Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • kl kap. 13 p. 118-129
  • He Koʼe Ko Te Maʼuliʼi ʼo Te Aga Faka Lotu ʼe Ina ʼAumai Te Fīmālie

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • He Koʼe Ko Te Maʼuliʼi ʼo Te Aga Faka Lotu ʼe Ina ʼAumai Te Fīmālie
  • Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KO TE AGA FAKAHAGATONU ʼE IKU AI KI TE FĪMĀLIE
  • KO TE LOTO FIA FOAKI ʼE INA ʼAUMAI TE FĪMĀLIE
  • KO TE TAHI ʼU MEʼA ʼE NĀTOU ʼAUMAI TE FĪMĀLIE
  • TE FĪMĀLIE ʼI TE NOFO ʼOHOANA
  • “ ʼE MOLE NĀTOU KAU ʼI TE MALAMANEI”
  • ʼE TOU FAKA ʼUHIGA FEAFEAʼI TE ʼU LAFETI ʼAĒ ʼE FAI ʼI TE TAʼU FULI?
  • TE GĀUE PEA MO TE ʼU FAKAFIAFIA
  • TE FAKAʼAPAʼAPA KI TE MAʼULI PEA MO TE TOTO
  • Koutou Foaki Ki Tokotou Famili He Ka Haʼu Heʼegata
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Te Fīmālie Moʼoni: Ko Te Tauhi ʼAē Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—1992
  • Ko Te ʼOhoana Ko Te Fakatafitoʼaga Koa ʼo Te Fīmālie?
    Te Tule Leʼo—1992
  • Hilifaki Ki Takotou Faʼa Kātaki Te Aga Faka Lotu
    Te Tule Leʼo—2002
Hoko Atu
Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
kl kap. 13 p. 118-129

Kapite 13

He Koʼe Ko Te Maʼuliʼi ʼo Te Aga Faka Lotu ʼe Ina ʼAumai Te Fīmālie

1. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te ʼu ala ʼo Sehova ʼe ina foaki mai te fīmālie?

KO SEHOVA ʼe ko “te ʼAtua fiafia,” pea ʼe loto ia ke koutou leleiʼia te maʼuli. (1 Timoteo 1:11) ʼI takotou haʼele ʼi tona ʼu ala, ʼe feala ai hakotou maʼu he ʼu fua lelei pea ʼe koutou maʼuli ai ʼi te tokalelei ʼaē ʼe loloto pea mo heʼegata, ohage he vaitafe ʼe tafe tuʼumaʼu. Ko ia ʼaē ʼe haʼele ʼi te ʼu ala ʼo te ʼAtua ʼe uga ia ia ke ina fai tuʼumaʼu he ʼu gāue faitotonu, “ohage ko te ʼu peau ʼo te tai.” Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina ʼaumai te fīmālie moʼoni.—Isaia 48:17, 18.

2. ʼE lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano hanatou maʼuli fiafia tatau aipe peʼe gaohi koviʼi ia nātou ʼi ʼihi temi?

2 ʼE lagi ʼui anai e ʼihi, ‘ ʼI ʼihi temi ʼe mamahi te hahaʼi koteʼuhi ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe totonu.’ ʼE moʼoni, he neʼe hoko te faʼahi ʼaia ki te ʼu ʼapositolo ʼa Sesu. Kae, logope la tonatou fakatagaʼi, neʼe nātou fiafia pea neʼe nātou haga “tala te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Kilisito.” (Gāue 5:40-42) ʼE feala ke tou ako he ʼu meʼa maʼuhiga mai te faʼahi ʼaia. Ohage la, ko tatatou maʼuliʼi ia te aga faka lotu ʼe mole ko he fakamoʼoni ia ʼe gaohi fakaleleiʼi tuʼumaʼu anai tatou. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo “ ʼIo ko nātou fuli ʼaē ʼe fia aga faka lotu ʼo fakatahi mo Kilisito Sesu ʼe toe fakatagaʼi anai mo nātou.” (2 Timoteo 3:12) ʼE hoko te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe fakafeagai ia Satana mo tona malamanei kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua. (Soane 15:18, 19; 1 Petelo 5:8) Kae ko te fīmālie moʼoni ʼe mole fakalogo ia ki he ʼu meʼa ʼi tuʼa. Ko te fīmālie ʼe haʼu mai tatatou ʼiloʼi papau ʼaē ʼe tou fai te meʼa ʼaē ʼe totonu pea koia la ʼaē ʼe tou maʼu ai te ʼofa ʼo te ʼAtua.—Mateo 5:10-12; Sake 1:2, 3; 1 Petelo 4:13, 14.

3. ʼE tonu ke malave feafeaʼi ki totatou maʼuli te tauhi ʼaē kia Sehova?

3 ʼI te manatu ʼa ʼihi ʼe feala ke nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼi tanatou tauhi kia ia ʼi he tahi temi pea ke nātou galoʼi ia ia ʼi he tahi ʼu temi. Ko te tauhi moʼoni kia Sehova ʼAtua ʼe mole feiā ia. ʼE malave ia ʼi te aga ʼa te hahaʼi ʼi te temi fuli, ʼi te ʼaho fuli, ʼi te taʼu fuli. Koʼena la te tupuʼaga ʼo tona toe fakahigoaʼi ko “Te Ala.” (Gāue 19:9; Isaia 30:21) Ko te faʼahiga maʼuliʼi ʼaia ʼe mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea ʼe ina fakamaʼuaʼi tatou ke tou palalau pea ke tou gāue ʼo ʼalutahi mo te Folafola ʼa te ʼAtua.

4. He koʼe ʼe ʼaoga ke tou fai he ʼu fetogi ke feala ai hatatou maʼuli ʼo ʼalutahi mo te ʼu ala ʼo te ʼAtua?

4 Ka tokagaʼi e te hahaʼi ʼaē neʼe hoki nātou ako ia te Tohi-Tapu ʼe ʼaoga ke nātou fai he ʼu fetogi ʼi tonatou maʼuli ke leleiʼia nātou e Sehova, e lagi ʼe nātou feʼekeʼaki, ʼo nātou ʼui fēnei ‘ ʼE ʼi ai koa hona ʼaoga moʼoni ke tou mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua?’ ʼE feala ke tou ʼio kiai. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te “ ʼAtua ʼe ʼofa,” pea ʼi tona ʼu ala ʼe tou maʼu ai he ʼu fua lelei. (1 Soane 4:8) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼAtua ʼe poto pea ʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼAtua ʼe māfimāfi, ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou līaki tatatou aga ʼaē ʼe kovi ke fiafia ai tona loto. (Filipe 4:13) Tou vakaʼi muʼa he ʼu lekula ʼe pipiki ki te aga faka lotu pea e feafeaʼi tanatou foaki mai te fīmālie.

KO TE AGA FAKAHAGATONU ʼE IKU AI KI TE FĪMĀLIE

5. Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te loi pea mo te kaihaʼa?

5 Ko Sehova ʼe ko “te ʼAtua ʼo te moʼoni.” (Pesalemo 31:5) ʼE mahino papau ia, ʼe koutou fia muliʼi tona faʼifaʼitaki pea ʼe koutou loto ke ʼui e te hahaʼi ʼe koutou fai fakahagatonu. Ko te aga fakahagatonu ʼe ina taki ki te fakaʼapaʼapa pea mo te fīmālie. Kae, ko te mole fai fakahagatonu ʼe ko he agamāhani ia ʼi te mālama agahala ʼaenī, koia ʼe ʼaoga ke manatuʼi e te kau Kilisitiano te faʼahi ʼaenī: “Koutou tahi palalau ki takotou kāiga ʼaki te moʼoni . . . ke ʼaua naʼa toe kaihaʼa te tagata kaihaʼa, kae ke gāue kinakina . . . ke maʼu hana meʼa ke ina foaki ki ʼaē ʼe nofo ʼi te faigataʼaʼia.” (Efesi 4:25, 28) Ko te kau gāue Kilisitiano ʼe nātou fai fakahagatonu tanatou ʼaho gāue. Kapau ʼe mole fakagafua age e tonatou patolo, pea ʼe mole nātou toʼo anai te ʼu meʼa gāue ʼoʼona. ʼI te fale gāue, peʼe ʼi te faleako peʼe ʼi te loto fale, ko he tahi ʼe tauhi kia Sehova ʼe tonu ke ‘ina fai fakahagatonu ia meʼa fuli.’ (Hepeleo 13:18) Ko he tahi ʼe kua māhani ʼi te gutuloi peʼe kaihaʼa ʼe mole feala ke ina maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua.—Teutalonome 5:19; Fakahā 21:8.

6. Ko he tahi ʼe pipiki ki te ʼAtua pea mo fai fakahagatonu ʼe lava feafeaʼi anai hana faka kolōliaʼi ia Sehova?

6 Kapau ʼe kita fai fakahagatonu, pea ʼe kita maʼu ai te ʼu tapuakina lahi. Ko Selina ko te fafine vitua masiva ʼi Afelika, ʼe ʼofa kia Sehova ʼAtua pea mo tana ʼu lekula faitotonu. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ina maʼu te kato taki ʼe ʼai ʼi ai te kiʼi kalane seki pea mo te toe paʼaga. ʼI tana fakaʼaogaʼi te tohi ʼaē ʼe tuʼu ai te ʼu numelo telefoni, neʼe ina maʼu ai te numelo telefoni ʼo te tagata ʼaē ʼa ʼana te paʼaga—ko te tagata ʼaia ʼe ʼi ai tona fale koloā pea neʼe ko ia ʼaē neʼe kaihaʼa tana kato taki. Neʼe punamaʼuli te tagata, ʼi te ʼalu age ʼaē ʼa Selina, logope tona mahaki, ʼo liufaki age te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼi te kato. “Ko te faitotonu ʼaia ʼe tonu ke fakapale,” ko te ʼui age ʼaia ʼa te tagata pea neʼe ina foaki age kia Selina te falā. Ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga age, ko te vikiʼi e te tagata ʼaia te lotu ʼa Selina. ʼIo, ko te ʼu aga faitotonu ʼe nātou hikihiki te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu, mo faka kolōlia ia Sehova ʼAtua, pea mo nātou ʼaumai te fīmālie ki tana hahaʼi tauhi faitotonu.—Tito 2:10; 1 Petelo 2:12.

KO TE LOTO FIA FOAKI ʼE INA ʼAUMAI TE FĪMĀLIE

7. Koteā ʼaē ʼe kovi ai te gaoʼi paʼaga?

7 Ko te fīmālie ʼe haʼu mai te loto fia foaki, kae ko te ʼu hahaʼi mānumānu ʼe mole nātou “maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 6:10) Ko he agamāhani ʼa te hahaʼi mānumānu te gaoʼi paʼaga, ʼi tanatou faiga ʼaē ke nātou maʼu te falā ʼa ʼihi. ʼE mole leleiʼia e Sehova ia nātou ʼaē ʼe “mānumānu ki he ʼu meʼa heʼe faitotonu.” (1 Timoteo 3:8) Tatau aipe peʼe ko te gaoʼi paʼaga ʼe fakagafua e te lao, pea ko he tahi ʼe ʼalu ʼo gaoʼi ʼe ina fakaʼaogaʼi te faʼahi ʼaia ko he meʼa fakafiafia, ʼe feala pe ke liliu ʼo popūla kiai pea ʼe tuputupu ia te ia te holi ki te gaoʼi paʼaga, pea ʼe lagolago ki te gaoʼi ʼe ina maumauʼi te maʼuli ʼo te tokolahi. Ko te gaoʼi paʼaga ʼe ina fakatupu tuʼumaʼu te ʼu mamahi ki te famili ʼo ia ʼaē ʼe gaoʼi, pea e lagi toe pe anai kia ia he kiʼi falā veliveli moʼo toʼo te ʼu meʼa maʼuhiga ki te maʼuli ohage ko te meʼa kai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa.—1 Timoteo 6:10.

8. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te agaʼofa, pea ʼe lava feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou agaʼofa?

8 ʼUhi ko tanatou agaʼofa, ʼe fiafia te kau Kilisitiano ʼi te tokoni ki niʼihi, tāfito la tonatou ʼu kaugā fagona Kilisitiano ʼaē ʼe māsisiva. (Sake 2:15, 16) ʼI muʼa ʼo te haʼu ʼa Sesu ki te kele, neʼe ina tokagaʼi te agaʼofa ʼo te ʼAtua ki te malamanei. (Gāue 14:16, 17) Neʼe foaki totonu e Sesu tona temi, tona ʼu fealagia, ʼo feiā aipe mo tona maʼuli maʼa te hahaʼi. Koia la ʼaē, neʼe feala ke ina ʼui fēnei: “ ʼE lahi age te manuʼia ʼi takita foaki, ʼi te foaki mai ʼaē kia kita.” (Gāue 20:35) Tahi ʼaē meʼa, neʼe vikiʼi e Sesu te fafine vitua masiva ʼaē neʼe agaʼofa ʼi tana ʼai te ʼu kiʼi foʼi piesi e lua ki te puha tānakiʼaga paʼaga ʼo te ʼu koloā ʼo te fale lotu, koteʼuhi neʼe ina foaki “tana ʼu paʼaga fuli.” (Maleko 12:41-44) Ko te kau Iselaelite ʼo te temi muʼa pea mo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki fakafiafia ʼo ʼuhiga mo te agaʼofa, ʼi te foaki ʼo te ʼu koloā moʼo lagolago ki te kokelekasio pea mo te gāue ʼo te Puleʼaga. (1 Fakamatala 29:9; 2 Kolonito 9:11-14) ʼO hilifaki ki te ʼu koloā ʼaē ʼe nātou foaki moʼo fakahoko ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe toe foaki fakafiafia e te kau Kilisitiano ʼi te temi ʼaenī te ʼu fakavikiviki ki te ʼAtua pea ʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou maʼuli moʼo fai ʼo tana gāue. (Loma 12:1; Hepeleo 13:15) ʼE tapuakina nātou e Sehova koteʼuhi ʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou temi, tonatou mālohi, pea mo tonatou ʼu koloā, ʼo kau ai mo tanatou falā, moʼo lagolago ki te tauhi moʼoni pea ke fakahaʼele ai ki muʼa te gāue ʼi te malamanei katoa ʼo ʼuhiga mo te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga.—Tāʼaga Lea 3:9, 10.

KO TE TAHI ʼU MEʼA ʼE NĀTOU ʼAUMAI TE FĪMĀLIE

9. Koteā ʼaē ʼe kovi ai te ʼinu kava fakavalevale?

9 Moʼo maʼu ʼo te fiafia, ʼe toe maʼua foki ki te kau Kilisitiano ke ‘nātou taupau te ʼu fealagia ʼo tanatou fakakaukau.’ (Tāʼaga Lea 5:1, 2) Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakamaʼua ke nātou lau pea mo metitasio ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli. Kae ʼe ʼi ai te meʼa ʼe tonu ke tou tekeʼi. Ohage la, ko te ʼinu kava fakavalevale ʼe ina uga he tahi ke puli ai tana lolomi ʼo tana fakakaukau. Ka nātou konānā, ko te tokolahi ʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga, te agamālohi, pea mo nātou fakatupu he tuʼutāmaki ʼo mamate ai niʼihi. ʼE mole fakapunamaʼuli te ʼui ʼa te Tohi-Tapu ko te hahaʼi konahia ʼe mole nātou maʼu anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua! (1 Kolonito 6:10) ʼI tonatou loto ʼaē ke nātou maʼu he “ ʼatamai lelei,” ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou tekeʼi te ʼinu kava fakavalevale, pea ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni kia nātou ke nātou maʼu te fīmālie ia nātou.—Tito 2:2-6.

10. (a) He koʼe ʼe mole fakaʼaoga e te kau Kilisitiano te suluka? (b) Ko te ʼu fua lelei fea ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tatatou līaki te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe kua māhani kiai totatou sino?

10 Ko he sino ʼe maʼa ʼe tokoni ki te fīmālie. Kae, tokolahi te hahaʼi ʼe nātou liliu ʼo popūla ki te ʼu meʼa ʼe fakatupu kovi. Ohage la, ko te suluka. Ko te Kautahi Faka Malamanei ʼo ʼUhiga mo te Maʼuli Mālōlō ʼe ina fakamatala ko te suluka ʼe ina “matematehi te toko tolu miliona hahaʼi ʼi te taʼu fuli.” Ko te fakagata ʼo te suluka ʼe feala ia ke faigataʼa, koteʼuhi ʼi ʼihi temi ʼe toe hake ia kita te holi ʼaē ki te suluka. ʼI te tahi faʼahi, tokolahi ia nātou ʼaē neʼe suluka ʼi muʼa atu ʼe nātou fakatokagaʼi kua lelei age tonatou maʼuli mālōlō, pea ʼe lahi age tanatou falā ʼe nātou maʼu moʼo totogi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te loto fale. ʼE moʼoni, kapau ʼe tou līaki te suluka peʼe ko he tahi age meʼa ʼe fakatupu kovi ki te sino, ʼe tou maʼu ai anai he sino ʼe maʼa, he leʼo ʼo loto ʼe maʼa, pea mo te fīmālie moʼoni.—2 Kolonito 7:1.

TE FĪMĀLIE ʼI TE NOFO ʼOHOANA

11. ʼE lava feafeaʼi ki he taumatuʼa ke lelei pea mo tologa tana nofo ʼohoana?

11 Ko nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli fakatahi ohage la ko he tagata pea mo he fafine kua ʼosi ʼohoana, ʼe tonu ke nātou tokakaga ʼo tohi fakalelei tonatou ʼohoana ke tuʼu ʼi te ʼu lao faka sivile. (Maleko 12:17) ʼE ʼaoga foki ke nātou faka ʼuhiga te nofo ʼohoana ohage ko he meʼa maʼuhiga. ʼE moʼoni, ʼe hoki feala ia te mavete ʼa he taumatuʼa mo kapau ʼe mole tokaga te pule famili ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona famili, peʼe tā e te tagata tona ʼohoana, peʼe fakatupu tuʼutāmaki ia ki te tuputupu ʼo tona ʼohoana ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Timoteo 5:8; Kalate 5:19-21) Kae ko te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Paulo ia 1 Kolonito 7:10-17 ʼe ina fakaloto mālohiʼi te tagata pea mo te fafine ke nā nonofo fakatahi. ʼE mahino ia, moʼo maʼu ʼo he fīmālie moʼoni, ʼe tonu ke nā nonofo agatonu. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ke faka maʼuhigaʼi e te hahaʼi fuli te nofo ʼohoana pea ke ʼaua naʼa ʼulihi te moeʼaga faka taumatuʼa, heʼe fakamāuʼi anai e te ʼAtua te kau fai folonikasio pea mo te kau tono.” (Hepeleo 13:4) Ko te kupu ʼaē ko te “moeʼaga faka taumatuʼa” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he fafine kua nā ʼohoana. Ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata ʼe ʼohoana mo he ʼu fafine ʼe tokolahi, ʼe mole feala ke ʼui ai ʼe kau ki te nofo ʼohoana ʼaē ʼe tonu “ke faka maʼuhigaʼi e te hahaʼi fuli.” Pea tahi ʼaē, ʼe tapuʼi e te Tohi-Tapu te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fai ʼi muʼa ʼo te ʼohoana, pea mo te momoe ʼa he tagata mo he tahi tagata peʼe ko he fafine mo he tahi fafine.—Loma 1:26, 27; 1 Kolonito 6:18.

12. Koteā koa te ʼu fua kovi ʼo te folonikasio?

12 Ko te folonikasio ʼe feala ke ina ʼaumai he ʼu kiʼi temi fīmālie ʼo te fiafia fakasino, kae ʼe mole ina foaki mai he fīmālie moʼoni. Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua pea ʼe feala ke fakatupu kovi ki te leʼo ʼo loto ʼo ia ʼaē ʼe ina fai te aga ʼaia. (1 Tesalonika 4:3-5) Ko te ʼu fua kovi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼe ko te SITA pea mo te tahi ʼu mahaki fakalialia ʼe maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE fakahā e te tohi faka tōketā: “ ʼE lau ʼi te taʼu fuli ko te toko 250 miliona tupu ʼo te hahaʼi ʼi te malamanei katoa ʼe nātou maʼu te mahaki ʼaē ko te blennorragie, pea ko te toko 50 miliona ʼe nātou maʼu te syphilis.” ʼE toe kau foki kiai mo te ʼu faitama ʼo nātou fafine ka neʼe mole nātou loto kiai. ʼE fakamatala e te Fono Faka Malamanei ʼo Te Fakatuʼutuʼu Faka Famili, ʼi te malamanei katoa, ko te tamaliki fafine ʼe toko 15 miliona tupu ʼi te taʼu 15 ki te taʼu 19 ʼe faitatama ʼi te taʼu fuli, pea ko te vahe e tahi ʼi te tolu ʼo nātou ʼaia neʼe nātou fakatō fatu. Neʼe fakahā e te sivi ʼo ʼuhiga mo te fenua ʼi Afelika, ko te ʼu faigataʼaʼia ʼo te fakatō fatu neʼe iku ai mo te mamate ʼa te toko 72 ki te teau ʼo te tamaliki fafine. Ko ʼihi kau folonikasio e lagi ʼe nātou hāo mai te mahaki pea mo te faitama, kae ʼe mole nātou hāo mai te ʼu mamahi ʼo te loto. Tokolahi ia nātou ʼe nātou līaki tonatou ʼuhiga ʼo nātou pea mo nātou fehiʼa kia nātou totonu pe.

13. Koteā te tahi ʼu faigataʼaʼia ʼe tupu mai te tono, pea koteā te meʼa ka hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou haga fai te folonikasio pea mo te tono?

13 Logope ko te tono ʼe feala ke fakamolemole, kae ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu ʼe feala kia ia ʼaē neʼe nofo agatonu ʼi te taumatuʼa ke mavete mo tona ʼohoana. (Mateo 5:32; vakaʼi ia Osea 3:1-5.) Kapau ko te taʼi aga heʼeʼaoga ʼaia ʼe fakatupu ʼaki ai he mavete ʼo te taumatuʼa, ko te faʼahi ʼaia ʼe feala ke loloto ai te mamahi ʼi te loto ʼo ia ʼaē ʼe agatonu pea mo te fānau. Moʼo hāofaki te fīmālie ʼo te famili, ʼe fakahā mai e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakaʼauha anai te hahaʼi folonikasio pea mo te hahaʼi tono ʼaē ʼe mole fakahemala. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe fakamahino lelei mai e te Tohi-Tapu ko nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te faʼahi fakasino “ ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”—Kalate 5:19, 21.

“ ʼE MOLE NĀTOU KAU ʼI TE MALAMANEI”

14. (a) Koteā te ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼaē ʼe tonu ke līaki e he tahi ʼe aga faka lotu? (b) Koteā te ʼu tokoni ʼe fakahā mai ia Soane 17:14 pea mo Isaia 2:4?

14 Ko nātou ʼaē ʼe nātou loto ke leleiʼia nātou e Sehova pea mo nātou fia maʼu te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga ʼe nātou fakamamaʼo mai te ʼu faʼahiga tauhi tamapua kehekehe. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼe kovi te faʼu ʼo he ʼu fakatātā pea mo te tauhi ʼaē kiai, ʼo kau kiai mo te ʼu fakatātā ʼo Kilisito, peʼe ko te ʼu fakatātā ʼo te faʼe ʼa Sesu, ia Malia. (Ekesote 20:4, 5; 1 Soane 5:21) ʼIo, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole nātou atolasio ki te ʼu tamapua, ki te koluse pea mo te ʼu fakatātā. ʼE nātou toe tekeʼi foki mo te tahi ʼu faʼahiga tauhi tamapua, ohage la ko te tauhi ʼaē ki te fuka pea mo te kau ki te ʼu hiva ʼaē ʼe faka kolōliaʼi ai te ʼu puleʼaga. Kapau ʼe fakakinauʼi nātou ke nātou fai te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia, ʼe nātou manatuʼi anai te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu kia Satana: “Ko Sehova, tou ʼAtua, ʼaē ʼe maʼua ke ke atolasio ki ai, pea ʼe ko ia tokotahi pe ʼe maʼua ke ke tauhi ki ai ʼaki he tauhi tapu.” (Mateo 4:8-10) Neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo “ ʼe mole nātou kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:14) Ko tona faka ʼuhiga ʼe nātou fakamamaʼo mai te ʼu meʼa faka politike ʼo te malamanei pea ʼe nātou maʼuli ʼi te tokalelei ʼo ʼalutahi mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui ia Isaia 2:4: “ ʼE ina [ia Sehova ʼAtua] fakahoko anai tana fakamāu ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga pea mo ina fakatokatoka anai te ʼu meʼa ʼa te hahaʼi tokolahi. Pea ʼe tonu anai ke nātou tuki tanatou ʼu heletā ko he ʼu huo fuli kele pea mo tanatou ʼu tao ko he ʼu pipi moʼo pakimaga. ʼE mole hiki anai te heletā ʼa he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe mole nātou toe ako anai te tau.”

15. Ko ai ia Papiloni Lahi, pea koteā te meʼa ʼe fai e te hahaʼi tokolahi neʼe hoki nātou ako te Tohi-Tapu ke nātou mavae mai ai?

15 Tahi ʼaē meʼa, ʼe toe faka ʼuhiga te “mole kau ʼi te malamanei” ki te līaki ʼo “Papiloni Lahi,” te kautahi faka malamanei ʼo te ʼu lotu hala. Ko te tauhi heʼemaʼa neʼe mafola mai te Papiloni ʼāfea ʼo aʼu ki tana maʼu he pule fakalaumālie fakatupu tuʼutāmaki ki te hahaʼi fuli ʼo te kele. Ko “Papiloni Lahi” ʼe faʼufaʼu e te ʼu lotu fuli ʼaē ko tanatou ʼu akonaki pea mo tanatou ʼu aga ʼe mole ʼalutahi mo te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. (Fakahā 17:1, 5, 15) ʼE mole kau anai he tagata tauhi agatonu ʼa Sehova ki he ʼu gāue faka ekumenike, ʼi hana kau ki he tauhi mo he ʼu lotu kehekehe peʼe fakatahi ʼi te faʼahi fakalaumālie mo he koga ʼo Papiloni Lahi. (Faka au 25:1-9; 2 Kolonito 6:14) Koia, ʼe tokolahi te hahaʼi neʼe hoki nātou ako te Tohi-Tapu neʼe nātou fai tanatou tohi ki te lotu ʼaē neʼe nātou kau ai, ʼo nātou fakahā kiai ʼe nātou mavae mai ai. ʼI tanatou fai te faʼahi ʼaia, neʼe toe ʼāsili ai tanatou fakaōvi ki te ʼAtua moʼoni, ʼaē neʼe ina fai te fakapapau ʼaenī: “ ‘Koutou mavae mai te lotolotoiga ʼo nātou, pea ke koutou mavete,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ʼaua naʼa koutou fāfā ki te meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa’; ‘pea ʼe ʼau tali anai koutou.’ ” (2 Kolonito 6:17; Fakahā 18:4, 5) ʼE mole koutou loto koa la ke tali feiāʼi koutou e tatatou Tāmai ʼaē ʼi selo?

ʼE TOU FAKA ʼUHIGA FEAFEAʼI TE ʼU LAFETI ʼAĒ ʼE FAI ʼI TE TAʼU FULI?

16. He koʼe ʼe mole fakamanatu e te kau Kilisitiano moʼoni te Po Tapu?

16 Ko he maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼe ina faka ʼāteaina tatou mai te ʼu lafeti fakatupu ogosia ʼaē ʼe fai ʼi te malamanei. Ohage la, ʼe mole fakahā mai e te Tohi-Tapu te ʼaho totonu ʼaē neʼe tupu ai Sesu. ʼE lagi ʼui anai e ʼihi ‘ ʼI taku manatu neʼe tupu ia Sesu ʼi te ʼaho 25 ʼo Tesepeli!’ Neʼe mole feala te faʼahi ʼaia, koteʼuhi neʼe mate ia ʼi te fasiga taʼu mātala ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi ʼi tona taʼu 33 vaelua. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te temi ʼaē neʼe fānauʼi ai, ko te ʼu tagata tauhi ōvi neʼe “nonofo ʼi tuʼa ʼo nātou leʼoleʼo tanatou ʼu faga ōvi ʼi te pōʼuli.” (Luka 2:8) ʼI te fenua ʼo Iselaele, ʼi te fakaʼosi ʼo te māhina ʼo Tesepeli ʼe ko he temi momoko, pea ʼe tau ʼua, koia ʼe ʼave ai te ʼu ōvi ki te ʼu faʼahi ʼe fakahāo ai nātou mai te nive. ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼaho 25 ʼo Tesepeli neʼe fakatuʼutuʼu e te kau Loma ko te ʼaho tupu ʼo tonatou ʼatua laʼā. ʼI he ʼu sēkulō ki muli age ʼi te kua haʼu ʼa Sesu ki te kele, neʼe fakatuʼutuʼu e te kau Kilisitiano ʼaposita te ʼaho ʼaia moʼo fakamanatu ʼo te ʼaho tupu ʼo Kilisito. Koia la ʼaē, ʼe mole fakamanatu ai e te kau Kilisitiano moʼoni te Po Tapu peʼe ko he tahi age ʼaho mālōlō ʼe fakatafito ki te ʼu akonaki ʼa te ʼu lotu hala. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe nātou pipiki ʼāteaina pe kia Sehova, koia ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te ʼu lafeti ʼaē ʼe tauhi ai ki te ʼu tagata agahala peʼe ko te ʼu puleʼaga.

17. He koʼe ʼe mole fakamanatu e te hahaʼi aga faka lotu te ʼu ʼaho tupu, pea he koʼe ʼe fiafia te kau tūpulaga Kilisitiano logope la tanatou mole fai ia te ʼu faʼahi ʼaia?

17 ʼE talanoa tāfito te Tohi-Tapu ki te ʼu ʼaho tupu e lua, ko te ʼu ʼaho tupu ʼo te ʼu tagata neʼe mole tauhi ki te ʼAtua. (Senesi 40:20-22; Mateo 14:6-11) Kapau ʼe mole fakahā mai e te Tohi-Tapu te ʼaho tupu ʼo te tagata haohaoa ko Sesu Kilisito, he koʼe leva ʼe tou faka ʼuhigaʼi anai te ʼu ʼaho tupu ʼo te ʼu hahaʼi agahala? (Tagata Tānaki 7:1) ʼE mahino ia, ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe aga faka lotu ʼe mole nātou talitali anai ki he ʼaho makehe, ke feala ai hanatou fakahā tonatou ʼofa ki tanatou fānau. Neʼe fakamatala fēnei e te kiʼi taʼahine Kilisitiano ʼe taʼu 13: “ ʼE lahi te ʼu lakaga ʼe ʼau fakafiafia ai mo toku famili. . . . ʼE ʼau felogoi lelei mo taku ʼu mātuʼa, pea ka fehuʼi mai e ʼihi tamaliki pe koʼe ʼe mole ʼau kau ki te ʼu lafeti, ʼe ʼau ʼui age kia nātou, kia ʼau ko te ʼaho fuli pe ʼe hage ko he lafeti.” Neʼe ʼui fēnei e te tūpulaga Kilisitiano ʼe taʼu 17: “ ʼI tomatou ʼapi, ʼi te lolotoga ʼo te taʼu, ʼe mātou fefoakiʼaki te ʼu meʼa ʼofa.” ʼE lahi age te fiafia mokā ʼe kita foaki he ʼu meʼa ʼofa ʼaki tokita loto katoa, ka mole kita talitali ki he ʼu ʼaho lafeti moʼo fakahoko ia te faʼahi ʼaia.

18. Koteā te ʼaho e tahi ʼi te taʼu fuli neʼe fakatotonu e Sesu ki tana ʼu tisipulo ke nātou fakamanatu, pea koteā te meʼa ʼe ina fakamanatuʼi mai kia tatou?

18 Ko nātou ʼaē ʼe aga faka lotu, ʼe ʼi ai te ʼaho e tahi ʼi te taʼu fuli ʼe tonu ke nātou fakatokagaʼi tāfito. Ko te Taumafa ʼa te ʼAliki, ʼaē ʼe fakahigoaʼi māhani ko te ʼaho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe fakatotonu fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.” (Luka 22:19, 20; 1 Kolonito 11:23-25) ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai e Sesu tana taumafa ʼi te afiafi ʼo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe ina fakaʼaogaʼi te pane ʼe mole hona meʼa fakatupu pea mo te vino kula, moʼo fakatātā ʼo tona sino fakatagata haohaoa pea mo tona taʼataʼa haohaoa. (Mateo 26:26-29) Ko te pane mo te vino ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi e te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua. Neʼe fakahū nātou ki te fuakava foʼou pea mo te fuakava ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga, pea ʼe nātou ʼamanaki ki te maʼuli ʼaē ʼi selo. (Luka 12:32; 22:20, 28-30; Loma 8:16, 17; Fakahā 14:1-5) Kae, ʼe maʼu te ʼu fua lelei e te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou fakatahitahi ʼi te afiafi ʼaia, ʼe tō tonu mo te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te kaletalio faka Sutea. ʼE fakamanatuʼi age kia nātou ʼaia te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e Sehova ʼAtua pea mo Sesu Kilisito ʼi tana foaki te sakilifisio faitotogi pea mo faifakalelei ʼaē ʼe ina faka fealagia ai te maʼuli heʼegata, kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua.—Mateo 20:28; Soane 3:16.

TE GĀUE PEA MO TE ʼU FAKAFIAFIA

19. Koteā te faigataʼaʼia ʼe felāveʼi mo te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo tonatou gāue?

19 Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe maʼua ke nātou gāue kinakina pea ke nātou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia nātou. ʼE fiafia te ʼu pule faka famili mo kapau ʼe nātou fakahoko te faʼahi ʼaia. (1 Tesalonika 4:11, 12) ʼE mahino papau ia, kapau ʼe fakafeagai te gāue ʼa he Kilisitiano ki te Tohi-Tapu, ko te faʼahi ʼaia ʼe ina pulihi anai tana fiafia. Kae, ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa ki he Kilisitiano tana maʼu he gāue ʼe ʼalutahi mo te ʼu lekula ʼo te Tohi-Tapu. Ohage la, ko ʼihi kau gāue ʼe fakamaʼuaʼi nātou e tonatou patolo ke nātou loiʼi te hahaʼi. ʼI te tahi faʼahi, ʼe fakaʼapaʼapa te ʼu patolo tokolahi ki te leʼo ʼo loto ʼo he tagata ʼe fai fakahagatonu ʼi te gāue, he mole nātou loto ke puli tanatou kau gāue ʼaē ʼe tau mo te falala. Kae, logope la he faʼahiga meʼa ʼe feala ke hoko, koutou ʼiloʼi papau ʼe tapuakiʼi anai e te ʼAtua takotou ʼu faiga ʼaē ke koutou maʼu hakotou gāue, ʼe ina faka fealagia ke koutou taupau he leʼo ʼo loto ʼe maʼa.—2 Kolonito 4:2.

20. He koʼe ʼe tonu ke tou fili fakalelei totatou ʼu fakafiafia?

20 ʼE loto ia te ʼAtua ke fiafia tana kau kaugana, koia ʼe ʼaoga ai ke tou fakafuafua lelei tatatou temi gāue, tatatou ʼu temi fakafiafia pea mo te ʼu temi mālōlō. (Maleko 6:31; Tagata Tānaki 3:12, 13) Ko te malamanei ʼa Satana ʼe ina fakaloto mālohiʼi te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe mole lelei kia mata ʼa Sehova. Kae ke leleiʼia tatou e te ʼAtua, ʼe tonu ke tou tokakaga ki te ʼu tohi ʼaē ʼe tou lau, ki te ʼu polokalama ʼo te lātio, ki te ʼu musika ʼaē ʼe tou fakalogo, pea mo te ʼu hiva, te ʼu ʼata, te ʼu gaoʼi, te polokalama ʼo te televisio, pea mo te ʼu fime viteo ʼaē ʼe tou sioʼi. Kapau ki muʼa atu neʼe tou leleiʼia he ʼu fakafiafia ʼe fakafeagai ki te ʼu fakatokaga ʼa te Tohi-Tapu, ohage la ko te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe tuʼu ia Teutalonome 18:10-12, mo Pesalemo 11:5, pea mo Efesi 5:3-5, pea ʼe tou fai anai he ʼu fetogi ʼi te faʼahi ʼaia, heʼe tou fakafiafiaʼi anai ia Sehova pea ʼe tou toe fiafia ai anai mo tatou.

TE FAKAʼAPAʼAPA KI TE MAʼULI PEA MO TE TOTO

21. Ko tatatou fakaʼapaʼapa ki te maʼuli ʼe tonu ke lave feafeaʼi anai ki tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te fakatō fatu, ʼo feiā aipe mo tatatou ʼu agamāhani pea mo tatatou aga?

21 Moʼo maʼu ʼo te fīmālie moʼoni, ʼe tonu ke tou faʼifaʼitaki kia Sehova, ʼo tou faka ʼuhiga te maʼuli ohage ko he meʼa taputapu. Ko tana Folafola ʼe ina tapuʼi mai kia tatou te fai fakapō. (Mateo 19:16-18) ʼI tona fakahagatonu, ʼi te Lao ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe foaki age ki Iselaele, ʼe fakahā ai ko te kiʼi tamasiʼi ʼaē heʼeki tupu ʼe ko he maʼuli maʼuhiga—ʼe mole ko he meʼa ʼe tonu ke matehi. (Ekesote 21:22, 23) Koia la ʼaē, ʼe mole tonu ai ke tou fakaʼaogaʼi te maʼuli ohage ko he meʼa ʼe mole faʼa maʼuhiga, ʼo tou fakaʼaogaʼi te suluka, peʼe tou kākāʼi totatou sino ʼaki te toloke peʼe ko te kava, peʼe ko he tahi age ʼu meʼa ʼe fakatupu kovi ki te maʼuli. ʼE mole tonu ke tou kau ki he ʼu faʼahiga meʼa ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki totatou maʼuli peʼe tou meʼa noaʼi te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe fai mai, naʼa tou fakatupu tuʼutāmaki ki he tahi kehe.—Teutalonome 22:8.

22. (a) Koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te toto pea mo tona fakaʼaogaʼi? (b) ʼO ai te taʼataʼa ʼaē ʼe feala tokotahi ke ina hāofaki moʼoni te maʼuli?

22 Neʼe ʼui age e Sehova kia Noe pea mo tona famili ko te toto ʼe ina fakatātā ia te nefesi, peʼe ko te maʼuli. Koia la ʼaē neʼe tapuʼi age ai e te ʼAtua kia nātou te kai ʼo te toto. (Senesi 9:3, 4) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼe tou haʼu mai tonatou hōloga, ko te lao ʼaia ʼe toe fakamaʼua kia tatou fuli. Neʼe ʼui age e Sehova ki te kau Iselaelite ʼe tonu ke liligi te toto ki te kele pea ke ʼaua naʼa fakaʼaogaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe loto kiai te tagata. (Teutalonome 12:15, 16) Pea neʼe toe fakahā te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te toto ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼaki te fakatotonu ʼaenī: “Ke koutou fakamamaʼo . . . mai te toto.” (Gāue 15:28, 29) ʼI tanatou fakaʼapaʼapa ʼaē ki te ʼuhiga taputapu ʼo te maʼuli, ʼe fakafisi te hahaʼi aga faka lotu ki te ʼu foʼi huki toto, tatau aipe peʼe fakakinauʼi age e niʼihi ʼo ʼui maʼa nātou ko te faʼahiga faitoʼo ʼaia ʼe ina hāofaki anai tonatou maʼuli. ʼE lahi te ʼu faitoʼo ʼe nātou fetogi te toto, ʼe tali e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova he neʼe kua ʼosi fakamoʼoni ko he ʼu faitoʼo ʼe lelei ʼaupito, pea ʼaki te ʼu faitoʼo ʼaia ʼe mole kita maʼu te ʼu mahaki ʼaē ʼe maʼu ʼaki te ʼu foʼi huki toto. ʼE ʼiloʼi e te kau Kilisitiano ʼe gata pe ki te taʼataʼa ʼo Sesu ʼaē neʼe ina liligi, ʼe feala ke ina hāofaki moʼoni te maʼuli. Ko tatatou tui ki te taʼataʼa ʼaia ʼe tou maʼu ai te fakamolemole pea mo te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata.—Efesi 1:7.

23. Koteā te ʼu fakapale ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu?

23 ʼE moʼoni, ʼe mole ko he meʼa faigafua te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu. ʼE feala ke fakalainoaʼi ai tatou e totatou famili peʼe ko totatou ʼu kaumeʼa. (Mateo 10:32-39; 1 Petelo 4:4) Kae ko te ʼu fakapale ʼo te faʼahiga maʼuli ʼaia ʼe lahi age ia ʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe tau mo tatou. Ko te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼe tou maʼu ai he leʼo ʼo loto ʼe maʼa pea mo he ʼu kaumeʼa lelei ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe tauhi kia Sehova. (Mateo 19:27, 29) Pea tahi ʼaē, tou toe manatuʼi foki mo te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼa te ʼAtua. (Isaia 65:17, 18) ʼI meʼa fakafiafia foki ʼi tatatou fakalogo ki te tokoni ʼa te Tohi-Tapu pea mo tatatou faiga ʼaē ke tou fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova! (Tāʼaga Lea 27:11) ʼE mahino papau ia ko te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼe ina ʼaumai te fīmālie!—Pesalemo 128:1, 2.

TE SIVI ʼO TOKOTOU ʼATAMAI MĀLAMA

Koteā te ʼu tupuʼaga ʼo tatatou ʼui ko te maʼuliʼi ʼo te aga faka lotu ʼe ina ʼaumai te fīmālie?

Ko te ʼu fetogi fea e lagi tonu ke tou fai moʼo maʼuliʼi te aga faka lotu?

He koʼe ʼe koutou fia maʼuliʼi te aga faka lotu?

[Paki ʼo te pasina 125]

Ko te fakafuafua lelei ʼo te ʼu gāue fakalaumālie mo te ʼu temi mālōlō ʼe kau ki te fakafimālie ʼo nātou ʼaē ʼe nātou maʼuliʼi te aga faka lotu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae