Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w07 1/11 p. 18-21
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Opatia, Mo Sonasi Pea Mo Mikea

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Opatia, Mo Sonasi Pea Mo Mikea
  • Te Tule Leʼo—2007
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KO ETOME “ ʼE FAKAʼAUHA ANAI . . . KI HE ʼU TEMI ʼE MOLE ʼILOʼI HONA GATAʼAGA”
  • (Opatia 1-21)
  • ‘ʼE FAKAʼAUHA ANAI IA NINIVE’
  • (Sonasi 1:1–4:11)
  • ‘KE TELE TONATOU ʼU ʼULU’
  • (Mikea 1:1–7:20)
  • Tou Haga ‘Haʼele ʼi Te Huafa ʼo Sehova’
  • Neʼe Mahino Ia Sonasi Ki Te Manavaʼofa ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—1996
  • Fakanounou ʼo Sonasi
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
  • Koutou Faiga Ke Koutou Sio Ki Te Hahaʼi Ohage Ko Te Sio ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2003
  • Ko Sonasi Pea Mo Te Ika Lahi
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
Te Tule Leʼo—2007
w07 1/11 p. 18-21

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Opatia, Mo Sonasi Pea Mo Mikea

“TE MEʼA ʼaē neʼe hā kiā Opatia.” (Opatia 1) ʼE kamata te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Opatia ʼaki te ʼu palalau ʼaia. ʼE mole fakahā e te polofetā he meʼa ʼo ʼuhiga mo ia, gata pē ki tona higoa ʼi te tohi ʼaē neʼe fakaʼosi tona fai ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI te tohi ʼaē neʼe fakaʼosi tona tohi iā sēkulō e lua ki muʼa atu, ʼe fakamatala fakahagatonu ai e Sonasi te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā ia ʼo ʼuhiga mo te gāue misionea ʼaē neʼe hinoʼi kiai. Ko te ʼu taʼu e 60 ʼaē neʼe gāue ai ia Mikea ʼi tona ʼuhiga polofetā, neʼe vaha ʼi te ʼu taʼu ʼaē ʼo Opatia pea mo te ʼu taʼu ʼo Sonasi, ʼo kamata mai te taʼu 777 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 717 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko te meʼa pē ʼaē ʼe ʼui e Mikea ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe ko tana haʼu “mai [te kolo ʼo] Molesete” pea neʼe ina maʼu te folafola ʼa Sehova “ ʼi te ʼu ʼaho ʼo Sotame, mo Akase, mo Esekiasi, te ʼu hau ʼo Suta.” (Mikea 1:1) ʼE hā te ʼiloʼi lelei e te polofetā ia te maʼuli ʼi te tū vao, ʼi te ʼu faʼahiga fakatā ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi moʼo faka maʼuhigaʼi te ʼu manatu ʼo tana logo.

KO ETOME “ ʼE FAKAʼAUHA ANAI . . . KI HE ʼU TEMI ʼE MOLE ʼILOʼI HONA GATAʼAGA”

(Opatia 1-21)

ʼO ʼuhiga mo Etome, ʼe ʼui fēnei e Opatia: “ ʼUhi ko te agamālohi ʼaē neʼe ke fai ki tou tehina ko Sakopo, ʼe ʼaofi anai koe e te ufiufi, pea ʼe fakaʼauha anai koe ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.” Neʼe kei manatuʼi e te polofetā te ʼu agamālohi ʼaē neʼe fai e Etome ki te ʼu foha ʼo Sakopo—ia te kau Iselaele. ʼI te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te fakaʼauha e te ʼu kautau ʼo Papiloni ia Selusalemi, ko te hahaʼi ʼo Etome neʼe natou “tutuʼu ʼi te tahi faʼahi” pea neʼe natou lagolago ki te ʼu “matāpule” ʼaē neʼe natou ʼohofi te kolo.—Opatia 10, 11.

Kae ʼo ʼuhiga mo te ʼapi ʼo Sakopo, neʼe ʼamanaki ke toe fakatuʼu. ʼE ʼui fēnei e te lea faka polofetā ʼa Opatia: “ ʼI te moʼuga ʼo Sione ʼe nonofo ai te hahaʼi ʼaē neʼe hao, pea ʼe liliu anai ko he meʼa taputapu.”—Opatia 17.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

5-8—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatatau ʼo te fakaʼauha ʼo Etome ki te ʼomai ʼa he hahaʼi kaihaʼa ʼi te pōʼuli pea mo he hahaʼi toli vite? Kapau neʼe ʼomai he hahaʼi kaihaʼa ki Etome, pea ʼe natou toʼo anai te meʼa ʼaē ʼe natou loto kiai. Kapau neʼe ʼomai he hahaʼi toli vite ki te kolo, pea ʼe natou tuku anai he ʼu fuhiga vite ʼi te ʼu fuʼu vite ʼaē neʼe natou toli. Kae ʼi te temi ʼaē ʼe tō ai Etome, ʼe hue kātoa anai tona ʼu koloa pea ʼe kaihaʼa fuli anai tona ʼu koloa e “te ʼu tagata ʼaē neʼe natou fai he fuakava mo [ia]”—te mālohi ʼo Papiloni.—Selemia 49:9, 10.

10—Neʼe feafeaʼi te ‘fakaʼauha ʼo Etome ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga’? Ohagē ko tona fakakikite, neʼe molehi te fenua ʼo Etome, ʼaē neʼe ʼi ai tona puleʼaga moʼoni pea mo tana hahaʼi ʼi he potu ʼo te kele. Ko te Hau ʼo Papiloni ko Naponite, neʼe ina ʼohofiʼi ia Etome ʼi te teitei vaelua ʼo te ono sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI te fā sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te telituale ʼo Etome neʼe nofoʼi e te kau Napate, pea neʼe tonu ke ʼolo te kau Etome ʼo nonofo ʼi te potu sautē ʼo Suta, te koga meʼa ʼo Nekepe ʼaē neʼe higoa ki muli age ko Itumea. Hili ki te fakaʼauha e te ʼu kautau Loma ia Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe molehi ai te hahaʼi ʼo Etome.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

3, 4. ʼUhi ko tanatou nonofo ʼi he ʼu koga meʼa makamakaʼia ʼi te ʼu moʼuga māʼoluga pea mo he ʼu mata maka popoko, ʼo faigataʼa ai tona tauʼi e he ʼu kautau. Neʼe faihala te ʼu Etomite ʼi tanatou fialahi, ʼo natou manatu ʼe natou māʼuʼuli haohaoa pea mo fīmālie. Kae ʼe mole feala ke hao he tahi mai te ʼu tautea ʼa Sehova.

8, 9, 15. Ko te poto ʼo te tagata pea mo tona mālohi ʼe mole feala anai ke ina puipui he tahi ʼi “te ʼaho ʼo Sehova.”—Selemia 49:7, 22.

12-14. Ko te hahaʼi Etomite ʼe ko he fakatokaga ʼaia kiā nātou ʼaē ʼe natou fakafiafia ʼo ʼuhiga mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke hoko ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. ʼE mole meʼa noaʼi e Sehova te gaohi koviʼi ʼo tana hahaʼi.

17-20. Ko te lea faka polofetā ʼaia ʼo ʼuhiga mo te faka ʼāteaina ʼo te ʼu foha ʼo Sakopo, neʼe kamata hoko ʼi te toe liliu ʼa ʼihi ki Selusalemi mai Papiloni ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE hoko tuʼumaʼu pē ia te folafola ʼa Sehova. ʼE feala ke tou falala kātoa ki tana ʼu fakapapau.

‘ʼE FAKAʼAUHA ANAI IA NINIVE’

(Sonasi 1:1–4:11)

Ko Sonasi neʼe mole fakalogo ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua ke “ ʼalu ki Ninive te kolo lahi, pea mo fakahā kiai” te logo ʼo te fakamāu, kae neʼe hola ia ki te tahi faʼahi. Neʼe faka agi e Sehova “he tuʼani matagi ki te tai” pea ʼaki “te foʼi ika lahi,” neʼe ina fetogi ai te fagona ʼo Sonasi pea ina toe fakatotonu age ke ʼalu ki te kolo lahi ʼo Asilia.—Sonasi 1:2, 4, 17; 3:1, 2.

Neʼe hū ia Sonasi ki Ninive pea ina kamata fakahā te logo ʼaenī: “ ʼE kei toe pē ʼaho e fāgofulu, pea fakaʼauha anai ia Ninive.” (Sonasi 3:4) Neʼe “ ʼita lahi” ia Sonasi he neʼe mole hoko te logo ʼaē neʼe ina faka mafola. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova he kiʼi “fuʼu lasenalia” moʼo akoʼi kiā Sonasi ia te manavaʼofa.—Sonasi 4:1, 6.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

3:3—Neʼe lahi moʼoni koa ia Ninive ʼo “ ʼaho tolu tona haʼeleʼi”? ʼEī. ʼI te temi muʼa, ʼe mahino ko Ninive neʼe lagi kau kiai te tahi ʼu kolo neʼe tuʼu mai Khorsabad ʼi te potu noleto ʼo aʼu ki Nimrud ʼi te potu sautē. Ko te ʼu kolo fuli ʼaia neʼe kau ki Ninive neʼe liliu ko he koga meʼa ʼe tapa fā, neʼe kilometa 100.

3:4—Neʼe tonu koa kiā Sonasi ke ina ako ia te lea faka Asilia ke feala ai hana faka mafola ki te hahaʼi ʼo Ninive? Neʼe lagi kua ʼiloʼi e Sonasi ia te lea faka Asilia, pe neʼe lagi hoko he milakulo ʼo lava palalau ai ki te lea ʼaia. Pe neʼe lagi ina tala tana logo ʼi te lea faka Hepeleo, pea neʼe fakaliliu e he tahi. Kapau neʼe koia, pea ʼaki tana ʼu palalau ʼaia neʼe tupu ai te fia ʼiloʼi ʼa te hahaʼi ia tana logo.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1:1-3. Kapau ʼe tou fakatuʼutuʼu ke tou fai he tahi ʼu gāue ke mole tou lagolago mālohi ai ki te gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo fai ni ʼu tisipulo, pea ʼe ko he fakahā ʼaia ʼo he loto ʼe kovi. Kapau ʼe fēia he tahi, pea ʼe feala ke tou ʼui ʼe hola mai te gāue ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua.

1:1, 2; 3:10. Neʼe mole faka tuʼakoi pē e Sehova tona manavaʼofa ki he puleʼaga e tahi peʼe ki he lanu peʼe ki he kūtuga. “Ko Sehova ʼe agalelei ki te hahaʼi fuli pē, pea ʼe ʼiloga tona manavaʼofa ʼi tana ʼu gāue fuli.”—Pesalemo 145:9.

1:17; 2:10. Ko te nofo ʼaē ʼa Sonasi ʼaho e tolu pea mo pō e tolu ʼi te foʼi ika lahi, ʼe ina fakakikite ia te mate ʼa Sesu pea mo tona fakatuʼuake.—Mateo 12:39, 40; 16:21.

1:17; 2:10; 4:6. Neʼe haofaki e Sehova ia Sonasi mai te tokakovi ʼo te tai. Neʼe toe “fakahomo ake [e te ʼAtua] te fuʼu lasenalia, ke homo ake ʼo māʼoluga age ʼi te fuga ʼulu ʼo Sonasi, ʼo fakamalumalu tona ʼulu, ke haofaki ia ia mai tona mamahi.” Ko te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi te temi nei ʼe feala ke natou falala ki tonatou ʼAtua, pea mo tona lotoʼofa, moʼo puipui pea mo haofaki ʼo nātou.—Pesalemo 13:5; 40:11.

2:1, 2, 9, 10. ʼE fagono Sehova ki te ʼu faikole ʼo tana ʼu kaugana pea mo tokaga ki tanatou ʼu kolekole.—Pesalemo 120:1; 130:1, 2.

3:8, 10. Ko te ʼAtua moʼoni neʼe “fakahemala,” pe neʼe fetogi tana manatu ʼo ʼuhiga mo te malaʼia ʼaē neʼe talanoa kiai, pea neʼe mole ina “fakahoko ia.” Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te hahaʼi ʼo Ninive “neʼe natou maliu mai tonatou ʼu ala ʼaē ʼe kovi.” ʼO toe fēia iā ʼaho nei, ko te fakamāu ʼa te ʼAtua ʼe feala ke mole fakahoko mo kapau ʼe fakahemala te tagata agahala.

4:1-4. ʼE mole feala ki he tagata ke ina uga te ʼAtua ke ina faka tuʼakoi tana fakahā ia Tona manavaʼofa. ʼE tonu ke tou tōkakaga ke ʼaua naʼa tou valokiʼi te fakahā ʼaē e Sehova tona manavaʼofa.

4:11. Ohagē ko tana fai mo te toko 120 000 tagata ʼo Ninive, ʼaki he faʼa kātaki, ʼe tuku e Sehova ke faka mafola ia te logo ʼo te Puleʼaga ki te kele kātoa, heʼe ʼofa mamahi kiā nātou “ ʼaē ʼe mole natou ʼiloʼi te kehekehe ʼo tonatou nima mataʼu pea mo tonatou nima hema.” ʼE mole tonu koa lā ke tou ʼofa mamahi ki te hahaʼi ʼo totatou telituale pea mo lagolago mālohi ki te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo he ʼu tisipulo?—2 Petelo 3:9.

‘KE TELE TONATOU ʼU ʼULU’

(Mikea 1:1–7:20)

ʼE fakahā e Mikea ia te ʼu agahala ʼo Iselaele pea mo Suta, mo ina fakakikite ia te fakaʼauha ʼo tonā ʼu kolo lalahi, pea mo ina fakapapau te toe fakatuʼu ʼo te ʼu kolo ʼaia. ʼE liliu anai ia Samalia ko “he toega maka ʼi te gāueʼaga.” ʼUhi ko tanatou tauhi tamapua, neʼe tāu mo feʼauga ke ‘tele’ ia Iselaele pea mo Suta peʼe ke nā ufiufi. ʼI tonatou ʼave ʼaē ʼo faka ʼaunofo, neʼe tele ʼonatou ʼulu “ohagē ko te ʼakūila”—ko he faʼahiga manu lele neʼe mole fulufulu tona ʼulu. Neʼe fakapapau fēnei e Sehova: “ ʼE au fakatahiʼi moʼoni anai ia Sakopo.” (Mikea 1:6, 16; 2:12) ʼUhi ko te aga fakakākā ʼo te hahaʼi pule pea mo te ʼu pelepitelō agakovi, ʼe toe liliu anai ia Selusalemi “ko he toega maka.” Kae ko Sehova ʼe ina “fakatahitahiʼi [anai tana hahaʼi].” Mai “Petelehemi Efalata” ʼe haʼu anai “ia ia ʼaē ʼe tonu ke liliu ko te pule ʼo Iselaele.”—Mikea 3:12; 4:12; 5:2.

Neʼe fefeka koa te aga ʼa Sehova ki Iselaele? Neʼe faigataʼa fau koa tana ʼu fakatotonu? Kailoa ia. Ko te meʼa pē ʼaē neʼe kole e Sehova ki tana hahaʼi ʼatolasio ke natou ‘maʼuliʼi ia te faitotonu, mo manako ki te finegaloʼofa, pea ke natou fia mālalo’ ʼi tanatou haʼele mo tonatou ʼAtua. (Mikea 6:8) Kae ko te hahaʼi ʼi te temi ʼo Mikea neʼe kua kovi ʼaupitō tanatou aga, heʼe “ko te tagata ʼaē ʼe lelei age iā nātou ʼe hagē ia ko he kiʼi fuʼu ʼakau talatala, ko te tagata ʼaē ʼe faitotonu age iā nātou ʼe kovi age ia ʼi he ʼā talatala,” ʼo feala ke lavea pea mo mamahi ai he tahi mokā fakaovi kiai. Kae neʼe fehuʼi fēnei e te polofetā: “Ko ai he ʼAtua ʼe hagē ko [Sehova]?” Neʼe toe fakahā e te ʼAtua tona manavaʼofa ki tana hahaʼi pea ʼe ina “lī anai ki te loloto ʼo te tai tanatou ʼu agahala fuli.”—Mikea 7:4, 18, 19.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

2:12—Neʼe hoko ʼanafea ia te lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo ‘te fakatahiʼi ʼo te toe ʼo te hahaʼi ʼo Iselaele’? Neʼe ʼuluaki hoko ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te toe liliu ki tonatou fenua ia te toe ʼo te kau Sutea mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni. ʼI totatou temi, ʼe hoko te lea faka polofetā ʼaia ki “te Iselaele ʼa te ʼAtua.” (Kalate 6:16) Talu mai te taʼu 1919, ko te ʼu Kilisitiano fakanofo neʼe fakatahiʼi “ohagē ko he faga ovi ʼi te lotoʼā.” ʼE fakatahiʼi mai kiā nātou ia “te toe hahaʼi tokolahi” ʼo “te tahi ʼu ovi,” tāfito lā talu mai te taʼu 1935 kua natou ‘kaugamālie ko he hahaʼi.’ (Fakahā 7:9; Soane 10:16) ʼE natou faʼafai ʼi tanatou faka mafola fakatahi ia te tauhi moʼoni.

4:1-4—“ ʼI te ʼu ʼaho fakaʼosi,” ʼe feafeaʼi te haga ʼaē ʼa Sehova ʼo “fakamāuʼi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tokolahi, pea mo ina fakatokatoka te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga mālolohi”? Ko te ʼu kupuʼi palalau “hahaʼi tokolahi” pea mo “puleʼaga mālolohi” ʼe mole faka ʼuhiga ia ki he ʼu kūtuga faka puleʼaga peʼe faka politike. Kae ʼe faka ʼuhiga ki he ʼu hahaʼi mai te ʼu fenua fuli pē ʼe natou tauhi kiā Sehova. ʼE fakamāuʼi e Sehova pea mo ina fakatokatoka te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1:6, 9; 3:12; 5:2. Neʼe fakaʼauha ia Samalia e te ʼu kautau Asilia ʼi te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi—ʼi te kei maʼuli ʼa Mikea. (2 Hau 17:5, 6) Neʼe kaku te ʼu kautau Asilia ki Selusalemi, ʼi te lolotoga pule ʼa Esekiasi. (2 Hau 18:13) Neʼe tutu ia Selusalemi e te ʼu kautau ʼo Papiloni ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (2 Fakamatala 36:19) Ohagē ko tona fakakikite, neʼe tupu ia te Mēsia ʼi “Petelehemi Efalata.” (Mateo 2:3-6) Ko te lea faka polofetā ʼa Sehova ʼe hoko tuʼumaʼu pē ia.

2:1, 2. ʼE fua kovi anai kiā tātou mo kapau ʼe tou lau ʼe tou tauhi ki te ʼAtua kae tou fakamuʼamuʼa tātou te kumi ʼo he ʼu koloa kae mole ko “te puleʼaga pea mo tana faitotonu.”—Mateo 6:33; 1 Timoteo 6:9, 10.

3:1-3, 5. ʼE ʼamanaki e Sehova ke faitotonu ia nātou ʼaē ʼe takitaki ʼi te lotolotoiga ʼo tana hahaʼi.

3:4. Kapau ʼe tou loto ke tali e Sehova ia tatatou ʼu faikole, pea ʼe mole tonu ke tou maʼuli ʼi te agahala peʼe tou fai he ʼu faʼahiga maʼuli e lua.

3:8. Ko te fakatotonu ʼaē ke tou faka mafola ia te logo lelei pea mo te ʼu fakamāu, ʼe feala ke tou fakahoko ʼaki pē te mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova.

5:5. Ko te lea faka polofetā ʼaia ʼo ʼuhiga mo te Mēsia, ʼe fakapapau mai ai kā ʼohofiʼi anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua e tonatou ʼu fili, pea ʼe tutuʼu ake anai he ʼu tagata moʼo takitaki te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe ko te ʼu “tagata tauhi ovi e toko fitu [ko he nūmelo ʼe ina fakatātā te meʼa ʼe kātoa]” pea mo “te ʼu ʼaliki e toko valu,” ʼe ko he ʼu tagata faʼafai e tokolahi.

5:7, 8. Maʼa te hahaʼi tokolahi, ko te ʼu Kilisitiano fakanofo iā ʼaho nei ʼe natou “hagē ko he hahau mai iā Sehova,” ʼe ko he tapuakina mai te ʼAtua. ʼE faka ʼuhiga fēia ia te ʼu fakanofo ʼaia heʼe fakaʼaogaʼi nātou e te ʼAtua moʼo tala ia te logo ʼo te Puleʼaga. Ko te “tahi ʼu ovi” ʼe natou tokoni ki te foaki ʼaē ki te hahaʼi he faka fīmālie fakalaumālie, ʼo natou lagolago mālohi ki te ʼu Kilisitiano fakanofo ʼi te gāue fai faka mafola. (Soane 10:16) ʼE ko he pilivilēsio hatatou kau ki te gāue ʼaia, ʼaē ʼe feala ai ki te hahaʼi ke natou maʼu ia he faka fīmālie moʼoni!

6:3, 4. ʼE tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sehova ʼAtua pea mo tou agalelei pea mo manavaʼofa, māʼiapē lā mo nātou ʼaē ʼe faigataʼa hatatou felōgoi mo nātou peʼe ko nātou ʼaē ʼe vaivai ʼi te faʼahi fakalaumālie.

7:7. Kā tou tau mo ni ʼu faigataʼaʼia ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼe mole tonu ke tou lotovaivai. Kae ohagē ko Mikea, ʼe tonu ke tou “fia fakatalitali ki [totatou] ʼAtua.”

7:18, 19. Ohagē ko te lotolelei ʼa Sehova ke ina fakamolemole tatatou ʼu hala, ʼe tonu mo tātou ke tou loto fakamolemole kiā nātou ʼaē neʼe agahala mai kiā tātou.

Tou Haga ‘Haʼele ʼi Te Huafa ʼo Sehova’

Ko nātou ʼaē ʼe natou tauʼi ia te ʼAtua pea mo tana hahaʼi ʼe “fakaʼauha anai . . . ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.” (Opatia 10) Kae ʼe feala ke mole fakahoko e Sehova tona ʼita, mo kapau ʼe tou fakalogo ki tana ʼu fakatokaga pea mo tou ‘maliu mai te ʼu ala ʼaē ʼe kovi.’ (Sonasi 3:10) “ ʼI te ʼu ʼaho fakaʼosi,” ʼaē ʼe faka ʼuhiga ko “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼaenī, ko te tauhi moʼoni ʼe māʼoluga age ʼi te ʼu lotu hala fuli pea ko te hahaʼi fakalogo ʼe natou hū kiai. (Mikea 4:1; 2 Timoteo 3:1) Koia, ʼofa pē ke tou lotomālohi ʼo ‘haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova totatou ʼAtua ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼa, ʼeī ʼo talu ai.’—Mikea 4:5.

ʼE ko he ʼu ako maʼuhiga ʼe tou tāʼofi mai te ʼu tohi ʼa Opatia, mo Sonasi, pea mo Mikea! Logolā neʼe tohi te ʼu tohi ʼaia kua hili nei kiai taʼu e 2 500, kae ko te logo ʼaē ʼe natou talanoa kiai ʼe kei “maʼuli pea mo mālohi,” iā ʼaho nei.—Hepeleo 4:12.

[Paki ʼo te pasina 19]

Ko te gāue fai faka mafola ʼe ko he pilivilēsio ʼe tonu ke maʼuhiga kiā tātou

[Paki ʼo te pasina 21]

Ko Mikea ‘neʼe fia fakatalitali kiā Sehova,’ pea ʼe feala ke kotou fai fēia mo koutou

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae