Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 1/10 p. 14-19
  • “Koutou Feʼofamamahiʼaki”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Koutou Feʼofamamahiʼaki”
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Agaaga Kehekehe ʼo Te ʼOfa
  • “ ʼE Akoʼi Totonu Koutou e Te ʼAtua Ke Koutou Feʼofaniʼaki”
  • ʼE Tonu Koa Ke ‘Koutou Avahi Ke Lahi Tokotou Loto’?
  • Koutou Avahi Tokotou Loto
  • “Kua ʼAu Fiafia ʼAupito Ia Te Koe”
  • “Ko Sehova ʼe Fonu ʼi Te ʼOfa Mamahi”
  • Kotou Haga Feʼofaʼaki Ohage Ko He Fale Tau Tehina
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2021
  • Ko Te Kalavi ʼo Te Agalelei Fakatautehina
    Te Tule Leʼo—1993
  • Koutou Fakahā Tokotou ʼOfa ʼi Tokotou Loto Fale
    Te Tule Leʼo—2002
  • “Ke Mālohi Takotou Feʼofaʼofani”
    Koutou Atolasio Ki Te ʼAtua Moʼoni Pe e Tahi
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2004
w04 1/10 p. 14-19

“Koutou Feʼofamamahiʼaki”

“ ʼO ʼuhiga mo te ʼofa fakatautehina, ke koutou feʼofamamahiʼaki.”​—Loma 12:10, MN.

1, 2. Neʼe feafeaʼi te ʼu felogoi ʼaē neʼe maʼu e te tēhina misionea ʼi te temi nei pea mo te ʼapositolo ko Paulo mo tonā ʼu tēhina?

ʼI TONA ʼu taʼu misionea e 43 ʼi te potu taupotu ʼo te potu Esite, neʼe ʼiloʼi ia Don ʼuhi ko tona ʼofa ki te hahaʼi pea mo tokoni kia nātou. ʼI tana maʼu leva te mahaki ʼe mole hona faitoʼo, ko ʼihi ʼaē neʼe ako mo ia ʼi te temi muʼa neʼe nātou folau ʼi ni ʼu kilometa ke nātou ʼōmai ʼo fakasiosio ia ia, pea neʼe nātou ʼui fēnei: “Kamsahamnida, kamsahamnida!”​—ʼi te lea faka Kolea ʼe faka ʼuhiga “Mālo, mālo.” Ko te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e Don neʼe malave ki tonatou loto.

2 Neʼe lahi te ʼu meʼa feiā neʼe kua hoko. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo tona ʼofa mamahi ki te hahaʼi ʼaē neʼe tokoni ia ia kia nātou. Neʼe maʼuli faka sakilifisio ia Paulo maʼa nātou. Logola neʼe ko he tagata neʼe mālohi tana tui, kae neʼe toe agalelei pea mo tokaga ki te hahaʼi, “ohage ko he faʼe ʼe tokaga fakalelei ki tana fānau ʼaē ʼe ina fafaga.” Neʼe ina tohi fēnei ki te kokelekasio ʼo Tesalonika: “ ʼI tamatou ʼofa mamahi ʼaē kia koutou, ko tamatou fiafia neʼe mole gata ʼaki pe tamatou fakahā atu te logo lelei ʼa te ʼAtua, kae neʼe toe kau ai mo tomatou ʼu nefesi totonu, koteʼuhi kua koutou liliu maʼa mātou ko he kau ʼofaina.” (1 Tesalonika 2:​7, 8, MN ) Ki muli age, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui age e Paulo ki te ʼu tēhina ʼo Efeso ʼe mole nātou toe sisio anai kia ia, “nee natou fai fetagihi fuli, mo faufua ki te kia o Paulo o fekita kia te ia.” (Gaue 20:25, 37) ʼE hā lelei mai, ko te felogoi lelei ʼa Paulo mo tona ʼu tēhina neʼe mole ʼuhi pe ko tanatou lotu tahi. Neʼe nātou feʼofamamahiʼaki.

Te ʼu Agaaga Kehekehe ʼo Te ʼOfa

3. ʼI te Tohi-Tapu, koteā te ʼu kupu ʼi te Tohi-Tapu ʼaē ʼe pipiki ki te ʼofa?

3 ʼI te Tohi-Tapu, ko te ʼofa mamahi, te loto mahino, pea mo te loto manavaʼofa ʼe ko he ʼu kalitate ʼe nātou pipiki lelei ki te kalitate faka Kilisitiano ʼaē ʼe maʼuhiga age, ia te ʼofa. (1 Tesalonika 2:8; 2 Petelo 1:7) Ohage ko te ʼu tapa kehekehe ʼo te taimani, ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu kalitate fakaʼatua fuli ʼaia ʼe liliu ai ko he meʼa matalelei. ʼE tupu ai te fefakaōviʼaki ʼa te ʼu Kilisitiano pea mo tanatou fakaōvi ki tanatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. Koia, neʼe uga fēnei ai e te ʼapositolo ko Paulo te kau Kilisitiano: “Ke ʼaua naʼa malualoi tokotou ʼofa. . . . Ke koutou feʼofamamahiʼaki.”​—Loma 12:​9, 10, MN.

4. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te “ ʼofa mamahi”?

4 Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼo ʼuhiga mo te kupu “ ʼofa mamahi” ʼe ko ʼona ʼu koga e lua, ko te tahi ʼe faka ʼuhiga ki te fakakaumeʼa pea ko te tahi ʼe ko te ʼofa. Ohage ko tona fakamahino e te tagata ʼe ina sivi te Tohi-Tapu, ko tona faka ʼuhiga ʼaē “ ʼe ʼiloga [te kau Kilisitiano] heʼe hā ʼi tanatou tauhi ʼe ko he famili ʼe feʼofaniʼaki, mo felogoi lelei, pea mo fetokagaʼaki.” ʼE koutou manatu feiā koa ʼo ʼuhiga mo tokotou ʼu tēhina mo tuagaʼane Kilisitiano? Ko te ʼu felogoi ʼofa, te ʼu felogoi lelei ʼaia, ʼe tonu ke maʼu ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. (Kalate 6:​10) Koia, ko te Tohi-Tapu The New Testament in Modern English, ʼaē neʼe fai e J. B. Phillips, ʼe ina fakaliliu fēnei ia Loma 12:10: “Ke tou femaʼuʼaki te ʼofa mamahi ohage ko he fale tautēhina.” Pea ʼe tou lau fēnei ʼi te Tohi-Tapu The Jerusalem Bible: “Ke tou feʼofaniʼaki ʼo lahi age ʼi ni ʼu tautēhina.” ʼE moʼoni, ʼe mole feʼofani pe te kau Kilisitiano heʼe fakamaʼua age kia nātou. ʼE tonu ke tou maʼu “he ʼofa fakakaumeʼa ʼe mole malualoi, [ke tou] feʼofa mālohi, ʼaki te loto.”​—1 Petelo 1:​22, MN.

“ ʼE Akoʼi Totonu Koutou e Te ʼAtua Ke Koutou Feʼofaniʼaki”

5, 6. (a) ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova te ʼu fakatahi lalahi moʼo akoʼi ki tana hahaʼi te ʼofa faka Kilisitiano? (b) ʼAki te temi, ʼe liliu ʼo mālohi feafeaʼi te ʼu felogoi ʼa te ʼu tēhina?

5 Logola ʼi te mālama ʼaenī “e fakaʼalupe anai te momoko o te ofa o te tokolahi,” kae ʼe akoʼi e Sehova tana hahaʼi ʼi totatou temi ke nātou “feʼofaniʼaki.” (Mateo 24:12; 1 Tesalonika 4:9, MN ) ʼE hā lelei te ako ʼaia ʼi te ʼu fakatahi lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te ʼu fakatahi ʼaia, ʼe fakatahi te kau Fakamoʼoni mo te ʼu tēhina mai te tahi ʼu fenua, pea tokolahi neʼe nātou tali te ʼu telekē ki tonatou ʼu loto fale. ʼI te fakatahi neʼe fai mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe ʼōmai ʼihi tēhina mai te ʼu fenua ʼe ufiufi ai te hahaʼi. ʼE fakamatala e te tēhina ʼaē neʼe tokoni ki te ʼu nofoʼaga: “ ʼI te ʼuluaki tau mai ʼa te ʼu telekē ʼaia neʼe nātou tuʼania pea mo ufiufi. Kae hili ʼaho pe e ono, ʼi te temi ʼaē neʼe nātou tauʼinē ai, neʼe nātou fefāʼufuaʼaki mo nātou ʼaē neʼe nātou nonofo ai pea mo nātou fetāgihi. Neʼe nātou fiafia ʼaupito ʼi te ʼofa faka Kilisitiano ʼaia, pea ʼe mole nātou galoʼi anai ʼi he temi.” Ko te tali kāiga ki totatou ʼu tēhina, tatau aipe peʼe feafeaʼi tonatou maʼuli, ʼe fua lelei ʼaupito kia nātou ʼaē ʼe fakaafe pea mo nātou ʼaē ʼe tali kāiga.​—Loma 12:13.

6 ʼE fakafiafia lahi te ʼu meʼa ʼaia ʼe hoko ʼi te ʼu fakatahi, pea ʼaki te temi ʼe tupu te tahi ʼu felogoi ʼe lelei age mokā tauhi fakatahi te kau Kilisitiano kia Sehova. Ka tou ʼiloʼi lelei totatou ʼu tēhina, pea ʼe feala ke tou leleiʼia lahi age tonatou ʼu kalitate​—tanatou mole malualoi, mo tatatou lava falala kia nātou, mo tanatou agatonu, agaʼofa, loto fia foaki, loto tokaga, manavaʼofa, pea mo tanatou tokoni ki te hahaʼi. (Pesalemo 15:​3-5; Tāʼaga Lea 19:22) Ko Mark, ʼaē neʼe misionea ʼi te Potu Esite ʼo Afelika, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko tatatou gāue fakatahi mo totatou ʼu tēhina ʼe tupu ai he noʼo ʼe mālohi.”

7. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou maʼu ai te ʼofa faka Kilisitiano ʼi te kokelekasio?

7 Ke tou maʼu pea mo taupau te felogoi ʼaia ʼi te kokelekasio, ʼe tonu ke tou felogoi. ʼI tatatou kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano, ʼe tou fakamālohi ai tatatou felogoi mo tatatou ʼu tēhina mo tuagaʼane. Ka tou fai palalau mai muʼa pea mo feiā ʼi te hili ʼo te ʼu fono, pea mo fai he ʼu tali, ʼe tou fefakaloto mālohiʼaki pea mo feʼugaʼaki “ki te ʼofa pea mo te ʼu gāue matalelei.” (Hepeleo 10:24, 25, MN ) ʼE fakamatala fēnei e te tagata ʼāfea ʼi Amelika: “ ʼE ʼau manatuʼi lelei, ʼi taku kei veliveli, ko toku famili neʼe kau tuʼumaʼu ia nātou ʼaē neʼe mavae fakamuli ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga, he neʼe mātou fefakaloto mālohiʼaki ʼi tamatou ʼu fai palalau fualoa.”

ʼE Tonu Koa Ke ‘Koutou Avahi Ke Lahi Tokotou Loto’?

8. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te uga e Paulo te kau Kolonito ke nātou “avahi ke lahi” tonatou loto? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo fakatuputupu ʼo te ʼofa ʼi te kokelekasio?

8 Ke tou fakahā katoa te ʼofa ʼaia, ʼe lagi tonu ke tou “avahi ke lahi” totatou loto. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kokelekasio ʼo Kolonito: “Ko tomatou loto neʼe avahi ke lahi. ʼE mole koutou efihia ʼio mātou.” Neʼe uga nātou e Paulo ke nātou “avahi ke lahi” mo tonatou loto. (2 Kolonito 6:​11-13, MN ) ʼE feala koa mo koutou ke koutou “avahi ke lahi” tokotou ʼofa? Koutou kamata fai te taʼi ʼofa ʼaia, kae ʼaua naʼa koutou fakatalitali ke fai atu e he tahi. ʼI tana tohi ki te kau Loma, neʼe fakatahiʼi e Paulo te maʼua ʼaē ke maʼu te ʼofa pea mo te fakatokaga ʼaenī: “ ʼO ʼuhiga mo takotou fefakaʼapaʼapaʼaki, koutou tuku he faʼifaʼitaki.” (Loma 12:10, MN ) Moʼo fakahā ʼe tou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi, ʼe feala ke tou ʼolo ʼo ʼalofa kia nātou ʼi te ʼu fono. ʼE toe feala foki ke tou fakaafe nātou ke tou fai faka mafola peʼe tou teuteuʼi he fono fakatahi. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia pea ʼe tuputupu anai te ʼofa.

9. Koteā ʼaē neʼe fai e ʼihi ke nātou liliu ʼo kaumeʼa lelei mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane? (Fakahā mo he ʼu faʼifaʼitaki ʼi totatou telituale.)

9 Ko te ʼu famili pea mo nātou takitokotahi ʼi te kokelekasio ʼe feala ke nātou “avahi ke lahi” tanatou ʼu felogoi, lagi ʼo nātou vaevae he kiʼi meʼa kai, pea mo nātou kau fakatahi ki he ʼu temi fakafiafia fakaloto mālohi. (Luka 10:42; 14:12-​14) Ko Hakop ʼe ina fakatuʼutuʼu ʼi ʼihi temi he ʼu fakafiafia ʼi te matatai mo he ʼu tēhina mo tuagaʼane, ʼo ina fakafuafua pe tona hahaʼi. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE kau kiai te kau tūpulaga mo nātou ʼaē ʼe matutuʼa, pea mo he ʼu tāmai peʼe ko he ʼu faʼe ʼe nātou taupau tokotahi tanatou fānau. ʼE nātou tahi liliu kiō nātou ʼaki he ʼu suvenia fakafiafia, pea ʼe nātou felogoi leleiʼaki.” ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe mole tonu pe ke tou fakatahi ʼi tatatou tui, kae ke tou liliu ko he ʼu kaumeʼa moʼoni.​—3 Soane 14.

10. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mokā ʼe faigataʼa takita felogoi mo tokita ʼu tēhina mo tuagaʼane?

10 Kae ʼi ʼihi temi ʼuhi ko te ʼu vaivaiʼaga ʼo ʼihi, ʼe feala ke faigataʼa te faka kaumeʼa pea mo te fakahā ʼo te ʼofa. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai? ʼUluaki, ʼe feala ke tou faikole ke tou felogoi lelei mo totatou ʼu tēhina. ʼE loto e te ʼAtua ke tou felogoi lelei, pea ʼe ina tali anai ki tatatou ʼu faikole fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (1 Soane 4:​20, 21; 5:​14, 15) Pea ʼe tonu foki ke tou fai tatatou aga ke ʼalutahi mo tatatou ʼu faikole. Ko Ric, ko te taupau feʼaluʼaki ʼi te Potu Esite ʼo Afelika, ʼe ina manatuʼi neʼe faigataʼa tana fakatahi mo te tēhina neʼe agamālohi pea mo loto fefeka. ʼE ʼui fēnei e Ric: “Neʼe mole ʼau fakamamaʼo mai te tēhina, kae neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau ʼiloʼi lelei ia ia. Pea neʼe ʼau ʼiloʼi ai ko te tāmai ʼo te tēhina ʼaia neʼe aga fefeka ʼi tana akoʼi tana fānau. Neʼe ʼau leleiʼia te tēhina ʼi taku kua mahino ki muli age, neʼe faiga mālohi ke ina fetogi tona maʼuli ʼaia pea neʼe lahi ʼaupito te ʼu fetogi neʼe kua ina fai. Pea neʼe ma liliu ai ko he ʼu kaumeʼa lelei.”​—1 Petelo 4:8.

Koutou Avahi Tokotou Loto

11. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakatuputupu te ʼofa fakakaumeʼa ʼi te kokelekasio? (b) He koʼe ʼe feala ke fua kovi kia tatou mo kapau ʼe mole tou fia fakatahi mo ʼihi?

11 Tokolahi ia ʼaho nei ʼe mole ʼi ai honatou ʼu kaumeʼa lelei. ʼI meʼa fakaʼofaʼofa! ʼE mole tonu ke feiā ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. Ko te ʼofa fakatautehina moʼoni ʼe mole ko he fakaʼapaʼapa pe mokā tou fai palalau pea mo tou agalelei; pea ʼe mole ko he fakahāhā fakavalevale ki te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto. Kae ʼe tonu ke tou fia avahi totatou loto, ohage ko tona fai e Paulo ki te kau Kolonito, pea mo tou fakahā ki totatou ʼu tēhina ʼe tou loto moʼoni ke lelei tonatou maʼuli. ʼE moʼoni, ʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou fia fakatahi pea mo gutu palalau, kae ʼe feala ke fua kovi ki he tahi mo kapau ʼe fakatōtō tokotahi tuʼumaʼu. ʼE fakatokagaʼi fēnei mai e te Tohi-Tapu: “Ko ia ʼaē ʼe fakatōtō tokotahi ʼe ina kumi pe anai tona lelei ʼo ia totonu, pea ʼe fakafeagai anai ki te ʼu tonu fakapotopoto fuli.”​—Tāʼaga Lea 18:1.

12. He koʼe ʼe maʼuhiga he palalau fakahagatonu ke felogoi lelei ai te kokelekasio?

12 Ko te palalau fakahagatonu ʼe maʼuhiga ʼi te fakakaumeʼa moʼoni. (Soane 15:15) ʼE ʼaoga kia tatou fuli he ʼu kaumeʼa ʼe feala ke tou fakahā age kia nātou tatatou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe tou feʼiloʼiʼaki lelei pea ʼe faigafua age hatatou fefoakiʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou. Ka tou fetokagaʼaki feiā, pea ʼe fakatuputupu ai te ʼofa, pea ʼe tou sio ai ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼE lahi age te fiafia ʼi takita foaki, ʼi takita tali.”​—Gaue 20:35, MN; Filipe 2:​1-4.

13. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo fakahā ʼe tou maʼu te ʼofa fakakaumeʼa moʼoni?

13 ʼE tonu ke tou fakahā totatou ʼofa fakakaumeʼa, ke tou sio ai ki tona ʼu lelei. (Tāʼaga Lea 27:5) Ka moʼoni totatou ʼofa fakakaumeʼa, ʼe hā ʼi totatou fofoga, pea ʼe ina lava uga te hahaʼi ke nātou tali lelei. Neʼe tohi fēnei e te tagata poto: “Ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te ʼu mata ʼe ina fakafiafia te loto.” (Tāʼaga Lea 15:30) Ko te fai ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe toe fakatuputupu ai te ʼofa. Logola ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina totogi te ʼofa fakakaumeʼa moʼoni, kae ko he meʼa ʼofa ʼe foaki ʼaki he loto fakamalotoloto, ʼe ko he meʼa maʼuhiga. Ko he kate, peʼe ko he tohi, pea mo “he palalau ʼe fai ʼi tona lakaga totonu”​—ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe fakahā ai he ʼofa fakakaumeʼa ʼe loloto. (Tāʼaga Lea 25:11; 27:9) Kapau kua ʼi ai hotatou ʼu kaumeʼa, pea ʼe tonu ke tou taupau te fakakaumeʼa ʼaia pea mo haga fakahā he ʼofa fakakaumeʼa ʼe fia tokoni kia nātou. Tāfito ʼi te ʼu temi faigataʼaʼia, ʼe tou fia fakaloto mālohiʼi anai totatou ʼu kaumeʼa. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ʼofa ia ʼi te temi fuli pe, pea ʼe ko he tēhina neʼe tupu ki te ʼaho mamahi.”​—Tāʼaga Lea 17:17.

14. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mo kapau ʼe hage ʼe mole fia kaumeʼa he tahi mo tatou?

14 ʼE moʼoni ʼe mole feala ke tou kaumeʼa mo te hahaʼi fuli ʼi te kokelekasio. ʼE mahino ia ʼe tou felogoi lelei age anai mo ʼihi. Kae kapau ʼe hage ʼe mole tou felogoi lelei mo he tahi, ʼaua naʼa tou foimo manatu ʼe ko hatatou hala peʼe ko hana hala. Pea ʼaua naʼa tou fakakinauʼi ia ia ke tou kaumeʼa. Kapau ʼe tou agalelei mo ia, pea ʼe lagi feala anai ʼi he temi ke koutou kaumeʼa.

“Kua ʼAu Fiafia ʼAupito Ia Te Koe”

15. ʼE malave feafeaʼi ki te hahaʼi mokā nātou fai he ʼu fakavikiviki, peʼe mokā mole fai age he ʼu fakavikiviki?

15 ʼE mahino ia neʼe fiafia lahi ia Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe papitema ai, ʼi tana logo ki te ʼu palalau ʼaenī mai te lagi: “Kua ʼau fiafia ʼaupito ia te koe.” (Maleko 1:​11, MN ) ʼI te fakahā age ʼaia ʼo tona ʼofainaʼi, neʼe fakaloloto ai te tui ʼa Sesu ʼe ʼofa tana Tāmai kia te ia. (Soane 5:​20) Meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ko ʼihi neʼe mole nātou logo ki he ʼu palalau feiā mai ia nātou ʼaē ʼe nātou fakaʼapaʼapa pea mo ʼofa ai. ʼE ʼui fēnei e Ann: “Tokolahi te kau tūpulaga ohage ko ʼau ʼe mole nātou lotu tahi mo tonatou famili. ʼI tomatou loto fale, ʼe mātou logo tāfito ki te ʼu valoki. ʼE mātou lotomamahi ʼaupito ai.” Kae ʼi tanatou kau ki te kokelekasio, ʼe nātou logoʼi te tokoni pea mo te ʼofa ʼo te famili fakalaumālie​—te ʼu tāmai, mo te ʼu faʼe, pea mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te tui.​—Maleko 10:29, 30; Kalate 6:​10.

16. He koʼe ʼe mole ko he meʼa lelei te valokiʼi tuʼumaʼu?

16 ʼI ʼihi ʼu agaʼi fenua, ʼe tahitahiga te fai e te ʼu mātuʼa, mo te hahaʼi matutuʼa, pea mo te kau faiako he ʼu fakavikiviki fakamalotoloto ki te kau tūpulaga, heʼe nātou manatu ʼe feala ke nātou fiameʼameʼa ai. Ko te manatu ʼaia ʼe feala ke hoko ʼi te ʼu famili faka Kilisitiano pea mo te kokelekasio. ʼO ʼuhiga mo he akonaki peʼe ko he tahi age meʼa neʼe fai e he tūpulaga, ʼe lagi ʼui fēnei anai e te hahaʼi ʼaē kua matutuʼa: “Neʼe lelei, kae ʼe feala hau fai ke toe lelei age!” Peʼe ʼi he tahi age ʼaluʼaga, ʼe feala ke nātou fakahā tanatou mole leleiʼia he tūpulaga. ʼI tanatou fai feiā, ʼe manatu e te tokolahi ʼe nātou uga ai te kau tūpulaga ke nātou fakaʼaogaʼi tonatou ʼu fealagia fuli. Kae ʼi te agamāhani, ʼe mole hoko te meʼa ʼaia, heʼe fakamamaʼo te kau tūpulaga ia peʼe nātou manatu ʼe mole nātou lavaʼi.

17. He koʼe ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi he ʼu faigamālie moʼo vikiʼi te hahaʼi?

17 Kae ko he ʼu fakavikiviki ʼe mole tonu pe ke fai ʼi muʼa ʼo te fai ʼo he tokoni. Ko he ʼu fakavikiviki moʼoni ʼe ina fakatuputupu te ʼofa ʼi te famili pea mo te kokelekasio, pea ʼe ina fakaloto mālohiʼi te kau tūpulaga ke nātou kumi tokoni ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼaē kua fakapotopoto. Koia, ʼaua naʼa tou tuku he agaʼi fenua ke ina fakahā mai te aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai ki te hahaʼi, kae tou “kofu ki te tagata foou nee fakatupu o fai ki te Atua i te susitisia mo te maonioni o te mooni.” Tou fai he ʼu fakavikiviki ohage ko tona fai e Sehova.​—Efeso 4:​24.

18. (a) Kau tūpulaga, ʼe tonu ke feafeaʼi takotou manatu ʼo ʼuhiga mo he tokoni ʼe foaki atu e te hahaʼi matutuʼa? (b) He koʼe ʼe tonu ke tokakaga te hahaʼi matutuʼa ki tanatou faʼahiga fai tokoni?

18 ʼI te tahi age faʼahi, kau tūpulaga, ʼaua naʼa koutou manatu ʼe mole ʼofa te hahaʼi matutuʼa kia koutou mo kapau ʼe nātou fakatonutonuʼi koutou peʼe foaki atu he tokoni. (Tagata Tānaki 7:9) Kailoa ia! ʼE nātou fai te faʼahi ʼaia heʼe nātou fia puipui koutou pea mo ʼoʼofa kia koutou. Heʼe kapau mole koia, pea he koʼe ʼe nātou faiga anai ke nātou palalau atu ki te faʼahi ʼaia? ʼI tanatou ʼiloʼi te malave ʼo te ʼu faʼahiga palalau ki he tahi, ko te hahaʼi matutuʼa​—tāfito te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio​—ʼi te agamāhani ʼe nātou toʼo honatou temi ke nātou fakakaukauʼi pea mo faikole ʼi muʼa ʼo tanatou fai tokoni, heʼe nātou fia fai he ʼu meʼa ʼe lelei.​—1 Petelo 5:5.

“Ko Sehova ʼe Fonu ʼi Te ʼOfa Mamahi”

19. He koʼe ʼe feala kia nātou ʼaē neʼe lotomamahi ke nātou kumi te tokoni ʼa Sehova?

19 Kapau neʼe mole tali e ʼihi takotou fakahā age tokotou ʼofa mamahi, pea ʼe feala ke koutou manatu ko te fakahā ʼo tokotou ʼofa ʼe iku pe ia ki he lotomamahi. ʼE tonu ke koutou lototoʼa pea mo maʼu he tui ʼe mālohi ke feala hakotou toe avahi tokotou loto ki ʼihi. Kae ʼe mole tonu ke koutou galoʼi ko Sehova “e mole mamao ia maia tatou takitahi.” ʼE ina fakaafe tatou ke tou fakaōvi kia te ia. (Gaue 17:27; Sakopo 4:8) ʼE toe mahino foki ki tatatou tuʼania ʼaē naʼa tou toe lotomamahi, pea ʼe ina fakapapau mai ʼe lagolago pea mo tokoni mai kia tatou. ʼE ʼui papau fēnei mai e te tagata fai pesalemo ko Tavite: “Ko Sehova ʼe ōvi kia nātou ʼe lavea tonatou loto, pea ʼe ina hāofaki ia nātou ʼe mamahi tonatou ʼatamai.”​—Pesalemo 34:18.

20, 21. (a) ʼE tou lava ʼiloʼi feafeaʼi ʼe feala ke tou felogoi lelei mo Sehova? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou felogoi lelei ai mo Sehova?

20 Ko he fakakaumeʼa lelei mo Sehova ʼe ko te felogoi maʼuhiga ʼaupito ʼaia ʼe feala ke tou maʼu. Kae ʼe feala moʼoni koa ke tou kaumeʼa mo te ʼAtua? Ei. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu te felogoi lelei ʼa te hahaʼi tagata mo fafine mo tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. Neʼe taupau tanatou ʼu palalau ke tou tui papau ai ʼe feala ke tou fakaōvi mo tatou kia Sehova.​—Pesalemo 23, 34, 139; Soane 16:27; Loma 15:4.

21 ʼE feala kia tatou fuli ke tou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼa Sehova ke feala hatatou felogoi lelei mo ia. Neʼe fehuʼi fēnei e Tavite: “Ê Sehova, ko ai anai ka nofo ʼi tou falelā? Ko ia ʼaē ʼe haʼele agatonu pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu, pea mo maʼu te moʼoni ʼi tona loto.” (Pesalemo 15:​1, 2; 25:14) ʼI tatatou sio ʼaē ko te tauhi ki te ʼAtua ʼe tou maʼu ai he fua ʼe lelei pea mo tana takitaki pea mo tana puipui, ʼe tou ʼiloʼi ai anai “ko Sehova ʼe fonu ʼi te ʼofa mamahi.”​—Sakopo 5:​11, MN.

22. Ko te faʼahiga felogoi feafeaʼi ʼaē ʼe fia maʼu e Sehova mo tana hahaʼi?

22 ʼE ko he tapuakina lahi ʼe tou maʼu, heʼe fia felogoi lelei Sehova mo te ʼu hahaʼi agahala! ʼE mole tonu koa la ke tou feʼofa mamahi ʼaki? ʼAki te tokoni ʼa Sehova, ko tatou takitokotahi ʼe feala ke tou fakahā pea mo fakahā mai te ʼofa, ʼaē ʼe ko te fakaʼiloga ʼo tatatou fale tautēhina faka Kilisitiano. ʼI te takitaki ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua, ʼe tou fefakahāʼaki fuli anai ʼi te kele te ʼofa mamahi ʼaia.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

• ʼE tonu ke feafeaʼi te ʼu felogoi ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano?

• Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai takitokotahi ke tuputupu te ʼofa ʼi te kokelekasio?

• He koʼe ʼe mālohi te ʼofa mokā tou fai he ʼu fakavikiviki moʼoni?

• ʼE lagolago pea mo tokoni feafeaʼi mai ia te ʼofa ʼa Sehova?

[Paki ʼo te pasina 15]

ʼE mole fakahā e te kau Kilisitiano te ʼofa ʼuhi pe heʼe ko he fakamaʼua

[Paki ʼo te pasina 17]

ʼE feala koa ke koutou “avahi ke lahi” tokotou ʼofa?

[Paki ʼo te pasina 18]

ʼE koutou valoki koa peʼe koutou fakaloto mālohi?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae