō pea mo he ʼu fakafiafia. Peʼe ʼe feala hanatou fakatuʼutuʼu mo he tagata fai faka mafola kua māhani ke tokoni atu ki te kamata ʼo hakotou ako faka famili.
Ko te ʼu fānau ʼe leleiʼia mo nātou
17. a) ʼE feafeaʼi he kau ʼa te kau tūpulaga ki te fīmālie ʼo te famili? b) Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
17 ʼE lava ke toe kau mo te kau kilisitiano tūpulaga ki te fīmālie ʼo te famili ʼo nātou mulimuli ki te tokoni ʼaē ia Efesi 6:1-3, ʼe ʼui fēnei: “Fānau, koutou fakalogo ki ʼakotou ʼu mātuʼa ʼi te fakatahi mo te ʼAliki, koteʼuhi heʼe tonu te meʼa ʼaia: ‘Fakaʼapaʼapa ki tau tāmai pea mo tau faʼe’; ʼe ko he ʼuluaki folafola ia ʼe lagolago ki te fakapapau: ‘koteʼuhi ke fua lelei kia te koe pea ke ke maʼuli fualoa ʼi te kele.’ ” ʼI hakotou kaugā gāue fakatahi mo ʼakotou ʼu mātuʼa, ʼe koutou fakahā aipe takotou fakaʼapaʼapa ʼaē kia Sehova. Ko Sesu Kilisito neʼe haohaoa pea neʼe feala pe ke manatu ia ʼe mole he ʼuhiga ʼo hana fakalogo ki he tāmai mo he faʼe ʼe heʼe haohaoa. Kae māʼia pe la te faʼahi ʼaia, “neʼe fakalogo aipe kia nāua. (...) Pea neʼe tuputupu aipe ia Sesu ʼi te poto, feiā aipe mo te ʼaluʼaga fakatagata, pea mo leleiʼia ia e te ʼAtua feiā aipe mo te tagata”. — Luka 2:51, 52.
18, 19. a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te talanoa ʼaē ke “fakaʼapaʼapa ki tana ʼu mātuʼa? b) ʼE feafeaʼi koa he liliu ʼo te loto fale ko he koga meʼa faka lotofimālie?
18 Koteā anai te faka ʼuhiga ʼo takotou mole fakaʼapaʼapa ki ʼakotou ʼu mātuʼa? “Ko te fakaʼapaʼapa” ko tona faka ʼuhiga ʼi te kogaʼi tohi ʼaenī, ko he fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te fai pule ʼaia (Vakaʼi ia 1 Petelo 2:17). ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga, ko te fakaʼapaʼapa ʼaia ʼe fai aipe mo kapau ko he tāmaʼi mo he faʼe ʼe mole nā tui kia Sehova peʼe ʼe mole nā tuku he faʼifaʼitaki lelei. ʼE tonu ke koutou fakaʼapaʼapa ki ʼakoutou ʼu mātuʼa mo kapau ko he ʼu kilisitiano ʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei. Koutou manatuʼi, ko te akonaki pea mo te taki ʼaē ʼe foaki atu ʼe takotou ʼu mātuʼa ʼe mole ko hanatou agakovi kia koutou. Kae, ʼe nātou fia taupau aipe koutou ke feala hakotou “maʼuli fualoa”. — Tāʼaga Lea 7:1, 2.
19 ʼE ko he fakatuʼutuʼu ʼofa foki ia te famili! Ko te tagata, pea mo te fafine, pea mo te fānau, ka ʼe nātou mulimuli fuli ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka famili, ʼe liliu anai te loto fale ʼaia ko he tauʼaga, pea ʼe ko he koga meʼa faka lotofimālie. Kae, ko te ʼu fihifihia ʼo ʼuhiga mo te felogoi pea mo te akoʼi ʼo te fānau ʼe lava pe ke hoko. ʼI tatatou alatike ka hoa mai, ʼe talanoa anai pe ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼaia.
Kei koutou manatuʼi koa?
◻ Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e te ʼu tagata ʼohoana, mo te ʼu fafine ʼohoana, pea mo te ʼu fānau ʼo te temi muʼa?
◻ Koteā te meʼa neʼe fakamahino e te lotu faka kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga ʼo te tagata?
◻ Koteā te tuʼulaga ʼo te fafine ʼi te famili faka kilisitiano?
◻ ʼE feafeaʼi koa he kau ʼa te kau tūpulaga kilisitiano ki te fīmālie ʼo te famili?
[Paki ʼo te pasina 9]
“ ʼO ʼuhiga mo te manatu faka kilisitiano ki te ʼohoana, ʼe mata foʼou pea mo faigataʼa mokā ʼe fakatatau mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼo te temi.”
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko te ʼu tagata ʼohoana kilisitiano ʼe nātou fakaloto mālohiʼi anai ʼonatou ʼu ʼohoana ke nātou fakahā tanatou ʼu manatu, pea mo nātou tokagaʼi foki ʼanatou ʼu manatu.