ʼE Tali Koa e Te Hahaʼi Takotou Fai Tokoni?
KO HE tokoni ʼe tāu pea mo lelei ʼe fua lelei tuʼumaʼu. ʼE moʼoni koa? Kailoa! Heʼe tatau aipe peʼe tuku mai he ʼu tokoni e he ʼu tagata fai tokoni popoto, kae ʼi ʼihi temi ʼe mole tokagaʼi te ʼu tokoni peʼe fakafisi kiai.—Tāʼaga Lea 29:19.
Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe tokoniʼi ai e Sehova ia Kaino, ʼaē neʼe fehiʼa kia Apele tona tēhina. (Senesi 4:3-5) ʼI tana ʼiloʼi te tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko kia Kaino, neʼe ʼui fēnei age e te ʼAtua: “He koʼe koa ʼe hake ia koe te ʼita pea he koʼe koa ʼe fakatotoho tou fofoga? Kapau ʼe ke mafuli ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe mole hoko anai koa he hikihiki? Kae kapau ʼe mole ke haga ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe nono te agahala ʼi te hūʼaga pea ʼe ko koe ʼaē ʼe haga ki ai tona holi; pea ko koe, ʼe ke pule anai koa kia ia?”—Senesi 4:6, 7.
Neʼe fakatatau e Sehova te agahala ki he manu fekai ʼe atalitali ke ina hopo ʼo kai ia Kaino, mo kapau ʼe ina haga taupau he loto fehiʼa ki tona tēhina. (Vakaʼi ia Sake 1:14, 15.) Neʼe feala kia Kaino ke fetogi tana aga, ke “mafuli ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei” kae ina līaki tana aga ʼaē ka tuʼutāmakiʼia ai. Meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe mole tokagaʼi e Kaino te fakatokaga ʼaia pea neʼe ina līaki te tokoni ʼa Sehova, ʼo fua kovi ai kia ia.
Ko ʼihi ʼe nātou ʼiʼita pea mo nātou fakafisi ki te tokoni lelei ʼaē ʼe fai age kia nātou. (Tāʼaga Lea 1:22-30) Kapau ʼe mole tali e he tahi te tokoni ʼaē ʼe fai age, ʼe feala koa ke ʼui ko te hala ʼo ia ʼaē neʼe ina fai te tokoni ʼaia? (Sopo 38:2) ʼE faigataʼa koa ki ʼihi hanatou tali takotou ʼu tokoni? ʼE feala ke liliu te faʼahi ʼaia ko he tuʼutāmaki moʼoni ʼuhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa. Kae kapau ʼe koutou mulimuli fakalelei ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu pea ʼe hoko tahitahiga te faʼahi ʼaia. Tou vakaʼi te ʼu pelesepeto ʼaia.
‘Fakatonutonuʼi ʼAki He Agamālū’
“ ʼU tēhina, kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe lākahala ʼi muʼa ʼo hana ʼiloʼi te faʼahi ʼaia, ko koutou ʼaē ʼe koutou maʼu ia te ʼu kalitate fakalaumālie, koutou faigaʼi ke koutou fakatonutonuʼi te tagata ʼaia ʼaki he agamālū, ʼo ke tokaga kia koe totonu, naʼa ke toe holi mo koe totonu ke ke fai te meʼa ʼaia.” (Kalate 6:1) Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼu “te ʼu kalitate fakalaumālie,” ʼe tonu ke nātou faiga ke nātou fakatonutonuʼi he Kilisitiano ʼe “lākahala ʼi muʼa ʼo hana ʼiloʼi te faʼahi ʼaia.” ʼI ʼihi temi, ko nātou ʼaē ʼe nātou fai tokoni ʼe ko nātou ʼaē ʼe mole faʼa popoto ʼi te fai ʼo te faʼahi ʼaia. Koia, tou tokaga ke ʼaua naʼa tou hoko fai tokoni. (Tāʼaga Lea 10:19; Sake 1:19; 3:1) ʼI te kokelekasio, ʼe ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou maʼu tāfito te ʼu kalitate moʼo fai ʼo te faʼahi ʼaia. ʼE mahino papau ia, ko he Kilisitiano kua fakapotopoto ʼe tonu ke ina fakatokagaʼi he tēhina mokā ina sio ʼe feala ke hoko kiai he tuʼutāmaki.
Kapau ʼe koutou fai tokoni, pea ʼe tonu ke koutou fakatafito te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou ʼui ki te poto ʼo te ʼAtua kae mole ko he ʼu manatu peʼe ko he filosofia fakatagata. (Kolose 2:8) Koutou hage ko te tagata poto fai kuka ʼaē ʼe ina vakavakaʼi peʼe lelei te ʼu meʼa ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi ki tana kuka pea ke mole maʼu ai he meʼa kona. Koutou vakaʼi peʼe fakatafito lelei takotou tokoni ki te Folafola ʼa te ʼAtua kae mole ko hakotou manatu ʼa koutou totonu. (2 Timoteo 3:16, 17) ʼI takotou fai te faʼahi ʼaia, ʼe mahino papau ia ʼe mole fua kovi anai takotou tokoni.
ʼE foaki he tokoni moʼo “fakatonutonuʼi” ia ia ʼaē kua hēʼia, kae ʼe mole fakakinauʼi ia ia ke ina fai he fetogi kae mole loto kiai. Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakatonutonuʼi,” ʼe faka ʼuhiga ki te kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakatau he koga ʼo te sino neʼe mahuʼi, ke ʼaua naʼa hoko he tuʼutāmaki ki ʼamuli. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e W. E. Vine ʼi tana tikisionalio, ʼe toe faka ʼuhiga foki te kupu ʼaia ki “te maʼua ʼaē ke kita faʼa kātaki pea mo lotoʼutaki ʼi te fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia.” Koutou fakakaukauʼi age muʼa ki te aga fakaʼeteʼete pea mo te poto ʼaē ʼe tonu ke kita maʼu ke mole kita fakatupu mamahi mokā kita fai te faʼahi ʼaia. ʼO toe feiā pe, ko ia ʼaē ʼe fai tokoni ʼe tonu ke tokaga lelei ki tana ʼu palalau naʼa lavea ai te loto ʼo he tahi. ʼE faigataʼa te faʼahi ʼaia mokā kole tokoni mai he tahi. Kapau neʼe mole kole tokoni atu, pea ʼe tonu ke lahi age takotou poto pea mo takotou aga fakaʼeteʼete.
ʼE mahino papau ia, ʼe mole koutou “fakatonutonuʼi” anai he tahi mo kapau neʼe koutou ʼui he meʼa ke ʼita ai. Ke mole hoko te faʼahi ʼaia, koutou manatuʼi te maʼua ʼaē ke koutou fakahā “te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa, pea mo te agalelei, te manatu agavaivai, te agamālū pea mo te kātaki fualoa.” (Kolose 3:12) Kapau ʼe mole maʼu e te tōketā te faʼa kātaki pea mo agakovi kia ia ʼaē ʼe mahaki, pea ʼe mole tokagaʼi e ia ʼaē ʼe mahaki tana ʼu tokoni pea ʼe mole toe liliu anai ki ai ke faitoʼo.
Kae ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tonu ke fakavaivai te tokoni ʼaē ʼe fai. Neʼe tokoniʼi mālohi e Sesu Kilisito te ʼu kokelekasio e fitu ʼo te tisitilike ʼo Asia. (Fakahā 1:4; 3:1-22) Neʼe ina foaki fakahagatonu te ʼu tokoni ʼaē neʼe tonu ke nātou logo kiai pea mo mulimuli kiai. Kae ʼi tana fai te ʼu tokoni mālohi ʼaia, neʼe toe maʼu e Sesu te ʼu kalitate ohage ko te manavaʼofa pea mo te agalelei, ʼo ina fakahā ai te lotoʼofa ʼo tona Tāmai ʼaē ʼi selo.—Pesalemo 23:1-6; Soane 10:7-15.
Koutou Fakatokaga ʼAki He Aga Lelei
“Koutou fai ke lelei tuʼumaʼu takotou ʼu palalau pea ke konakonaʼi ʼaki te māsima, ke koutou ʼiloʼi te tali ʼaē ʼe tonu ke koutou fai ki te hahaʼi takitokotahi.” (Kolose 4:6) ʼE feala ke kano lelei he meʼa kai mokā konakonaʼi, pea mo tupu ai hakita fia kai. Kapau ʼe koutou loto ke leleiʼia takotou tokoni, pea ʼe tonu ke “lelei tuʼumaʼu . . . ke konakonaʼi ʼaki te māsima.” Kae tatau aipe pe neʼe gaohi he meʼa kai ʼaki te ʼu meʼa faka magoni lelei, kae ʼe mole lelei anai mo kapau neʼe mole teuteuʼi fakaleleiʼi, pe kapau neʼe mole ʼai ki he pa matalelei. ʼE mole fia kai anai e he tahi. Ei, ʼe lagi faigataʼa anai hakita folo he kiʼi māʼaga.
Ka koutou fai tokoni, ʼe maʼuhiga ke koutou filifili te ʼu palalau ʼaē ʼe lelei. Neʼe ʼui fēnei e te tagata poto ko Salomone: “Ohage ko he ʼu foʼi ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi, ʼe toe feiā aipe mo he palalau ʼe fai ʼi tona lakaga totonu.” (Tāʼaga Lea 25:11) Neʼe lagi manatu ki he pa siliva neʼe togi pea neʼe ʼai kiai he ʼu foʼi ʼapo aulo matalelei. ʼE mahino ia ʼe ko he meʼa matalelei, pea ʼe koutou lagi leleiʼia anai mo kanapaula neʼe foaki atu maʼa koutou! ʼO toe feiā pe, ko he ʼu palalau neʼe filifili lelei pea mo fai fakalelei ʼe feala ke leleiʼia ʼaupito e ia ʼaē ʼe koutou tokoniʼi.—Tagata Tānaki 12:9, 10.
Kae “ko he palalau fakamamahi ʼe fakatupu ʼita.” (Tāʼaga Lea 15:1) Kapau ʼe kovi te ʼu palalau ʼaē ʼe kita fai, pea ʼe mole leleiʼia anai e ia ʼaē ʼe tokoniʼi, kae ʼe lotomamahi anai pea mo ʼita. ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole tali anai e he tahi takotou ʼu tokoni ʼuhi pe ko takotou ʼu palalau, kae ʼe toe kau kiai mo tokotou faʼahiga ʼaveʼave ʼo tokotou leʼo. Kapau ʼe mole kita fakaʼeteʼete peʼe mole tou tokagaʼi tona loto, pea ʼe fua kovi anai ohage pe ko hatatou ʼohofiʼi he tahi mo he fana. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 12:18: “ ʼE ʼi ai ia ia ʼaē ʼe palalau vale ohage ko he tā ʼaki he heletā.” Koteā koa te tupuʼaga ʼa te palalau vale ʼa he tahi, ʼo faigataʼa ai ki he tahi hana tali te tokoni?—Tāʼaga Lea 12:15.
Ohage ko tona ʼui e Salomone, ko he tokoni ʼe tonu ke “fai ʼi tona lakaga tonu.” ʼE maʼuhiga te temi ʼaē ʼe kita tokoniʼi ai ke ʼi ai hona fua lelei! ʼE tou ʼiloʼi ka mole fia kai he tahi pea ʼe mole ina leleiʼia anai te meʼa kai. Kua lagi mākona peʼe lagi mahaki. Ko te fakakinauʼi ʼa he tahi ke kai kae mole fia kai ʼe mole fakapotopoto pea ʼe mole tonu ke kita fai te aga ʼaia.
Koutou Tokoni ʼAki He Loto Fia Mālalo
“Koutou fakafonu toku fiafia . . . ʼaua naʼa koutou fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he fia hā, kae ʼaki te loto fia mālalo, koutou faka ʼuhiga ia nātou ʼaē ʼe nātou māʼoluga age ia koutou, ke mole koutou tokakaga pe ki te ʼu meʼa ʼa koutou totonu kae ke koutou toe tokakaga pe foki ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi.” (Filipe 2:2-4) Kapau ʼe koutou fai tokoni lelei, pea ʼe koutou “tokaga” anai ki te lelei ʼa ʼihi. ʼE koutou toe fakahā foki anai te “loto fia mālalo” mokā koutou palalau ki takotou ʼu tēhina mo tuagaʼane fakalaumālie, ʼo koutou faka ʼuhiga ia nātou ohage ʼe nātou māʼoluga age ia koutou. Koteā tona faka ʼuhiga?
Kapau ʼe koutou maʼu te loto fia mālalo, pea ʼe mole koutou fialahi anai ʼi takotou aga peʼe ʼi takotou ʼu palalau. ʼE mole tonu ke tou manatu ʼe tou māʼoluga ake ʼi totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane. Ko tatou fuli ʼi ʼihi temi ʼe tou faihala. ʼE mole koutou lava ʼiloʼi pe koteā ʼaē ʼi te loto ʼo he tahi, koia ʼe maʼuhiga ʼaupito ai ke mole koutou fakamāuʼi te ʼu manatu ʼo ia ʼaē ʼe koutou tokoniʼi. ʼE lagi mole kovi tana ʼu manatu pea neʼe mole lagi mahino ki te kovi ʼo tana aga peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai. Tatau aipe peʼe ina ʼiloʼi neʼe mole mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, kae ʼe mahino ia ʼe ina tali lelei anai te tokoni mo kapau ʼe tou fai ʼaki he agavaivai, pea mo tou tokaga tāfito ke lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie.
Koutou fakakaukauʼi age muʼa mo kanapaula neʼe fakaafe koutou e he tahi ke koutou ʼolo age ʼo kai ʼi tona ʼapi kae mole tokaga pe la kia koutou, pea ina meʼa noaʼi koutou! ʼE mahino ia ʼe mole koutou leleiʼia anai te meʼa kai. Koia, “ ʼe lelei age he pa lauʼakau ʼe maʼu ai te ʼofa, ʼi he pipi gako neʼe fāgai ʼi te falemanu kae ʼe maʼu ai te loto fehiʼa.” (Tāʼaga Lea 15:17) ʼO toe feiā pe, ʼe feala ke faigataʼa te tali ʼa he tokoni ʼe koutou fai mo kapau ʼe koutou fehiʼa kia ia ʼaē ʼe koutou tokoniʼi. Kae ko te ʼofa, te fefakaʼapaʼapaʼaki, pea mo te falala ʼe ina faka faigafua anai te fai tokoni pea mo te tali ʼo te tokoni ʼaia.—Kolose 3:14.
Neʼe Tali Te Tokoni
Neʼe fakahā e te polofeta ko Natane he loto fia mālalo ʼi tana tokoniʼi te Hau ko Tavite. Neʼe hā ʼi te ʼu palalau pea mo te aga ʼo Natane tona ʼofa pea mo tana fakaʼapaʼapa kia Tavite. Neʼe kamata e Natane tana ʼu palalau ʼaki he lea fakatātā, ʼi tana manatu ʼaē naʼa faigataʼa kia Tavite tana fakalogo ki tana tokoni. (2 Samuele 12:1-4) Neʼe faka maʼuhigaʼi e te polofeta te ʼofa ʼa Tavite ki te faitotonu, logope la neʼe mole ina fakahā te kalitate ʼaia ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai mo Pati-Sepa. (2 Samuele 11:2-27) ʼI te temi ʼaē neʼe ina fakamahino ai te faka ʼuhiga ʼo te lea fakatātā, neʼe lotomamahi Tavite pea ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau agahala kia Sehova.” (2 Samuele 12:7-13) Neʼe mole hage ko Kaino, he neʼe mole fakalogo kia Sehova, kae neʼe tali e Tavite ʼaki he loto agavaivai tona fakatonutonuʼi.
ʼE mahino papau ia neʼe takitaki e Sehova ia Natane, he neʼe ina tokagaʼi te ʼuhiga agahala ʼo Tavite pea mo tana mole lagi fia tali anai te tokoni ʼaia. Neʼe fakaʼeteʼete lahi ia Natane ʼi tana ʼu palalau pea ʼe mahino ia neʼe ina faka ʼuhiga ia Tavite ʼe māʼoluga age he neʼe ko te hau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova. Kapau ʼe koutou maʼu he tuʼulaga, pea ʼe feala ke koutou foaki he tokoni lelei, kae ʼe lagi faigataʼa anai hakotou tali he tokoni mo kapau ʼe mole koutou maʼu he loto fia mālalo.
Neʼe fakatonutonuʼi e Natane ia Tavite ʼaki he loto fia mālalo. Neʼe palalau fakalelei te polofeta pea neʼe kua ina teuteuʼi lelei te ʼu meʼa ʼaē ka ina ʼui, ke feala ke tali lelei e Tavite pea mo fua lelei kia ia. Neʼe mole manatu pe Natane kia ia, pea neʼe mole ina fia fakahā neʼe lelei age tana aga ʼi te aga ʼa Tavite pea mo māʼoluga age ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia ʼo he tahi neʼe ina filifili te ʼu palalau ʼaē ʼe totonu pea neʼe tau mo feʼauga te ʼu palalau ʼaia! Kapau ʼe koutou maʼu te manatu ʼaia, pea ʼe mahino papau ia ʼe tali anai e te hahaʼi takotou fai tokoni.
[Paki ʼo te pasina 22]
Ohage ko he meʼa kai lelei, ʼe tonu ke lelei takotou tokoni
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼE matalelei koa takotou tokoni ohage ko he ʼu ʼapo aulo ʼi he pa siliva neʼe togi?
[Paki ʼo te pasina 24]
ʼAki he agavaivai, neʼe faka maʼuhigaʼi e te polofeta ko Natane te ʼofa ʼaē ʼa Tavite ki te faitotonu