Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w02 15/5 p. 24-28
  • ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu
  • Te Tule Leʼo—2002
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Tahi ʼe Agatonu ʼe Gāue Agatonu
  • “Ko Te Poto ʼe Maʼu e Nātou ʼAē ʼe Fia Mālalo”
  • ‘ ʼE Totonu Te Ala ʼo Ia ʼe Mole Hana Hala’
  • “ ʼE Fiafia Te Kolo”
  • “ ʼE Hikihiki Te Kolo”
  • Nofo Agatonu
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2019
  • ʼE Tou Haʼele Anai ʼi Tatatou Agatonu!
    Te Tule Leʼo—2010
  • Neʼe Maʼuhiga ʼAupitō Kiā Sopo Ia Te Huafa ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—2009
  • He Koʼē ʼe Tonu Ke Kotou Taupau Maʼu Takotou Agatonu?
    Te Tule Leʼo—2008
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2002
w02 15/5 p. 24-28

ʼE Takitaki Te Hahaʼi Agatonu e Te Agatonu

ʼE ʼUI fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te tagata, ʼaē neʼe tupu mai te fafine, ʼe nounou tona maʼuli pea ʼe fonu ʼi te lotohoha.” (Sopo 14:1) ʼE ʼasi mai ko te lotomamahi pea mo te ʼu mamahi ʼe ko he ʼu meʼa ʼe hoko māhani ʼi te maʼuli ʼa te tagata. ʼE moʼoni, ʼi te ʼaho fuli ʼe lahi te ʼu tuʼania pea mo te lotohoha. Koteā ʼaē ka ina takitaki lelei anai tatou mokā hoko mai he ʼu faigataʼaʼia, pea mo tokoni mai ke tou nofo agatonu ia muʼa ʼo te ʼAtua?

Koutou tokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te tagata maʼu koloā neʼe higoa ko Sopo, neʼe maʼuli ia taʼu e 3 500 ki muʼa atu ʼi te fenua ʼaē ʼe higoa ʼi te temi nei ko Alape. Neʼe lahi te ʼu malaʼia neʼe fakatupu e Satana ki te tagata ʼaia neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua! Neʼe mamate tana ʼu manu fuli pea toe mamate mo tana ʼu fānau ʼofaina. Mole fualoa kiai, pea neʼe fakatupu e Satana te ʼu foʼi polo ʼa Sopo mai tona ʼulu ki tana ʼu vae. (Sopo, kapite 1 mo te 2) Neʼe mole ʼiloʼi e Sopo pe koʼe neʼe hoko te ʼu malaʼia ʼaia kia ia. Kae “neʼe mole agahala ia Sopo ʼaki tona ʼu laugutu.” (Sopo 2:10) Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼO aʼu ki toku mate, ʼe mole ʼau tuku anai taku agatonu!” (Sopo 27:5) Ei, ko te agatonu ʼa Sopo neʼe ina takitaki ia ia ʼi tona ʼu ʼahiʼahi.

ʼE fakamahino fēnei te agatonu: ko he aga ʼe totonu pea mo katoa pea ʼe ko he tahi ʼe mole ina fai he aga ʼe kovi pea ʼe mole hana hala ia mata ʼo te ʼAtua. Kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe haohaoa ʼi tana ʼu palalau pea mo tana ʼu aga, koteʼuhi ʼe mole he tahi ʼe feala ke mulimuli katoa ki te ʼu lekula ʼa te ʼAtua. Kae ko te hahaʼi agatonu ʼe nātou tauhi ʼaki tonatou loto katoa kia Sehova, mo fai tona finegalo pea mo tana fakatuʼutuʼu. Ko te tauhi ʼaia ki te ʼAtua ʼe ina takitaki te hahaʼi agatonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe pea ʼi te temi fuli pe. Ko te ʼuluaki koga ʼo te kapite 11 ʼo te tohi ʼo Tāʼaga Lea ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ina fakahā mai peʼe lava takitaki feafeaʼi tatou e tatatou agatonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼo te maʼuli pea ʼe ina fakapapau mai ʼe tou maʼu ai anai he ʼu tapuakina. Koia tou vakaʼi fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe tohi ai.

Ko He Tahi ʼe Agatonu ʼe Gāue Agatonu

ʼI tana fakahā lelei te pelesepeto ʼo te agatonu ʼaki he ʼu kupu fakatuketuke kae mole fefeka, ʼe ʼui fēnei e Salomone te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea: “Ko he meʼa fua neʼe kākāʼi ʼe fakalialia kia Sehova, kae ʼe ina leleiʼia he meʼa mamafa ʼe katoa.” (Tāʼaga Lea 11:1) ʼI te tohi ʼo Tāʼaga Lea ʼe fakaʼaogaʼi tuʼa fā te meʼa fua pea mo te ʼu meʼa mamafa, pea ʼe ko tona ʼuluaki fakaʼaogaʼi ʼaenī moʼo fakahā ʼe loto e Sehova ke gāue agatonu tana kau atolasio.—Tāʼaga Lea 16:11; 20:10, 23.

ʼE lagi tou fakaʼamu ke tou maʼu koloā ohage ko nātou ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi he ʼu meʼa fua fakakākā—ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te aga fakakākā. Kae ʼe tou fia līaki moʼoni koa te ʼu lekula ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, kae tou fai ʼi tatatou gāue he ʼu aga ʼe mole tonu ke fai? ʼE mole tou fai anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe takitaki tatou e te agatonu. ʼE tou tekeʼi te heʼe agatonu koteʼuhi ko te meʼa mamafa ʼaē ʼe katoa, ʼe ko te faka ʼuhiga ki te agatonu pea ʼe fiafia ai Sehova.

“Ko Te Poto ʼe Maʼu e Nātou ʼAē ʼe Fia Mālalo”

ʼE hoko atu fēnei e te Hau ko Salomone: “Kua haʼu koa te fialahi? Pea ʼe hoko mai anai te ufiufi; kae ko te poto ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe fia mālalo.” (Tāʼaga Lea 11:2) Ko te fialahi ʼaē ʼe hā ʼi he tahi ʼe fiameʼameʼa, ʼe talagataʼa, peʼe mānumānu, ʼe iku ki te fakalainoa. ʼI te tahi age faʼahi, ʼe ko he agapoto te fakamoʼoni ʼaki he agavaivai ʼe ʼi ai totatou ʼu tuʼakoi. ʼE fakahā lelei e te Tohi-Tapu te moʼoni ʼo te tāʼaga lea ʼaia, ʼaki te ʼu faʼifaʼitaki ʼe tuʼu ai.

Ko te Levite mānumānu ko Kole, neʼe ina takitaki te agatuʼu neʼe fai ki te tuʼulaga pule ʼa Moisese pea mo Alone, te ʼu kaugana ʼaē neʼe fili e Sehova. Neʼe feafeaʼi te ikuʼaga ʼo te fialahi ʼaia? ‘Neʼe avahi e te kele tona gutu pea mo ina folo’ ʼihi hahaʼi agatuʼu, kae ko ʼihi neʼe tutu e te afi, ʼo kau ai ia Kole. (Faka au 16:1-3, 16-35; 26:10; Teutalonome 11:6) ʼI fakalainoa leva! Koutou toe tokagaʼi mo Ulia, ʼaē ʼi tana fialahi neʼe kapa ki te aleka ʼo te fuakava, he neʼe ina hapo naʼa tō. ʼI te temi pe ʼaia, neʼe mate ai. (2 Samuele 6:3-8) ʼE maʼuhiga ke tou tekeʼi te fialahi!

Ko he tahi ʼe agavaivai ʼe mole hoko kia ia te fakalainoa tatau aipe peʼe faihala. Ko Sopo, logola ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei, kae neʼe ko he tagata agahala. ʼI tana ʼu ʼahiʼahi neʼe hā ai tona vaivaiʼaga lahi ʼi tana faʼahiga manatu. ʼI tana hāofaki ia ia ʼi muʼa ʼo te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou tukugakoviʼi ia ia, neʼe mole kei aga fakapotopoto ia Sopo. Neʼe ina ʼui ʼe faitotonu age ia ʼi te ʼAtua. (Sopo 35:2, 3) Neʼe fakatonutonuʼi feafeaʼi e Sehova te manatu ʼa Sopo?

ʼI tana fakahā age te kele, te tai, te ʼu fetuʼu, ʼihi manu pea mo te tahi ʼu meʼa fakatalakitupua ʼaē neʼe ina fakatupu, neʼe akoʼi e Sehova ia Sopo, ʼo ʼuhiga mo te veliveli ʼaupito ʼa te tagata ia muʼa ʼo te māʼoluga ʼa te ʼAtua. (Sopo, kapite 38 ki te 41) Neʼe mole fakahā age e Sehova ʼi tana ʼu palalau pe koʼe neʼe mamahi ia Sopo. Neʼe mole ʼaoga ke ina fakahā age. Ko Sopo neʼe ko he tagata agavaivai. ʼAki he loto agavaivai, neʼe ina fakamoʼoni ki te kehekehe ʼaupito ʼo ia pea mo te ʼAtua, ʼi tona ʼuhiga agahala pea mo tana ʼu vaivaiʼaga pea mo te faitotonu pea mo te mālohi ʼa Sehova. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fakahemala ki ʼaku palalau, pea ʼe ʼau fakahemala ʼi te efu pea mo te lefulefu.” (Sopo 42:6) Ko te agatonu ʼa Sopo neʼe ina takitaki ia ia ke ina tali vave tona fakatonutonuʼi. E feafeaʼi kia tatou? Kapau ʼe takitaki tatou e te agatonu, ʼe tou tali vave anai koa mokā ʼaoga ke fakatonutonuʼi tatou?

Ko Moisese neʼe toe agavaivai mo ia. ʼI te temi ʼaē neʼe gaʼegaʼe ai ʼi tana fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo te hahaʼi, ko Setelo te tāmai ʼo tona ʼohoana, neʼe ina fai te tokoni lelei: Ke ina vaevae te ʼu maʼua mo ʼihi tagata ʼe nātou lavaʼi. ʼI tana ʼiloʼi tona ʼu tuʼakoi, neʼe agapoto Moisese ʼo ina tali te tokoni ʼaia. (Ekesote 18:17-26; Faka au 12:3) Ko te tagata ʼaē ʼe agavaivai ʼe mole fakafisi ke foaki te pule ki ʼihi, pea ʼe mole toe tuʼania naʼa puli tona ʼuhiga pule mo kapau ʼe ina vaevae lelei te ʼu gāue mo he ʼu tagata ʼe nātou lavaʼi. (Faka au 11:16, 17, 26-29) Kae ʼe fia tokoni kia nātou ke nātou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Timoteo 4:15) ʼE mole tonu koa la ke tou toe feiā mo tatou?

‘ ʼE Totonu Te Ala ʼo Ia ʼe Mole Hana Hala’

ʼI tana ʼiloʼi lelei ʼaē ko te agatonu ʼe mole ina puipui tuʼumaʼu ia ia ʼe agatonu mai te tuʼutāmaki peʼe ko te malaʼia, neʼe ʼui fēnei e Salomone: “Ko te agatonu ʼa te kau agatonu ʼe ina takitaki nātou, kae ko te kākā ʼa te kau agakovi ʼe ina maumauʼi anai nātou.” (Tāʼaga Lea 11:3) Koia ko te agatonu ʼe ina takitaki te tagata agatonu ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe totonu kia mata ʼo te ʼAtua, māʼia ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa, pea ʼe maʼu ai te ʼu fua lelei. Neʼe mole fia līaki e Sopo tana agatonu, pea ko Sehova “ki muli age, neʼe ina tapuakiʼi te temi fakaʼosi ʼo Sopo ʼo laka age ʼi te kamata.” (Sopo 42:12) Ko nātou ʼaē ʼe aga fakakākā ʼe lagi nātou manatu ʼe nātou maʼuli lelei age ʼi ʼihi, pea mo hage ʼe nātou maʼu koloā. Kae ʼi he temi pe, ʼe fakaʼauha anai nātou e tanatou aga fakakākā.

ʼE ʼui fēnei e te hau poto: “Ko te ʼu meʼa maʼuhiga ʼe mole ʼi ai anai honatou ʼaoga ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū, kae ko te faitotonu ʼe ina hāofaki anai mai te mate.” (Tāʼaga Lea 11:4) ʼE mole ko he fakapotopoto hakita gāue kinakina ke kita maʼu koloā, ʼo kita meʼa noaʼi te ako takitokotahi, te faikole, te kau ki te ʼu fono, pea mo te fai faka mafola—kae ʼe ko te ʼu gāue ʼaē ʼe nātou fakaloloto tatatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo fakamālohiʼi tatatou tauhi kia te ia! ʼE mole ko te ʼu tuʼuga koloā ʼaē ka ina hāofaki anai tatou ʼi te mamahi lahi ʼaē ka hoko mai. (Mateo 24:21) ʼE ko te faitotonu pe ʼo ia ʼaē ʼe agatonu ʼaē ka ina hāofaki anai ia ia. (Apokalipesi 7:9, 14) Koia ʼe lelei ke tou tokagaʼi te kole ʼaenī ʼa Sofonia: “ ʼI muʼa ʼo te hoko mai kia koutou ia te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼa Sehova, koutou kumi ia Sehova, ia koutou fuli, kau agavaivai ʼo te kele, ʼaē neʼe koutou fai Tana tonu fakamāu. Koutou kumi te faitotonu, koutou kumi te agavaivai.” (Sofonia 2:2, 3) ʼI muʼa ʼo te hoko mai ʼo te temi ʼaia, tou fakatuʼutuʼu ke tou ‘faka maʼuhiga ia Sehova ʼaki tatatou ʼu koloā.’—Tāʼaga Lea 3:9.

ʼI tana faka maʼuhiga ki muli age te maʼuhiga ʼo te nofo agatonu, ʼe fakahā e Salomone te kehekehe ʼo te meʼa ʼe hoko kia ia ʼe mole hana hala pea mo ia ʼaē ʼe agakovi, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te faitotonu ʼo ia ʼe agatonu ʼe ina fakatotonu tona ala, kae ko te tagata agakovi ʼe tō anai ki tana agakovi. Ko te faitotonu ʼo te kau agatonu ʼe ina hāofaki anai nātou; kae ʼe puke anai te kau agakovi e tanatou mānumānu. Ka mate te tagata agakovi, ʼe puli ai tana ʼamanaki; pea ʼe toe pulinoa mo te fakaʼamu ʼaē neʼe fakatafito ki te mālohi. ʼE hāofaki te faitotonu mai te mamahi, kae ʼe fetogi ia ia e te agakovi.” (Tāʼaga Lea 11:5-8) Ko te tagata agatonu ʼe mole tūkia anai ʼi te ʼu aga ʼaē ka ina fai. Ko tana ala ʼe totonu. Ki ʼamuli ʼe hāofaki te kau agatonu mai tonatou ʼu mamahi. ʼE hage ʼe mālolohi te kau agakovi, kae ʼe mole hāofaki anai nātou mai tanatou ʼu mamahi.

“ ʼE Fiafia Te Kolo”

Ko te agatonu ʼo te kau agatonu pea mo te agakovi ʼo te kau agakovi ʼe toe malave ki te hahaʼi. ʼE ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “ ʼAki tona gutu ko te ʼaposita ʼe ina maumauʼi tona tatau, kae ʼaki te ʼatamai mālama ʼe ina hāofaki te kau agatonu.” (Tāʼaga Lea 11:9) Ko te fai fatufatu, te ʼu fasituʼu, te ʼu palalau heʼe maʼa pea mo te ʼu fai palalau noa ʼe mole fakatupu kovi koa ki te hahaʼi? Kae ko te ʼu palalau ʼa te agatonu ʼe maʼa, ʼe ko he ʼu palalau ʼe fakakaukauʼi lelei, pea ʼe fai ʼaki he aga fakaʼapaʼapa. ʼE hāofaki ia ia e te ʼatamai mālama koteʼuhi ʼaki tana agatonu ʼe ina fakamoʼoni ai ʼe loi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tukugakoviʼi ia ia.

ʼE toe hoko atu fēnei te hau: “ ʼE fiafia te kolo ʼuhi ko te agalelei ʼa te kau faitotonu, kae ʼe ko he kalaga fakafiafia mokā mate te kau agakovi.” (Tāʼaga Lea 11:10) ʼI te agamāhani ʼe ʼofainaʼi te kau agatonu, pea ʼe nātou fakafiafia tanatou ʼu kāiga. ʼE mole he tahi ʼe ina leleiʼia moʼoni “te kau agakovi.” Ka mate he agakovi, ʼi te agamāhani ʼe mole tagi ki ai te hahaʼi. ʼE mahino ia ʼe mole he tahi ʼe lotomamahi anai ʼi te temi ʼaē ka haga ai ia Sehova ʼo ‘toʼo te kau agakovi ʼi te kele pea mo taʼaki te hahaʼi kākā mai ai.’ (Tāʼaga Lea 2:21, 22) Kae ʼe ko he temi fakafiafia anai, heʼe pulihi anai nātou. Kae e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo tatou? ʼE lelei ke tou vakaʼi peʼe tou fai he ʼu aga ʼe ina fakafiafia te hahaʼi.

“ ʼE Hikihiki Te Kolo”

Ki muli age ʼe toe fakahā e Salomone ko te aga ʼa te faitotonu pea mo te agakovi, ʼe mole tatau tona malave ki te hahaʼi, heʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE hikihiki te kolo ʼuhi ko te tapuakina ʼa te kau faitotonu, kae ʼe fakaʼauha te kolo ʼaia ʼuhi ko te gutu ʼa te kau agakovi.”—Tāʼaga Lea 11:11.

Ko te hahaʼi agatonu ʼo te kolo ʼe nātou fakatupu te tokalelei pea mo te fīmālie, pea mo nātou tokoni ki te maʼuli lelei ʼa te hahaʼi. Koia ʼaē ʼe hikihiki ai te kolo pea mo mahu. Ko nātou ʼaē ʼe fasituʼu, mo fai he ʼu palalau ʼe fakatupu lavea pea mo kovi, ʼe nātou fakaloto hoha te hahaʼi, ʼe mole nātou fai he ʼu meʼa fakafiafia, pea ʼe nātou fakamaveuveu mo fakamavetevete ia te hahaʼi. ʼE hoko tāfito te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe ko he ʼu hahaʼi maʼuhiga ʼaē ʼe nātou fai te ʼu palalau ʼaia. ʼE hoko ʼi te kolo te ʼu maveuveu, te ʼu aga fakahehema, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga pea lagi haʼele kovi te faʼahi faka ekonomika.

Ko te pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 11:11, ʼe toe faka ʼuhiga ki te hahaʼi ʼa Sehova, ʼi tanatou fakatahitahi ʼi te ʼu kokelekasio ʼaē ʼe hage ko hanatou kolo. Ko te kokelekasio ʼaē ʼe maʼu ai he ʼu hahaʼi ʼe nātou leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie—te kau faitotonu ʼaē ʼe takitaki e tanatou agatonu—ʼe ko he kokelekasio ʼe fiafia ai te hahaʼi fuli, mo nātou gāue pea mo fetokoniʼaki, pea mo faka kolōlia ai ki te ʼAtua. ʼE tapuakina e Sehova te kokelekasio, pea ʼe mahu ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼI ʼihi temi, ko ʼihi ʼe lagi nātou ʼiʼita pea mo meo, ʼo nātou fatufatu pea mo fasituʼu ki te fakahoko ʼo te ʼu gāue, koia ʼe nātou hage ko he “aka kona” ʼe feala ke mafola pea mo fakatupu kovi ki ʼihi. (Hepeleo 12:15) ʼI te agamāhani, ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe nātou loto ke foaki age honatou tuʼulaga pea ke nātou ʼiloa. ʼE nātou lau ʼe hoko te ʼu aga heʼe faitotonu, te fakapalatahi, peʼe ko te tahi ʼu aga kovi ʼi te kokelekasio peʼe fai e te kau tagata ʼāfea. Ko tonatou gutu ʼe feala ke fakatupu maveuveu ʼi te kokelekasio. ʼAua naʼa tou fakalogo ki tanatou ʼu palalau, kae tou faiga ke tou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe manatu fakalaumālie, ʼe lagolago ki te tokalelei pea mo te logo tahi ʼa te kokelekasio.

ʼE toe hoko atu fēnei e Salomone: “Ko ia ʼaē ʼe kovi tona loto neʼe fehiʼa ia ki tona tatau, kae ko te tagata ʼaē ʼe lahi tana fakasiosio tonu ʼe nofo fakalogologo. Ko ia ʼaē ʼe feʼaluʼaki ʼo fasituʼu, ʼe ina fakahā te ʼu palalau fakalilo, kae ko ia ʼaē ʼe agatonu tona loto ʼe ina ʼuʼufi te faʼahi ʼaia.”—Tāʼaga Lea 11:12, 13.

ʼE lahi te mamahi ʼaē ʼe fakatupu e ia ʼaē ʼe mole fakasiosio tonu, peʼe “kovi tona loto”! ʼE mole ina tāʼofi tana palalau, pea ʼe liliu ai ko he tagata ʼe fasituʼu peʼe laukovi. ʼE tonu ki te ʼu tagata ʼāfea ke nātou foimo fakagata te aga fakatupu kovi ʼaia. ʼO mole hage “ko ia ʼaē ʼe kovi tona loto,” ʼe ʼiloʼi e te tagata ʼaē ʼe fakasiosio tonu te temi ʼaē ʼe tonu ke nofo fakalogologo ai. ʼE mole ina fakahā anai he meʼa ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e ʼihi, kae ʼe ina taupau lelei. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē kapau ʼe mole tokaga ki tona gutu, pea ʼe feala ke fakatupu mamahi, koia ko ia ʼaē ʼe fakasiosio tonu ʼe “agatonu [ʼi] tona loto.” ʼE agatonu ki tona ʼu tēhina mo tuagaʼane, pea ʼe mole ina fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fakatupu tuʼutāmaki kia nātou. Ko te hahaʼi agatonu ʼaia, ʼe ko he tapuakina ki te kokelekasio!

Moʼo tokoni kia tatou ke tou haʼele ʼi te ala ʼo te kau agatonu, ʼe foaki mai e Sehova he ʼu tuʼuga meʼa kai fakalaumālie neʼe teuteuʼi e “te kaugana agatonu mo fakapotopoto.” (Mateo 24:45) ʼE toe tokoni mai mo te ʼu tagata ʼāfea ʼi tatatou ʼu kokelekasio, ʼaē ʼe hage ni ʼu kolo. (Efeso 4:11-13) ʼE tou fakafetaʼi ki te ʼu faʼahi ʼaia, koteʼuhi “ka mole ʼi ai te poto ʼi te takitaki, ʼe tō te hahaʼi, kae ʼe maʼu te hāofaki mokā lahi te hahaʼi fai tokoni.” (Tāʼaga Lea 11:14) Tatau aipe te meʼa ʼaē ʼe feala ke hoko, kae tou fakatotonu mālohi ke tou ‘haʼele ʼi tatatou agatonu.’—Pesalemo 26:1.

[Paki ʼo te pasina 24]

Neʼe takitaki Sopo e tana agatonu, pea neʼe tapuakina ia ia e Sehova

[Paki ʼo te pasina 25]

Neʼe mate Ulia he neʼe fialahi

[Paki ʼo te pasina 26]

ʼE mole fakapotopoto hakita kumi fakavale te ʼu koloā, kae kita meʼa noaʼi te ʼu gāue faka teokalatike!

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae