Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 1/10 p. 9-13
  • “Koutou Muliʼi Te Ala ʼo Te Tali Kāiga”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Koutou Muliʼi Te Ala ʼo Te Tali Kāiga”
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼOfa Ki Te Kau Matāpule
  • Ko Sehova, Ko He Faʼifaʼitaki Haohaoa ʼo Te Tali Kāiga
  • Neʼe Tali Kāiga Ki Te Kau ʼAselo
  • Ko He Hahaʼi Tali Kāiga
  • ʼOfa ʼo Tali Kaiga
    Tou Hiva Fakafiafia Kia Sehova
  • Tali Nātou ʼAki He Tali Kāiga
    Tou Hiva Kiā Sehova
  • Vaevae Te ʼu “Mea Lelei” ʼAki Te Tali Kaiga (Mat. 12:⁠35)
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2014
  • “Koutou Fe’talitali Kaigaʼaki”
    Te Tule Leʼo—2005
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 1/10 p. 9-13

“Koutou Muliʼi Te Ala ʼo Te Tali Kāiga”

“Koutou vaevae mo te kau maʼoniʼoni ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. Koutou muliʼi te ala ʼo te tali kāiga.”​—Loma 12⁠:13.

1. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki te tagata, pea ʼe hā feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

IA ʼAHO nei ʼe feala ke kita mataku ʼi te pōʼuli, mokā kita haʼele tokotahi ʼi te ala. Kae ʼe toe feala pe foki ke kita mataku mokā kita fakatahi mo he kaugamālie, kae mole kita ʼiloʼi he tahi ia nātou ʼaia, peʼe mole nātou ʼiloʼi tatou. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼaoga ki te tagata ke tokagaʼi ia ia, ke ʼi ai hona ʼaoga, pea ke ʼofainaʼi. ʼE mole he tahi ʼe loto ke gaohi ia ia ohage ko he tahi kehe.

2. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova ke tou maʼu ai hotatou kaumeʼa?

2 Ko Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼo meʼa fuli, ʼe ina ʼiloʼi ʼe ʼaoga ki te tagata ke ʼi ai hona kaumeʼa. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu te tagata, talu mai te kamataʼaga neʼe ʼiloʼi e te ʼAtua ʼe “mole lelei ke nofo tokotahi te tagata,” pea neʼe ina fai te meʼa ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Senesi 2:​18, 21, 22) ʼI te Tohi-Tapu, ʼe lahi ai te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu aga fakakāiga ʼaē neʼe fai e Sehova pea mo tana ʼu kaugana ki te hahaʼi. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina faka fealagia ai ke tou ako peʼe feafeaʼi tatatou “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga,” ke fakatupu fiafia ai ki te hahaʼi pea ke tou fiafia ai.​—Loma 12:13.

Te ʼOfa Ki Te Kau Matāpule

3. Koutou fakamahino te faka ʼuhiga tāfito ʼo te tali kāiga.

3 Ko te kupu “tali kāiga” ohage ko tona fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fakaliliu mai te kupu faka Keleka phi·lo·xe·niʹa, ʼaē ʼe faʼufaʼu ʼaki te ʼu kupu e lua ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te “ ʼofa” mo te “matāpule.” Koia, ko te tali kāiga ʼe ko tona faka ʼuhiga tāfito ko te “ ʼofa ki te kau matāpule.” Kae, ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ko he aga pe ʼe tonu ke fai peʼe faka ʼuhiga pe ki he aga fakaʼapaʼapa. ʼE pipiki kiai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te loto ʼo he tahi pea mo tona ʼofa. Ko te kupu phi·leʹo, ʼo mulimuli ki te tohi ʼa James Strong Exhaustive Concordance of the Bible, ko tona faka ʼuhiga “ko te liliu ko he kaumeʼa ʼo he tahi (ko te ʼofa ki [he tahi peʼe ko te ʼofa ki he meʼa]), ko tona faka ʼuhiga ko te ʼofa ki (ko te fakahā ʼo takita pipiki, ohage ko he meʼa ʼe tou loto kiai, peʼe ko he meʼa ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto).” Koia, ko te tali kāiga ʼe mole gata pe ki te ʼofa ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu lekula, heʼe mole lagi tou fai te faʼahi ʼaia ohage ko he fakamaʼua. ʼI te agamāhani ko te tali kāiga ʼe ko te fakahā ʼaia ʼo te ʼofa moʼoni, pea mo te aga fakakaumeʼa.

4. Ko ai koa ʼaē ʼe tonu ke tou fai kiai te tali kāiga?

4 Ko ia ʼaē ʼe fai ki ai te ʼofa ʼaia ʼe ko te “matāpule” (faka Keleka, xeʹnos). Ko ai koa ʼaē ʼe feala ke ʼui ʼe ko he matāpule? ʼE toe fakamahino fēnei e te Concordance ʼa Strong ko te kupu xeʹnos ʼe fakaliliu ki te kupu ‘matāpule (ʼi tona ʼuhiga moʼoni ko he tahi mai tuʼa, peʼe ʼi hona ʼuhiga fakatātā ko he meʼa foʼou); ʼo kau kiai he tahi neʼe fakaafe peʼe ko te matāpule.’ Koia ko te tali kāiga, ohage ko tona fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ʼe feala ke hā ai te agalelei ʼaē ʼe tou fakahā ki he tahi ʼe tou ʼoʼofa ai, peʼe feala ke tou toe fakahā te agalelei ʼaia ki he matāpule. Neʼe fakamahino fēnei e Sesu: “Kapau ʼe koutou ʼoʼofa kia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia koutou, koteā te fakapale ʼe koutou maʼu ai? ʼE mole koa la toe fai feiā pe e te kau tānaki tukuhau? Pea kapau ʼe koutou fakaʼalofa pe ki ʼokotou tēhina, koteā te meʼa lahi ake ʼaē ʼe koutou fai? ʼE mole koa la toe fai feiā pe e te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga?” (Mateo 5:​46, 47) Ko te tali kāiga moʼoni ʼe ina tauʼi te tokakovi, pea mo te fehiʼa ki he tahi lanu ʼaē ʼe tupu mai te fakapalatahi pea mo te mataku.

Ko Sehova, Ko He Faʼifaʼitaki Haohaoa ʼo Te Tali Kāiga

5, 6. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe manatu kiai ia Sesu ʼi tana ʼui ʼaē, “ohage ko te haohaoa ʼo takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo”? (b) ʼE hā feafeaʼi te agaʼofa ʼa Sehova?

5 ʼI tana ʼosi fakahā te mole lelei ʼo te feʼofaʼofani ʼa te hahaʼi, ohage ko tona tuʼu ʼi ʼoluga, neʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE tonu foki ke koutou haohaoa, ohage ko te haohaoa ʼo takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo.” (Mateo 5:​48) ʼE moʼoni, ʼe haohaoa ia Sehova ʼi te ʼu faʼahi fuli. (Teutalonome 32:4) Kae, neʼe faka maʼuhigaʼi e Sesu he koga tāfito ʼo te ʼuhiga haohaoa ʼa Sehova, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ina ʼui ki muʼa atu: “[Ko te ʼAtua] ʼe ina fakahopo ake tana laʼā ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei, pea ʼe ina fakatō te ʼua ki te kau agatonu pea mo te kau heʼe agatonu.” (Mateo 5:​45) ʼE mole fakapalatahi ia Sehova, mokā ina fakahā tana agalelei.

6 ʼI tona ʼuhiga Tupuʼaga, ko Sehova ʼe ina maʼu ia meʼa fuli. ʼE ʼui fēnei e Sehova, “heʼe ko te ʼu manu fekai fuli ʼo te vao matuʼa ʼe ʼaʼaku, te ʼu faga manu ʼi te ʼu moʼuga ʼe lauʼi teau afe. ʼE ʼau ʼiloʼi lelei te manulele fuli pe ʼo te ʼu moʼuga, pea ko te ʼatu faga manu ʼo te ʼu gāueʼaga ʼe nonofo mo ʼau.” (Pesalemo 50:10, 11) Kae, ʼe mole he meʼa ʼe ina taupau pe maʼa ia tokotahi. ʼI tona agaʼofa, ʼe ina foaki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo ʼo ʼuhiga mo Sehova: “ ʼE ke folahi tou nima pea ʼe ke fafaga te loto ʼo te meʼa maʼuli fuli pe.”​—Pesalemo 145:16.

7. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼi te aga ʼaē neʼe fai e Sehova ki te hahaʼi matāpule pea mo nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia?

7 ʼE foaki e Sehova ki te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou​—māʼia mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou ʼiloʼi ia ia, ia nātou ʼaē ʼe ina faka ʼuhiga ko he kau matāpule. Neʼe fakamanatuʼi age e Paulo pea mo Palanapasi ki te hahaʼi tauhi tamapua ʼo te kolo ʼo Lisite, ko Sehova “ ʼe mole ina tuku feiā he meʼa kae mole ina fai he fakamoʼoni ʼi tana fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼo ina foaki [kia nātou] te ʼua mai te lagi pea mo te ʼu fasiga taʼu ʼe mahu tona ʼu fua, ʼo fakafonu [tonatou] ʼu loto ʼaki te meʼa kai pea mo te fiafia.” (Gāue 14:17) ʼE agalelei ia Sehova pea mo agaʼofa tāfito kia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia. (Teutalonome 10:17, 18) ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke tou ako mai ia Sehova ʼi tana fakahā tana agalelei pea mo tana agaʼofa​—ʼi tana tali kāiga⁠—​ki te hahaʼi.

8. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tana agaʼofa kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie?

8 ʼE mole gata ʼaki pe te lahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe foaki e Sehova ki te hahaʼi ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe ina toe foaki kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe loto manavaʼofa tāfito ia Sehova ki totatou maʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼi muʼa ʼo hatatou mahino ki te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼo totatou maʼuli fakalaumālie. ʼE tou lau fēnei ia Loma 5:​8, 10: “Ko te ʼAtua ʼe ina fakahā totonu mai kia tatou tona ʼofa, ʼi te temi ʼaē neʼe kei tou agahala ai, neʼe mate ia Kilisito maʼa tatou. . . . ʼI te temi ʼaē neʼe tou nonofo ai ko tona ʼu fili, neʼe tou toe fakatokatoka mo te ʼAtua ʼaki te mate ʼo tona ʼAlo.” Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe ina faka fealagia ki te hahaʼi agahala ke nātou kau ki te ʼu felogoi faka famili fakafiafia mo tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. (Loma 8:​20, 21) Tahi ʼaē meʼa, neʼe tokaga ia Sehova ke tou maʼu he takitaki pea mo he ʼu tokoni ʼe lelei, ke fua lelei totatou maʼuli logope la totatou ʼuhiga agahala pea mo totatou heʼe haohaoa.​—Pesalemo 119:105; 2 Timoteo 3:​16.

9, 10. (a) He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko Sehova ʼe ko te faʼifaʼitaki haohaoa ʼaia ʼo te tali kāiga? (b) ʼE tonu ke faʼifaʼitaki feafeaʼi te kau atolasio moʼoni kia Sehova ʼi te faʼahi ʼaia?

9 ʼAki te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke tou ʼui, ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe, ko Sehova moʼoni te faʼifaʼitaki haohaoa ʼo te tali kāiga. ʼE mole ina galoʼi ia ia ʼaē ʼe faigataʼaʼia, ia ia ʼaē ʼe fakatō ki lalo, pea mo ia ʼaē ʼe agavaivai. ʼE tokaga moʼoni kia nātou ʼaia pea mo te kau matāpule, ʼo feiā aipe mo tona ʼu fili, pea ʼe mole ina fakaʼamu ke liufaki age te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina foaki. ʼI te ʼu faʼahi fuli ʼaia, ʼe mole ko ia koa la ko te faʼifaʼitaki haohaoa ʼo te tali kāiga?

10 ʼI tona ʼuhiga ʼAtua lotoʼofa pea mo agaʼofa, ʼe loto ia Sehova ke mulimuli tana kau atolasio kia te ia. ʼI te Tohi-Tapu katoa, ʼe tou sio ai ki te ʼu faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo te kalitate lelei ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te Encyclopaedia Judaica, ʼi te “Iselaele ʼāfea, ko te tali kāiga neʼe mole gata ʼaki pe te fai ʼo te aga ʼaē ʼe lelei, kae ʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai . . . Ko te ʼu agaʼi fenua ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te tali ʼo te hahaʼi ʼaē kua gaʼegaʼe ʼi te feʼoloʼaki, pea mo te tali ʼo te kau matāpule, neʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te aga ʼaē ko te tali kāiga pea mo tona ʼu agaaga fuli, ʼo liliu ai ko he aga ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te talatisio faka Sutea.” Ko te tali kāiga ʼe ko he kalitate ʼe tonu ke maʼu e te kau atolasio moʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa, kae mole gata pe ki he fenua e tahi, pe ko he lanu pe e tahi.

Neʼe Tali Kāiga Ki Te Kau ʼAselo

11. Koteā te faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼe hā ai ko te tali kāiga ʼe tou maʼu ai te ʼu tapuakina neʼe mole tou ʼamanaki kiai? (Vakaʼi ia Senesi 19:​1-3; Kau Fakamāu 13:11-​16.)

11 ʼI te Tohi-Tapu, ko te hisitolia ʼaē ʼe ʼiloʼi lelei e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te tali kāiga, ʼe ko te hisitolia ʼo Apalahamo mo Sala ʼi tanā nonofo ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu fuʼu ʼakau lalahi ʼo Mameli, ʼaē neʼe tuʼu ōvi ki Hepeloni. (Senesi 18:​1-​10; 23:19) ʼE mahino ia neʼe manatuʼi e te ʼapositolo ko Paulo te meʼa ʼaia ʼi tana fai te tokoni ʼaenī: “Ke ʼaua naʼa galo ia koutou te tali kāiga, heʼe ʼaki te aga ʼaia, ko ʼihi neʼe mole nātou ʼiloʼi, kae neʼe nātou tali te kau ʼaselo ʼi tonatou ʼapi.” (Hepeleo 13:2) Ko tatatou vakaʼi te hisitolia ʼaia, ʼe tokoni anai kia tatou ke tou mahino ai ko te tali kāiga ʼe mole gata pe ki te ʼui ʼaē ʼe ko he agaʼi fenua, peʼe ko he meʼa neʼe akoʼi mai kia tatou. Kae, ʼe ko he kalitate fakaʼatua ʼe ina foaki mai te ʼu tapuakina taulekaleka.

12. Neʼe fakahā feafeaʼi e Apalahamo tana ʼofa ki te hahaʼi matāpule?

12 Ia Senesi 18:​1, 2 ʼe fakahā mai ai neʼe mole ʼiloʼi e Apalahamo te ʼu tagata ʼaē neʼe sio kiai, pea neʼe mole fakatalitali ia ki he ʼu hahaʼi, ohage pe ko tana ʼui neʼe ko te ʼu matāpule e toko tolu neʼe fakalaka pe ʼi te ala. Ohage ko tona ʼui e te hahaʼi sivi Tohi-Tapu, ko te agaʼi fenua ʼa te hahaʼi ʼo te Potu Hahake, neʼe tonu ke nātou tali kāiga ki te matāpule ʼaē ʼe haʼu ki tonatou fenua, tatau aipe peʼe mole ʼiloʼi ia ia e he tahi ʼo te fenua ʼaia. Kae neʼe mole talitali ia Apalahamo ke ʼōmai te kau matāpule ʼaia ʼo kole age peʼe feala hanatou nonofo ʼi tona ʼapi; neʼe ʼalu tonu ia ʼo kole kia nātou ke nātou ʼōmai ki tona ʼapi. Neʼe “lele”​—ʼo fai te faʼahi ʼaia “ ʼi te vevela ʼo te ʼaho,” kae neʼe ko te taʼu 99 ʼaia ʼo Apalahamo! Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ina fakamahino mai koa la te tupuʼaga ʼo te ʼui ʼaē e Paulo ke tou faʼifaʼitaki kia Apalahamo? Ko te fakatafitoʼaga ʼaia ʼo te tali kāiga, te ʼofa ki te kau matāpule, pea mo te tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. ʼE ko he kalitate lelei.

13. He koʼe neʼe “tulolo” ia Apalahamo ki te kau matāpule?

13 ʼE toe ʼui mai e te hisitolia ʼaia kia tatou, ʼi te ʼosi felāveʼi ʼa Apalahamo mo te kau matāpule ʼaia, neʼe “tulolo ifo ki te kele.” Neʼe tonu koa tana tulolo ki te kau matāpule ʼaia? Ko te tulolo ʼaē neʼe fai e Apalahamo, neʼe ko he faʼahiga fakaʼalofa moʼo faka maʼuhigaʼi ʼo ia ʼaē ʼe fakaafe peʼe ko he tahi ʼe maʼu tuʼulaga, kae ʼe mole tonu ke tou manatu neʼe ko he atolasio, heʼe gata pe ki te ʼAtua ʼe tonu ke tou atolasio ki ai. (Vakaʼi ia Gāue 10:25, 26; Fakahā 19:10.) Ko te tulolo ʼaia ʼa Apalahamo, neʼe mole ko he punou pe ʼo te ʼulu, kae neʼe “tulolo ifo ki te kele,” ʼo ina fakahā ai ʼe ina faka maʼuhigaʼi te ʼu tagata matāpule ʼaia. Neʼe ko te pule ʼo he foʼi famili faka pateliaka koloaʼia, kae neʼe manatu ia ʼe tonu ke lahi age te fakaʼapaʼapa ki te ʼu matāpule ʼaia ʼi te fakaʼapaʼapa age ʼaē kia ia. ʼE kehekehe te faʼahi ʼaia mo te agamāhani ʼa te hahaʼi, ʼaē ʼe loto mahalohalo pea ʼe mole nātou falala ki te kau matāpule! Neʼe fakahā moʼoni e Apalahamo te faka ʼuhiga ʼo te talanoa ʼaenī: “ ʼO ʼuhiga mo takotou fefakaʼapaʼapaʼaki, koutou tuku he faʼifaʼitaki.”​—Loma 12:10.

14. Koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Apalahamo moʼo fakahā ʼo te tali kāiga ki te kau matāpule?

14 ʼE fakamatala mai e te hisitolia neʼe fai fakamalotoloto ia Apalahamo. Neʼe toe makehe mo te meʼa kai. Māʼia mo he foʼi famili ʼe lahi tanatou faga manu, ʼi te agamāhani ʼe mole nātou kai he “kiʼi vitulo mui ʼe malū pea mo lelei.” ʼO ʼuhiga mo te ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼe hoko ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼe fakatokagaʼi fēnei e te tohi Daily Bible Illustrations ʼa John Kitto: “ ʼE gata pe ki te ʼu ʼaho lafeti ʼaē ʼe foaki ai he ʼu koloā, peʼe ʼi te kaku mai ʼa he matāpule; pea ʼe gata pe ki te ʼu lakaga ʼaia ʼe feala ai te kai ʼo te kanoʼi manu, māʼia mo nātou ʼaē ʼe lahi hanatou ʼu faga ōvi pea mo hanatou ʼu faga manu.” Ko te meʼa kai ʼaē ʼe pala gafua neʼe mole feala hona tānaki ki he tahi ʼaho ʼuhi ko te vevela, koia moʼo teuteuʼi ʼo te meʼa kai ʼaia, neʼe tonu ke foimo fakaʼaogaʼi fuli te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te meʼa kai. ʼE mole tou punamaʼuli ʼi te fakaʼaogaʼi tuʼa tolu ʼi te fakamatala nounou ʼaia, te kupu “vave” peʼe “fakavilivili,” pea neʼe “lele” ia Apalahamo moʼo teuteuʼi te meʼa kai!​—Senesi 18:​6-8.

15. Ohage ko Apalahamo, koteā te manatu fakapotopoto ʼe tonu ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou foaki moʼo fakahā ʼo te tali kāiga?

15 Kae, ʼe mole fakatuʼutuʼu he kātoaga lahi ke sio kiai te hahaʼi. Logope la ko Apalahamo pea mo Sala neʼe nā fai ia meʼa fuli moʼo teuteuʼi pea mo fai ʼo te meʼa kai, koutou tokagaʼi pe neʼe feafeaʼi te talanoa ʼa Apalahamo ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: “Fakalelei kae koutou toʼo he moʼi vai, pea ʼe tonu ke fufulu ʼokotou ʼu vaʼe. Pea koutou mālōlō ʼi te lalo fuʼu ʼakau. Pea ʼe ʼau ʼalu ʼo ʼaumai he moʼi pane, pea mo fakamālohiʼi tokotou loto. ʼOsi ʼaia, pea feala leva hakotou ʼolo, heʼe ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo takotou fakalaka ʼi te ala ʼaenī ki takotou kaugana.” (Senesi 18:​4, 5) Ko te “moʼi pane” ʼaia neʼe liliu ia ko he toe meʼa kai neʼe fai ʼaki te pipi ʼe sino lelei mo te ʼu keke ʼe takafuafua neʼe fai ʼaki te falena lelei, mo te meʼa vali pane, pea mo te huʼa pipi​—ko he toe meʼa kai. Koteā te ako ʼe tou maʼu mai ai? Ka tou fai te tali kāiga, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, peʼe ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke faka maʼuhigaʼi, ʼe mole ko te fai ʼo he meʼa kai ke lahi, peʼe ko te lahi anai ʼo te meʼa ʼinu, peʼe ko he temi fakafiafia makehe, pea mo he tahi ʼu meʼa. Ko te tali kāiga ʼe mole fakalogo ia peʼe feala hatatou foaki he ʼu meʼa ʼe totogi kovi. Kae, ʼe fakatafito ia ki te tokaga fakamalotoloto ki te ʼu meʼa ʼe ʼaoga ki ʼihi, pea mo te holi ʼaē ke kita fai he meʼa ʼe lelei ki ʼihi ʼo fakalogo pe ki totatou ʼu fealagia. ʼE ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea ʼo te Tohi-Tapu, “ ʼe lelei age he pa lauʼakau ʼe maʼu ai te ʼofa, ʼi he pipi gako neʼe fāgai ʼi te falemanu kae ʼe maʼu ai te loto fehiʼa,” pea ko te meʼa ʼaia ʼe ko te kalavi ʼo te tali kāiga moʼoni.​—Tāʼaga Lea 15:17.

16. Neʼe fakahā feafeaʼi e Apalahamo tana leleiʼia te ʼu meʼa fakalaumālie ʼi tana aga ʼaē neʼe ina fai ki te kau matāpule?

16 Kae, ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi ko te hisitolia ʼaia neʼe ʼi ai tona agaaga fakalaumālie. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga, neʼe tokagaʼi e Apalahamo ko te ʼu tagata ʼaia neʼe ko he ʼu tagata ʼave logo mai ia Sehova. Ko te faʼahi ʼaia ʼe hā mai ʼi tana palalau age ʼaē kia nātou ʼo ina ʼui fēnei: “Sehova, kapau kua ke leleiʼia ʼau ʼi te temi nei, fakalelei age kae ʼaua naʼa ke mavae ʼi tau tagata kaugana.”a (Senesi 18:3; vakaʼi ia Ekesote 33:20.) Neʼe mole ʼiloʼi fakatomuʼa e Apalahamo peʼe nātou ʼaumai he logo mai ia Sehova ʼo ʼuhiga mo ia peʼe neʼe nātou ʼōmai feiā pe. Kae neʼe mahino kia ia kua lolotoga hoko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Neʼe tuku age e Sehova ki te ʼu tagata ʼaia tana fekau ke nātou fakahoko. Kapau ʼe ina fai he meʼa kia nātou, pea ʼe ko he meʼa fakafiafia anai kia ia. Neʼe mahino ai ki ai ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼe nātou fai fakalelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatotonu age kia nātou, pea ʼe ina foaki anai te ʼu meʼa lelei ʼaē ʼe feala ke ina foaki ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia. ʼI tana fai feiā, ʼe ina maʼu anai he ʼu tapuakina ʼi te faʼahi fakalaumālie, kia ia totonu peʼe ki he tahi age. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, neʼe lahi te ʼu tapuakina ʼaē neʼe maʼu e Apalahamo pea mo Sala ʼuhi ko tanā tali kāiga fakamalotoloto.​—Senesi 18:​9-​15; 21:​1, 2.

Ko He Hahaʼi Tali Kāiga

17. Neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua e Sehova ki te kau Iselaelite ʼo ʼuhiga mo te kau matāpule pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe faigataʼaʼia ʼaē neʼe nonofo mo nātou?

17 Ko te faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼo Apalahamo neʼe mole tonu ke galoʼi e te puleʼaga ʼaē ʼe haʼu anai mai ia ia. Ko te Lao ʼaē neʼe foaki e Sehova ki te kau Iselaelite, neʼe kau kiai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼo te tali kāiga ki te hahaʼi matāpule ʼaē neʼe nonofo mo nātou. “Ko te matāpule ʼaē ʼe nofo io koutou ohage ko he matāpule, ʼe tonu anai ke liliu kia koutou ohage ko he tahi ʼo koutou; pea ʼe tonu ke ke ʼofa ki ai ohage pe ko koe totonu, he neʼe koutou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe nonofo matāpule ʼi te fenua ʼo Esipito. Ko ʼau Sehova tokotou ʼAtua.” (Levitike 19:34) Neʼe tonu ke ʼofa tāfito te hahaʼi kia nātou ʼaē neʼe faigataʼaʼia ʼi te faʼahi fakasino, kae mole līaki feiāʼi nātou. ʼI te tapuakina e Sehova ʼo ina foaki age tanatou ʼu taʼukai lahi, ʼi tanatou fakafiafia ʼi tonatou ʼu ʼaho lafeti, ʼi te ʼu taʼu faka Sapato ʼaē neʼe nātou mālōlō ai, pea ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga, neʼe tonu ke manatuʼi e te hahaʼi ia nātou ʼaē neʼe faigataʼaʼia​—te ʼu fafine vitua, te ʼu tama ʼaē ʼe hala mo tāmai, pea mo te hahaʼi matāpule.​—Teutalonome 16:​9-​14; 24:19-​21; 26:12, 13.

18. Koteā te pikipikiga ʼo te tali kāiga pea mo te foaki mai ʼaē ʼe Sehova tona ʼofa pea mo tana tapuakina?

18 Neʼe hā te maʼuhiga ʼo te agalelei, te agaʼofa, pea mo te tali kāiga ki ʼihi hahaʼi, tāfito kia nātou ʼaē neʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia, ʼi te akonakiʼi e Sehova te kau Iselaelite mokā nātou meʼa noaʼi te maʼuliʼi ʼo te ʼu kalitate ʼaia. Neʼe fakahā lelei e Sehova, kapau neʼe fia maʼu tuʼumaʼu e tana hahaʼi he ʼu tapuakina, pea neʼe maʼua ke nātou agalelei pea mo agaʼofa ki te hahaʼi matāpule pea mo nātou ʼaē neʼe faigataʼaʼia. (Pesalemo 82:​2, 3; Isaia 1:​17; Selemia 7:​5-7; Esekiele 22:7; Sakalia 7:​9-​11) Kapau neʼe mulimuli lelei te puleʼaga ki te ʼu fakatotonu ʼaia pea mo ʼihi age ʼu fakatotonu, pea ʼe fua lelei tanatou ʼu gāue, ʼo nātou mahu ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. Kapau neʼe nātou tokakaga pe nātou kia nātou totonu, kae mole nātou fakahā te ʼu kalitate ʼaia kia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia, pea neʼe tauteaʼi nātou e Sehova, pea mo ina fai kia nātou te fakatūʼa fakamataku.​—Teutalonome 27:19; 28:15, 45.

19. Koteā te tahi puani ʼaē ʼe tonu anai ke tou vakaʼi?

19 Koia, ʼe maʼuhiga ai ke tou sivi ia tatou totonu, pea mo tou vakaʼi peʼe tou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatotonu mai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia! Ko te faʼahi ʼaia ʼe ʼaoga tāfito ia ʼaho nei, ʼuhi ko te manatu pe ʼa te hahaʼi kia nātou totonu, pea mo te maveuveu ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei. ʼE lava feafeaʼi hatatou fakahā te tali kāiga faka Kilisitiano ʼi he mālama maveuveu? Ko te faʼahi ʼaia ʼaē ka talanoa anai kiai te alatike ʼaē ka hoa mai.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te puani ʼaia, koutou vakaʼi te alatike ʼo Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 1988, pasina 21 ki te 23, ko tona kupu tāfito “Kua sio koa he tahi ki te ʼAtua?”

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “tali kāiga” ʼi te Tohi-Tapu?

◻ Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe hā ai ko Sehova ʼe ko te faʼifaʼitaki haohaoa ʼo ʼuhiga mo te tali kāiga?

◻ Neʼe fai feafeaʼi e Apalahamo te tali kāiga?

◻ He koʼe ʼe tonu ki te kau atolasio moʼoni fuli ke nātou “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga”?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae