“Koutou Alaʼala”—Heʼe Kua Hoko Mai Te Hola ʼo Te Fakamāu!
ʼE fakatafito ia te ʼu fakamatala ʼa te alatike ʼaenī ki te kaupepa lahi Veillez ! ʼaē neʼe fakahā ʼi te ʼu fakatahi faka tisitilike ʼaē neʼe fai ʼi te malamanei kātoa ʼi te taʼu 2004 pea mo te taʼu 2005.
“Koutou alaʼala, koteuhi e mole koutou iloi pe ko te aho fea e haele mai ai toutou Aliki.”—Mateo 24:42.
1, 2. Neʼe fakatatau e Sesu tana haʼu kiteā?
KOTEĀ anai te meʼa ka koutou fai mo kapau ʼe koutou ʼiloʼi ʼe feʼaluʼaki he tagata kaihaʼa ʼi tokotou kolo, ʼo ina kumi he ʼu faigamālie ke ina hūfi te ʼu ʼapi ʼo kaihaʼa? ʼE koutou nonofo tōkakaga anai moʼo puipui tokotou loto fale pea mo te ʼu meʼa ʼo tokotou ʼapi. Heʼe ko te tagata kaihaʼa ʼe mole ina momoli atu he tohi moʼo fakahā atu te temi ʼaē ka haʼu ai. Kailoa ia, ʼe haʼu fakalogologo anai pea mo fakapunamaʼuli.
2 ʼE lahi te ʼu lakaga neʼe talanoa ai ia Sesu ʼi tana ʼu palalau fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu agaaga ʼa te tagata kaihaʼa. (Luka 10:30, Soane 10:10) ʼO ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te temi fakaʼosi pea mo iku ai ki tana haʼu ʼo fakahoko ia te fakaʼauha, neʼe fai e Sesu te fakatokaga ʼaenī: “Koutou alaʼala, koteuhi e mole koutou iloi pe ko te aho fea e haele mai ai toutou Aliki. Pea e koutou iloi te mea aia, kapau nee iloi e te pule o te api te hola o te pouli e aluʼage ai te tagata kaihaa, nee alaʼala, pea nee mole ina tali ke maumauʼi tona api.” (Mateo 24:42, 43) Koia neʼe fakatatau e Sesu tana haʼu ki te haʼu ʼa he tagata kaihaʼa, ʼe haʼu fakapunamaʼuli anai.
3, 4. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo mulimuli ki te fakatokaga ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo tana haʼu? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe malaga ai?
3 Neʼe lelei te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe fai e Sesu, heʼe mole ʼiloʼi anai te ʼaho totonu ʼaē ka haʼu ai. ʼI te kamata, ʼi te lea faka polofeta ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “O uhiga leva mo te aho alâ pea mo te hola, e mole iloi e he tahi, e mole iloi e te kau aselo i Selo pea mo te Alo, gata tahipe ki te Tamai.” (Mateo 24:36) Koia, neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e Sesu ia nātou ʼaē neʼe fagono kiā ia: “Koutou nofo teuteu.” (Mateo 24:44) ʼE nofo teuteu anai ia te hahaʼi ʼaē ka nātou tokagaʼi te fakatokaga ʼa Sesu, ʼo nātou nonofo agatonu, tatau aipe mo kapau ʼe haʼu anai ʼo fakahoko ia te Tautea ʼa Sehova.
4 ʼE malaga ai te ʼu fehuʼi ʼaenī: Ko te fakatokaga ʼa Sesu, ʼe ʼaoga pe koa ia ki te hahaʼi ʼo te mālama, peʼe tonu koa mo te kau Kilisitiano moʼoni ke nātou nonofo “alaʼala”? He koʼe ʼe tonu ke tou nonofo “alaʼala,” pea koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
Ko Ai Koa ʼAē ʼe Fai Kiai Te Fakatokaga?
5. E feafeaʼi hatatou ʼiloʼi ʼe faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano moʼoni ia te fakatokaga ʼaē ke nofo “alaʼala”?
5 ʼE moʼoni, ko te haʼu ʼa te ʼAliki ʼe hage anai maʼa te hahaʼi ʼo te mālama ʼe ko te haʼu ʼa he tagata kaihaʼa, heʼe mole nātou fia logo ki te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te tautea ʼaē ka ʼamanaki hoko. (2 Petelo 3:3-7) Kae e feafeaʼi ki te kau Kilisitiano moʼoni? Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki tona ʼu tēhina mo tuagaʼane: “ ʼE koutou ʼiloʼi lelei pe ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu moʼoni ia ohage ko he tagata kaihaʼa ʼi te pōʼuli.” (1 Tesalonika 5:2, MN ) ʼE tou tui papau ko te “ ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu moʼoni.” Kae ʼe tonu koa ke tou fakaʼauʼauganoa? Koutou fakatokagaʼi, neʼe fai e Sesu tana ʼu palalau ʼaenī ki tana ʼu tisipulo: “E haele mai te Foha o te tagata i te hola e mole koutou manatu ki ai.” (Mateo 24:44) ʼI te kamata, ʼi tana fakaloto mālohiʼi tana ʼu tisipulo ke nātou haga kumi muʼa te Puleʼaga, neʼe fakatokaga fēnei age e Sesu: “Koutou nofo teuteu he mole iloi e koutou te hola e haele mai ai te Foha o te tagata.” (Luka 12:31, 40) ʼE hā ʼaki mai, ko tana ʼu tisipulo ʼaē neʼe fai ki ai e Sesu tana fakatokaga ʼaenī: “Koutou alaʼala.”
6. He koʼe koa ʼe tonu ke tou nofo “alaʼala”?
6 He koʼe koa ʼe tonu ke tou nofo “alaʼala” pea mo “nofo teuteu”? Neʼe fakamahino fēnei e Sesu: “Kia tagata anai e lua i te gāueʼaga, e too he tahi pea e tuku he tahi. Kia fafine anai e lua e lomi fulumeto i te maka lomi-fulumeto, e too he tahi, pea tuku he tahi.” (Mateo 24:40, 41) ʼI te temi ʼaē ka fakaʼauha ai te mālama heʼe lotu, ʼe “too” anai peʼe hāo anai ia nātou ʼaē neʼe nonofo teuteu. Ko ʼihi ʼe “tuku” anai ki te fakaʼauha he neʼe nātou māʼuʼuli pe maʼa nātou totonu. ʼE lagi ko ni hahaʼi ki muʼa atu neʼe nātou ʼiloʼi ia te moʼoni, kae neʼe mole nātou nonofo ʼalaʼala.
7. ʼI tatatou mole ʼiloʼi pe ko ʼafea ʼaē ka hoko ai te temi fakaʼosi, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
7 ʼI tatatou mole ʼiloʼi ia te ʼaho tonu ʼo te temi fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼāfea ʼaenī, ʼe tou maʼu ia te faigamālie ʼaē ke tou fakahā ʼe tou tauhi ki te ʼAtua ʼaki totatou loto kātoa. He koʼe ʼe maʼuhiga ia te faʼahi ʼaia? Heʼe feala ke tou manatu ʼe tuai fau te hoko mai ʼo te temi fakaʼosi. ʼE fakaʼofaʼofa heʼe ko ʼihi Kilisitiano neʼe nātou manatu feiā, pea neʼe nātou liliu ai ʼo vaivai ʼi tanatou tauhi ʼaē kiā Sehova. Kae mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tou foaki totatou maʼuli kiā Sehova, koia ʼe tonu ai ke tou tauhi kiā te ia ʼaki totatou loto kātoa. Ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼiloʼi ia Sehova, ʼe nātou ʼiloʼi ʼe mole ina tokagaʼi anai te hahaʼi ʼaē ka nātou faiga ke nātou foimo kaugana kiā te ia ʼi muʼa pe ʼo te fakaʼosi. Heʼe sio ia ki te meʼa ʼaē ʼi te loto.—1 Samuele 16:7.
8. ʼAki totatou ʼofa ʼaē kiā Sehova, e feafeaʼi hatatou nonofo ʼalaʼala?
8 ʼE tou fiafia ʼaupito ʼi te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua heʼe tou ʼofa moʼoni kiā Sehova. (Pesalemo 40:8; Mateo 26:39) Pea ʼe tou fia tauhi kiā Sehova ʼo talu ai. Ko te ʼamanaki ʼaia ʼe maʼuhiga tatau aipe peʼe tonu muʼa ke tou fakatalitali ki tana hoko mai. Tahi ʼaē meʼa maʼuhiga, tou nofo ʼalaʼala heʼe ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe ko he ʼaho lahi anai ʼi te fakahoko ʼo tona finegalo. ʼAki tatatou fakaʼamu fakamalotoloto ʼaē ke leleiʼia tatou e te ʼAtua, ʼe tou fia maʼuliʼi te tokoni ʼo tana Folafola pea mo fakamuʼamuʼa ʼi totatou maʼuli ia tona Puleʼaga. (Mateo 6:33; 1 Soane 5:3) Tou vakaʼi age muʼa peʼe koteā te ʼu puleʼaki ʼaē ʼe tonu ke tou fai pea mo totatou faʼahiga maʼuli ʼo te ʼaho fuli, mo kapau ʼe tou nonofo ʼalaʼala.
E Feafeaʼi Tokotou Maʼuli?
9. He koʼe ʼe maʼuhiga ʼi te temi nei ki te hahaʼi ʼo te mālama ke nātou nonofo ʼalaʼala?
9 ʼE mahino ki te tokolahi ia ʼaho nei, ko te ʼu fihifihia pea mo te ʼu meʼa fakamataku kua liliu ʼe ko he ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te ʼaho fuli, pea ʼe ko he ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki tonatou maʼuli fiafia. Kae ʼe nātou ʼiloʼi koa ia te ʼuhiga moʼoni ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei? ʼE nātou ʼiloʼi koa ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi “te fakaosi o te malama-nei”? (Mateo 24:3) ʼE nātou mahino koa ko te tuputupu ʼo te manatu pe kiā kita, mo te agamālohi, pea mo te ʼu aga heʼe lotu, ʼe ko he ʼu fakaʼiloga ʼaia ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi “te u aho fakamuli”? (2 Timoteo 3:1-5) ʼE tonu kiā nātou ʼi te temi nei ke nātou nonofo ʼalaʼala ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaia pea mo nātou vakavakaʼi peʼe nātou fakaʼaogaʼi feafeaʼi tonatou maʼuli.
10. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke feala hatatou nonofo ʼalaʼala?
10 Kae ʼe malave feafeaʼi kiā tatou ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko? ʼI te ʼaho fuli, ʼe tonu ke tou fai ia te ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo tatatou gāue, mo totatou maʼuli, mo totatou famili, pea mo tatatou tauhi. ʼE tou ʼiloʼi te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe tou faiga ke tou maʼuliʼi. Koia, ʼe tonu ke tou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘Ko te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli kua nātou taʼomia koa ia taku ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie? Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe au loto kiai, ʼe fakatafito koa ki te ʼu filosofia pea mo te manatu ʼa te mālama?’ (Luka 21:34-36; Kolose 2:8) Tou haga fakahā ʼe tou falala kiā Sehova mo totatou loto kātoa, kae ke ʼaua naʼa tou falala pe ki totatou poto fakatagata. (Tāʼaga Lea 3:5) Kapau ʼe tou fai feiā pea ʼe tou haga “puke maʼu [anai] ia te maʼuli moʼoni”—ia te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou ʼaē ka fakatuʼu e te ʼAtua.—1 Timoteo 6:12, 19, MN.
11-13. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē neʼe hoko (a) ʼi te temi ʼo Noe? (b) ʼi te temi ʼo Lote?
11 ʼE lahi te ʼu fakatokaga ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni mai kiā tatou ke tou nonofo ʼalaʼala. Tou vakaʼi age muʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Noe. ʼI muʼa ʼo tana fakahoko te tautea, neʼe fai muʼa e te ʼAtua ia te fakatokaga. Neʼe ko Noe pe pea mo tona famili ʼaē neʼe nātou fakalogo ki tana fakatokaga, kae ko te hahaʼi neʼe mole nātou tokagaʼi. (2 Petelo 2:5) Pea ki te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “[Ohage] ko te temi o Noe, e feia anai te haele mai o te Foha o te tagata. Koteuhi i te temi aia, i mua o te tulivio, nee natou kai’pe mo inu, nee natou faiʼohoana mo talaga ohoana o kaku ki te aho nee hu ai Noe ki te aleka. Pea nee mole natou iloi o kaku ki te hoki to a te tulivio pea nee ina ave fuli natou, e feia anai mo te haele mai o te Foha o te tagata.” (Mateo 24:37-39) Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼaia? ʼE tonu ke tou fakakaukauʼi fakalelei totatou maʼuli, mo kapau ʼe mole takimuʼa kiā tatou ia te ʼu gāue fakalaumālie ʼaē ʼe fakaloto mālohiʼi mai e te ʼAtua, kae tou fakamuʼamuʼa tatou ia te ʼu lelei ʼo te mālama peʼe ko te ʼu meʼa māhani ʼo te maʼuli.—Loma 14:17.
12 Tou toe vakaʼi mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Lote. Ko te kolo ʼo Sotoma, ʼaē neʼe māʼuʼuli ai ia Lote pea mo tona famili, neʼe koloāʼia kae neʼe lahi ai mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē neʼe fai e te hahaʼi. Neʼe fekauʼi e Sehova tana ʼu ʼāselo moʼo fakaʼauha te kolo. Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼu ʼāselo ia Lote pea mo tona famili ke nātou feholaki ʼi Sotoma pea ke ʼaua naʼa nātou sisio ki muli. ʼAki te tokoni ʼa te ʼu ʼāselo, neʼe nātou mavae ʼi te kolo. Kae ko te ʼohoana ʼo Lote, ʼe mahino ia neʼe manamanatu ki tona ʼapi ʼaē ʼi Sotoma, koia neʼe mole fakalogo ai ki te fakatotonu ʼa te ʼu ʼāselo, kae neʼe sio ia ki muli, pea neʼe mate ai. (Senesi 19:15-26) ʼO ʼuhiga mo te ka haʼu, ʼe fai mai e Sesu te fakatokaga ʼaenī: “Koutou manatuʼi te ʼohoana ʼo Lote.” ʼE tou fakalogo koa ki te fakatokaga ʼaia?—Luka 17:32, MN.
13 Neʼe mole fakaʼauha ia nātou ʼaē neʼe fakalogo ki te fakatokaga ʼa te ʼAtua. Ohage la ko Noe pea mo tona famili, mo Lote pea mo tona ʼu ʼofafine. (2 Petelo 2:9) Kapau ʼe tou metitāsioʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, pea ʼe tou toe lotomālohi anai ʼi te ʼu fakatokaga ʼaia heʼe feala ai ke hāo ia te hahaʼi ʼaē ʼe nātou manako ki te faitotonu. ʼE ina fakatupu ʼi totatou loto, te falala ʼaē ʼe hoko moʼoni anai te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he “lagi foou mo he kele foou, e mauli i ai te susitisia.”—2 Petelo 3:13.
‘Kua Hoko Mai Te Hola ʼo Te Fakamāu’!
14, 15. (a) Koteā ʼaē ʼe hoko ʼi “te hola” ʼo te fakamāu? (b) E feafeaʼi hatatou ‘manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo faka kolōliaʼi ia ia’?
14 ʼI tatatou nonofo ʼalaʼala, koteā ʼaē ka ʼamanaki hoko? Ko te tohi ʼo Apokalipesi ʼe ina fakamatalatala ia te ʼu koga kehekehe ʼo te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. Kapau ʼe tou fia nonofo teuteu, pea ʼe tonu ke tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tala mai ʼi te tohi ʼaia. Ko te lea faka polofeta ʼe ina fakamatalatala lelei te ʼu meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi “te aho o te Aliki,” ʼaē neʼe kamata ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo hau ai Kilisito ʼi te lagi ʼi te taʼu 1914. (Apokalipesi 1:10) Ko te tohi ʼo Apokalipesi ʼe ina fakatokaga mai kiā tatou ʼe ʼi ai te ʼāselo neʼe tuku age ki ai te “logo lelei ʼe heʼegata ke ina kalagaʼi.” ʼAki he leʼo lahi, ʼe ina tala fēnei: “Koutou manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo koutou faka kolōlia kiā te ia, heʼe kua hoko mai te hola ʼo tana fakamāu.” (Apokalipesi 14:6, 7, MN ) ʼE ko he kiʼi temi nounou ia te “hola” ʼaia ʼo te fakamāu; pea ʼi te hola ʼaia ʼe hoko ai te ʼu tautea ʼaē ʼe talanoa kiai te fakakikite ʼaia. ʼE tou māʼuʼuli nei ʼi te temi ʼaia.
15 ʼI te temi ʼaenī, ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te hola ʼo te fakamāu, ʼe fai mai te fakaloto mālohi ʼaenī: “Koutou manavasiʼi ki te Atua pea mo koutou faka kolōlia kiā te ia.” Koteā tona faka ʼuhiga kiā tatou? Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe ina uga tatou ke tou līaki te ʼu aga ʼaē ʼe kovi. (Tāʼaga Lea 8:13) Kapau ʼe tou fia faka kolōliaʼi te ʼAtua, pea ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi ʼe tou fakalogo anai kiā te ia. ʼE tou tōkakaga anai naʼa tou maʼumaʼua fau ki te tahi ʼu gāue, kae tou fakaʼauʼauganoa ki te lau tuʼumaʼu ʼo tana Folafola, ia te Tohi-Tapu. ʼE tou fakalogo anai ki tana tokoni ʼaē ke tou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano. (Hepeleo 10:24, 25) ʼE tou faka maʼuhigaʼi anai ia te pilivilesio ʼaē ke tou tala ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga Faka Mesianike ʼa te ʼAtua pea ʼe tou fai anai ʼaki he loto faʼafai. ʼE tou falala anai kiā Sehova ʼi te temi fuli pe ʼaki totatou loto kātoa. (Pesalemo 62:8) ʼI tatatou ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe ko te Tuʼi ʼAliki ʼo Te ʼAtulaulau, ʼe tou faka kolōliaʼi ia ia ʼo tou fakalogo ʼaki totatou loto kātoa kiā te ia, heʼe ko ia te Matapuna ʼo totatou maʼuli. ʼE tou manavasiʼi moʼoni koa ki te ʼAtua pea mo tou faka kolōliaʼi ia ia ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia?
16. He koʼe ʼe tou lava ʼui kua hoko ia te fakamāu ʼo Papiloni Lahi ʼaē ʼe fakahā iā Apokalipesi 14:8?
16 ʼE fakahā ʼi te kapite 14 ʼo Apokalipesi te tahi ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te hola ʼo te fakamāu. ʼUluaki, ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi, ia te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala: “Ko te tahi, te lua ʼāselo, neʼe muli mai ai, ʼo ʼui maʼana: ‘Kua tō ia ia! Kua tō ia Papiloni Lahi!’ ” (Apokalipesi 14:8, MN ) Ei, maʼa te ʼAtua kua tō ia Papiloni Lahi. ʼI te taʼu 1919, ko te ʼu kaugana fakanofo ʼa Sehova neʼe faka ʼāteaina mai te ʼu akonaki pea mo te ʼu toʼotoʼoga ʼo Papiloni, ʼaē talu mai fualoa ʼe maʼuli popūla kiai te hahaʼi pea mo te ʼu puleʼaga. (Apokalipesi 17:1, 15) Kua feala leva hanatou lagolago faʼifaʼitaliha ki te tauhi moʼoni. Talu mai te taʼu ʼaia, kua faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te malamanei kātoa.—Mateo 24:14.
17. E feafeaʼi hatatou mavae mai iā Papiloni Lahi?
17 Mole gata aipe, ʼe ʼi ai tahi ʼu tautea ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo Papiloni Lahi. Kua ōvi mai tona fakaʼauha fakaʼosi. (Apokalipesi 18:21) Koia, ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakaloto mālohiʼi fēnei ia te hahaʼi fuli: “Koutou mavae mai ia te ia [Papiloni Lahi] . . . mo kapau ʼe mole koutou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala.” (Apokalipesi 18:4, 5, MN ) E feafeaʼi hatatou mavae mai te Papiloni Lahi? ʼE mole tonu ke gata ʼaki pe hatatou mavae mai te lotu hala. ʼE maʼu te ʼu agaaga ʼo Papiloni ʼi te ʼu tuʼuga fakafiafia pea mo agaʼi fenua, pea mo te tali lelei ʼa te mālama ia te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, ʼi te ʼu ʼata pea mo te ʼu tohi ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu faifakalauʼakau, pea mo ʼihi atu meʼa. Ke feala hatatou nonofo ʼalaʼala, ʼe tonu ke ʼiloga lelei ʼi tatatou ʼu aga pea mo te ʼu holi ʼo totatou loto, kua tou mavae moʼoni mai ia Papiloni Lahi.
18. ʼO mulimuli k te fakamatala ʼaē iā Apokalipesi 14:9, 10, koteā ʼaē ʼe tonu ke tōkakaga kiai te kau Kilisitiano?
18 Iā Apokalipesi 14:9, 10 (MN ), ʼe talanoa ai ki te tahi koga ʼo ‘te hola ʼo te fakamāu.’ ʼE ʼui fēnei e te tahi ʼāselo: “Kapau ʼe atolasio he tahi ki te manu fekai pea mo tona fakatātā, pea mo ina maʼu he fakaʼiloga ʼi tona laʼe peʼe ʼi tona nima, ʼe ina ʼinu anai mo ia te vino ʼo te hāūhāū ʼo te ʼAtua.” Koteā tona tupuʼaga? Heʼe fakatātā e “te manu fekai pea mo tona fakatātā” ia te takitaki ʼa te tagata, pea ko te kau takitaki ʼaia ʼe mole nātou lagolago ki te pule ʼa Sehova. Ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nonofo ʼalaʼala, ʼe nātou tōkakaga naʼa fakahalaʼi nātou peʼe fakaʼiloga nātou, ohage ko he ʼu hahaʼi ʼe maʼuli popūla kiā nātou ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te takitaki ʼa te ʼAtua moʼoni ko Sehova. Ko te kau Kilisitiano ʼe nātou ʼiloʼi kua fakatuʼu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te lagi, pea ko te Puleʼaga ʼaia ka ina fakaʼauha anai ia te ʼu takitaki faka tagata fuli, pea ʼe tuʼu anai ia ʼo talu ai.—Taniela 2:44.
ʼAua Naʼa Galo Kiā Koutou Kua Nounou Te Temi
19, 20. (a) Koteā ʼaē ka faiga anai e Satana ke ina fai ʼi te fakaōvi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho fakamuli? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou lotomālohi ʼo fai?
19 ʼE ʼāsili anai te ʼu fihifihia pea mo te ʼu fakahala ʼi tatatou fakaōvi ki te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho fakamuli. ʼI tatatou kei māʼuʼuli ʼi te mālama ʼāfea ʼaenī pea mo tatatou kei agahala, ʼe mole heʼeki tou ʼāteaina mai te ʼu faigataʼaʼia ohage ko te masiva, te mahaki, te mātutuʼa, peʼe ko te mate ʼo he tahi ʼe tou ʼofa ai, te mamahi ʼo tota loto, te fakafeagai ʼaē ʼe tau mo tatou ʼi te faka mafola ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo ʼihi age meʼa. ʼAua naʼa galo ia tatou, ʼe faigaʼi e Satana ke tāʼofi e te ʼu fihifihia ʼaia tatatou faka mafola ia te logo lelei peʼe ke tou fakafeagai ki te ʼu lēkula ʼa te ʼAtua. (Efeso 6:11-13) ʼAua naʼa galo ia tatou kua nounou te temi ʼo te mālama ʼaenī ʼe tou māʼuʼuli ai!
20 Neʼe ʼiloʼi e Sesu ʼe tou felāveʼi anai mo te ʼu temi faigataʼa, pea ʼe feala ai anai ke tou tuku tatatou fai faka mafola, koia ʼaē neʼe ina tokoniʼi ai tatou fēnei: “Koutou alaʼala, koteuhi e mole koutou iloi pe ko te aho fea e haele mai ai toutou Aliki.” (Mateo 24:42) Koia tou nonofo ʼalaʼala ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai. Tou tōkakaga ki te ʼu kākā ʼa Satana heʼe feala ke nātou fakavaivai peʼe nātou fakamavae tatou ʼi te moʼoni. Tou faʼafai pea mo lotomālohi, ʼo faka mafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Kapau ʼe tou fai feiā, pea ʼe mole galo anai ia tatou te kua nounou ʼo te temi, ʼo tou fakalogo ki te fakatokaga ʼaenī ʼa Sesu: “Koutou alaʼala.” Kapau ʼe tou nonofo ʼalaʼala, ʼe tou fakavikiviki anai ia Sehova pea mo kau anai ia nātou ʼaē ka nātou maʼu te ʼu tapuakina heʼegata.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te fakatokaga ʼa Sesu ke tou nonofo “alaʼala” ʼe faka ʼuhiga ki te kau Kilisitiano moʼoni?
• Ko te ʼu fakatokaga fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe lava tokoni mai kiā tatou ke tou nonofo “alaʼala”?
• Koteā ʼe hoko ʼi te hola ʼo te fakamāu, pea ʼi muʼa ʼo tona fakaʼosi, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
[Paki ʼo te pasina 23]
Neʼe fakatatau e Sesu tana haʼu ki te haʼu ʼa he tagata kaihaʼa
[Paki ʼo te pasina 24]
Kua ōvi mai te fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi
[Paki ʼo te pasina 25]
Tou faʼafai pea mo mālolohi ʼo fai faka mafola