Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 15/5 p. 4-8
  • Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Te Haʼu ʼAē ʼo Te Tohi-Tapu Mai Te ʼAtua — Te Meʼa ʼOfa ʼo Te ʼAtua

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Te Haʼu ʼAē ʼo Te Tohi-Tapu Mai Te ʼAtua — Te Meʼa ʼOfa ʼo Te ʼAtua
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Tohi-Tapu pea mo te poto ʼo te tagata
  • ʼE felōgoʼi mo te ʼu fakamatala faka hisitolia
  • Te fakamoʼoni lahi
  • Te Tohi ʼAē ʼe Ina Fakahā Te ʼAtamai Mālama ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAtua
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • ʼE Feafeaʼi Koa He Tāu Mo He Falala Ia Te ʼu Fakakikite ʼo Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—1993
  • Te Tohi-Tapu ʼe Ko He Tohi ʼe Haʼu Mai Te ʼAtua
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Te Tule Leʼo—1992
w92 15/5 p. 4-8

Te ʼu Fakamoʼoni ʼo Te Haʼu ʼAē ʼo Te Tohi-Tapu Mai Te ʼAtua — Te Meʼa ʼOfa ʼo Te ʼAtua

ʼE ʼUI e te Tohi-Tapu ko te “ ʼAtua ʼe ʼofa”, pea ko te poto mo te mālohi ʼe ia te ia (1 Soane 4:8; Sopo 12:13; Isaia 40:26). ʼE ina ʼui mai “ko tana ʼu ala fuli ʼe faitotonu”. (Teutalonome 32:4.) ʼE toe ʼui e te Tohi-Tapu, ko te ʼAtua ʼe ina toe maʼu te ʼu kalitate ohage ko te manavaʼofa pea mo te loto ʼofa. — Ekesote 34:6; Loma 9:15.

ʼI te fakahā ʼaē e te Tohi-Tapu ko te ʼu kalitate ʼaia ʼe tau pea mo Sehova ʼAtua, ʼe feala ke taki e te Tohi-Tapu te tagata ʼaē ʼe haʼele taufā kia te ia. ʼE talanoa te tohi ʼaia ki te fakatupu ʼo te meʼa fuli, te tupuʼaga ʼo te agahala pea mo te mate, pea mo ia ʼaē neʼe ina fakatokatoka ia tatou pea mo te ʼAtua. ʼE ina toe fakahā te falala fakatalakitupua ʼo ʼuhiga mo te palatiso ʼe ʼamanaki fakatuʼu ʼi te kele. Kae, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe maʼuhiga anai, mo kapau ʼe feala ke fakahā ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼaē ko hona meʼa ʼofa.

Te Tohi-Tapu pea mo te poto ʼo te tagata

Neʼe mālo tuʼumaʼu pe te Tohi-Tapu ʼi te ʼu fakafeagai fuli. Ohage la, ʼi hona lau fakalelei, ʼe tou maʼu ʼe felōgoʼi te Tohi-Tapu pea mo te poto ʼo te tagata. ʼIo, ko te Tohi-Tapu neʼe teuteuʼi ko he takitaki fakalaumālie, ʼe mole ko he tohi ia ʼo te poto ʼo te tagata. Kae tou vakaʼi age muʼa, pe ʼe ko te Tohi-Tapu ʼe ʼalu tahi mo te ʼu fakamatala ʼo te poto ʼo te ʼu tagata.

Te ʼu tōketā ʼaē ʼe nātou sivisivi te ʼu maʼuli kehekehe: ʼE fakahā lelei e te Tohi-Tapu, ko te ʼu ‘faʼahi fuli’ ʼo te embryon ʼo he tahi neʼe kua ʼosi “tohi” ia (Pesalemo 139:13-16). Ko te uto, te mafu, te ʼatefēfē, te ʼu mata: te ʼu koga ʼaia pea mo ʼihi age koga ʼo te sino neʼe kua ʼosi ‘tohi ia’ ʼi te ‘code génétique’ ʼo te ‘ovule’ ʼi te fatu ʼo te faʼe. ʼI te code ʼaia kua tuʼu ai te ʼu faʼahi fuli ʼo te sino ʼaē ke faʼufaʼu. Koutou fakakaukauʼi age muʼa! Kua hili nei ki ai taʼu e 3 000 ʼo te fakahā ʼaē e te Tohi-Tapu te faʼahi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te sino ʼo te tagata, ia muʼa ia ʼo te maʼu ʼaē e te kau tagata lalahi te code génétique.

Te maʼuli ʼo te manu: Maʼa te Tohi-Tapu, “ko te lieve (...) ʼe [ko he] toe lamu ia”. (Levitike 11:6.) ʼE ʼui fēnei e François Bourlière (The Natural History of Mammals, 1964, pasina 41): “ ʼE ʼiloga mai ia ko te faka ʼalu tuʼa lua ʼo te kai ʼi tonatou vavā ʼe ko he aga ia ʼe tautau hoko ʼi te ʼu lapino pea mo te ʼu lieve. ʼI te agamahani ko te ʼu lapino fale ʼe nātou folo tanatou ʼu fekau pōʼuli, ʼaē ʼe feala ke tapuke ʼi te uhu ʼo laka ʼi te vaelua ʼi te lahi ʼo te kete. Pea ki te lapino vao, ko te meʼa ʼaia ʼe hoko tuʼa lua ʼi te ʼaho, pea ʼe toe feiā aipe ki te lieve ʼo Eulopa.” ʼO ʼuhiga pe mo te meʼa ʼaia, ko te tohi Mammals of the World (ʼo E. Walker, 1964, tohi II, pasina 647) ʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE fakatatau, ki te ‘toe feliliuʼaki ʼo te ʼu meʼa kai ʼi te kete’ ʼo te ʼu manu ʼaē ʼe nātou toe lamu.”

Alekeolosia: Ko te ʼu hau, te ʼu kolo pea mo te ʼu fenua ʼo te Tohi-Tapu neʼe faka tui neʼe nātou maʼuʼuli ʼuhi ko te maʼu ʼaē ʼo te ʼu maka neʼe gāueʼi, te ʼu ipu maka, te ʼu mataʼi tohi pea mo ʼihi age pe ʼu meʼa feiā. Ohage la, ko te kau Itite ʼaē neʼe talanoa ki ai te Tohi-Tapu, ko nātou ʼaia neʼe nātou maʼuʼuli moʼoni (Ekesote 3:8). ʼI tana tohi La Bible devient vivante (fakapilitānia), neʼe ʼui fēnei e te tagata ko Charles Marston: “Ko nātou ʼaē neʼe nātou fia pulihi te moʼoni ʼaē ʼo te Tohi-Tapu, feiā aipe mo tona ʼuhiga takitaki, ʼe lavā pe nātou ʼuhi ko te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe fufuke ake ʼi te kele, pea ko tanatou takitaki ʼe toe noa aipe. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu, ʼe nātou maumauʼi te ʼu fakafeagai fuli neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼaē ʼo te Tohi-Tapu.”

ʼE lagolago e te Alekeolosia ia te Tohi-Tapu ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe. Ohage la, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu, ʼe toe fakamoʼoni aipe te ʼu koga meʼa pea mo te ʼu higoa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te kapite 10 ʼo Senesi. Neʼe maʼu e te ʼu tagata kumi te kolo ʼo te kau Kalitia ko Ule, koga meʼa fai koloā pea mo lotu ʼaē neʼe tupu ai ia Apalahamo (Senesi 11:27-31). ʼI ʼoluga atu ʼo te matapuna ʼo Guihon ʼi te faʼahi toga-hahake ʼo Selusalemi, ko te kau tagata kumi neʼe nātou maʼu te kolo ʼo te kau Sepusite ʼaē neʼe toʼo e te hau ko Tavite (2 Samuele 5:4-10). Ko te mataʼi higoa ʼaē ko “Siloame” ʼe tohi ʼi te potu taupotu ʼo te huʼaga ʼo te vai neʼe keli e te hau ko Esekiasi, neʼe maʼu ʼi te taʼu 1880 (2 Hau 20:20). Ko te lavā ʼaē ʼa Papiloni ia Siliusi Lahi ʼi te taʼu 539 ia muʼa ʼo totatou temi, neʼe tohi ʼi te tohi Fakamatala ʼa Naponite ʼi te 19 sekulo ʼo totatou temi. Ko te ʼu fakamatalatala ʼo te tohi ʼo Esitele neʼe fakamoʼoni e te ʼu mataʼi tohi ʼi Persépolis pea mo te maʼu ʼaē ʼo te fale hau ʼo te hau ko Xerxès (Asueliusi) ʼi te ʼu taʼu 1880 pea mo 1890 ʼo totatou temi ʼi Suse. Ko te mataʼi tohi neʼe maʼu ʼi te taʼu 1961 ʼi te ʼu toega ʼo te fale gaoʼi loma ʼi Sesale, ʼe fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼaē ʼo te kovana loma ko Pose Pilato ʼaē neʼe ina fakamāu ia Sesu. — Mateo 27:11-26.

Tagata sivi ʼo te ʼu fetuʼu: Kua hili ki ai taʼu e 2 700 — ia muʼa ʼo te ʼiloʼi e te hahaʼi ko te kele ʼe takafuafua — ko te polofeta ko Isaia neʼe ina tohi, ʼo fēnei: “ ʼE ʼi ai he Tahi ʼe ʼafio ia ʼi te fuga takafuafua ʼo te kele.” (Isaia 40:22). Ko te kupu faka hepeleo hough, ʼe fakaliliu ʼi heni “takafuafua”, ʼe toe feala tona fakaliliu fēnei “kele”. (Concordance des Ecritures hébraïques et chaldéennes [fakapilitānia], mai ia B. Davidson.) Pea ko te “takafuafua” ʼo te kele ʼe ʼiloga lelei ʼi te lagi, feiā aipe mokā ʼe tou folau ʼi he vakalele. Koia, ʼe ʼui ai ia Sopo 26:7 ko te ʼAtua ‘ ʼe ina tautau te kele ʼi te noa’. ʼE moʼoni te meʼa ʼaenī, ko te kau tagata sivisivi ʼo te ʼu fetuʼu ʼe nātou ʼiloʼi ko te kele ʼe mole lagolago ʼe he meʼa.

Te potanike: ʼE lahi te ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe mole moʼoni, he neʼe talanoa ia Sesu Kilisito ki te “tegaʼi sinapi” ohage “ko he tegaʼi ʼakau ʼaia ʼe siʼisiʼi age ia ʼi te ʼu pulapula fuli”. (Maleko 4:30-32.) Lagi neʼe manatuʼi e Sesu te tegaʼi sinapi ʼuli (Brassica nigra pe ʼe Sinapis nigra), ʼaē ʼe milimeta 1 ki te 1,6 tona laulahi. ʼIo, ʼe ʼi ai pe foki ʼihi ʼu tegaʼi ʼakau ʼe veliveli age, ohage ko te ʼu tegaʼi ʼakau ʼo te ʼu olekite, māninifi ohage he efu, kae neʼe mole talanoa Sesu ia ki he hahaʼi to olekite. Neʼe ʼiloʼi pe e te kau Sutea Kalilea ʼaia, te ʼu faʼahiga tegaʼi ʼakau kehekehe ʼaē ʼe to e te hahaʼi to ʼakau ʼo tonatou fenua, ko te tegaʼi sinapi ʼe siʼisiʼi age ia. Neʼe talanoa Sesu ia ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga, neʼe mole ina akonakiʼi ia he faʼahiga to ʼakau.

Te seolosia: ʼO ʼuhiga mo te fakamatala faka tohi-tapu ʼo te kele, koʼeni te tala ʼa te tagata seolosia logona ko Wallace Pratt: “Kapau ʼi toku ʼuhiga seoloke, ʼe fehuʼi mai ke ʼau fakamahino fakanounou tamatou ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te kamataʼaga ʼo te kele pea mo te tuputupu ʼo te maʼuli ki he hahaʼi tauhi ōvi, ohage la ko te ʼu telepi ʼaē ʼe talanoa ki ai te tohi ʼo Senesi, ʼe ʼau mulimuli anai pe ki te talanoa ʼaē ʼe fai ʼi te ʼuluaki kapite ʼo Senesi.” Neʼe fakatokagaʼi e W. Pratt te maui mālie ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te tohi ʼo Senesi — te kamataʼaga ʼo te tai, ʼo te kele, pea mo te maʼuli ʼi te vai, te ʼu manu lele, pea mo te ʼu manu ʼo te kele — ʼe ʼalu tahi mo te fakatokatoka ʼo te ʼu temi lalahi faka seoloke.

Te ʼu meʼa faka tōketā: ʼI tana tohi Un médecin examine la Bible (fakapilitānia), ko Raimer Smith neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE ʼau puna’maʼuli ʼi te felōgoʼi tahi ʼa te Tohi-Tapu pea mo te manatu ʼa te kau tōketā. (...) ʼO ʼuhiga la mo te faitoʼo ʼo te ʼu foʼi polo, te ʼu lāvea, pea mo ʼihi age meʼa, ʼe felōgoʼi tahi aipe ʼo ʼuhiga mo te ʼu faitoʼo ʼa te kau tōketā ʼo te temi nei. (...) Kei tokolahi ia nātou ʼaē kei nātou tui ki te ʼu faga meʼa fakatemonio: ohage la, ka ʼai he foʼi ifi ki he tagaʼi kofu ʼe feala hana taupau kita mai te ʼola; kapau ʼe kita fāfā ki he ‘crapaud’ ʼe tou maʼu te ʼu lefetona; ʼe feala ha kita faitoʼoʼi ʼotatou mamahi kia, mokā ʼe tou kahoaʼi he musuala momole kula; ko te kiʼi taga ʼe kita ʼai ki loto te toʼi ʼo te akau ko te ‘assa-foetida’ ʼe ina taupau kita ʼi te ʼu mahaki; ka ʼe mahaki he tamasiʼi ʼe manua ia; pea mo ʼihi atu meʼa, kae ʼe mole talanoa te Tohi-Tapu ia ki he ʼu meʼa feiā. Ki te faʼahi ʼaia, ʼe makehe ʼosi ia pea kia te ʼau, ko he tahi pe ʼaenā fakamoʼoni ʼo tona haʼu ʼaē mai te ʼAtua.”

ʼE felōgoʼi mo te ʼu fakamatala faka hisitolia

ʼI tana tohi Un juriste examine la Bible (fakapilitānia), ʼe fakahā ai e Irwin Linton te meʼa ʼaenī: “ ʼI te fia fakahā ʼo te ʼu koga meʼa pea mo te ʼu temi ʼaē neʼe hoko ai te ʼu meʼa, ʼe maumauʼi e te ʼu hisitolia, te ʼu fagana pea mo te ʼu fakamoʼoni hala, te ʼu ʼuluaki lekula ʼo he meʼa neʼe tauʼi, ko te ʼu lekula ʼe tou akoʼi nei, ʼe tatou ʼaē ko te ʼu tagata fai lao, ʼaē ʼe tonu ke fakahā ʼaki ai ia te hola pea mo te koga meʼa, kae ko te ʼu fakamatala faka tohi-tapu ia ʼe nātou foaki mai te temi pea mo te koga meʼa neʼe hoko moʼoni ai te ʼu meʼa ʼaia.”

Ke fakamoʼoni tana ʼu palalau ʼaenī, neʼe talanoa ia Linton ki te tohi ʼo Luka 3:1, 2, ʼaē ʼe palalau ai ki te ʼu higoa ʼa te kau pule e fitu moʼo fakahā ai te temi ʼaē neʼe kamata ai e Sesu Kilisito tona minisitelio. Koutou fakatokagaʼi te ʼu fakamatalatala neʼe fai e Luka: “ ʼI te ʼu taʼu e hogofulu ma nima ʼo te pule ʼa Tipele Sesale, ʼi te temi kovana ʼo Pose Pilato ʼi Sutea, pea ko Elote neʼe tuʼi faka tisitilike ʼi Kalilea, pea ko Filipe, ko tona tēhina, neʼe tuʼi faka tisitilike ʼi Itulia pea ʼi Tilakonite, pea ko Lisaniasi neʼe tuʼi faka tisitilike ʼi Apileni, ʼi te ʼu ʼaho ʼo te pelepitelo pule ko Ana pea mo Kaifa, ko te tala ʼa te ʼAtua neʼe hifo kia Soane, foha ʼo Sakalia, ʼi te toafa.”

ʼE fonu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu fakamatala fēnei. Pea, ko ʼihi kogaʼi tohi, ohage ko te ʼu Evaselio neʼe tohi ʼi te temi neʼe maʼuhiga ʼaupito ai te maʼuli ʼo te kau Sutea, te kau Keleka, pea mo te kau Loma. ʼI te temi ʼaia neʼe ʼi ai te ʼu tagata fai lao, te ʼu tagata faitohi, te kau takitaki, pea mo ʼihi age ʼu hahaʼi. Pea tahi foki, ka na pau ko te ʼu fakamatalatala ʼaē ʼi te ʼu ʼevaselio pea ʼihi age ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu neʼe mole felōgoʼi mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe feala ke ʼiloga tona hala. Kae ko te kau hisitolia neʼe nātou fakamoʼoni ʼihi ʼu fakamatala, ohage la ko te tupu ʼaē ʼo Sesu Kilisito. Pea, ʼo ʼuhiga mo Sesu pea mo tana kau tisipulo, neʼe tohi e te tagata hisitolia loma ko Tacite, ʼo fēnei: “Ko te higoa [kilisitiano] ʼe haʼu mai ia Kilisito, ʼaē, ʼi te taki ʼa Tipele, neʼe tauteaʼi ia ki te pou e te pule ko Pose Pilato.” (Annales, XV, XLIV). Ko te moʼoni faka hisitolia ʼo te Tohi-Tapu ʼe tokoni aipe ʼo ʼuhiga mo te fakamoʼoni ʼaē ko te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ki te tagata.

Te fakamoʼoni lahi

Logope te lagolago ʼaē ʼo te Tohi-Tapu e te alekeolosia, pea mo nātou ʼe sivi ʼo te ʼu fetuʼu, mo te hisitolia pea mo ʼihi age pe fakamoʼoni, ʼe mole fakatafito te tui ʼaē ki te tohi ʼaia mai te ʼu meʼa ʼaenī. ʼI te ʼu tuʼuga fakamoʼoni fuli ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, ʼaē ko te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe maʼuhiga tokotahi age pe te hoko ʼaē ʼo tana ʼu lea faka polofeta.

Ko Sehova ʼAtua ko te matapuna ʼo te ʼu lea faka polofeta moʼoni. Neʼe ina lea ʼi tana polofeta ko Isaia, ʼo fēnei: “Ko te ʼu meʼa ʼuluaki — koʼena kua hoko, kae ʼe ʼau fakahā te ʼu meʼa foʼou. ʼI muʼa ʼo tanatou tutupu, ʼe ʼau fakahā fakatomuʼa atu.” (Isaia 42:9). Pea, ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ko te kau tagata faitohi neʼe fakafonu nātou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, pe ʼe ko te mālohi gāue. Ohage la, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua.” (2 Timoteo 3:16). Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼE mole he lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe haʼu mai he faʼahiga fakamatala takitokotahi. Heʼe ko te lea faka polofeta neʼe mole fai ʼaki ia te finegalo ʼo te tagata, kae ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe lea ai ni tagata ʼaki te fakatotonu ʼa te ʼAtua.” (2 Petelo 1:20, 21). Koia, tou vakaʼi age muʼa te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu.

ʼI te ʼu lauʼi teau lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu, ʼe tou maʼu ai te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo Ninive, kolo tāfito ʼo Asilia, “te kolo ʼe fonu ai te ʼu fai fakapō” ʼaē neʼe ina fakatupu ia te manavahe ʼi te Ōvi-Olieto ʼo te temi ʼāfea ʼi sekulo e 15 tupu (Naomi 3:1). Kae, ʼi te temi maʼoluga ʼo te pule ʼa Ninive, neʼe fakahā fēnei e te Tohi-Tapu: “[Ko te ʼAtua] ʼe ina fakaliliu anai ia Ninive ko he koga meʼa moamoa ohage ko he toafa. Pea ʼe takoto anai ʼi te lotolotoiga ʼo ia te ʼu faga manu, te ʼu manu fekai fuli ʼo he fenua. ʼE nonofo anai te ‘pélican’ pea mo te ‘por-épic’ ʼi te pōʼuli ʼi te ʼu fuga matapā. ʼE hiva anai tuʼumaʼu te leʼo ʼi te matapā fakamālama. ʼE hoko anai te faka ʼauha ʼi te muʼa matapā; heʼe ina veteki lelei anai tona ʼu takafi.” (Sofonia 2:13, 14). Ia ʼaho nei, ʼe sio pe te hahaʼi ki te kiʼi moʼuga ʼe ina fakaʼiloga te tuʼuʼaga ʼāfea ʼo Ninive. Pea, ko te ʼu faga ōvi ʼe nātou kakai ai, ohage pe ko tona fakakikite.

Ko te polofeta ʼa te ʼAtua ko Taniela, neʼe mamata ki te matuʼaʼi akeno tala lua pea mo te tao tagata ʼaki tona fuaʼi tala ʼi tona vahaʼa mata. Neʼe matehi e te tao tagata ia te matuʼaʼi akeno, ʼo ina maumauʼi ʼona ʼu tala ʼaē e lua. Pea toe fasi mo te fuaʼi tala ʼo te tao tagata, pea neʼe malaga ake ai te ʼu tala e fā ʼi tona tuʼulaga (Taniela 8:1-8). Neʼe fakamahino e te ʼaselo ko Kapeliele ʼo fēnei: “Ko te matuʼaʼi akeno ʼaē neʼe ke mamata ki ai pea mo tona ʼu tala e lua ʼe ina fakatā te ʼu hau ʼo Metia pea mo Pelesia. Pea ko te tao tagata fulufulu ʼe ina fakatā te hau ʼo Keleka; pea ko te fuaʼi tala ʼaē neʼe ʼi tona ʼu vahaʼa mata, ʼe ina fakatā te ʼuluaki hau. Pea koteʼuhi foki neʼe fasiʼi ia, pea tuʼu ake ai te toko fā ʼi tona tuʼulaga, koteʼuhi ko te ʼu puleʼaga e fā ʼi tona puleʼaga ʼe tutuʼu ake anai ai, kae ʼe mole nātou maʼu anai tona mālohi.” (Taniela 8:20-22). Pea neʼe toe fakamoʼoni aipe ki ai te hisitolia, ko te ʼu tala e lua ʼo te matuaʼi akeno: ko te puleʼaga ʼo Metia-Pelesia ʼaē neʼe lavā ʼi te “hau Keleka”. Ko te tao tagata fakatā ʼaia neʼe ʼi ai tona “fuaʼi tala”, ko te fakatā ʼaia ʼo Alexandre le Grand. ʼI te hili ʼo tona mate, ko tana ʼu selenelale e fā neʼe nātou fetogi ia te “fuaʼi tala” ʼaia ʼo nātou pule ʼi te ʼu “puleʼaga e fā”.

Ko te tuʼuga lea faka polofeta ʼi te ʼu tohi faka hepeleo (“Tauhi ʼĀfea”) neʼe faka ʼuhiga e Sesu Kilisito. Neʼe lahi te ʼu lea faka polofeta neʼe faka ʼuhiga kia te ia neʼe tohi e te ʼu tagata faitohi ʼo te ʼu tohi faka keleka faka kilisitiano (“Tauhi foʼou”). Ohage la, ko te evaselio ʼo Mateo neʼe ina fakahā te hoko ʼo te ʼu lea faka polofeta faka tohi-tapu ʼo ʼuhiga mo te tupu ʼaē ʼo Sesu ʼi te fafine taupoʼou, pea mo ia ʼaē neʼe muʼa mai ia te ia, pea mo tana hu ki Selusalemi ʼi te tuʼa ʼo te asino (Fakatatau pea mo Mateo 1:18-23; 3:1-3; 21:1-9 pea mo Isaia 7:14; 40:3; Sakalia 9:9). Ko te hoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼaia, ʼe tokoni aipe ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼaē ʼo te Tohi-Tapu ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua.

Ko te fakahoko ʼi te temi nei ʼo ʼihi lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe ʼiloga mai ai kua tou maʼuʼuli nei ʼi te ʼu “ ʼaho fakaʼosi”. (2 Timoteo 3:1-5.) Ko te ʼu tau, te ʼu hoge, te ʼu taʼi mahaki, pea mo te ʼu mafuike ʼaenī ʼe hohoko, ʼe mole maʼu hona fakatatau mo he tahi atu temi, ʼe nātou kau ki te “fakaʼiloga” ʼo te “ ʼafio” ʼa Sesu ʼi te Puleʼaga. Feiā aipe mo te gāue faka malamanei ʼa te toko fā miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe nātou faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga kua fakatuʼu (Mateo 24:3-14; Luka 21:10, 11). Pea tahi, ko te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe lolotoga hoko nei, ʼe hage pe ko he fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼi selo ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe taki e Sesu Kilisito ʼe ina vave fakatuʼu anai ia te mālama foʼou heʼe gata pea mo manuʼia ki te hahaʼi fakalogo. — 2 Petelo 3:13; Fakahā 21:1-5.

Ko te pasina ʼaē ʼe tohi ai “te ʼu lea faka polofeta faka tohi-tapu ʼaē neʼe kua hoko” ʼe ina fakahā mai he ʼu kiʼi lea faka polofeta ʼi te ʼu lauʼi teau lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe feala ke tou palapalalau ki ai. Neʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼihi lea faka polofeta neʼe hoko, kae ko ʼaē ʼe lolotoga hoko ia ʼaho nei ʼe maʼuhiga ʼaupito ia.

Lagi, ʼe koutou sisio pe ki ʼihi ʼaluʼaga faka malamanei neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu. Kae he koʼe koa ʼe mole tou sivisivi fakalelei age muʼa te faʼahi ʼaia? Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fakahā atu lelei anai ʼihi ʼu fakamatalatala, mokā ʼe koutou loto ki ai. Pea ʼe mātou ʼamanaki ko takotou kumi fakamalotoloto ke koutou ʼiloʼi te Maʼoluga pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu, ʼe koutou tui ai anai ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu moʼoni mai te ʼAtua, ko he meʼa neʼe ina foaki fakaʼofa mai.

[Talanoa ʼo te pasina 7]

TE ʼU FAKAKIKITE FAKA TOHI-TAPU NEʼE KUA HOKO

FAKAKIKITE KUA HOKO

Senesi 49:10 Ko Suta ʼe ina faʼufaʼu te telepi

faka hau ʼo Iselaele (1 Fakamatala 5:2;

Hepeleo 7:14)

Sofonia 2:13, 14 Te faka ʼauha ʼo Ninive ʼi te lagi

taʼu 632 ia muʼa ʼo totatou temi

Selemia 25:1-11; Isaia 39:6 ʼAki te to ʼo Selusalemi, ʼe

kamata ai taʼu e 70 ʼo te faka ʼauha

(2 Fakamatala 36:17-21; Selemia 39:1-9)

Isaia 13:1, 17-22; 44:24-28; Neʼe malo ia Siliusi ʼi Papiloni;

45:1, 2 te toe liliu te kau Sutea ki tonatou

fenua (2 Fakamatala 36:20-23; Esitalasi

1:1-4; 2:1)

Taniela 8:3-8, 20-22 Te Puleʼaga Medo-Perse neʼe fakahifo

e Alexandre le Grand, pea ko te Puleʼaga

faka keleka neʼe mavetevete

Isaia 7:14; Mikea 5:2 Neʼe tupu Sesu ʼi te taupoʼou ʼi

Petelehemi (Mateo 1:18-23; 2:1-6)

Taniela 9:24-26 Neʼe fakanofo Sesu ki te tuʼulaga faka

Mesia (taʼu 29 ʼo totatou temi) (Luka

3:1-3, 21-23)

Isaia 9:1, 2 Kamata e Sesu tona minisitelio, ʼo ina

fakamū te mālama ʼi Kalilea (Mateo 4:12-23)

Isaia 53:4, 5, 12 Te mate ʼo Kilisito ko he sakilifisio

fai fakalelei (Mateo 20:28; 27:50)

Pesalemo 22:18 Te ʼu mutuʼi meʼa ʼo Sesu neʼe nātou

toho fakafuanoa pe ko ai ka ina maʼu

(Soane 19:23, 24)

Pesalemo 16:10; Mateo 12:40 Te fakatuʼuake ʼo Sesu ʼi te tolu

ʼaho (Maleko 16:1-6; 1 Kolonito 15:3-8)

Luka 19:41-44; 21:20-24 Te faka ʼauha ʼo Selusalemi e te

kau Loma (taʼu 70 ʼo totatou temi)

Luka 21:10, 11; Mateo 24:3-13; Te ʼu meʼa maʼuhiga ʼe mole hona

2 Timoteo 3:1-5 fakatatauʼaga: te ʼu tau, te ʼu hoge,

te ʼu mafuike, te ʼu taʼi mahaki, te

manuki ʼo te lao, pea mo ʼihi atu meʼa,

ʼe ʼiloga mai ai kua tou maʼuʼuli ʼi

“te ʼu ʼaho fakaʼosi”

Mateo 24:14; Isaia 43:10; Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe

Pesalemo 2:1-9 nātou faka mafola ʼi te kele katoa te

Puleʼaga ʼo te ʼAtua kua fakatuʼu pea kua

ina vave tauʼi nei pe te ʼu fili

Mateo 24:21-34; Fakahā 7:9-17 Ko te famili faka malamanei ʼo te

kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ʼatolasio ki

te ʼAtua pea mo teuteu ke maʼuʼuli ʼi

“te mamahi lahi”

[Paki ʼo te pasina 8]

Ko te tau, ko te hoge, ko te ʼu taʼi mahaki, pea mo te ʼu mafuike kua maʼuhiga ia ʼaho nei, kae ko te mālama foʼou tokalelei pea mo fīmālie kua vave haʼu.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae