Kāpite 19
Kua Fakaʼiloga Te Iselaele ʼo Te ʼAtua
Te meʼa ʼaē neʼe hā 4—Fakahā 7:1-17
Te manatu tāfito: ʼE fakaʼiloga te toko 144 000, pea ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe natou tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova pea mo iā muʼa ʼo te ʼAkeno
Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Mai te fakanofo hau ʼo Sesu Kilisito, ʼi te taʼu 1914, ʼo aʼu ki tona temi hau iā Taʼu e Afe
1. “Ko ai ʼaē ʼe feala ke tuʼu” lolotoga te ʼaho lahi ʼo te hauhau fakaʼatua?
“KO AI ʼaē ʼe feala ke tuʼu?” (Fakahā 6:17) ʼEī, ko ai ʼe feala ke tuʼu moʼoni? ʼE tonu ki te kau takitaki ʼo te mālamanei pea mo tanatou hahaʼi fakalogo, ke natou fai ia te fehuʼi ʼaia mokā fakaʼauha anai te kautahi ʼa Satana ʼi te ʼaho lahi ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua. ʼI tanatou manatu, ʼe mole hao anai he tahi mokā hoko mai anai te tuʼutāmaki ʼaē kua fakaovi mai. Kae ʼe fēia anai koa? Meʼa lelei foki, heʼe tuku mai te fakaloto mālohi e te polofetā ʼa te ʼAtua: “Ko ʼaē ʼe fetapa ki te huafa ʼo Sehova ʼe hao anai ia.” (Soele 2:32) ʼE fakamoʼoni ki te manatu ʼaia ia te ʼu ʼapositolo ko Petelo pea mo Paulo. (Gāue 2:19-21; Loma 10:13) ʼEī, ko nātou ʼaē kā fetapa anai ki te huafa ʼo Sehova, ʼe natou hao anai. Ko ai anai ia nātou ʼaia? ʼE tou ʼiloʼi anai ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā ki muli mai.
2. He koʼē ʼe fakaofoofo te hao anai ʼa niʼihi ʼi te ʼaho fai fakamāu ʼa Sehova?
2 ʼE ko he meʼa fakaofoofo moʼoni ke ʼi ai niʼihi ʼe natou hao anai ʼi te ʼaho fai fakamāu ʼa Sehova, heʼe fakamatala fēnei e te tahi polofetā ʼa te ʼAtua ia te ʼaluʼaga ʼaia ʼo ina ʼui fēnei: “Koʼenī! Kua hoko mai te ʼafā mai ia Sehova, ia te hauhau, ko he ʼafā ʼe ina maumauʼi ia meʼa fuli. ʼE takaminomino anai ʼi te foʼi ʼulu ʼa te kau agakovi. ʼE mole liliu anai te hauhau kakaha ʼa Sehova, mo kapau ʼe mole heʼeki ina fakahoko pea mo fakaiku ia te ʼu manatu ʼo tona loto.” (Selemia 30:23, 24) ʼE maʼua ke tou foimo haofaki ia tātou mai te ʼafā ʼaia!—Tāʼaga Lea 2:22; Isaia 55:6, 7; Sofonia 2:2, 3.
Te ʼu Matagi e Fā
3. (a) ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, koteā te gāue makehe ʼaē neʼe fai e te ʼu ʼāselo? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e “te ʼu matagi e fā”?
3 ʼI muʼa ʼo te fakahoko e Sehova ia te ʼafā fakamataku ʼaia, neʼe ʼi ai te gāue makehe neʼe fai e te ʼu ʼāselo. Koʼenī leva te tahi ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane: “Hili te meʼa ʼaia, neʼe au sio ki te ʼu ʼāselo e toko fā ʼe natou tutuʼu ʼi te ʼu potu taupotu e fā ʼo te kele, ʼo natou puke maʼu ia te ʼu matagi e fā ʼo te kele, ke mole havili he matagi ki te kele, peʼe ki te tai peʼe ki he fuʼu ʼakau.” (Fakahā 7:1) He koʼē ʼe maʼuhiga ʼi te temi nei ke tou tokagaʼi te gāue ʼaia ʼa te ʼu ʼāselo? Ko “te ʼu matagi [ʼaia] e fā,” ʼe ko he fakatā fakaofoofo ʼo te fakaʼauha ʼaē kā hoko anai ki te sōsiete fakakelekele agakovi, ki “te tai” tokakovi, ʼaē ko te mālamanei ʼaē ʼe maveuveu, pea mo ki te ʼu pule takitaki, ʼaē ʼe natou hagē ko ni fuʼu ʼakau lalahi, ʼaē ʼe lagolago ki ai pea mo faka koloa nātou e te hahaʼi ʼo te kele.—Isaia 57:20; Pesalemo 37:35, 36.
4. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu ʼāselo e fā? (b) Koteā ʼaē kā hoko anai ki te kautahi fakakelekele ʼa Satana mokā tuku age anai ia te ʼu matagi e fā?
4 ʼE mahino ia, ʼe tahi fakatātā e te ʼu ʼāselo ʼaia e fā, ia te ʼu kūtuga ʼāselo e fā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo tāʼofi maʼu ia te fakaʼauha ʼo aʼu ki te temi ʼaē kua fakakatofa. Kā tuku age anai e te ʼu ʼāselo ia te ʼu matagi ʼaia ʼo te hauhau fakaʼatua ke natou havili ki te potu noleto, mo te potu sautē, mo te potu ʼesitē, pea mo te potu ʼuesitē, ʼe lahi ʼaupitō anai te maumau ʼaē kā hoko. ʼE hagē anai ia ko te temi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sehova ia te ʼu matagi e fā moʼo faka māvetevete ia te ʼu Elamite ʼo te temi muʼa, kae ki te lakaga leva ia ʼaē, ʼe hoko anai te potu ʼaia ʼi te mālamanei kātoa. (Selemia 49:36-38) ʼE lahi age anai te ʼafā ʼaia ʼi te “ ʼafā” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakaʼauha ia te puleʼaga ʼo Amone. (Amosi 1:13-15) ʼE mole feala anai ki he koga ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana ke tuʼu ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova, mokā ina fakatonuhia anai tona pule faʼitaliha ʼo talu ai.—Pesalemo 83:15, 18; Isaia 29:5, 6.
5. ʼAki te lea faka polofetā ʼa Selemia, ʼe mahino feafeaʼi kiā tātou ʼe fakahoko anai ia te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua ki te kele kātoa?
5 ʼE tou lava falala koa ko te hoko ʼo te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua, ʼe natou fakaʼauha anai ia te kele kātoa? Tou toe fakalogo ki te ʼu palalau ʼo tana polofetā ko Selemia: “Koʼenī! ʼE hoko anai ia te malaʼia ʼi he puleʼaga ki te tahi puleʼaga, pea ʼe malaga anai he ʼafā lahi mai te ʼu potu taupotu ʼo te kele. Pea ʼe mahino ia ko te hahaʼi ʼaē kā matematehi anai e Sehova ʼi te ʼaho ʼaia, ʼe leta anai mai te tahi potu taupotu ʼo te kele ʼo aʼu ki te tahi potu taupotu ʼo te kele.” (Selemia 25:32, 33) Lolotoga te ʼafā mālohi ʼaia ʼe nofo anai ia te mālamanei ʼi te fakapōʼuli. Ko tona faka ʼuhiga, ko tana ʼu fakatuʼutuʼu faka puleʼaga ʼe holoʼi anai pea mo galoʼi. (Fakahā 6:12-14) Kae ʼe mole fakapōʼuli fēia anai ia te ʼapogipogi ʼo te hahaʼi fuli. Kapau koia, pea ko ai koa ʼaē ʼe tupu ai te tāʼofi ʼo te ʼu matagi e fā?
Kua Fakaʼiloga Te ʼu Kaugana ʼa Te ʼAtua
6. Ko ai ʼaē neʼe ina ʼui age ki te ʼu ʼāselo ke natou tāʼofi maʼu ia te ʼu matagi e fā, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai lolotoga te temi ʼaia?
6 Neʼe toe hoko atu ia te fai fakamatala ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo ʼihi ʼe fakaʼiloga anai ki te maʼuli, ʼo ina ʼui fēnei: “Pea neʼe au sio ki te tahi ʼāselo ʼe hake mai te hopoʼaga ʼo te laʼā, ʼe ia te ia te meʼa fakaʼiloga ʼa te ʼAtua maʼuli; pea neʼe kalaga leʼolahi ki te ʼu ʼāselo e fā ʼaē neʼe fakagafua age kiā nātou ke natou gaohi koviʼi te kele pea mo te tai, ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼAua naʼa kotou gaohi koviʼi te kele peʼe ko te tai peʼe ko te ʼu fuʼu ʼakau, ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo tamatou fakaʼiloga ia te ʼu laʼe ʼo te ʼu kaugana ʼo totatou ʼAtua.’ ”—Fakahā 7:2, 3.
7. Ko ai moʼoni koa ia te nima ʼāselo, pea koteā ʼaē ʼe tokoni kiā tātou ke tou lava ʼiloʼi moʼoni ai peʼe ko ai ia ia?
7 Logolā ʼe mole fakahā mai te higoa ʼo te nima ʼāselo ʼaia, kae ʼe mahino mai ʼe ko te ʼAliki ko Sesu ʼi tona kua ʼosi faka kolōlia. ʼO mulimuli ki te ʼuhiga ʼAlekaselo ʼo Sesu, ʼe hā mai ʼi te vaega ʼaenī ʼe pule ki te kau ʼāselo. (1 Tesalonika 4:16; Suta 9) ʼE hake mai te potu ʼesitē, ohagē ko “te ʼu hau mai te hopoʼaga ʼo te laʼā”—ʼaē ko Sehova pea mo tana Kilisito—ʼaē ʼe ʼomai ʼo fakahoko ia te fakamāu, ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu hau ko Taliusi pea mo Siliusi ʼi tanā fakaʼauha ia te Papiloni ʼāfea. (Fakahā 16:12; Isaia 45:1; Selemia 51:11; Taniela 5:31) ʼE toe hagē te ʼāselo ʼaia ko Sesu, koteʼuhi neʼe fakatotonu age ke ina fakaʼiloga ia te kau Kilisitiano fakanofo. (Efesi 1:13, 14) Ki muli age, kā tuku age anai te ʼu matagi, ʼe ko Sesu ʼaē kā ina takitaki anai ia te ʼu kautau ʼo te lagi moʼo fakahoko ia te fakamāu ki te ʼu puleʼaga. (Fakahā 19:11-16) Koia, ʼe feala ke tou ʼui ʼe ko Sesu ʼaē ʼe ina fakatotonu ke tāʼofi maʼu ia te fakaʼauha ʼo te kautahi fakakelekele ʼa Satana ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua.
8. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼu kaugana, pea neʼe kamata ʼanafea ia tonatou fakaʼiloga ʼaia?
8 Koteā koa ia te fakaʼiloga ʼaē ʼo te ʼu kaugana, pea ko ai koa ia te ʼu kaugana ʼaia ʼa te ʼAtua? Neʼe kamata te fakaʼiloga ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakanofo ai ia te ʼu ʼuluaki Sutea Kilisitiano ʼaki te laumālie māʼoniʼoni. Ki muli age, neʼe pāui e te ʼAtua “te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga” pea mo ina fakanofo nātou. (Loma 3:29; Gāue 2:1-4, 14, 32, 33; 15:14) Neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ko te kau Kilisitiano fakanofo, kua fakamoʼoni age kiā nātou “ ʼe maʼu nātou e Kilisito,” pea mo ina toe ʼui, ko te ʼAtua “kua ina ʼai foki mo te fakaʼiloga kiā tātou pea neʼe ina foaki mai kiā tātou te fakamoʼoni ʼo te meʼa ʼaē kā haʼu, ʼaē ko te laumālie, ʼi ʼotatou loto.” (2 Kolonito 1:21, 22; vakaʼi ia Fakahā 14:1.) Koia, ʼi te temi ʼaē ʼe vaheʼi ai te ʼu kaugana ʼaia ko te ʼu foha fakalaumālie ʼo te ʼAtua, ʼe foaki fakatomuʼa age kiā nātou te fakamoʼoni ʼo tonatou tofiʼa ʼaē ʼi selō—ko he meʼa fakaʼiloga peʼe ko he fakapapau. (2 Kolonito 5:1, 5; Efesi 1:10, 11) Pea ʼe feala ai ke natou ʼui fēnei: “Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni ʼaki totatou laumālie ko tātou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. Kapau ko tātou ko te ʼu fānau, pea ʼe ko tātou ko te kau maʼu tofiʼa: ʼio, ko te kau maʼu tofiʼa ʼo te ʼAtua, kae ʼe kaugā maʼu tofiʼa mo Kilisito, mo kapau ʼe tou mamahi fakatahi mo ia, ke feala ai he faka kolōliaʼi ʼo tātou pea mo ia.”—Loma 8:15-17.
9. (a) ʼE tonu ke feafeaʼi ia te faʼa kātaki ʼo te toe ʼo te ʼu foha fakanofo ʼo te ʼAtua? (b) ʼE aʼu anai ki ʼāfea ia te ʼahiʼahiʼi ʼo te kau fakanofo?
9 “Kapau ʼe tou mamahi fakatahi mo ia.” Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia? Ke feala hanatou maʼu ia te kolona ʼo te maʼuli, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano fakanofo ke natou faʼa kātaki, pea mo nonofo agatonu ʼo aʼu ki tonatou mate. (Fakahā 2:10) ʼE mole feala ke natou manatu ʼe ‘kua haofaki nātou ʼo talu ai.’ (Mateo 10:22; Luka 13:24) Kae ʼe fai age kiā nātou ia te fakatokaga ʼaenī: “Kotou faiga ʼaupitō ke hoko tokotou pāui pea mo tokotou filifili.” Ohagē ko te ʼapositolo ko Paulo, ʼe tonu ke feala hanatou ʼui fēnei: “Neʼe au tauʼi te tau matalelei, neʼe au fakaʼosi taku lele, neʼe au maʼuliʼi te tui.” (2 Petelo 1:10, 11; 2 Timoteo 4:7, 8) Koia, ko te ʼahiʼahiʼi pea mo te vaheʼi ʼo te ʼu foha ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ʼe tonu ke haga hoko atu ʼi te kele ʼo aʼu ki te temi ʼaē kā haga ai ia Sesu mo te ʼu ʼāselo ʼaē ʼe natou muliʼi ia ia, ʼo fakaʼiloga lelei ‘te laʼe’ ʼo te ʼu “kaugana ʼo totatou ʼAtua,” ke ʼiloʼi papau kua ʼahiʼahiʼi nātou pea neʼe natou nonofo agatonu. ʼE liliu te fakaʼiloga ʼaia ko he fakaʼiloga ʼe mole toe molehi anai. ʼE mahino mai, kā tuku age anai ia te ʼu matagi e fā, kua ʼosi fakaʼiloga fuli anai ia te Iselaele fakalaumālie kātoa, tatau aipē peʼe kei māʼuʼuli niʼihi ʼi tonatou ʼu sinoʼi tagata. (Mateo 24:13; Fakahā 19:7) ʼE natou kātoa fuli anai!—Loma 11:25, 26.
Ko Kilisitiano ʼe Tokofia ʼAē Neʼe Fakaʼiloga?
10. (a) Ko te ʼu vaega faka Tohi-Tapu fea ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼe fakatuʼakoi te hahaʼi ʼo te kau Kilisitiano ʼaē ʼe fakaʼiloga? (b) Ko te tokofia ʼaē ʼe fakaʼiloga, pea neʼe feafeaʼi te fakahā ʼo te hahaʼi ʼaia?
10 Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe tonu ke fakaʼiloga: “ ʼAua naʼa ke manavasiʼi, kiʼi faga ovi, heʼe ko takotou Tamai neʼe ina leleiʼia ia te foaki atu ʼo te puleʼaga kiā koutou.” (Luka 12:32) Ko te tahi ʼu vaega, ohagē ko te Fakahā 6:11 pea mo Loma 11:25, ʼe natou fakahā moʼoni mai ʼe fakatuʼakoi te hahaʼi ʼo te kiʼi faga ovi ʼaia, ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, kua ʼosi fakahā fakatomuʼa. ʼE fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia te ʼu palalau ʼaenī ʼa Soane: “Pea neʼe au fagono ki te tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe fakaʼiloga, ko te toko teau fāgofulu-mā-fā afe, neʼe fakaʼiloga mai te ʼu telepī fuli ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele: ʼI te telepī ʼo Suta neʼe fakaʼiloga te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Lupeni, ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Kate, ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Asele ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Nefetali ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Manase ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Simeone ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Levi ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Isakale ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Sapulone ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Sosefo, ko te toko hogofulu-mā-lua afe; ʼi te telepī ʼo Pesamino ko te toko hogofulu-mā-lua afe ʼaē neʼe fakaʼiloga.”—Fakahā 7:4-8.
11. (a) He koʼē ko te ʼu telepī e 12 ʼe mole ko te Iselaele ʼo te kakano? (b) He koʼē ʼe talanoa ia te Fakahā ki te ʼu telepī e 12? (c) He koʼē ʼe mole ko he telepī pē e tahi ʼaē kā pule fakahau pea mo faka pelepitelō ʼi te Iselaele ʼo te ʼAtua?
11 ʼE mole feala koa lā ke faka ʼuhiga ia te ʼu palalau ʼaenī ki te Iselaele ʼo te kakano? Kailoa, heʼe kehekehe te lisi ʼo te ʼu telepī ʼaē ia Fakahā 7:4-8 pea mo ʼaē neʼe kua tohi talu mai te temi muʼa. (Faka au 1:17, 47) ʼO mahino mai, ʼe mole fakahā mai te ʼu higoa ʼaenī ke tou ʼiloʼi ia te kau Sutea ʼo te kakano ʼi tonatou telepī, kae neʼe fakahā mai ke tou ʼiloʼi ʼe vaevae tatau ia te ʼu gāue ʼo te Iselaele fakalaumālie pea mo te Iselaele ʼāfea. Ko te kau faʼu ʼo te puleʼaga foʼou ʼaia ʼe tonu ke natou toko 144 000, ko te toko 12 000 mai te ʼu telepī e 12. ʼE mole ko he telepī pē e tahi ʼo te Iselaele ʼaia ʼo te ʼAtua, ʼaē kā natou maʼu ia te tuʼulaga fakahau pea mo faka pelepitelō. Ko nātou fuli ʼo te puleʼaga ʼaia, ʼe natou pule fakahau anai pea mo gāue faka pelepitelō.—Kalate 6:16; Fakahā 20:4, 6.
12. He koʼē ʼe tāu mo feʼauga ke hivaʼi e te toko 24 tagata ʼāfea ia te ʼu palalau ʼaē iā Fakahā 5:9, 10 iā muʼa ʼo te ʼAkeno?
12 Logolā ʼi te kamata, neʼe fakatuʼakoi pē ki te kau Sutea pea mo te kau poloselite Sutea ia te fealagia ʼaē ke natou kau ki te Iselaele fakalaumālie, neʼe ko te tokosiʼi pē ʼo te puleʼaga ʼaia neʼe natou tali. Pea neʼe fakaafe leva e Sehova ia te kau Senitile. (Soane 1:10-13; Gāue 2:4, 7-11; Loma 11:7) Ohagē ko te kau Efesi, ʼi te temi muʼa neʼe natou “mamaʼo ʼi te puleʼaga ʼo Iselaele,” ʼi te temi ʼaia ʼe kua feala kiā nātou ʼaē ʼe mole Sutea ke fakaʼiloga nātou ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua pea mo natou kau ki te kōkelekāsio ʼa te kau Kilisitiano fakanofo. (Efesi 2:11-13; 3:5, 6; Gāue 15:14) Koia ʼaē, ʼe tāu mo feʼauga ke hihiva te toko 24 tagata ʼāfea iā muʼa ʼo te ʼAkeno: “ ʼAki tou taʼataʼa neʼe ke totogi maʼa te ʼAtua te ʼu hahaʼi mai te ʼu telepī kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, mo te ʼu hahaʼi kehekehe pea mo te ʼu puleʼaga kehekehe, pea neʼe ke fakaliliu ia nātou ko he puleʼaga pea mo he kau pelepitelō maʼa totatou ʼAtua pea ʼe tonu ke natou hau ki te kele.”—Fakahā 5:9, 10.
13. He koʼē neʼe matatonu te faitohi ʼa Sake, tehina ʼo Sesu, ke ina fai tana tohi “ki te ʼu telepī e hogofulu-mā-lua ʼaē ʼe mafola holo”?
13 Ko te kōkelekāsio faka Kilisitiano ʼe ko he ʼu “hahaʼi kua filifili, ko he kau pelepitelō fakahau, ko he puleʼaga māʼoniʼoni.” (1 Petelo 2:9) ʼI tana fetogi ia te Iselaele ʼo te kakano ʼi tona ʼuhiga ʼaē ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua, neʼe liliu ai leva ia te Iselaele foʼou, ʼe ko te “ ‘Iselaele’ moʼoni.” (Loma 9:6-8; Mateo 21:43)a Koia, neʼe matatonu te ʼu palalau ʼa Sake, te tehina ʼo Sesu, ʼi tana faitohi “ki te ʼu telepī e toko hogofulu-mā-lua ʼaē ʼe mafola holo,” ʼaē ʼe natou fakatātā ia te kōkelekāsio faka mālamanei ʼo te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ʼe natou toko 144 000.—Sake 1:1.
Te Iselaele ʼo Te ʼAtua ʼi Te Temi ʼAenī
14. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai neʼe fakahā talu mai fualoa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko he nūmelo moʼoni ia te 144 000 ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo te Iselaele fakalaumālie?
14 Neʼe mahino kiā Charles Russell, ko te nūmelo 144 000 ʼo ʼuhiga mo te kaugamālie ʼo te Iselaele fakalaumālie, ʼe ko he nūmelo moʼoni. ʼI te 6 foʼi Tohi ʼo te Études des Écritures, ʼaē ko tona kupu tāfito ko te La Nouvelle Création, pea neʼe tā ʼi te lea Fakapilitānia ʼi te taʼu 1904, neʼe tohi fēnei ai: “ ʼE matou tui papau ko te kaugamālie ʼo te kau filifili [ia te kau fakanofo] ʼaē kua fakatuʼakoi pea mo tukupau, ʼe ko te toko 144 000 ʼaē ʼe talanoa putuputu kiai ia Fakahā (7:4; 14:1) ‘ ʼaē neʼe totogi mai te mālamanei.’ ” ʼO toe fēia pē, ʼi te ʼUluaki Tohi Lumière, ʼaē neʼe tā Fakapilitānia e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te taʼu 1930, neʼe tohi fēnei ai: “Ko te toko 144 000 hahaʼi ʼaē ʼe natou faʼufaʼu ia te sino ʼo Kilisito, ʼe ko he kalasi neʼe filifili mo fakanofo pea mo fakaʼiloga.” Neʼe fakahā talu mai fualoa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe mole ko he nūmelo fakatā ia te toko 144 000 kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu ia te Iselaele fakalaumālie.
15. ʼI he kiʼi temi siʼi pē ʼi muʼa ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe koteā te mahino ʼa te kau ako fakamālotoloto ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau Sutea ʼo te kakano ʼi te hili ʼo te ʼu Temi ʼo Te Kau Senitile?
15 Kae ʼi te temi nei, ʼe feala koa ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga ke fakahā he ʼofa makehe ki te Iselaele ʼo te kakano? ʼI he kiʼi temi siʼi pē ʼi muʼa ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼi tanatou toe maʼu ia te ʼu tuʼuga moʼoni tāfito ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, neʼe mahino ki te kau ako fakamālotoloto ʼo te Tohi-Tapu, ʼi te hili ʼo te ʼu Temi ʼo Te Kau Senitile, ʼe toe maʼu anai e te kau Sutea tonatou tuʼulaga makehe iā muʼa ʼo te ʼAtua. Kae ʼi te tohi ʼa Charles Russell Le temps est proche, (te 2 Foʼi Tohi ʼo te Études des Écritures), ʼaē neʼe tā ʼi te lea Fakapilitānia ʼi te taʼu 1889, neʼe ina ʼui ko te koga tohi ʼo Selemia 31:29-34 ʼe faka ʼuhiga ki te kau Sutea ʼo te kakano pea mo ina fakamahino fēnei: “Kua sio mata ia te mālamanei ʼe kei hoko atu pē ia te tautea ʼo Iselaele ʼi te pule ʼo te kau Senitile talu mai te taʼu [607] ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼe kei hoko atu pē ia, pea ʼe mole feala hatatou ʼamanaki ʼe toe fakatuʼutuʼu anai tonatou puleʼaga ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, te tuʼakoi ʼo tonatou ʼu ‘temi e fitu,’ peʼe ko te ʼu taʼu ʼaē e 2520.” Ki muli age, neʼe natou mahino ʼe toe faʼufaʼu anai ia te puleʼaga ʼo te kau Sutea, pea neʼe hagē neʼe lava hoko ia te ʼamanaki ʼaia, ʼi te taʼu 1917 ʼi te fakapapau ʼi te Tohi ʼa Balfour ʼe tokoni anai ia te kau Pilitānia ki te laga ʼi Palesitina he nofoʼaga faka puleʼaga ʼa te kau Sutea.
16. Neʼe koteā ia te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova moʼo fakakaku ki te kau Sutea ia te logo ʼo ʼuhiga mo Kilisito, pea neʼe koteā tona fua?
16 ʼI te hili ʼo te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe liliu ia Palesitina ko he telituale Pilitānia, pea tokolahi te kau Sutea neʼe feala tanatou toe liliu ki te fenua ʼaia. Pea ʼi te taʼu 1948, neʼe fakatuʼu te Puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe mole koa lā ko he fakaʼiloga ʼaia ʼe foaki anai e te ʼAtua tana ʼu tapuakina ki te kau Sutea? Lolotoga ni ʼu taʼu, neʼe faka tui ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te faʼahi ʼaia. Koia, ʼi te taʼu 1925, neʼe natou tā ai ia te tohi Fakapilitānia e pāsina 128, ko te Consolation pour les Juifs (Ko he fakaloto fīmālie maʼa te kau Sutea). ʼI te taʼu 1929, neʼe natou tufa ai te tohi matalelei e pāsina 360, Vie (Te maʼuli), neʼe fai maʼa te kau Sutea pea neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te tohi faka Tohi-Tapu ʼa Sopo. ʼI te kolo ʼo New York, neʼe lahi te ʼu fakatuʼutuʼu neʼe fai moʼo fakakaku ʼo te logo ʼaia ki te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo te Mēsia. Neʼe ko he meʼa fakafiafia, he neʼe ʼi ai ʼihi neʼe natou tali, kae ko te tokolahi ohagē ko tanatou ʼu kui ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe natou fakafisi ki te ʼu moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼi henī ʼa te Mēsia.
17, 18. Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe gāue ʼi te kele, neʼe natou mahino kiteā ʼo ʼuhiga mo te fuakava foʼou pea mo te ʼu lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fetogi ʼaē kā hoko ki Iselaele?
17 Neʼe kua mahino mai, ko te kau Sutea ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi ʼo te puleʼaga, neʼe mole ko te Iselaele ʼaia ʼaē neʼe talanoa kiai ia Fakahā 7:4-8 pea mo te tahi ʼu lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼaho ʼo te ʼAliki. ʼO mulimuli ki tanatou talatisio, neʼe fakafisi tuʼumaʼu aipē ia te kau Sutea ki te fakaʼaogaʼi ʼo te huafa ʼo te ʼAtua. (Mateo 15:1-3, 7-9) ʼI te talanoa ʼaē kiā Selemia 31:31-34, neʼe ʼui fakahagatonu ʼi te tohi Fakapilitānia Jéhovah, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova i te taʼu 1934: “ ʼE mole kau te hōloga fakakakano ʼo Iselaele pea mo te mālamanei kātoa ki te fuakava foʼou, kae . . . ʼe gata ʼaki pē ia te Iselaele fakalaumālie.” Ko te ʼu lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼu ʼo Iselaele, ʼe mole faka ʼuhiga ia ki te kau Sutea ʼo te kakano peʼe ki te Puleʼaga ʼo Iselaele, ʼaē ʼe kau ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi pea mo kau ki te mālamanei ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Sesu iā Soane 14:19, 30 pea mo te 18:36.
18 ʼI te taʼu 1931, neʼe fiafia ʼaupitō ia te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, ʼi tanatou tali ia te higoa ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe feala hanatou tali ʼaki tonatou loto kātoa ki te ʼu palalau ʼaē ʼo Pesalemo 97:11: “Kua hā ia te mālama maʼa te tagata faitotonu, pea mo te fiafia maʼa nātou ʼaē ʼe totonu tonatou loto.” Neʼe natou mahino lelei neʼe ko te Iselaele fakalaumālie tokotahi pē ʼaē neʼe tali ʼi te fuakava foʼou. (Hepeleo 9:15; 12:22, 24) Ko te Iselaele ʼo te kakano, ʼaē neʼe mole ina tali ia te fuakava ʼaia, neʼe mole kau kiai ʼo fēia pē mo te mālamanei kātoa. Neʼe fakahā lelei mai e te fakamahino ʼaia te ʼala ki te mālama gigila ʼo te mālama fakaʼatua pea mo fakaofoofo, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu tohi fakamatala ʼo te hisitolia faka teokalatike. Ko te mahino neʼe ko he fakamelomelo ʼo ʼuhiga mo te mālamagia fakaʼatua ʼaē kā ina fakahā anai ko Sehova ʼe ina fakahā tona manavaʼofa, tona loto ʼofa, pea mo tana moʼoni ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe natou fakaovi kiā te ia. (Ekesote 34:6; Sake 4:8) ʼEī, ʼo mole gata ʼaki pē ia te Iselaele ʼo te ʼAtua, ko ʼihi age hahaʼi ʼe ʼaoga anai kiā nātou ia te gāue ʼa te ʼu ʼāselo moʼo tāʼofi maʼu ia te ʼu matagi e fā ʼo te fakaʼauha. Ko ai ʼapē ia nātou ʼaia? ʼE feala koa hakotou kau iā nātou ʼaia? ʼE tou vakaʼi anai ia te faʼahi ʼaia ʼi te temi nei.
[Kiʼi nota]
a ʼI hona ʼaluʼaga ʼe tāu mo feʼauga, ko te higoa ʼo Iselaele ʼe faka ʼuhiga fēnei “ ʼE fetolo te ʼAtua; ʼE fetolo ia mo te ʼAtua (ʼe haga haʼele ki muʼa mo te ʼAtua).”—Senesi 32:28, Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.
[Paki ʼo te pasina 117]
Tokolahi iā nātou ʼaē neʼe filifili ki te Iselaele moʼoni ʼo te ʼAtua, neʼe kamata tonatou filifili talu mai te ʼaho ʼo te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 1935. ʼI te taʼu ʼaia, neʼe fai ia te fakatahi ʼiloa ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Washington, ʼaē neʼe talanoa tāfito ai ʼo ʼuhiga mo te fakatahiʼi ʼo te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te māʼuʼuli ʼi te kele (Fakahā 7:9)