Ko He Nonoʼaga Mokā Matagi
ʼI TE ʼu fuga moʼuga ʼo te ʼu Alpes ʼi Eulopa, ʼe homo ai te fuʼu ʼakau mālohi, ʼe higoa ko te rhododendron ferrugineux. Ko te fuʼu ʼakau ʼaia ʼe tau homo fakatahi mo te ʼu tuʼuga kiʼi fuʼu ʼakau, mo ʼona puipui mai te ʼu tuʼani matagi ʼaē ʼe tō ʼi te ʼu potu māʼoluga. Ko te ʼu tuʼani matagi ʼaia ʼe kovi ki te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te ʼu moʼuga, heʼe liliu te ʼaele ʼo momoko ʼaupito mo magemage, ʼo feiā mo te kele, pea ʼe mataʼaki ai tonatou ʼu aka.
ʼI te agamāhani, ʼe mole hoko te ʼu faʼahi ʼaia ki te fuʼu ʼakau ʼaē ko te rhododendron ferrugineux, heʼe homo ake ia ʼi te ʼu luo. Logola ʼe mole lagi lahi te kele ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia, kae ko te ʼu luo ʼe nātou puipui te fuʼu ʼakau ʼaia mai te matagi pea mo nātou faka fealagia ke ina tāʼofi hana moʼi vai. ʼI te teitei taʼu katoa ʼe mole feala ke koutou sio kiai, kae ʼi te temi māfana, ko te ʼu fuʼu ʼakau ʼaia ʼe nātou mātala ʼi te ʼu moʼuga, ko te ʼu fisiʼi teu ʼe lanu kula.
Neʼe fakamahino e te polofeta ko Isaia ko “te kau tama ʼaliki” ʼe fakanofo anai e te ʼAtua, pea ʼe nātou liliu anai ko “he nonoʼaga mokā matagi.” (Isaia 32:1, 2) ʼAki te takitaki ʼa te Hau, ko Kilisito Sesu, ko te kau tama ʼaliki ʼaia, peʼe ko te ʼu tēhina taupau, ʼe nātou hage anai ko he ʼu maka mālohi ʼi te ʼu temi faigataʼaʼia peʼe ʼi te ʼu temi mamahi. ʼE nātou liliu anai ko he ʼu puipuiʼaga maʼa te hahaʼi mokā hoko he ʼu fakafeagai, pea mo nātou tokoni ʼi te ʼu temi faigataʼaʼia, ke taupau e te hahaʼi tonatou vai fakalaumālie ʼaē ʼe haʼu mai te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼE feala ke hoko ki he Kilisitiano te ʼu fakataga mālohi, te lotovaivai, peʼe ko te mahaki, pea ʼe feala ke vaivai ai tana tui mo kapau ʼe mole puipui. ʼE feala ke liliu te kau tagata ʼāfea ko he puipuiʼaga, ʼo nātou fakalogo lelei ki tona fihifihia, mo foaki he tokoni faka Tohi-Tapu, pea mo fakaloto mālohi pea mo tokoni ki ai. Ohage ko tonatou Hau fakanofo, ko Kilisito Sesu, ʼe nātou fia tokoni kia nātou ʼaē ʼe “ogosia.” (Mateo 9:36) Pea ʼe nātou fia tokoni ki te hahaʼi ʼaē neʼe kākāʼi ʼaki te ʼu tuʼuga akonaki hala. (Efeso 4:14) Ko te tokoni ʼaia ʼi tona temi totonu ʼe feala ke ina hāofaki te maʼuli ʼo he tahi.
ʼE fakamahino fēnei e Miriam: “ ʼI te tahi temi neʼe ʼau lotovaivai, he neʼe mavae ʼi te kokelekasio toku ʼu kaumeʼa lelei, pea neʼe toe mahaki mo taku tāmai, ko te toto neʼe alu ʼi tona ʼuto. Moʼo tauʼi ʼo toku lotomamahi ʼaupito ʼaia, neʼe ʼau kamata fakatahi mo te tama ʼo te mālama. Mole fualoa, ʼi taku manatu ʼaē ʼe mole kei tāu mo ʼau ke ʼau nofo ʼi te moʼoni, neʼe ʼau fakahā ki te kau tagata ʼāfea taku fia mavae, he neʼe ʼau tui ʼe mole kei ʼofa Sehova kia ʼau.
ʼI te temi faigataʼa ʼaia, ko te tagata ʼāfea loto manavaʼofa, neʼe ina fakamanatuʼi mai te ʼu taʼu ʼaē neʼe ʼau pionie katoa ai. Neʼe ina ʼui mai neʼe ina tokagaʼi tuʼumaʼu taku nofo agatonu, pea ʼaki he agalelei, neʼe ina kole mai ke ʼau tuku te kau tagata ʼāfea ke nātou tokoni mai, pea mo fakafimālieʼi ʼau heʼe kei ʼofa Sehova kia ʼau. Ko tanatou tokaga ʼofa ʼi te temi faigataʼa ʼaia, neʼe hage ko he “nonoʼaga” kia ʼau ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai kia ʼau te afā fakalaumālie. Hili te māhina katoa, neʼe ʼau fakagata taku fakatahi mo te tama pea talu mai ai, ʼe ʼau haga haele ʼi te ala ʼo te moʼoni.”
ʼE fiafia te kau tagata ʼāfea ʼi tanatou sio ki te fiafia lahi ʼa te kau Kilisitiano ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼuhi ko te puipui ʼaē ʼe nātou foaki kia nātou ʼi tona temi totonu. Pea ʼaki te ʼu “nonoʼaga” ʼaia, ʼe tou sio fakatomuʼa ai ki te tokoni fakalaumālie lahi ʼaē ka tou maʼu ʼi te Pule ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe.