ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Selemia
ʼE LAGI neʼe fakamataku te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe tala e Selemia ki te hahaʼi ʼo tona fenua! ʼE tutu anai te fale lotu faka kolōlia ʼaē neʼe ko te tafitoʼaga ʼaia ʼo te tauhi iā sēkulō e tolu. ʼE tuku lāvaki anai te kolo ʼo Selusalemi pea mo te fenua ʼo Suta, pea ʼe faka ʼaunofo anai tona hahaʼi. ʼE tuʼu te hisitolia ʼo te ʼu meʼa ʼaia pea mo te tahi age ʼu fakamāuʼi ʼi te lua tohi loaloaga ʼo te Tohi-Tapu, ia te tohi ʼa Selemia. ʼE toe fakamatala mo te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Selemia ʼi tana nofo agatonu ʼi tana minisitelio iā taʼu e 67. Ko te tohi ʼe mole fakamatala ʼo mulimuli ki te fakahoahoa ʼo te ʼu taʼu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, kae ʼe tohi ʼo mulimuli ki te ʼu kupu tāfito.
He koʼē ʼe ʼaoga kiā tātou te tohi ʼa Selemia? ʼE fakaloto mālohiʼi tatatou tui kiā Sehova ʼaki te ʼu lea faka polofetā ʼaē kua hoko heʼe ko ia te ʼAtua ʼaē ʼe ina Fakahoko tana ʼu fakapapau. (Isaia 55:10, 11) ʼE tatau mo totatou temi ia te gāue ʼaē neʼe fai e Selemia ʼi tona ʼuhiga polofetā, ʼo fēia mo te aga ʼa te hahaʼi ki te logo ʼaē neʼe ina tala. (1 Kolonito 10:11) Tahi ʼaē, ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te felōgoi ʼa Sehova mo tana hahaʼi, ʼe hā lelei ai tona ʼu kalitātē pea ʼe tonu ke malave mālohi kiā tātou.—Hepeleo 4:12.
‘KO MEʼA KOVI E LUA NEʼE FAI E TAKU HAHAʼI’
Neʼe fakanofo ia Selemia ke polofetā ʼi te 13 taʼu ʼo te nofo hau ʼa Sosiasi, te hau ʼo Suta, iā taʼu e 40 ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (Selemia 1:1, 2) ʼE fakahā e te ʼu fakamāu ʼaē neʼe fai tāfito ʼi te ʼu taʼu fakaʼosi e 18 ʼo te temi hau ʼo Sosiasi ia te agakovi ʼa Suta pea mo tala te ʼu tautea ʼaē kā fakahoko e Sehova kiai. ʼE ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE au fakaliliu anai ia Selusalemi ko te ʼu tuʼuga maka, . . . pea ʼe au fakaliliu anai te ʼu kolo ʼo Suta ko he koga meʼa lāvaki, ʼe mole nofoʼi e he tahi.” (Selemia 9:11) Koteā tona tupuʼaga? ʼE ina ʼui fēnei: “Heʼe ʼi ai ia meʼa kovi e lua neʼe fai e taku hahaʼi.”—Selemia 2:13.
Ko te logo ʼe toe faka ʼuhiga foki ʼo ʼuhiga mo te toe fakaliliu ʼo te kau Iselaele ʼaē neʼe fakahemala ki tonatou fenua. (Selemia 3:14-18; 12:14, 15; 16:14-21) Kae neʼe mole tali leleiʼi ia Selemia. “Ko te pule lahi ʼo te ʼapi ʼo Sehova” neʼe ina tā ia Selemia pea mo lī ia ia ki te fale pilisoni ʼi te pō kātoa.—Selemia 20:1-3.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:11, 12—He koʼē ʼe fakatatau ki “he vaʼa alimoni” ia te nofo ʼalaʼala ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tana folafola? Ko te fuʼu alimoni ʼe kau ʼi “te ʼu fuʼu ʼakau ʼaē ʼe ʼuluaki mātala ʼi te fasiga taʼu mātala.” (Vaega 11, nota ʼi te lalo pāsina) Neʼe hagē ia Sehova ʼe “ ʼala . . . kae kei hegihegi ʼo fekauʼi [tana kau polofetā]” ke natou ʼolo ʼo fakatokaga ki tana hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tana ʼu fakamāu pea neʼe “nofo ʼalaʼala” ʼo aʼu ki te fakahoko ʼo tana ʼu fakamāu.—Selemia 7:25.
2:10, 11—He koʼē neʼe faikehe te ʼu gāue ʼa te kau Iselaele heʼe agatonu? Logolā ko te ʼu puleʼaga pagani mai te potu ʼuesitē ki Kitime pea mai te potu ʼesitē ʼo aʼu ki Ketale neʼe feala noa pē hanatou ʼaumai he tahi ʼu ʼatua ʼo hilifaki ki tonatou ʼu ʼatua, kae neʼe mole feala ia ke natou fetogi kātoa tonatou ʼu ʼatua ki he ʼu tahi ʼu ʼatua. Kae neʼe situʼa te kau Iselaele kiā Sehova, ʼo natou fetogi te kolōlia ʼo te ʼAtua maʼuli mo te ʼu tamapua mate.
3:11-22; 11:10-12, 17—He koʼē neʼe fakapipiki e Selemia tana ʼu fakamāu ki te ʼu telepī e hogofulu ʼo te puleʼaga noleto, logolā neʼe kua tō ia Samalia ʼi te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi? Koteʼuhi heʼe ko te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi neʼe ko he tautea ʼa Sehova ki te puleʼaga kātoa ʼo Iselaele, kae mole kiā Suta pē. (Esekiele 9:9, 10) Tahi ʼaē, ʼi tona ʼosi fakaʼauha, ko te ʼu gāue ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼo te ʼu telepī e hogofulu neʼe hoko atu pē tona fakafofoga ʼi Selusalemi, heʼe ko te ʼu logo ʼa te kau polofetā ʼa te ʼAtua neʼe fai ki te kau Iselaele.
4:3, 4—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatotonu ʼaia? Neʼe tonu ki te kau Sutea heʼe agatonu ke natou nofo teuteu, mo agamalū, pea mo fakamaʼa ʼonatou loto. Neʼe tonu ke natou “silikosisioʼi” ʼonatou loto, ʼaē ko tona faka ʼuhiga ke natou liʼaki tanatou ʼu manatu heʼemaʼa, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole lelei ʼi ʼonatou loto. (Selemia 9:25, 26; Gaue 7:51) Neʼe tonu ke natou fetogi tonatou faʼahiga maʼuli—ke natou liliu mai te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe natou maʼu ai te tapuakina ʼa te ʼAtua.
4:10; 15:18—ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te haga ʼa Sehova ʼo kākāʼi tana hahaʼi ʼaē ʼe agatuʼu? ʼI te temi ʼo Selemia, neʼe ʼi ai te kau polofetā neʼe natou ‘fakakikite te ʼu akonaki loi.’ (Selemia 5:31; 20:6; 23:16, 17, 25-28, 32) Neʼe mole tāʼofi e Sehova tanatou faka mafola ia te ʼu logo loi ʼaia.
16:16—Koteā ʼaē neʼe pipiki ki te ʼui ʼaē ko Sehova ʼe ina “fekauʼi ke kumi mai he kau tautai e tokolahi” pea mo “he ʼu hahaʼi kapu manu e tokolahi”? ʼE lagi faka ʼuhiga ki te fekauʼi ʼo he ʼu fili mālohi moʼo kumi te kau Sutea heʼe agatonu ʼaē kā fakahoko anai kiai e Sehova tana tautea. ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe ʼui iā Selemia 16:15, ʼe feala pē foki ke faka ʼuhiga te vaega ki te kumi ʼo te kau Iselaele ʼaē neʼe fakahemala.
20:7—Neʼe ‘fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova tona mālohi’ moʼo fakafeagai kiā Selemia pea mo fakaliliu ke vale? Lagi neʼe logoʼi e Selemia ʼe mole kei ʼi ai hona mālohi moʼo hoko atu tana gāue faka polofetā, ʼuhi ko te fakaʼauʼauganoa ʼa te hahaʼi, mo tanatou fakafeagai kiā te ia, pea mo te ʼu fakataga ʼaē neʼe fai kiā te ia ʼi te ʼu temi ʼaē neʼe ina tala ai te ʼu fakamāu ʼa Sehova. Kae neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova tona mālohi moʼo fakafeagai ki te ʼu vaivaiʼaga ʼo te kakano, ʼo ina fakamālohiʼi ia Selemia ke hoko atu tana fai faka mafola. Koia neʼe fakaliliu ai e Sehova ia Selemia ke vale, ʼo ina fakaʼaogaʼi ia ia moʼo fakahoko te meʼa ʼaē ʼi te manatu ʼa te polofetā neʼe mole ina lavaʼi.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:8. ʼI ʼihi temi ʼe feala kiā Sehova ke ina haofaki tana hahaʼi mai te fakataga—lagi ʼo ina fakaʼaogaʼi he kau tuʼi fakamāu faitotonu, ʼo ina fetogi te ʼu pule takitaki agakovi ʼaki he ʼu pule fakapotopoto, peʼe ina foaki ki tana kau ʼatolasio ia te mālohi ʼaē ke natou faʼa kātaki.—1 Kolonito 10:13.
2:13, 18. Neʼe fai e te kau Iselaele heʼe agatonu te ʼu meʼa kovi e lua. Neʼe natou situʼa kiā Sehova, te matapuna moʼoni ʼo te tapuakina, mo te takitaki, pea mo te puipui. Pea neʼe natou faʼu maʼa natou totonu tonatou ʼu tane vai ʼi tanatou kumi fuakava ki te kau sōlia Esipito pea mo te kau Asilia. ʼI totatou temi, kapau ʼe tou liʼaki te ʼAtua moʼoni kae tou lagolago ki te ʼu filosofia fakatagata pea mo tanatou ʼu akonaki, pea mo te ʼu gāue faka politike ʼe faka ʼuhiga ʼe tou fetogi “te matapuna ʼo te vai maʼuli” ʼaki “te ʼu tane vai makafaʼafaʼa.”
6:16. ʼE fakaloto mālohiʼi e Sehova tana ʼu kaugana agatuʼu ke natou tutuʼu muʼa, mo sivisivi ia nātou totonu, pea mo natou maliu mai ki “te ʼu ala” ʼo tonatou kui agatonu. ʼE mole koa tonu ʼi ʼihi temi ke tou vakavakaʼi ia tātou totonu peʼe tou haʼele moʼoni ʼi te ala ʼaē ʼe loto e Sehova ke tou haʼele ai?
7:1-15. Ko tanatou falala ki te fale lotu, ohagē ko he meʼa moʼo puipui ʼo nātou, neʼe mole ina haofaki ai te kau Sutea. ʼE tonu ke tou haʼele ʼaki te tui, kae mole ʼaki te sio.—2 Kolonito 5:7.
15:16, 17. Ohagē ko Selemia, ʼe tou lava tauʼi te lotovaivai. ʼE tou lava fai te faʼahi ʼaia ʼaki te ako ʼo te Tohi-Tapu, mo te fakavikiviki ʼo te huafa ʼo Sehova ʼi te minisitelio, pea mo tekeʼi te ʼu fakakaugā kovi.
17:1, 2. Neʼe mole leleiʼia e Sehova te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼo Suta ʼuhi ko tanatou ʼu agahala. Ko te mole lelei ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼe mole leleiʼia ai tatatou ʼu sākilifisio fakavikiviki.
17:5-8. ʼE mole tonu ke tou falala ki te hahaʼi pea mo te ʼu kautahi gata pē mo kapau ʼe ʼalutahi tanatou ʼu gāue mo te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu pelesepeto fakaʼatua. ʼO ʼuhiga mo totatou haofaki pea mo te maʼu ʼo te tokalelei pea mo te fīmālie moʼoni, ʼe tonu pē ke tou tuku tatatou falala kiā Sehova.—Pesalemo 146:3.
20:8-11. ʼE mole tonu ke tou lotovaivai ʼi tatatou faka mafola ia te Puleʼaga ʼuhi ko te mole fia logo ʼa te hahaʼi, mo te fakafeagai, mo te fakataga.—Sakopo 5:10, 11.
“KOTOU TALI TE ʼĀMOGA ʼA TE HAU ʼO PAPILONI”
ʼE fakahā e Selemia te ʼu tautea kā hoko ki te ʼu hau fakamuli e toko fā ʼo Suta, ʼo fēia mo te kau polofetā loi, mo te kau tauhi ovi agakovi, pea mo te kau pelepitelō aga fakakākā. ʼO ʼuhiga mo te toe ʼo te kau Iselaele agatonu, neʼe fakatatau e Sehova ia nātou ki he ʼu fiku lelei, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE au tuku anai toku mata kiā nātou, ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga lelei.” (Selemia 24:5, 6) ʼE fakanounou ʼi te kāpite 25 e te ʼu lea faka polofetā e tolu ia te ʼu fakamāu ʼaē ʼe fakamahinohino ʼi te ʼu kāpite ki muli age.
Neʼe fonofono e te kau pelepitelō pea mo te kau polofetā ke natou matehi ia Selemia. Ko tana logo ʼe tonu ke natou tauhi ki te hau ʼo Papiloni. ʼE ʼui fēnei e Selemia ki te Hau ko Setesiasi: “Kotou tali te ʼāmoga ʼa te hau ʼo Papiloni.” (Selemia 27:12) Kae “Ko Ia ʼaē neʼe ina fakamavetevete ia Iselaele ʼe ina toe fakatahiʼi anai.” (Selemia 31:10) Neʼe fai te fakapapau ki te kau Lekapite. Ko Selemia “neʼe tuku ki te Malaʼe ʼo Te Fale Pilisoni.” (Selemia 37:21) Neʼe fakaʼauha ia Selusalemi, pea tokolahi te hahaʼi ʼo te fenua ʼaia neʼe ʼave pōpula. Ko Selemia pea mo Paluke tana sīkalaipe, neʼe kau iā nātou ʼaē neʼe tuku ke nonofo ʼi te kolo. Logolā te fakatokaga ʼa Selemia ke ʼaua naʼa ʼolo ki Esipito, kae ko natou ʼaē neʼe mātataku neʼe natou feholaki ki te fenua ʼaia. ʼE fakahā ʼi te kāpite 46 ki te 51 ia te folafola ʼaē neʼe tala e Selemia ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
22:30—Ko te fakatotonu ʼaia neʼe ina molehi koa te tuha mo Sesu Kilisito ke fakanofo ke hau ʼi te ʼafioʼaga ʼo Tavite? (Mateo 1:1, 11) Kailoa ia. Ko te fakatotonu neʼe ina tāʼofi te hōloga ʼo Seoiakini “ke hau ʼi te ʼafioʼaga ʼo Tavite . . . ʼi Suta.” Neʼe tonu kiā Sesu ke ʼafio mai te lagi, kae neʼe mole ʼafio ia ʼi te hekaʼaga hau ʼi Suta.
23:33—Koteā “te kavega ʼa Sehova”? ʼI te temi ʼo Selemia, ko te ʼu tautea fakamataku ʼaē neʼe tala e te polofetā ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi neʼe liliu ko he kavega ki te ʼu tagata ʼo tona kolo. Kae neʼe hagē kiā Sehova ia te hahaʼi ʼaē neʼe mole fia logo ko he kavega kiā ia koia ʼaē neʼe ina liʼaki ai ia nātou. ʼO toe fēia pē, ko te logo ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki fakaʼauha ʼo te Keletiate ʼe ko he kavega ki te Keletiate, pea ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole fia fakalogo, ʼe natou liliu ko he kavega ki te ʼAtua.
31:33—Neʼe tohi feafeaʼi te lao ʼa te ʼAtua ki te ʼu loto? Kā manako ʼaupitō he tahi ki te lao ʼa te ʼAtua, ohagē ko tana holi fakamālotoloto ke ina fai te finegalo ʼo Sehova, ʼe feala ke ʼui kua tohi te lao ʼa te ʼAtua ki tona loto.
32:10-15—Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo te fai ʼo te ʼu kotala e lua ki he meʼa pē e tahi? Ko te kotala ʼaē neʼe mole pupunu neʼe feala hona sioʼi. Ko te kotala ʼaē neʼe pupunu neʼe ʼaoga moʼo fakamoʼoni ki te kotala ʼaē neʼe mole pupunu. Kā mulimuli ki te ʼu lao ʼa te puleʼaga tatau aipē peʼe ko he kāiga pea mo he tehina, neʼe tuku mai e Selemia ia te faʼifaʼitaki kiā tātou.
33:23, 24—Koteā te faka ʼuhiga ʼo “te ʼu fāmili e lua” ʼaē ʼe talanoa ʼi henī? Ko te tahi fāmili ʼe ko te fāmili hau mai te hōloga ʼo te Hau ko Tavite, pea ko te tahi, ko te fāmili faka pelepitelō ʼo te hōloga ʼo Alone. ʼAki te fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo te fale lotu ʼo Sehova, neʼe hā ai kua liʼaki e Sehova te ʼu fāmili ʼaia e lua pea ʼe mole toe ʼi ai anai he puleʼaga ʼi te kele peʼe ko te tauhi age kiā Ia.
46:22—He koʼē ko te leʼo ʼo Esipito neʼe fakatatau ki te leʼo ʼo he gata? Lagi ʼe faka ʼuhiga peʼe ki he logoaʼa ʼo he gata ʼe hola peʼe ko te fakalainoaʼi ʼo te puleʼaga ʼo Esipito ʼi te tuʼutāmaki ʼaē neʼe hoko kiai. ʼE toe fakahā foki e te fakatā ʼaia ia te vaʼiganoa maʼa te ʼu Falaone Esipito hanatou ʼai te fakatātā ʼo te gata taputapu ʼi ʼonatou puloga ke haofaki ai ia nātou e te ʼatua fafine gata ko Ouadjet.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
21:8, 9; 38:19. ʼI muʼa ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi, neʼe toe tuku age e Sehova ia te faigamālie ki te hahaʼi ʼo Selusalemi ke natou fakahemala, kae ʼi tanatou mole fakahemala koia neʼe tonu ai ke fakaʼauha ia nātou. ʼEī “ ʼe lahi tona ʼu manavaʼofa.”—2 Samuele 24:14; Pesalemo 119:156.
31:34. ʼI meʼa lelei hata ʼiloʼi ko Sehova ʼe mole ina toe fakamanatuʼi te ʼu agahala ʼo nātou ʼaē kua ina fakamolemole, ohagē leva ʼe ina fai he meʼa moʼo fakaʼauha ia nātou ʼi te kā haʼu!
38:7-13; 39:15-18. ʼE mole galo iā Sehova tatatou tauhi agatonu, ʼe kau ai mo tatatou ‘tauhi te kau māʼoniʼoni.’—Hepeleo 6:10.
45:4, 5. Ohagē ko te meʼa neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼo Suta, ʼi “te u aho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī ʼe mole ko he temi ke tou kumi ai “he ʼu meʼa lalahi,” ohagē ko te koloa, mo te fia maʼu tuʼulaga, peʼe ko te fīmālie fakasino.—2 Timoteo 3:1; 1 Soane 2:17.
TE TUTU ʼO SELUSALEMI
Ko te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE ko te 11 taʼu ʼo te nofo hau ʼa Setesiasi. Kua hili kiai māhina e 18 ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi e te Hau ʼo Papiloni ko Nepukanesa. ʼI te fitu ʼaho ʼo te nima māhina ʼo te 19 taʼu ʼo te nofo hau ʼa Nepukanesa, ko Nepusalatane te pule ʼo te kau tagata leʼo, neʼe tau ki Selusalemi. (2 Hau 25:8) Lagi mai te tuʼa kaupā ʼo te kolo, neʼe vakavakaʼi e Nepusalatane ia te ʼaluʼaga ʼo te nofo pea mo ina fai he fakatuʼutuʼu moʼo tauʼi te kolo. Hili ʼaho e tolu ki muli age, ʼi te hogofulu māhina, neʼe ‘haʼu,’ pe neʼe hū ki Selusalemi. Pea neʼe tutu ai te kolo.—Selemia 52:12, 13.
ʼE fakamatalatala lelei e Selemia te tō ʼo Selusalemi. Koia ko tana fakamatala ʼe ko he fakatafito ki te ʼu tagilāulau. ʼE tuʼu tana ʼu palalau ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Tagilāulau.
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼE kau ʼi te ʼu tautea ʼa Selemia ia te fakamāu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo Selusalemi
[Paki ʼo te pasina 17]
Neʼe feafeaʼi te ‘fakaʼaogaʼi e Sehova tona mālohi’ moʼo fakafeagai kiā Selemia?
[Paki ʼo te pasina 18]
“Ohagē ko te ʼu fuʼu fiku lelei ʼaia, ʼe fēia anai taku gaohi ia te kau pōpula ʼo Suta.”—Selemia 24:5