Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • pe kap. 28 p. 231-237
  • Koutou mauli aki te faifaitahi, ite ofa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou mauli aki te faifaitahi, ite ofa
  • E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TE U FUA OTE HEEHAOHAOA
  • TE FAAHIGA FAKA TOKATOKA OTE U FIHIA ITE OFA
  • Ke Malohi Tuʼumaʼu Tatatou Feʼofaʼaki
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • ʼAua Naʼa Kotou Tuku Ke Momoko Tokotou ʼOfa
    Te Tule Leʼo—2017
  • Koutou Fakamolemole ʼAki He Loto Katoa
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ke Tuputupu Tuʼumaʼu Tokotou ʼOfa
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2019
Hoko Atu
E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
pe kap. 28 p. 231-237

Kapite 28

Koutou mauli aki te faifaitahi, ite ofa

1. a) E feafeai hata liliu kohe tahi ote kautahi ate Atua? b) Kote faka totonu fea ae leva ia e tonu ke kita fakalogo kiai?

KA ASILI lahi tau malama kia Sehova pea mo tana u faka tuutuu, pea e toe asili malohi ai tau holi ae kite fakatahi tuumau mo natou ae e tatau tanatou tui mo koe. Eke liliu ai leva anai kohe tahi ote kautahi ae e ha ate Atua, aia e nofo ai te feofaofani faka tautehina faka kilisitiano mooni, pea e tonu ai leva keke faka logo kite faka totonu aeni: “Ofa kite famili katoa ote u tehina.”—I Petelo 2:17; 5:8, 9.

2. a) Kote folafola foou feafeai ae nee tuku e Sesu ki ana tisipulo? b) Kotea ae e iloga lelei mai ite u palalau ae “ia koutou”? c) Kotea te mauhiga ote ofa?

2 Ko Sesu nee ina faka maua ki tana u tisipulo ke natou feofaofani aki. Nee ina ui kia natou: “Eau tuku atu kia koutou te folafola foou: ke koutou feofaofani aki ia koutou (. . .). Aki te mea aeni e iloi ai ete hahai fulipe ko koutou ko aku tisipulo: mo kapau e koutou fe mau aki te ofa ia koutou.” (Soane 13:34, 35). Kote u palalau ae kote “ia koutou” e iloga mai ai kote u kilisitiano mooni e natou liliu anai kohe foi kutuga pe kohe kautahipe e tahi (Loma 12:5; Efese 4:25), aia e faka iloga aki anai te ofa ae e fe mau aki ia natou e tona u hahai. Kapau mole tou mau te ofa, pea e ko tatou kote u mea noape.—I Kolonito 13:1-3.

3. E faka tokaga feafeai mai ete Tohi-Tapu ia te mauhiga ae ote ofa ki otatou u tehina ite tui?

3 Nee tautau ui kite u uluaki kilisitiano: “Ke koutou feoofa aki ia koutou ihe ofa faka kaiga.” “Ke koutou fetali aki ia koutou.” “Ke koutou fekaugana aki.” “Ke koutou feliliu aki o aga lelei ia koutou, o fonu ite manava ofa.” “Koutou haga fekataki aki ia koutou pea mo koutou fefaka molemole aki he loto lelei ia koutou.” “Ke koutou haga fefaka loto fimalie aki pea mo koutou fefakaloto malohii aki ia koutou.” “Koutou femauli aki ite tokalelei ia koutou.” “Ke koutou femau tafito aki he ofa loloto ia koutou.”—Loma 12:10; 15:7; Kalate 5:13; Efese 4:32; Kolose 3:13, 14; I Tesalonika 5:11, 13; I Petelo 4:8; I Soane 3:23; 4:7, 11.

4. a) Kotea ae e ha mai ai kote kau kilisitiano e mole tonupe ke natou feofaofani akipe “ia natou”? b) Ko ai ae e tonu ke oofa tafito kiai te kau kilisitiano?

4 Kae aua naa ke ui ai leva kote kau kilisitiano mooni e tonupe ke natou ofa kite hahai pe ote kautahi ate Atua. Kote apositolo ko Paulo nee ina ekenaki natou ke natou tuputupu “ite ofa ae e natou fe mau aki kia natou pea mote hahai fulipe”. (I Tesalonika 3:12; 5:15.) Pea ina ui: “Tou fai te mea ae e lelei kite hahai fulipe, kae tafito foki kia natou ae ko otatou u kaiga ite tui.” (Kalate 6:10). Koia, kote kau kilisitiano e tonu ke natou ofa kite hahai fulipe, o kau ai mo onatou u fili, kae tafito foki o natou u tehina faka laumalie.—Mateo 5:44.

5. Kotea ae e ha mai ai kote kau kilisitiano mooni, ite temi ae pea mote temi aeni, nee faka tokagai natou i tanatou feofa aki?

5 Kote kau uluaki kilisitiano nee iloa lelei ia natou ko tanatou fe ofaofani aki. I tona faka matala e Tertullien, tagata faitohi ote lua sekulo, nee lau fenei ete hahai o uhiga mo natou: ‘Koutou sisio mua ki tanatou feofaofani aki ia natou, pea mote feala ae ke natou fe foaki akipe onatou mauli maa natou.’ Kote tai ofa aia e mau ia aho nei ite u kilisitiano mooni. Kae tonu koa ke ui ai e mole iai he u fihifihia ia natou?

TE U FUA OTE HEEHAOHAOA

6. He koe maaia mote u kilisitiano mooni e natou felaka hala aki ia natou i ihi lakaga?

6 Kote ako ote Tohi-Tapu nee ke iloi ai ko tatou nee tou mau fuli ia te heehaohaoa a Atama mo Eva (Loma 5:12). Koia e tou tau holi ai kite fai ote mea ae e kovi. “E tou tau tukiape”, ko tona ui aia ete Tohi-Tapu (Sake 3:2; Loma 3:23). Kote hahai ote kautahi ate Atua e natou toe mau foki mo natou ia te heehaohaoa pea e feala ke hoko kia natou te fai ohe gaue kovi. Koia, e feala ke tautau tupu ai he u fihifihia ite u kilisitiano mooni.

7. a) Kotea te tupuaga ote ekenaki o Evoti mo Sinitise “kena felogoi lelei”? b) Kotea ae e ha mai ai nee kote u fafine lelei aupito?

7 Tou vakai kite potu o Evoti pea mo Sinitise ae ote kokelekasio o Filipe. Nee tohi fenei ete apositolo ko Paulo: “Eau ekenaki ia Evoti pea eau ekenaki ia Sinitise ke na felogoi lelei ite Aliki.” He koe nee tokonii e Paulo te u fafine aia e lua “kena felogoi lelei”? E mahino papau ia, nee iai te fihifihia ia naua. E mole tala mai ia ete Tohi-Tapu, kae nee lagi mahalope nee na fefuaa aki. Kae, nee kote u fafine lelei aupito fokila ia. Nee mole kohe u fafine foou nee hoki lotu agepe; kihe u tau ki mua atu i tana gaue mo Paulo, nee kua na osi liliu naua kote u kilisitiano. Koia nee faitohi fenei ai Paulo kite kokelekasio: “Haga tokoni kite u fafine aia nee na tau fakatahi mo au, ite faka mafola ote logo lelei.”—Filipe 4:1-3.

8. a) Kote logo kehekehe feafeai ae nee malaga ia Paulo mo Palenapasi? b) Kanapaula nee ke sio tonu ite mea aia, nee feala ape keke manatu feafeai?

8 Ihe tahi aho, nee hoko ai he logo kehekehe ia Paulo pea mo tona kauga fagona, ko Palenapasi. I tana teuteu olo i tana lua folau faka mafola evaselio, nee loto e Palenapasi keina ave ai mo tona tehina matai tama ko Maleko. Nee mole loto kiai ia Paulo, he nee siaki naua e Maleko o toe liliu ki tona api lolotoga tanatou uluaki folau (Gaue 13:13). O ui ete Tohi-Tapu: “Pea tupu ai he toe fe iita lahi aki, aia ona fe tahi alu aki ai.” (Gaue 15:37-40). Kotea leva tau ui? Kanapaula nee ke sio tonu ite “toe fe iita lahi aki” aia, e mole anai ke ui ai ko Paulo pea mo Palenapasi e mole na kau ite kautahi faka atua?

9. a) Kotea te agahala ia ae nee fai e Petelo, pea kotea te tupuaga ia o tana fai feia? b) Kotea ae nee fai e Paulo i tana iloi te mea aia?

9 Ite tahi ia aho, kote apositolo ko Petelo nee mole kei fakatahi lelei ia mote kau kilisitiano senitile i tana tuania naa kovi ia iaia e ni ihi kau kilisitiano sutea, aia e natou fehia hala ki onatou tehina senitile (Kalate 2:11-14). Ite sio ate apositolo ko Paulo kite mea aia nee fai e Petelo, nee ina faka laka halai tana aga kovi aia ia mua ote hahai fuli. Kana nee ko koe la ia Petelo, kotea anai ia hau faahiga mea kake fai?—Hepeleo 12:11.

TE FAAHIGA FAKA TOKATOKA OTE U FIHIA ITE OFA

10. a) Kotea te mea nee fai e Petelo i tona osi leai? b) Kote faahiga ako feafeai e feala ke tou mau mai te aga a Petelo?

10 Nee fealape ke ita ia Petelo ite haga a Paulo o leai ia mua ote hahai. Kae nee mole ina fai ia he mea (Tagata tanaki 7:9). Ko Petelo nee aga vaivaipe. Nee ina tali leleipe tona leai pea nee mole ina tuku ia te mea aia keina pulihi tona ofa kia Paulo (I Petelo 3:8, 9). Faka tokagai mua te talanoa a Petelo ki muli age o uhiga mo Paulo ihe tahi age o tana u tohi: “Koutou lau te kataki fualoa a totatou Aliki kohe faka mauli o tatou, o hagepe ko tona toe tohi atu kia koutou, aki te poto ae nee foaki kiai, e totatou tehina ofaina ko Paulo.” (II Petelo 3:15). Nee tuku e Petelo te ofa keina uufi te fihia ae nee tupu i tana agakovi.—Taagalea 10:12.

11. a) Logope tana fe iita aki, nee fakaha feafeai e Paulo mo Palenapasi ko naua kote u kilisitiano mooni? b) E feala ke aoga feafeai kia tatou te faifaitakiaga a naua?

11 Ka nee feafeai te fihi ae nee ina faka feagai ia Paulo kia Palenapasi? Nee faka tokatokai ia ite ofa. Ki muli age, i tana tohi kite kau Kolonito, nee talanoa Paulo o uhiga mo Palenapasi o hage ko hona kauga tagata gaue tafito (I Kolonito 9:5, 6). Pea e logo pe te hage ae e tonu ia Paulo i tana mole falala kia Maleko o hage ko hona kauga fagona, ite kua liliu leva a Maleko kohe tagata tupulaga kua faka kaukau, nee ina talanoa fenei kia Timoteo o uhiga mo ia: “Too ia Maleko pea ke hau mo ia, koteuhi e aoga ia kiau kite gaue.” (II Timoteo 4:11). Tou too he ako mai te faahiga faka tokatoka aia ote u fihifihia.

12. a) He koe e feala ke tou manatu ko Evoti pea mo Sinitise nee na faka tokatoka tona fihia? b) I tona tohi ite Kalate 5:13-15, he koe ia e mauhiga tafito kite kau kilisitiano ke natou faka tokatoka tonatou u fihia ite ofa?

12 Kaea ia Evoti pea mo Sinitise, nee na tuku koa kite ofa keina uufi te u agahala aia nee lagi fealape kena fe fai aki? E mole talanoa kiai te Tohi-Tapu. Kae, mai tona uhiga ae nee kote u fafine lelei aupito nee na tau fakatahi mo Paulo ite minisitelio faka kilisitiano, e kohe faka poto ia te manatu ae nee na tali aki te aga vaivai ia te tokoni ae nee foaki age. Ite mau ote tohi a Paulo, e fealape ke hage e tou sio kia naua ena felavei moo faka tokatoka tona fihia ite loto ofa.—Kalate 5:13-15.

13. Kote faifaitakiaga ote ofa feafeai ae e tuku mai e Sehova kia tatou?

13 Kaea ia koe, e faigataa ape kia koe hau faa kataki ki ni ihi age ote kokelekasio? E lagi tonu ape ke fualoa te temi kia natou kenatou mau te u ulugaaga lelei faka kilisitiano. Faka kaukau lelei kite potu aeni: ko Sehova e mole ina amanaki ia kite hahai ke natou pulihi anatou u aga mahani fuli ae e kovi pea hoki ofa kia natou. E ui ete Tohi-Tapu: “E fakaha ete Atua kia tatou tona ofa totonu o ia ite faahi aeni ko Kilisito nee puluhia ia maa tatou ka kei tou agahala.” (Loma 5:8). Tou faifaitaki foki kite Atua pea mo mulimuli ki tona ofa.—Efese 5:1, 2; I Soane 4:9-11; Pesalemo 103:10.

14. Kote tokoni feafeai ae nee tuku e Sesu o uhiga mote aga ae kote fatufatu?

14 Mai te uhiga ae e tou mau te heehaohaoa, e mole tonu ke tou fatufatui otatou tatau. Kapau eiai honatou u kovi, pea e toe feia mo tatou. “He koe ia eke sioi koe te fului vao ae e ite mata o toou tehina, ka mole ke tokagai koe te pou ae e itoou mata o koe?”, kote ui aia a Sesu (Mateo 7:1-5). Aua naa galo kia tatou te tokoni poto aia, pea e tou mauli ai anai i he tokalelei pea mo otatou u tehina.

15. a) He koe ia e mauhiga ke kita faka molemole logope pee iai he mea e feala ai ke kita loto mamahi kihe tahi? b) I tana faka matala faka tata ae e tuu ia Mateo 18, nee faka mauhiga feafeai e Sesu ia te aoga ae ote faka molemole?

15 Kote manava ofa pea mote faka molemole gafua e kohe mea mauhiga e uluaki aoga tafito ia. Eiai he mea eke mamahi ai kihe tahi? Kapau koia, manatui e koe te tokoni aeni: “Koutou haga fekataki aki ia koutou pea mo koutou fefaka molemole aki he loto lelei ia koutou, mo kapau eiai he tahi e loto mamahi ihe mea kihe tahi.” He koe e tonu ke kita faka molemole moka eiai he mea e kita mamahi ai? Koteuhi ko “Sehova kua ina faka molemole kia koutou aki he loto lelei”. (Kolose 3:13.) Koia, ke kita mau te faka molemole faka atua, e tonu ke kita faka molemole kite kaiga (Mateo 6:9-12, 14, 15). O hage kote hau ote tahi faka matala faka tata a Sesu, kote Atua nee ina faka molemole kia tatou o laui afe tona lahi. E mole koala feala ia ke kita tautau faka molemole ki otatou u tehina?—Mateo 18:21-35; Taagalea 19:11.

16. a) I tona tohi ae ite I Soane 4:20, 21, e feafeai te hai ae ote ofa kite Atua kite ofa ae ki otatou kaiga faka kilisitiano? b) Kotea ia ae e aoga ke fai mo kapau eiai he mea e loto mamahi ai tota tehina kia kita?

16 E mole feala ia ke kita fai fakatahi te taupau ote mooni pea mo kita hala ite ofa pea mote manava ofa ki ota tehina (I Soane 4:20, 21; 3:14-16). Koia, kapau e fokifa kua iai he mea eina feagai ai koe kihe tahi kilisitiano, aua naake faka heeheegu kiai. Aua naake taofi hou loto mamahi kiai, kake faka tokatoka te mea aia ihe loto ofa. Kapau nee ke hala ki tou tehina, keke faka vilivili kihe faka lelei pea mohe kole kiai keina faka molemole koe.—Mateo 5:23, 24.

17. Kote aga feafeai ae e aoga ke kita mau moka lea kovii kita?

17 Kaea moka lea kovii pee fai kia kita he mea e kovi? E tokonii mai ete Tohi-Tapu: “Aua naa ke lau: ‘O hage ko tana fai ki au, eau toe fai feiape kia ia.’ ” (Taagalea 24:29; Loma 12:17, 18). Pea ui e Sesu: “Kia ia ae eina paki koe i tou kauahe matau, toe fulihi age kiai te tahi kauahe.” (Mateo 5:39). Kohe foi pa e mole kohe mea ia ke lavea ai te sino, kae hage ia moo faka galivalei pee moo faka lagake. Koia, nee ako e Sesu ki ana tisipulo ke aua naa natou tuku ia natou ke natou kau kihe ke. I haau ‘totogi te kovi aki te kovi pee kote lea kovi aki te lea kovi’, ‘kumi koe te tokalelei pea keke haga fai ai’.—I Petelo 3:9, 11; Loma 12:14.

18. Kote ako feafeai ae e mau mai te ofa faka tatau ate Atua?

18 Manatui e koe e tonu ke kita ‘ofa kite famili katoa ote u tehina’. (I Petelo 2:17.) Ko Sehova e kohe faifaitakiaga ia. E mole faka palatahi. Kote atu lanu fulipe e tatau ia kia ia (Gaue 10:34, 35; 17:26). Ko natou ae e hao o mauuli ite “mamahi lahi” ae ka hau e natou hau anai mai te “u puleaga pea mote u faahiga pea mote u hahai pea mote u lea fulipe”. (Fakaha 7:9, 14-17.) Koia, o hage kote Atua, tou ofa kite tagata fulipe o mole tou faka kehekehei te lanu, te fenua, te tuulaga pe kote kili.

19. a) E tonu ke feafeai kia tatou otatou u tehina ite tui pea e tonu ke tou aga feafeai kia natou? b) E kote manuia lahi feafeai ae e momoli mai kia tatou?

19 Ako e koe te iloi o natou fulipe e fakatahi mai kite kokelekasio faka kilisitiano pea eke ofa ai anai kia natou. Ke hage kia koe te hahai matutua kohe u tamai mohe u fae, te u tupulaga kohe u tehina mohe u tuagaane (I Timoteo 5:1, 2). Ko hata kau kite famili lahi pee kautahi ae e ha ate Atua e kohe manuia lahi ia. E kohe manuia anai ia te mauli o heegata ite palatiso, mote tai famili aia!—I Kolonito 13:4-8.

[Paki ʼo te pasina 233]

Kote faahiga ako feafeai ae e feala ke tou mau mai te logo kehekehe ae nee ina faka feagai ia Evoti kia Sinitise?

[Paki ʼo te pasina 235]

Kote tokakovi ae nee malaga ia Paulo pea mo Palenapasi e faka uhiga aki koa ko naua nee mole na kau ite kautahi ate Atua?

[Paki ʼo te pasina 236]

Kote u kilisitiano mooni e natou tuku kite ofa keina uufi te u mea ae e faka tupu loto mamahi

[Paki ʼo te pasina 237]

Ite kautahi ate Atua, kote ofa eina ekenaki te kau kilisitiano ke natou iloi e natou tatau fulipe

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae